CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6.
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9.

KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE,

I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO

 

Br. 4.

Zgodna riječ.

Nije dosta što nas povlašteni naro-
di izrabljuju, nego da nas uspješnije
mogu progoniti ocrnjuju nas, kao da
smo nelojalni i odmetnici ; i ta im, i
ako prozirna igra, cto uspijeva, što nam
dokazuje bezbroj tužnih slučajeva, na-
dasve od otrag četiri godine. Mješte
da buđu harni nami Hrvatima, jer smo
znali uništiti umjetne Talijance amo, i
tako salomili krila gramzećoj Italiji, ko-
ja, i ako saveznica naše Monarhije, oči-
to ne prepušta ikoju prigodu, a da ne
podmeće klipove istoj; progone nas s
vjerolomstva. Kako smo do danas našu
podaničku dužnost primjerno i preko
reda dokazali, tako ćemo iu naprijeda
ju dokazati; ali je ipak ne samo do-
bro, nego upravo i potrebito da to
glasno naglase naši zastupnici u Beču,
da uvjere i nevjerne Tome, što oni i
čine, te hvalevrijedni govor g. Vuko-
vića donašamo, jer je zaista progovo-
rio narodnom dušom, i kako nam ka-
žu i izvrsnim uspjehom. On je kazao:

Visoka Kućo!

Ratni dogagjaji, koji su se odigrali
na granicama naše monarhije, pa usli-
jed toga nastavši pojavi nedavno u Dal-
maciji, potakoše me, da pr«govorim.
Mimo toga cijenim izjaviti otadžbeničku
dužnost tim, što ću na ovom mjestu
ispraviti one teadecijozne vijesti, koje
se pronose naročito u izvanjskoj štam-
pi: kao da je dalmatinsko pučanstvo
nelojalno i nepatriotično.

Kao što neima u čitavoj Austriji na-
roda, koji bi bio antidinastičan i ne-
patriotičan, pače ne ima ni takovih
partaja, koje ako i nijesu na monar-
hičaom načelu, a da nebi uzvišenu o-
sobu našega Monarha najvećim poči-
tanjem častile; tako pogotovo neima
u Dalmaciji nikoje stranke, koja bi
gledala preko granica monarhije, i ko-

 

 

 

ja nebi dužnu privrženost dinastiji i-|

PODLISTAK.

Dn. I. Vuletin:

Sa putovanja. (6) |

Trident i okolica.

Od Briksena do Tridenta ima dva sala
brzoga vlaka. Što se ide južnije, sve se to
više vigjaja bujni vinogradi na odrine i
voćnjaci. Na ovoj pruzi naiglavnije je mje-
sto Bozen, sa prostranom željezn. postajom,
gdje se mnogo stranaca ustavlja, što za
ljetovanje, što za trgovačke posle, jer je
mjesto znamenito zbog svoje trgovine, U
ljetopisima ovoga grada čita se, da je ovdje
dolazio sv. Frane Asisk. kao dječak u tr-
goviiu voćem (oko g. 1197, i 98.) i da je
svaki dan služio misu. Kad je bio progla-
šen svecem gragjani su sačuvali zvonce kao
moći i s njim se služe još i danas kad
vjernike pozivlju na inolitvu u vrijeme olu-
je. Odavle u sjevero-zapad vodi željeznica
u glasovito lječilište Merano, koje leži na
rječici Passari.
, Nedaleko je od Merana gradina Tirol,

po kojoj je sva zemlja dobila ime. I ovdje
sve njemački, svi natpisi po hotelima i
dućanima, sva prodaja novina isključivo!
njemačkih. Iz Bozena vijuga željeznica uba-
vom i plodnom Adiškom dolinom. Svako

«s

(lu, U maogim ovim mjestima je razvijeno

 

 

SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

sticala. A naročito se to mora istaknuti
glede Hrvata, koji mimo svih kušnja,
koje ih snahode u zadnje vrijeme, i-
pak stoje nenomično uz Ćesara i Kra-
lja svoga i Prejasnu Dinastiju, kao što
su to bjelodano svukud i dokazali.

Doduše ratni dogagjaji na Balkanu
dojmiše se Hrvata i Srba neobično i
oduševljeno. Nu ko pozna povijest
Dalmacije, razumijet će da je to po-
sve naravno i da drugčije nemože ni
biti, Jer je ta krunovina u prijašnja
vremena ono isto iskusila, što sada
proživljuju balkanski narodi. Jedan dio
Dalmacije bio je u svoje vrijeme po-
svojen od Turaka, te je sve one gro-
zote morao podnijeti, koje su u za-
dnje vrijeme propatili balkanski naro-
di. Predaje onog vremena pod Turci-
ma preživjeloga i onih bojeva, što su
ih Hrvati u Dalmaciji, Bosni i Herce-
govini nekada sami, kasnije i sa Sr-
bima za krst časni i slobodu zlatnu
vojevali; ie su predaje u junačkim na-
rodnim pjesmama južnoslovinskim  o-
vjekovječene i svim su zajedničke, bili
oni ove ili one vjere.

S toga se nije čuditi, ako uslijed
tih predaja pučanstvo Dalmacije sa o-
sobitim interesom prati taj boj za krst
časni i slobodu zlatnu balkanskih na-
roda, te ako zgodnom prilikom i bu-
čnije pobjedom ovjenčane borbe prati
i daje svojim osjećajima i radosti i za-
dovoljstvu oduška.

Ako je tom zgodom — a to se i
drugdje dogagja — ovaj ili onaj za-
boravio se, te svojim povicima nelo-
jalnim oštetio narodno oduševljenje,
to se i onako osugjuje i žali, što se
je tim oštetilo razumljivo oduševljenje,
po svoj Dalmaciji. Nu ja čujem, kako
še je u Spljetu sudbeno ispostavilo;
da su se samo trojica kod tih mani-
festacija nelojalno ponijela, a i ta tro-
jica kao da nijesu rogjeni Dalmatinci.

Svojim oduševljenim iskazima za ne-

drvo-rezbarstvo, osobito sv. kipova, crkve-
nih oitara, kora i propovjedaonica. U sa-
mostanu konventualaca u Šibeniku ima no-
vi kor umjetnički izdjelan sa svim svetima
njihova reda. Radnja je izvedena u ovim
mjestima i vrlo je lijepa. Ovi su, kako sam
čuo i osvjedočio se, vrsni rezbari osobito
kod velikih kipova. Skoro savršeno prika-
zuju nabore lica stara, žilice, nabore o-
djeće, izraz ozbiljnosti i svetosti na licu;
sretni su u poredanju boja, dočim za ma-
le kipove još su dosta zaostali za rez-
barstvom Njemakke. Osobito se odlikuju.
tvornice Morođera u St. Ulrih, Groden i
Primot. |

U Clesu je velika predionica i tkaonica
svile Viesi-a; izragjuje sve crkvene odjeće
od najprostijih do najbogatijih, i obično je
roba dobra, osobito svila i pozlaćena sr-
ma. Lijepe su radnje na ruke iz ove tvor-
nice, kao vez u svili i zlatu, za embleme,
cvijeće, grbove i t, d.

Sva ova sela spaja lokalna željeznica —
a gdje nije nje, tu je elektr. tramvaj.

Dok se tako redom ostavljaju lijepa i
kićena sela, urešene crkve i kupole, niz u-
bave poljane i zelene doline, prispije se u
glavni grad južnoga Tirola, Trideni, koji
leži u dolini rijeke Adige (Ečava) koja ne
daleko sjevorno od grada prolječe, i broji
do 30,000 duša. Ovo je čisto talijanski grad,
i stolica kneza-biskupa, sa svilenom indu-
strijom. Glasovit je zbog crkvenoga općega
sabora, za koga i naš svijet nešto znade,
koji se je ondje obdržavao od g. 1545-1563,

 

 

U DUBROVNIKU, Ii JANUARA 1913.

|Tidentu. Nu ni sada nije bie sretan da do-

otaca i 11 poslanika raznih dižava i biskupi-

26 Francuza, 2 Nijemca, 31 Špinjolac, 3 Lusi-
tona, 6 Grka, 2 Poljaka, 2 Madžara, | Englez,

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI-

  

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,

POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA.

Radi M pa RL Nd ta aL NCL A At a ST

slućene pobjede balkanskih naroda — |trašnja politika kao što i dosadašnja
osim onih naspomenutih nesretnika — | naša politika balkanska. Morati će pre-
nijesu htjeli istaknuti kakove protudr- ma tome naša Austro-Ugarska Monar-
žavne i protudinastične tendencije: jer hija potražiti takove forme, kojima će
se i onako znade, da je hrvatski Na- iImoći ne samo trgovačke i gospodar-
rod u Austriji i da eto kojih četirsto | ske odnošaje prema balkanskim naro-
godina dijeli dobro i zlo; pa se i na- (dima u jedinstvenom pravcu udesiti,
da da će uzvišena i poštivana osoba mimo toga morati će i narodni i dr-
našega Monarha, od koga jedinoga O- | žavopravni položaj zemalja južnoslo-
čekuju preobrat na bolje današnjega venskih tako preudesiti: kako će mo-
nevoljnoga stanja, u kojem se njihova |ći udovoljiti i balk. narode kao što i
domovina Hrvatska nahodi. Najbolji svoje Jugoslavene. Motati će gledati,
je tome dokaz za našu lojalnost je- da ne budu i opet u opreku dolazili
dnodušni protest dalmatinskih novina, (bilo austrijanski sa ugarskim ili ugar-
kao da nije lojalno dalmatinsko pu- ski sa austrijanskim interesima, kako
čanstvo. Zlo je to bilo, što su se telje to dosada na Balkanu se dogagja-
manifestacije zbivale u ovo doba, u/lq. Jednako će se morati obzir uzeti i
kojem vladaju u Hrvatskoj iznimni o-|na južnoslavenski elemenat u Monar-
dnošaji; pa su radi tih odnošaja uz|hiji, te mu se mora pružiti zgoda, da
veselje i radost ozvanjali i protesti i| može kao faktor u Monarhiji sudjelo-
gnjevni izražaji nad svojevoljnim i be-| vati,

zdušnim odnošajima u Hrvatskoj. Pal Kad bi se valjda moglo podvojiti o
su s toga ti izlijevi radosti pričinjoli se| potrebi i nuždi toga državnoga ure-
kao demostracije, dočim bi inače bile! gjenja u napomenutom pravcu, to po-
samo i jedino ovacije, Dalmatinsko pu-|čujmo kako nas o tome poučavaju oni,
čanstvo kao što uopće i svi Hrvati,|koji nam nijesu prijatelji. U sjednici
svi naši Jugoslaveni lojalni su i odani|od 18 Prosinca pr. god. izjavio je je-
dinastiji, te u tom ne zaostaju za ni-|dan od vogja opozicije tal. poslanik
jednim narodom. u monadliji: de sul Barzilai, prigodom svoje. internelacije
tim osjećajima davali oduška svakom|glede ponovljenja trojnog saveza, i na-
zgodom i prilikom, recimo g. 1866!glasio: da se«može ltalija bojati samo
kad su monarhiju branili proti ltaliji.| toga, kad bi se uspostavila jaka i sje-

Mimo toga i g. 1908 naši su reservi-| dinjena Hrvatska. Eto, kako nam po-
sti sa oduševljenjem hrlili a hre i da-

kazuje Barzilai, što bi trebslo učiniti,
nas k bojnim redovima na obranu Će-|da se naša pozicija na Adriji ojača.
sara i Monarihje. A toga nebi bilo,|  Uposred sudbonosnih dogagjaja, ko-
kad naš narod nebi bio lojalaa. ji se odigravaju sada u Evropi, i u ko-
A kad sam već o tom otvoreno pro-|jim naša Monarhija i te kako sudjelu-
slovio, ne mogu ovom prilikom  pre-

je, te obzirom na dosad nerazjašnjenu
mučati: kako će nedvojbeno dagagjaji,| političku koastelaciju, bilo bi prerano
koji se zbivaju na Balkanu te državne | podrobnije odsjeći: koje i kakve ko-
promjene ondješnje, da će velim sve

rekture i obnove trebalo bi provesti u
to imati odlučan upliv njihov na fiaše| unutrašnjoj kao i u vanjskoj politici
i gospodarske i političke odnošaje i|naše Monarhije.
izvanjske kao i unutrašnje. Ali ipak nikako ne mogu premučati,

Ta s toga je sigurno, da će se pre-|te i ovom zgodom pažnju ove Visoke
ma tome morati ispraviti i naša unu-|Kuće obratiti: kako je neodoljiva nu-

Y

 

 

 

Ovaj znameniti crkveni sabor držao se je|3 lira. Naši su biskupi potpisani kao Iliri,
u crkvi S. Maria Maggiore, koja se i da-|i to oni koji su bili rogjeni dalmatinci, a
nas dobro još uzdrži, te se nalazi u za-|bilo ih je u sve 7, jer su drugi bili Tali-
padnoj strani grada. jjanci, Evo naših 1, Marcus Cornelius, tada

Papa Pavao Ill. sazvao ga je još g. 1542, | novo imenovani nadbiskup Splitski, (mle-

nu tek se je mogao sastati u prvu sjedni-|ćanin). 2, Lud, Beccatellus (iz Bolonje) Du-
I

cu na 13 dećembra 1545,a držao je u sve | brovački, 9. Mutius Calinius (iz Briksena)
25 sjednica. Poslije osme sjednice pojavila nadb, Zadarski. 4. Lucas Byzantius (Koto-

se je u gradu kužna bolest i tada se je | ranim) biskup Kotorski. 5. Horatius Graecus
sabor premjestio u Bolonju, gdje je trsio (iz Opulije u ltaliji), biskup Hvarski, 6. Hier.

devetu i desetu sjednicu. Julij papa Ill. g.|Davorgaanus (iz Friula), biskup Šibenski.

1551 naredi, da se opet naslavi koscil u|7. Bonif, Raguseus, apošt. propovjedni: u
\u sv. zemlji, a poslije biskup Stonski (kao
vrši svoj rad. Nasta rat u Njemačkoj i vi+ /(eolog reda Mole Braće), i još biskup Krčki

\jećanje se morade prekiauti, kako se je mi- | Kotoranin Albertus de Illyricis i biskup Rab-
i

slilo za same 2 godine, nu megjutim pro- ski Vince, Nicolantius.

gje i 10 godini. Pijo papa IV, g. 1562 o, Prisusivovao je i Ivan-Bruno de Oichinio
pet ga sazove i zbilja sretno ovoga puta rodoim Macedonac kao nadbiskup Barski i
nastavi svoje djelovanje i sretno dovrši svoj Primas kraljevine Srbije još u ono doba.
znameniti rad na 4 dećembra 1563. Isti pa- Na ovomu koncilu bio je kao biskup kre-

pa Pijo IV, svojom bulom »Benediciug Deus« monski Nic. Sfrondatus, a kasnije papa i-

7 februara 1564 sve zaključke sabora, koje | imenovan Grgur XIV. tadašnji novoizabrani
potpisa 255 crkvenih otaca, a papinu bulu" Trideutinski, biskup kardinal lo. Bapt, Co-

supotpisa 26 kardiuala, izmegju kojih je i staneus, poslije papa Urban Vil. i Hugo

potpis tada revnoga i zašlužaoga Karla Bo- Boncompagous, kasnije papa Grgur XIII. i
romejskoga, a sada velikoga.sveca i odvje- (lo. Amt, Fachiorettus de Nuce, kasnije papa
tnika Milanske crkve, koja u podzemnoj Inocent IX, Kao sekularni govornik, bio je
kripti posjeduje ujegovo sveto tijelo. Uz glasoviti Renald de Feirieri presjednik Pa-
ovaj potpis sjuje još i onaj kardinala Fra- riškog Parlamenta, posla od kralj.
nje iz glasovite porodice Gonzaga. Mnogi svjetli umovi prisustvovahu ovo-
Na ovomu saboru bilo je 278 crkvenih mu koncilu ili kao doktori kan, prava ili
kao teolozi ili kao poslanici kraljevskih dvo-
ra, Ovaj grad vidio je izabiani cvijet zna-
nosti i inteligencije i učenosti, Mudri (filo-
zofi, duboki i učeni bogoslovi, revni i sveti
Škota, 2 Flaudrijanca, 1 Hrvat, 1 Moravac, [biskupi i razni redovnici strogoga života i

kk

ja. A po narodnostima ovako: 187 Talijanaca,

 

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE.

 

žda, političke odnošaje u Hrvatskoj
čim prije urediti, jer je Hrvatska za
Monarhiju putokaz, kojim prolazi Mo-
narhija na Balkan, te s Hrvatskom po-
kazuje, kako misli sa balkanskim na-
rodima svoj odnošaj urediti. Ta s to-

stav u Hrvatskoj uspostaviti. Osim to-
ga čekaju i vladu austrijansku zname-
nite zadaće pogledom na južnoslaven-
ske zemlje, i pogledom na to, ja se
nadam, da će radi državnih obzira —
a to upravo i naročito naglašujem —
inicijativu poduzeti, te da će i politič-
ke i kulturne težnje Jugoslavena na
osobit način poduprijeti. Kod toga na-
ročito mislim na priznanje reciprociteta
na zagrebačkom sveučilištu učinjenih
nauka. To je pitanje mnogo znameni-
tije, nego se obično misli. Jer za Hr-
vate radi se u tom, kako nebi njiho-
vo sveučilište samo i jedino za nje bi-
lo kulturno središte, nego kako bi pri-
vlačilo k sebi i ostale Jugoslavene u
Monarhiji i izvan nje. Nu toga iz ra-
znih uzroka neima. Dočim kada se je
god. 1874 sveučilište u Zagrebu otvo-
rilo, bilo je prisutno zastupnika sveu-
čilišnih iz Europe, te se je mislilo:i
svečano izjavljivalo: kako to sveučili-
šte ne bude samo fabrika za činovni-
ke, nego da bude kulturna tačka za
Jugoslavene u Monarhiji i izvan nje.
Nu sveučilište u Zagrebu samo je u
malenom to bilo. Na tom su sveuči-
lištu mnogi inteligentni muževi iz Hr-
vatske, Bosne i Hercegovine i Srbije
svoje nauke svršili;j na tom su sveu-
čilištu i mnogi bugarski državnici uz-
gojeni, onaki muževi, koji su današnju
veliku Bugarsku podigli. Nu za Jugo-

bilo ono, čemu svi smo se nadali, a

 

\puno vrijedile u Austriji. Zagrebačko
sveučilište donijelo je lijepih i dobrih

znamenitoga koncila. Ovakovih je ljudi cr-
kva naša imala u svim vjekovima svoga zi-
vola, kojim se je onda ponosila a ponosi

dućnosu svjetliti sinovi ove crkve svojom

jeće na zlatnim svjećnjacima kroz razne
zablude modernoga svijeta, Ovi će biti kao
signum, kojima će se suprostavljati sinovi
tmina, jer će im biti oni svojim urednim
življenjem, oštri prikor za njihova nedjela i
zloće sica i pokvarenosti uzgoja.

bio je Hrvat Juraj Drašković biskup, a po-

čest kod obim prilikama, nebi li se tim Hu-
silske sekte privukle u krilo katol, Crkve,
Poslije Husove smrti naime, postade vo-
giom Žiška, koji je dosta uspješno fanati-
zovao mase, i doveo ih je do pravoga de-
liriuma. Sve su moguće pokušali, sve što
je moglo bjesnilo, osveta, ambicija i fana-
tizam sve se je to izlijelo na Česku od raz-
jarenih masa pod njegovim vodstvom, Nu
poslije njegove smrti razdijeliše se u Ta-
borite i Kalikstine, a ovoj zadnjoj sekti naj-
su, da se svima sv. Pričest dijeli po
bim prilikam, i bili su puno blaži i
raniniji od Taborita koji su već bili za.
bacili i Pričest “ t

 

slavene u Austriji nije to sveučilište

to naročito s toga, što svjedodžbe po-
stignute na tom sveučilištu nijesu pot-

discipline, ljudi uredni, kulturni, visoki u-
mom i dostojanstvom bili su kruna ovoga _

se i sada, kao što će i u maglušastoj bu- .

učenošću i strogim životom kao sjajne svi- č

Kao delegat Ugarske na ovomu koacilu

slije kardinal sa svojim pratiocem Pavlom .
Rekanatskim, Držao je govor pred ocima d
koncila, da se za Austriju dopusti sv, Pri-

i

,

više su pripadali Pražani i Moravci i tražili

ga je neophodno nuždno čim prije u- _

wi