Br. 410. je u nas najrašireniji, najuvaženiji, talijan- ski list »Il Piccolo«. U počast njegovog li- beralstva, naši veliki rodoljubi rado troše novac da ga dobave, ragje ga čitaju nego domaće novine. A, ako igda sad je prijeka nužda dobrih novina, sad, kad ljudskoj zadruzi prijeti stra- šni rasap; sad, kad se ne poštuje vlast ni poredak; sad, kad atentati, zločini, svakoja- ke prijavštine zauzeše takovog maha, da se u zebnji dobromisleći priupituju : na što će sve ovo svršiti? Bujica prevrata raste da- nomice, ne prijeti svijetu potop vodeni, ali prijeti požar, razbojstvo, nasilje, otimačina, u jednu riječ potop krvi. Pokušali su ljudi sva srestva, nadali su se da će naobrazba i škola oplemeniti mlagji naraštaj; nu ne- milosno iskustvo ih je utjeralo u laž, jer jedini nasip ljudskom divljaštvu jest vjera, evangjelje, a oni odbacuju prezirom to je- dino srestvo spasa. Ali ako zamantrane gla- ve odbacuju to jedino spasonosno srestvo, pita se, da li smiju dobre duše, pošteni lju- di dopustiti da se dogje do raspa, a dane pokušaju zlo zapriječiti? (Svršiće se). Vijesti iz naroda. Iz Vignja na Pelješcu. (Florio kap. Lupis.) Uoči badnjeg-dana preseli se na drugi svijet, u bolji život, vri- jedni pomorski kapetan duge plovitbe g. Florio Lupis, otac časnog zastupnika Lu- pisa. Kao što i mnoge Pelješke kapetane tako i njega resilo je osobito poštenje. Ka- petan Florio bijaše od onih naših pomora- ca, kojima srce ne bijaše otrovano moder- nom tobož kulturom. Za sve lijepo i ple- menito zagrijavao se je svojim živim tem- peramentom. Bijaše dobar rodoljub i vje- roljub. Dobar otac i dobar muž. Vječni mu pokoj! Iz Cavtata. (Na odgovor.) Sa potpisom »Cavtaćani« osvrće se u »Crvenoj« br. 104 poznati de- lija, koji je bio došao mutiti i u Cavtatu, na moj dopis o čestitom gosp. Franiću. Na njegove infamije nije se vrijedno osvrćati, ali ako je iunačina, neka se ne krije za cavtaćane, koje je njegov dopis zgadio, već neka izagje s potpisom, a onda ćemo ga isto tako poslužiti, inače ga smatramo klevetnikom tugjega poštenja. — Cavtaća- nin. Perom i olovkom. — U bojevima kod Čataldže poginuo je sveučilišni profesor i glasoviti matematičar Gjorgjo Stojanov. — Glasovito će kat. sveučilište u Louve- nu u Belgiji odsad primati i žene na 1azne svoje fakultete. — U Stuttgartu je nenadno od kapi u- mro njemački drž. tajnik za izvanjske po- slove, Kiderlen Wichter. Bio je došao kod sestre, radi božićnih blagdana. — Na 21 pr. mj. donešeno je u New- York parobrodom »Philadelphia« preko o- sam hiljada vreća božićnih pisama za Sje- dinjene Države. Ovo je najveća pošiljka, što je dosad ušla u Ameriku. — Na badnji-dan ubio se na Senjskoj Rijeci glumac Antun Schmidt, iz Erdevika. Ostavio je 2.200 K s pismom, da mu s ti- jem plate spaljenje trupla, a ne bude li to moguće, da ga bace u more, Eventualni ostatak da dadu vojnicima na granici. Ra- zlog ubistvu ne navodi. — Iz Beča javljaju, da se još nije ni po- čelo govoriti o novom trgovačkom ugovoru sa Srbijom. — U Beču će se kovati bugarski novac. Jedna bečka, peštanska i sofijska banka preuzeše od bugarske vlade kovanje od 5 milijona komada u srebru po 1 levu i 50 milijona sitnog novca. — Moratorijum u Srbiji produljen je kra- ljevskim ukazom do 30 marta 1913. — Bavarski kralj Otto teško je bolestan od otrovanja krvi. — Ruske trgovačke komore upraviše na vladu prešnu opomenu, da opozove nare- gjeni izgon Izraelićana, jer bi to dovelo ru- sku trgovinu do krize. — Državna štamparija u Beogradu spre- ma knjigu sviju poginulih i ranjenih Srba u ratu. — Ove se godine slavi 300-godišnjica opstanka ruske dinastije Romanov Holstein- Gottorp. Biće priregjena velika izložba. — Svečano je u subotu položen temeljni kamen za izgradnju ruske spomen-crkve, u čast poginulih 22,000 ruskih vojnika u bitci kod Lipskoga god. 1813. . — Obrtnici Lombardije prirediće koncem god. 1913 u Tiipolist izložbu talijanskih ka, da ih spasi, ali se i ona utopi; skoči muž za ženom i djecom, pa se sva obitelj utopi. -—- Moratorijum u Bugarskoj proglašen je na 45 dana iza proglašenja sveopće demo- bilizacije. — U New-Yorku je stotinu hiljada kon- fekcijonih radnika stupilo u štrajk, da ispo- sluju bolje plaće. - Iz Atine potvrgjuju vijest, da su Tur- ci zapalili glasoviti historički samostan Du- rahan, koji je izgorio sve do temelja. Kr- šćani su silno uzbugjeni. — Kod talij. anarhista Del Ferro, ( koji se ubio radi grižnje savjesti, jer bio odre- gjen da ubije talijanskog kralja), nagjoše pisma, iz kojih se razabire, da je bilo za- snovano još nekoliko atentata na kralja. Uapšeno je pet anarhista, jer su kompro- mitovani odnosnim pismima. — U južnoj Rusiji pojavila se kuga. — U Dancigu u Njemačkoj uapšeno je nekoliko lovaca pod sumnjom da su ifran- cuski špijuni. — U Carigradu bolovalo je od kolere 2228 osoba, od kojih su 1107 umrli, OL LA a O SA SN S LN ja A 6 Predbrojnici: jeste li pod. mirili predbrojbu za god. 1913? Sjetite se svoje dužnosti! JSA A JA A Ae »PRAVA CRVENA HRVATSKA« naglašava, da gledaju spas i novorogjenje samo u Srbiji, te mole kralja, da ih uzme pod moćnu zaštitu. Ista adresa upućena je i iz Kavaje. Slične izjave poslane su rusko- me caru. Više od i20 najvigjenijih musli- manskih prvaka iz Tirane poslali su kralju izjavu vijernosti i želje da budu podanici Srbije. Mobilizacija Rumunjske. Rumunjski je kralj potvrdio odluku par- lamenta, da se sklopi vojni zajam od 150 milijona. Zahtjevi Crne-Gore. Odaslanici Crne-Gore u Londonu primili su ponovna upustva: Crna-Gora traži Pri- jepolje, Gjakovicu, Peć, Berane s Dečani- ma i Skadar, kao i teritorija što pripadaju pomenutim gradovima. Za razoružanje. Pariški »Matin« potvrgjuje vijest o razo- ružanju Austrije i Rusije. Zato je Rusija i- zrazila želju. »Matin« jamči, da se ruska vlada zato obratila austrijskoj prijateljskom notom. Austrijska vlada je odgovorila, ali sadržaj dosad nije poznat. Franceska štam- pa piše o svemu optimistički. Rusija i Engleška. »Novoe »Vremja« razjašnjujući govor mi- nistra Kokoceva, veli, da je ovo prvi put što se sa ruske službene strane Englešku Sedmični prijegled. Za sporazum Rumunjske i Bugarske. Bugarska vlada službeno je obavijestila | Rumunjsku, da je presjednik bugarskog so- branja Dr. Danev dobio od svoje vlade naj opsežnije punomoći, da se s njenim iza- slanikom u Londonu sporazumi u pogledu rumunjskih zahtjeva na Balkanu. Punomoćnik bugarske vlade Dr. Danev i punomoćnik rumunjske vlade Misu prekju- čer su se imali sastati na prvu konferensu za sporazum izmegju Rumunjske i Bugar- ske. Rumunjski zahtjevi još nijesu službe- no objelodanjeni. Vojne pripreme u Srbiji. Po naredbi ratnog ministarstva Srbije, pozvani su pričuvnici 6. poziva na garni- zonsku službu. Izišao je i ukaz, da se po- zivlju svi u vojsku od 15 do 18 godine i od 50 do 60 godine. Italijanska ekspedicija u Arbaniju. Milanski »Secolo« javlja, da je osam pu- kovnija potpuno spremno za odlazak u Ar- baniju. Ministar Krobatin kod kralja. Austro-Ugarski ratni ministar Krobatin bio je u utorak u audijenciji kod Nj. Ve- lič. kralja čitav sat. Srpska opomena Turskoj. Vladin iist »Samouprava« u Beogradu o- pominje Tursku, da ne stavlja sve na koc- ku, već sklopi mir, a saveznici da će ju ra- do primiti u savez, koji će joj garantovati ekonomske koristi i političku bezbjednost protiv sviju neiskrenih savjetnika i na čudo prijatelja. Austro-Ugarska i Rusija za mir. Austro-ug. poslanik grof Pallavicini i ru- ski poslanik grof Giers posjetili su u uto- rak velikog vezira Kiamil-pašu u Carigradu, i izjavili mu, da je najozbiljnija želja vele- vlasti, da Turska iznese prihvatljivije uvje- te za mir s balkanskim savezom. Naglasili su mu uz to, da velevlasti neće nipošto'do- zvoliti, da se rat na Balkanu nastavi. Rumunjska o granicama Arbanije. Javlja se, da Rumunjska traži, da se ko- misijski odrede granice Arbanije, u koju imaju ući Kucovlasi Kruševa. Doznaje se, da su saveznici odlučno proti takovom je- dnostranom odregjivanju, jer u Kruševu da ima samo nekoliko kucovlaških obitelji, a sela i okolica su druge narodnosti. Ruslja za bugarske zahtjeve. Rusija energično podupire bugarski za- htjev glede pripojenja Jedrena. Nadalje ja- nazivlje prijateljicom Rusije, i da Rusija ra- \di s Engleškom u potpunome sporazumu. »Irijalizam“ o Austro-Ugarskoj. Tršćanski list »Trijalizam« u članku »Sud- bina Austrije« piše: »Nastala je kriza nje- mačkoga pitanja u Austriji. Njemački sta- novnici naše države moraju se odlučno raz- dijeliti u dva tabora: habsburški i pruso- filski. Ko želi da se uzdrži Austrija, taj će raditi za slogu sa Slavenima«. Zanimiv je novi glavni katalog sa 4000 slika pripoznato vrijedne za liferaciju svjet- ske firme c. i k. dvorski dobavljač Hans Konrad, razašiljajuća kuća u Brixu br. 1175 (Ceška), jer ovaj sadrži veliki izbor satova, zlatne i srebrene robe, predmeta za muziku, manufakturu, kožne i ocjelne predmete, pred- mete za uzdržanje kućanstva, rekvisita za pušenje, članaka za toaletu, igračaka, oružja i o., te neka nijedan od naših cijenjenih čitalaca ne oklijeva, da traži ovaj katalog sa kartom dopisnicom, koji će biti drago- voljno od spomenute firme svakome ba- dava i prosto od poštarine poslan. (Pobliže u odjelu za oglase.) Domaće vijesti. Cuvaj ipak ostaje? Sa najpouz- danijeg vrela javljaju iz Zagreba, da će se felbaba Cuvaj do tri sedmice povratiti »sa liječenja«, te da će provesti izbore. Izbori za hrv. sabor u Zagrebu biće, kako iz Beča javljaju, obavljeni naj- dulje do 4 mjeseca. U tijem izborima da će se »stvoriti takova nagodbena stranka, koja će sklopiti financijalnu nagodu«. Dar našim vojnicima na gra- nioi. Za Božićni dar našim vojnicima na južnoj granici Dalmacije stiglo je do konca prošlog mjeseca dalm. Namjesništvu svega Kr. 21.,819:15. Prinosi se i nadalje sabiru, a šalju se ć. k. Namjesništvu u Zadru. Za željezniću Zadar-Benko- wao. »Hrv. Kor.« javlja iz Beča, da je na zagovor hrvatsko-slovenskoga kluba, odno- sno pravaških zastupnika, poimence zastu- pnika zadarskoga kotara, ministarstvo že- ljeznica odlučilo da ovom godinom uloži 9,700,000 K za izgradnju željezničkog o- grauka Zadar-Benkovac, Izbori u društvo za osigura- nje radnika u Trstu. Pri izborima nijesu pobijedili Slovenci; pobijedili su samo u VI, poduzetničkoj skupini. Socijalisti su dobili broj glasova, koji plaća 2,946.867 K, dok su Slovenci skupili glasovnice, koje! odgovaraju zbroju 1,866.234 krune, U:rok je tome, kako »Slovenec« veli, što je ;av- vlja se iz Petrograda, da je ruski poklisar u Londonu primio odnosne upute, i da je ruska štlacijonarna flota uvijek pod parom, da u slučaju potrebe dogje pred Carigrad. U nijednom slučaju Rusija neće dozvoliti nastavak balkanskog rata, kao što se sa svom energijom protivi iznešenju armen- skog pitanja. Adresa srpskom kralju iz Arbanije. — U Eimsvaldu kod Kristijanije dvoje djece iz saonice upade u potok. Pobrli mai- (S #1 Mitropolit Drača sa svećenstvom i mn«- \gim kršćanima upravio je, kako iz Beogra- Ida javljaju, kralju Petru adresu, kojom se nateljstvo papirnice u Veočama izmijenilo na glasovnicama imena kandidata. Stvar\će uzeti u ruke državni odvjetnik. \ \ | Općinski izbori za obnovu opći\- \skih zastupstava u Spljetu i Šibeniku bić u Spljetu na 26. i 27. o. mj., drugo tijel na 5. i 6. februara, a prvo na 10. februa 'U Šibeniku treće tijelo birati će na 23. o 'mi., drugo na 28. a prvo na 1, februara. Obznana. Primamo od Ravnateljstva Pošta i Brzojava u Zadru: Dne 21 pro- sinca 1912 predane su javnom prometu me- gjugradovne telefonske pruge Beč-Trst i Trst-Zadar. Počevši od tog dana može se telefonski razgovarati izmegju telefonskih centrala i pretplatičnih stanica u Beču, Tr- stu, Lošinju malom i Zadru i obratno. Pristojbina za obični razgovor od 3 časa iznaša: izmegju Zadra i Lošinja malog 1 krunu; izmegju Zadra i Trsta 2 krune; iz- megju Zadra i Beča 3 krune, Izmegju na- značenih mjesta dozvoljeni su takogjer i hitni razgovori, za koje se pobire trostruka pristojbina običnog razgovora. Propisi za megjugradovni telefonski saobraćaj sadrža- ni su u telefonskom redu. Uredovni satovi telefonskog ureda u Zadru isti su kao i za brzojavnu prometnu službu. Hrvati! Približuje se zima, a stotine bijednih stvorova stradava nemajući čime da se obuku. Naši siromašni radnici u tu- gjini, daleko od domovine, nemajući mno- goput dostatne zarade, padaju u bijedu i nevolju velegrada. Kakav je život u ovako- voj sirotinjskoj obitelji, nije ga teško pre- dočiti, iz dana u dan nestaje veselja za ži- vot, nestaje zdravlja i venu mnogi mladi životi u kojekakvim starim, hladnim i ne- zračnim sobama. A tražiti pomoći i milosti u tugjini — uzalud je.... Hrvatsko društvo »Prosvjeta« u Beču ne može podnositi, da bijeda ruši maš ov- dašnji narod prije reda u grob te živo na- stoji, da mu pomogne. 10. listopada o. g. osnovan je s toga sirotinjski fond, koji će se uložiti u Štedionicu, a od kamata će se onda svake zime pomoći stradalim radni- cima i siromašnim našim obiteljima, obu- kav im djecu. Ali kako društvo ne raspo- laže velikom svotom novaca, koju bi mo- glo kao temelj sirotinjskog fonda uložiti, to se ovom molbom obraća na svoju bra- ću u domovini, na svako plemenito i milo- srdno hrvatsko srce, da ovaj naš naum po- dupre i doprinese ma i najmanji obol u korist naše sirotinje. Mrtva ova slova neka su skup djece, koja mole, a molba njihova je nježna i topla — ne može joj se odo- ljeti. »Prosvjeta« će kao i ova djeca saču- vati harnu uspomenu na sve dobročinitelje. Novčani prinosi se šalju na hrvatsko dru- štvo »Prosvjeta«, Beč I. »Getreide markt« 20. — Za odbor hrvatskog društva »Pro- svjeta«: Franjo Novak, pročelnik sirotinjskog odbora; Eugen Pancer, presjednik; Šime Stojanović, tajnik. Sitne vijesti. Pravnik Pedelin iz Dal- macije uapšen je u Sv. Petru, jer da bi »u vlaku pred vojenim pozvanicima bio govo- rio proti državi«. — Raspuštena je općina Muća, jer su imenice nezakonito sastavljene. Komesarom je imenovan g. Zorec sa zadarskog Pogla- varstva. — U Mihovcima u Hrv. uapsiše pravni- ka Aug. Ujevića iz Dalmacije, te otpraviše u zagrebačke tamnice. — Jedan mladi musliman, kovački po- moćnik u Omišu, na Božić se je pokrstio, prešavši u katoličku vjeroispovjest. — Na Lloydovom parobrodu »Kleopatri« u Trstu bukne vatra i uništi 20 spremišta šećera i razne druge trgovine. Šteta je o- \ A God. VII. i imao glazbe, jer »Narodna Glazba« bila ra spuštena. Ovo dana opet će ju osnovati. — Oblast je raspuštila »Srpski Soko« 1 Karlovcima, jer da bi bio u svezi sa ine zemnim organizacijama. — U obližnjem selu kod Makarske otr+ vali se, jedući pokvarene kobasice, muži žena. — Gradsko vijeće Sarajeva darovalo * 150 K za hrvatsko kazalište u Osijeku. Najnovije vijesti. | Pritisak na Tursku i balkanske države, Petrograd: Doznaje se sa diplomatsk strane, da se izmegju Engleške i Njemačke živahno pregovara o prijedlozima za zaklju. čak mira. Trojni savez želi učiniti pritisa na balkanske države, a trojni sporazum jt zato, da se to učini na Tursku. Izgleda, di se neće u tome postignuti sloga izmegjt sviju vlasti. Poklisarska konferencija. London: Slijede dogovori izmegju pre- stavnika vlasti o internacijonalnom položa- ju. Ali pošto prestavnici Austro-Ugarske i Kusije megjutim pregovaraju direktno, ne može se za sad očekivati odlučna riječ. Po- 7 klisarima su pak upravljena tri prijedloga u pogledu ograničenja Arbanije, a to jedan sa strane saveznika, jedan od Austro-Ugarske a jedan od Rusije. Poziv pučkog ustanka u Srbiji. Beograd: Poziv pučkog ustanka uslijedio je jedino stoga, da se zamijene izmorene čete trećeg poziva u garnizonskoj službi, i da se ove potonje otpuste. Opskrbljivanje Jedrena. Sofija: Turcima nije data dozvola, da opskrbljuju Jedrene živežem, već samo li- ječnićkim potrepštinama. Pregovori Bugarske i Rumunjske. Bukarešt: Vode se pregovori izmegju Ru munjske i Bugarske, u pogledu ispravljanj južne granice Dobrudže. Sutra se očekuje konačni rezultat. Zadatak Francuske. Pariz: Presjednik Fallićres prigodom i stitanja mu nove godine, naglasic je q it plomatskom zboru : Francuska je ir i du nost, a hoće da ima i čast, da i u buduće djeluje za razvitak civilizacije; i podržanje i učvršćenje dobrih internačijonalnih od- nošaja. ; Upute turskim odasl “icima. Carigrad: Porta j€ upravila svojim oda- slanicima nove upute, kojim nadopunjuje zadnje. Nove glise, da Rešid-paša predloži saveznicima, ća se čitava stvar prepušti velevlastima, osim onih što se odnose na Jedrenu i ctoke, pošto ovo hoće Turska da riješi sa samim saveznicima. Konferencije kod hrvatske vlade. Zagreb: Vode se kod vlade konferencije, kojim sudjeluje novi podban dr. Unkelh&us- S:r, kao i prestavnici oblasti iz pokrajine. gromna. — Na Rijeci uapsiše krivotvoritelje xo- vaca. Nagjoše im i sve potrebite spreve. — U Sarajevu je prestao izlaziti (ist »O- tadžbina«, kako isti javlja: radi nemara pred- brojnika, koji mu duguju 8000: K. Doista svakom listu veću štetu žianose oni, koji primaju a neće da podmiire, nego li svi skupa dušmani. — U Kraljevici pouaui je u more novi treći torpedo-razarač, Dosadašnja tri nose madžarska imena, a tri nova će se zvati: »Lika«, »Triglav« i »Orjen«. — Policajska je vlast u Trebinju preme- tla više stqnova, pa i srpski kreditni zavod. — Jed;n musliman u Sarajevu zbode vojnika Šavu Šurbata, i na mjestu ga ubi- je. Posvadiše se u razgovoru o stanju me- gju Srbijom i našom Monarhijom. + Dr. A. Mitrović, pravni vježbenik spljet- s.0g sudišta, jer bi bio sudjelovao nekim Jemostracijama, isključen je iz sudske prakse i proti njemu zapodjenuta istraga. — Potpuno je dovršen štrajk tipografa u Sarajevu. Sa poslodavcima uglavljen je spo- razum, i tipografska tarifa ostaje u potpu- noj krijeposti, — U Zagrebu je naglo umro Dr, L, Ma- ričić, zamjenik državnog odvjetnika. — U nedjelju je u Ljubljani započeo III. slovenski protialkoholni kongres, sazvan od društva »Svele Vojske« i »Slovenskih li- «“ — Primismo poziv hrv. društva »Pro- svjeta« u Beču, na končerat s plesom 5. 0. = Zaruke. O. Nikola prof. Zadro u Der- venti zaručio se sa gcom. Ankom Buško \iz Stona. Čestitamo! mj. Prihod je namijenjen u društv, dobro- orne | svrhe, Kažu, da se raspravlja i o pitanju izbora za hrvatski sabor. Uhode u Galiciji. Lavov: U ovdješnjim tamnicama nalaze se 42 ruska špijuna. Megju njima nalazi se barunica Hoffmann. Proti njima obdržava- će se rasprava koncem ovog mjeseca. Gradska kronika. Premještaj zbornog zapovje- nika. Ni. Pr. F.Z.M. Lothar pl. Hort- stein, mjesni zapovjednik 16. vojenog zbo- ra, imenovan je zapovjednikom 9. vojenog zbora u Litomjeržice u Českoj. Bio je u svemu skroz objektivan, dobar, prema svakome predusretljiv. Njegovim je nasljednikom imenovan Ni. Pr. F.M.L. Schemua, bivši šef glavnog štaba. Promaknućča., Mjesni poštanski ofi- cijal g. Nikola Brambilla imenovan je na- doficijalom, a poštanski pomoćnici g.g. Ma- rin Tadin, Ivan Depolo u Gružu i Ferdo pl. Ghetaldi u Kotoru poštanskim oficijali- ma. Čestitamo! ' Velika ,Gundulićeva“ akade. mije s plesom i Fobruare u »Bondinom Kazalištu, Već danas možemo našem javiti ovu vi- jest. Kao svake godine, tako i ove, »Gun- “Our oQun-+ dulić“ će uložiti sve zabava ne potamni sjaj pi dulićevih* zabava. Ta — Od 18 augusta do danas Spljet nije|vjerena briga e