BR: PRAVA HRVATSKA | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. -—— PLATIVO Br. 409. Godina 1912. | Da pravo rečemo, nije sretna bila, gonstvima; maš parlamenal je postao arena, gdje se glože i napadaju; ne- Nada u nesložnost velesila. može se doći do glasovanja; opstrukci- ja se vodi nemilo, govornici se natje- ji, da čvor sadanjeg poibžaja u pregovori- ču za rekord, jedan je govorio preko i upamtićemo je na dugo, pak sve ne bilo rata. Italija je vodila rat sa Tur- skom; bilo je čarkanja i ništa drugo : Talijanci se bili skamenili oko obala u Tripolisu, osvojiše nekoliko otoka u Arhipelagu, jer brodovlje tursko ni- je smjelo da zaviri izvan Dardanela : taj bi se rat bio oduljio na dugo i du- go, da ne budu Arbanasi u dva na- vratka podigli bunu, da se nijesu ne- milo počupali mladoturci i staroturci, a nadasve da nijesu naprečac navije- stili rat Turskoj, najprije junačka Crna- Gora, pak redom Bugarska, Srbija i Grčka. Lukavi se Talijanac okoristio tim nevoljama Turske, i kad je bila najbolja hora da skupa sa saveznicima otjera Tursku iz Europe, on sklopi u Švajcarskoj mir i zdrokne veliki ko- mad: Tripolis i Cirenaiku sa malo ja- da i sa umjerenim troškom. Saveznici su porazili Tursku na taj način, kako se niko nadao nije, valjda ni oni isti, pročistili su i zarobili sve vojske od granice ćak do mora, te su prisilili iz- nemoženu Tursku, da vapi pomoć pri- je kod Velevlasti, a kad su sc oveo- glušile, onda izravno da ponudi pri- mirje saveznicima, koje je bilo primlje- no od Bugarske, Srbije i Crne-Go- re, dočim se je Grčka: izjavila pro- tivnom; a opet Paša zapovjednik u Skadru neće ni da čuje za primirje, i ako ga je sklopila njegova vrhovna vlast. Po primirju sakupili su se po- slanici ratujućih stranaka, da ugovara- ju za stalni mir, u Londonu, i pri to- me zalazi ovo nevoljno godište. Stra- šne su poteškoće da se uprav dogje do mira; jer turski poslanici neće da prime mirovne zastupnike Grčke, do- čim ostali drže tvrdo da ih se primi ; jer Crna-Gora neće da odustane od predaje Skadra, a rijet bi i Bugarska od predaje Jedrene. Postoji takogjer. spor radi Soluna izmegju Bugarske i Grčke; a ima i drugih zadjevica, koje bi mogle od časa do časa poremetiti sav napor oko mira. Godina 1912., koja se dokončava, nadasve je nesretna za našu Monarhi- ju, a ponadasve za tužnu našu Hrvat- sku. Monarhija, da obrani svoje inte- rese, morala je glasno podignuti svoj glas; bila je primorana da zagazi u veliki trošak; radi neizvjesnosti i na- petosti mnoge je štete pretrpjela, i na- stupa u novu godinu sa zakonima, koji CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN izagnala;; Rusini i Poljaci reže nepre- istano i natječu se u grdnjama i pro- jao u govoru do 16 sati; uz takovu neslogu i besposličenje lako da se do- gje do odgode ili do raspusta, i Pri čuvnika, ili ćemo biti u pravu da vjeruje- | što reda i rada. Stanje je u Hrvatskoj' je; i to nam ulijeva nešto nade, da \sretnija za nas. Zadnje su vijesti pri- glase na narodni ustanak, sa pripre- mama kao da smo uoči rata. Troškovi priprema i zastoj u trgovini, obrtu i izvozu teški su udarac za državnu e- konomiju, i trebaće nekoliko godina mira i silno nastojanje da se financi- jalno +ravnovjesje posve popravi. Osim nemilijeh briga sa drugim vlastima, a prije svega sa Srbijom i Rusijom, na- ša Monarhija u takovoj je krizi u svo- me domu, da su svi duhovi napeti i nemirni, i gledaju sa čežnjom kad će osvanut onaj sretni dan, da se naro- dnosne borbe utišaju i:popušte od -o- štre ljutine. Dogovori: njemačko-česki | ne dukrajčuju se; u Madžarskoj velika | opozicija vreba na zgodu da se osveti | vladi, koja ih je nemilo iz parlamenta IZLAZI SVAKE SUBOTE I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. du smatraju prelom konferencije neizbježi- , i predložiti jedno mirovio sudište. \česivovati na toj konfe:ensi. i »Echo de Paris« prema informacijama ve. Turski poraz kod Korice. Turska vojska ostavila grad Koricu, ušan 13 sati, a eto ga drugi naskočio i tra- — preći Austro-Ugarska na otpuštanje pri- vojsku. viruje $ 14, da uvede u metežu n€- mo, da monarhija ima druge ciljeve. iNapadaji iz Skadra. ne samo nasilno i okrutno, kako je!Rat će se nastaviti ? bilo do danas, nego svaki dan biva nasilnije, tako da je odvratno o nje- mu i pisati. S aka je sloboda nogama Zagorac osugjen na 14 dana nepre- tvorivo u globu, jer je izvan Hrvatske nabrojio jade svoje domovine. Tamo su oživjele sve strahote stare vojničke granice. Očito je dakle, da bilansa ove go- dine za našu Monarhiju a nadasve za Hrvatsku nemože biti gora, nego li ostalih opsjednutih gradova. a turski su mnogo veći, jer su napadali. Govor ministra Gešova. \Rusi b Englezi o Turskoj. opširno je u Sobranju govorio o pregovo- rima za mir, čiji faktični rad još nije za- počeo. Izjavio je, da se ne smije ni misliti, da će se pristati na prijedlog Turske za opskrbljivanje opsjeduutih gradova. »Vc- lesile iskreno žele mir, a kada bi Turci to onemogućili, tada iožemo računati na svje- že sile saveznika i na simpatije moćnih ine- gjunarodnih čimbenika. Savez balkanski bio je i ostaje čvrst«. će nova godina 1913 biti i bolja i nebi mogla izaći na k lično utješljive, i nemili bič rata rijet bi da će se ukloniti; a dogje li se do spo- razuma, za tijem će postati sve to bo- lji odnošaji, Austrija će oživjeti i moći će mirno se posvetiti onoj preustrojbi u samoj Monarhiji, koja jedino može Srbija i Austro-Ugarska. Mera o konsulu Prohaski definitivno je riješena svojevoljnim korakom ministra Pa- šića kod Ugrona. U ovoj aferi su obe stra-|tezala, zagroziće joj opasnost i u Aziji. vjete o miru. Rumunjska je dobila već for- vim, ali cijene da će velevlasti posredovati malno obećanje od Francuske, Rusije, En- \gleške i od vlasti trojnoga saveza, da će u- ma o miru leži još uvijek u držanju Austro- | čivši se na okolišnim uzvisinama. Jedan ih Ugars'te, od kojeg će ovisili popustljivost je odio grčke vojske progonio, te ih nakon Turske, koja još uvijek vjeruje u nesložnost nekoliko okršaja prisilio na bijeg. Grčka velesila. Ili će do malo dana — kaže list vojska još uvijek progoni potučenu tursku , Zapovjednik turske posade u Skadru ne tosvrće s2 na primirje, te su Turci i na 27 Po zadnjim vijestima rijet bi, da će se dećembra u veče napali na cr.1ogorske čete balkanski rat nastaviti. izgleda, da Turska do Jezera, sa velikom silom, a pod topov- \nikako ne misli da pristane na mir, već se skom zaštitom. Crnogorci su bili prisiljeni, 4 i \sa primirjem samo koristi, ali se u toliko i da odgovore puščanom i topovskom palj- zgažena; ta eto dok i ovo pišemo Sa palkanske saveznice pripravljaju na rat. Bal- :bom, pa a e boja prisiliše zgražanjem čujemo da je vrli rodoljub ianski odaslanici odlučno su odbili prije-|Turke da odstupe sa velikim gubitcima. Cr- diog Turske za opskrbljivanje Drinopolja i|nogorski su gubitci 7 mrtvih i 24 ranjena, Bugarski ministar-presjednik Dr. Gešov| Nje:atov, načelnik ruskog ministarstva spo- ljašnjih poslova, cijeni, da bi se lako mo- gao mastaviti rat na Čataldži, jer Turska nije voljna da daje povlastice. — Gučkov, bivši presjednik Dume, veli, da Turska neće pri- stati na uslove balkanskih saveznika, sve dok ne padne Jedrene. Turska na Čataldži kraj ni sa šainvin Bu- garskom a kamo li sa svima saveznim voj- skama. — Londonski listovi gube nadu u uspjeh konferense mira. Engleške novine predlažu, da velesile učine pred Carigradom oružanu demostraciju, e bi Tursku prisilile na popuštanje. Londonski »Dejli Hronikl« opominje Tursku i veli, bude li i dalje o- PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. bni voz sa teretnim. Sedmorica isu ranjena a jedan je poginuo. Kartel ugarskih, hrvatskih i bosanskih tvornica žigica skoro će biti utanačen, kojem pripadaju 22 ugar- ske, 1 hrvatska i 1 bosanska tvornica. U- kupna dionička glavnica biće 10/2 miliju- na kruna. Kragja. Uapšenje. Na Lloydovom parobrodu »Wurmbrand«, na putu od Pole do Boke Kotorske, nestalo je jedne vreći- ce. U njoj je bilo 10.000 kruna poslatih iz Pole za Tivat. Na parobrodu »Oceania« u Trstu uapšen je neki Kristijan Sisković, jer u Filadelfiji okrao jednog draguljara za 40.000 kruna. JEDAN ,SINGER« ZA MALE DJEVOJČICE. Veliku pažnju pobugjuje izložba ovdješ- njeg dućana šivaćih strojeva Singer Comp Dioničko Društvo: Jedna neobično dražes- na slika, koja se sigurno neće tako često vidjeti, svraća opću pozornost: Tu se vidi potpuna oprema lutke, lijepo izragjena. Sve je ono izvedeno na stroju »Singer 20«, ko- jeg je ova svjetska tvrtka posebno za dje- cu izumila. Uporaba tog stroja tako je je- dnostavna, da eru: gi svakom djetetu od 4 godine unaprijed - opreme i sva odijela za lutke najljepše izraditi. Odnosni stroj tijem pruža najljepšu traju zabavu kao i pouku u švenju i izragiivanju kućnih predmela. Uz to je najprikladniji i najkorisniji Božić- ni dar, koji donosi djeci veliko veselje i korist. Cijena umjerena. (1034) Gradska kronika. Nova Godina. Našim predbrojnicima, sumišljenicima i prijateljima nazivljemo sre- tuno Novo Ljeto! imenovanja. Naš sugragjanin g. An- tlun Krekić, financ. povjerenik, imenovan je umiriti duhove, uskrisiti ne samo lo- jalno pristajanje, nego uprav odanu ljubav k Monarhiji; a zadovoljni naro- di ne samo da će biti najbolji štit, ne- go i najvrsniji pokretači u svakom na- pretku na ekonomsko, kulturno i so- cijalno polje. Mi zaista to želimo, i to čestitamo uz krijepko zdravlje milom našem narodu. ne dobile zadovoljštinu. Najprije je sa slu- žbene austrijske strane poznatim saopćenjem data zadovoljština Srbiji za strašne optužbe o »zlostavljanju« konsula Prohaske, pak je zadovoljena oprovrgnućem sviju onih optu- žaba srpska vlada smatrala svojom dužiio- šću da ne čekajući traženja austrijske vlade dade izvinjenje na povrede megjunarodno- ga prava, koje počiviše srpske vojne vlasti, kojima se ne može pripisati u hotimičnu krivicu, ako su usred rata iz uevještine po- činile koju netaktičnost. Tijem je sada otvo- rena mogućnost direktnih pregovora izme- gju Srbije i naše Monarhije u spornim pi- tanjima. Domaće vijesti. savjetnikom na ministarstvu Beču. Čestitamo ! Sedmični prijegled. Konferencije 0 miru. Uništena je nada Turske, da će se bal: kanski blok razbiti izolovanjem Grčke, ili da će se okoristiti eventualnim komplikaci- jama, jer je Europa manifestovala svoju složnost glede Arbanije i pristupa Srbije na će: Baš ovo sadašnje mirno riješenje aku- more. Uvjeti za mir, podastrti od strane o- | tue krize austro srpske, kolike nepotrebe i daslanika balkanskog saveza na mirovnoj | neželjene sukobe izaziva neuračunljiva au- konferenciji u Londonu, jesu slijedeći : 1) istrijska štampa i nepomirljivost nekih ne- to služi na čast g. Biankiniju. otišao je iz Zagreba na Seinering, na odu Srpsko-austrijski odnosi. Jedan ugledni političar izjavio je slijede- dosta na Marmarskome moru i ide sve do | crpsti monarhija od posredovanja nezavi- | gnosti da postigne ikakav uspjeh za kon uvale Malatre u Crnome moru te isključuje | snih, trijeznih slavenskih svojih elemenata. ea Galipolje. U taj odstup s i M ie 7 SDA IRO dong ,.. Tako prema Hrvatima!... ija. Ali odl je zadr- o ustanovljenja trajno dobrih, pr . : rbanija, Ali odluka glede te zemlje zadr- | jamstvo ustanovljenja ira) pijte svala našim zemljacima! izme n rvo slu. — Svi balkanski odasla-|i cijeloga Balkana. Posredujući Slaveni u- : : o NVO : ie g s . poe xi ! lui U vo skih kršćanskih naroda 21.384:75 kruna, nici potpisali su ove uvjete za mir s Tur- i\činiše obim stranama neprocjenljivo veću Imenovanje. Naš vrli zemljak g. Dr. Josip Luxardo imenovan je ministarskim financija u Radinost jednog zastupnika. Čitamo u »Nar. Listu«, da je broj govora, upit4 i prijedloga, što ih je iznio dotično izrekao g. zastupnik Don Juraj Biankini u carevinskom vijeću, dosegao 1000. Doista Cuvaj u groznici. Komesar Cuvaj | soliđaciju prilika. Dakle ode jedan, dogje žana je volji velesila ; 2) Odstup Egejskih | skih pomirljivih odnosa za budućnost ne sa+ |. i bi niji ČI i : | i i kia 1 mih naših iseljenika u južnoj Ame- | : : anje svij žnje : ju Austro-Ugarske i Srbije, nego irđsvo ! ! | ostrva ; 3) Napuštanje sviju težnja Turske mo izmegju 9-6 e, NEO ic sakupljeno je za »Crveni Križ« balkan- Neispravna vijest. Nekocji su li- skom, te ih turskim odaslanicima pismeno predali, Prijedlozi će za sigurno biti podvr- ženi iscrpivoj diskusiji i po svoj prilici preinačeni. Turska nagagjanja o toku pregovora. Po informacijama Porte imali bi puno- moćnici balkanskih država na jednoj od na- rednih sjednica mirovne konferencije kate: gorično odbiti zahtjev opskrbljivanja opsje- dnu'ijeh mjesta i iznijeti pismeno mirovne uvjete sa izjavom, da ne dopuštaju o tome nikakva raspravljanja. U uvjetima imala bi biti ustanovljena kao turska granica jedna linija: uzduž Marice i Ergene sa Enosom i Medijom kao skrajnim tačkama. Pošto su iti uvjeti neprihvatljivi za Tursku, u Carigra- uslugu, nego nesavjesni naduvači Proha- skine i drugih afera. Slaveni učiniše uslugu i evropskome miru ; to će cijeniti Europa, naša Monarhija a svakako i Srbija. Turski glas o Arbaniji. ' Carigradski »Sabah« zagovara, da se' ar- banaško pitanje riješi na način, da se Ar- baniji dade autonomija, čija će neutraliza- cija biti zajamčena i postavljena pod turski suverenitet. Rumunjska i kontferensa velevlasti, Kako iz'Bukarešta javljaju, bio kakav bio uspjeh konferense balkunskih država, osim poklisarske reunije sastaće se velevlasti na jednoj konferensi, da ustanove konačne u- stovi donijeli, novanje upravitclja raspuštenih općina Splje općine od velikih gubitaka. ta i Šibenika«. »Nar. List« primjećuje, da to ne odgovara istini. Spor izmegju Zemalj- skog Odbora i €. k. Namjesništva glede po- vjerenika još nije riješen. a ne može ni bi- ti riješen prije nego bude riješena pritužba, koju je upravio Zem., Odbor na Ministarstvo. Zemaljski Odbor preuzeo je samo, u vla- stitoj nadležnosti, neke mjere skroz finan- cijalne naravi, na koje ga ovlašćuje općin- ski pravilnik i kojima je svrha da sačuva Željeznička nesreća. Kod stani ce Visoko u Bosni sukubio se jedan oso- financ. tajnikom u Zadru. Carinski oficijal g. Ivan Rendić-Miočević imenovan je revidentom u IX. razredu čina. Čestitamo! Čitulje. U četvrtak veče naglo je pre- minula ggja. Nike Šarić rogi. Tepšić, u 54. godini. Sprovod će slijediti pobjed na 3 sata. Jučer je u Gružu preminula ggja. Mare ud. Grego, u 74. godini. Sprovod biće po- bjed u 3/2 sata. G. Josipa Babića, vojnog višeg račun. sa- vjetnika, zadesi teška nesreća smrću kćere g.ce Marije, u cvijetu mladosti, kojoj je bio priregjen sjajan sprovod. | Pokoj im vječni, a ožalošćenim porodicama lji dopust. »Nar. Novine« vele, da je »radi ružnih vremena« i »velikog (I) rada« dobio groznicu (kozna koju?...), pa su mu »li- ječnici savjetovali, da promijeni — zrak«l, Naprotiv javljaju iz Beča, da će Cuvaj do brzo odstupiti, ali da se time neće još oi sromsicačii iš amileniti Odstup čitavog teritorija zapadno od linije, | slavenskih krugova, a kolika korist po u a nA NA uje koja polazi od jedne točke zapadno od Ro- |1 = unapregjivanje obostranih koristi može | sigpiti jer je radi omraženosti u nemogu- .|nove na redovitu glavnu skupštinu, koja će i svojli naše iskreno saučešće. iz Uredništva. Pošto se radi Boži- ćnih blagdana u tiskari odnosnih dana ne radi, prisiljeni smo da ovaj broj izdademo na po arka. Molimo, da se to uvaži, što ćemo ipak čim prije nadoknaditi. Uprava ,,Hrvatske Radničke Zadvruge“* pozivlje p. n. Gospodu Cla- \se obdržati sutra u Nedjelju 29 Dećembra 11912 u 2 ure po podne u društvenoj dvo- rani. Dnevni red: \) Odobrenje konačnog | računa za g. 1912; Il.) Izbor Uprave i Re- \vizora računa za g. 1913. Za slučaj da se "zbog nedovoljnog broja prisutnih članova "skupština ne bi mogla obdržati u gorere- čenu uru, sazivlje se druga sa istim dnev- što smo bili spomenuli, da ,.; isti U 4 nim redom za isti dan u 2'a ure po po- je Zemaljski Odbor »priznao zakonito ime- ; : PoE dne, a ta će biti zakonita i valjana, koji god broj članova bude prisutan (u smislu odredbe 4. IX. sl. g. društvenog ustava). Uprava »Hrvatske Radničke Zadruge« na- dalje javlja p. n. gospodi Članovima, da se u smislu $. X. sl. €. društvenog ustava i- zlagaju na pregled; I.) Konačni račun za god. 1912; II.) Knjiga o imovini »Zaklade za bolesne članove«; Ill, Knjiga o Društve- noj pokretnoj i nepokretnoj imovini. — Ko od Gospode Članova želi to pregledati, nek se obrati na društvenog blagajnika. |Napo- minje se, da se ne dopušta gorerečene knji- ge i račune iznositi izvan društvenih pro- | storija.