Br, 412.

Prijedlog o Jedrenskome vilajetu.

U londonskim diplomatskim krugovima
uvjerava se, da je izragjen jedan novi pri-
jedlog, po kojem bi se mirovni odaslanici
mogli opet sastati da vijećaju. Prijedlog je
ovaj: Jedrenski vilajet postao bi megjudr-
žava izmegju Turske i Bugarske, a ostala
bi pod upravom Turske.

Narodni praznik. — O profesorima u
vojsci.

Od sada će u Srbiji svake godine dan
99. dećembra biti velikim narodnim prazni-
kom, na koji će sve crkve držati zadušnice
za poginule srpske borce u ovome ratu.
Biće taj dan strogo zabranjena svaka radnja.

Na pitanje srpskog ministarstva  prosvje-
te, da se oslobode vojne dužnosti profesori
i učitelji, eda se omogući nastavak obuke,
odgovorio je ratni ministar, da prije zaklju-
čenja mira nemože niko biti oslobogjen.

zoologa prof. universe u Minchenu dra. Hart-
viga, koji je Popova veoma cijenio.

— Trgovački ugovor izmegju Austro-
Ugarske i Srbije, koji ističe stopro g. 1917.,
proširiće se pod istim uvjetima i na nove
pokrajine, koje je Srbija dobila.

— Velika studen u San-Francisku u Ka-
liforniji nništila je sve plodine lemuna.
Štete je preko 20 milijuna dolara.

— U Odesi je konstatovan jedan slučaj
kolere.

— Iz Šangaja opisuju grozote o umoi-
stvu 39 gubavaca u Hainingu (provincija
Kuangsi), koji su ubijeni po nalogu pokra-
jinske oblasti.

— U Beogradu je izgorjela velika tvor-
nica sukna, Ilića. Šteta iznosi preko 250.000
franaka.

— U zemljama zastupanim na carevin-
skom vijeću zabranjeno je raspačavanje ta-
lijanskih listova : »Fede Nuova« iz Rima i

 

Bugarski zajam za rat.

Bugarski ratni ministar Todorov prispio
je u Petrograd, da pregovara za zajam, u
svrhu pokrića eventualnih daljnjih ratnih
troškova.

Pitanje granica Arbanije.

Napol:on i rimska »Tribuna« priznaje, da
su pitanja granica Arbanije veoma škaklji-
va i po mir pogibeljna. Ipak cijeni, da će
se to mirno riješiti. O Drinopolju veli, da
je njegova sudbina već zapečaćena, jer ne-
može da ostane turski.

Odluka balkanskog saveza.

Izmegju balkanskih država je utanačeno,
ako se nastavi ratom protiv Turske, da se
veći dio srpske vojske i jezgra grčke pri-
druži bugarskoj kod Čataldže.

Okršaji oko Skadra.

Ovo zadnjih dana neprestani su okršaji
oko Skadra. Turska je vojska više puta po-
kušala, da probije opsadnu crnogorsku li-
niju, ali uvijek uzalud i uz vlastite znatni-
je gubitke. Velike su kiše, a često snijeg.
Stiže vijest, da us Skadru, osim  očajnog
stanja i nestašice hrane i drvlja, ima i koji
slučaj kolere.

Turska i balkanski savez.

Odaslanici saveznih balkanskih država u
Londonu sporazumješe se u srijedu veče
za ultimatum turskim odaslanicima. Na taj
sastanak pozvao ih je bugarski odaslanik
Danev. Poslije uputa iz Bukarešta vlada u-
vjerenje, da je izmegju Bugarske i Rumunj-
ske ublažen spor, i otklonjena opasnost su-
koba. To balkanskome savezu daje svu slo-
bodu, da se s Turskom sasvim obračuna.

ps Predbrojnici: jeste li pod-
mirili predbrojbu za god. 1913?
Sjetite se svoje dužnosti!

et RI Pa

tenja m Je pate

Perom i olovkom.

- Na 9. o. mj. navršilo se 40 godina
otkada je u Chislehurstu umro francuski
car Napoleon III.

— Doznaje se, da je pri jurišu na Mu-
stafa Pašu poginuo i mladi vrsni bugarski

»La Voce« iz Firence.

— Kod Trapania u ltaliji četiri okrabu-
\ljena razbojnika navališe na poštansku di-
ližansu. Dvadesetorici putnika sve su odni-
jeli, što su kod sebe imali; uzeše i novčane
listove pošte.

— U carskom dvoru u Berlinu bukne po-
žar i uništi čitav pod. Izgorjelo je sve po-
kućstvo. Šteta je velika.

— U ruskom rudniku kod Jekaterinosla-
va zbog neopreza poginulo je 7 ljudi a više
ih teško ranjeno.

— Prodaja robova u Maroku još traje!
Glavuo je tržište Marakeš. Za odrasla čo-
vjeka plaća se 70 franaka, za djevojčice pre-
ma godinama, a za žene ako znadu dobro
kuhat 500 durosa.

— Na presjednika Taita, kad je na Bo-
žić pregledavao panamski kanal, bio je iz-
veden neuspjeli atentat. Hiosk, kod kojeg
je prolazio. bačen je bombom u zrak. Po-
zatvoreno je dosta sumnjivih osoba.

— U »Via del Tritone« u Rimu srušila
se jedna kuća. Pod ruševinama je poginulo
12 osoba, a 4 teško nagrgjene.

Golem strah radi vojne na Balkanu
ada, usporedno s time se diže cijena tur-
skih i drugih srećaka. Za poznavaoca po-
ložaja je jasno, da onima, koji namjeravaju

kalacijske svrhe, nego samo u spoznaji

dobitka, upravo u tom tre-

dobiti glavnog
mogu kupiti srećke sada, neće najbrže skoro
supiti, ili nikada. Približava se vučenje tur-
skih i drugih srećaka, ujedno dolazi u ze-
mlju uebroj kričućih ponuda različitih tu-
gjih, većinom dušmanskih tvrtka. »Slovenska
Straža« prosi ovim putem slavensko ljud-
stvo sviju staleža, da ne uzima u obzir
one ponude, koje mu u mnogom slučaju
može biti za nesreću, nego neka se služi
njezinim posredovanjem, po kojem će doći
u svezu sa prvim i najačim slavenskim
zavodom te vrste u našoj monarhiji, kod
kojeg se ne trebaju bojati gubitka i bezob-
zimosti. — Onaj, koji bi rado pokušao sa
izvrsnim srećkama, neka čita
»Srećke u korist

zidara«.

Vijesti iz naroda.

Sa Šipana.
(10-godišnjica društva »Starčević«. Bi-
ranje nove uprave.) Na 1. o. mj. proslavili
smo 10-godišnjicu opstanka našeg milog
društva »Starčević«, na čedan ali bratski na-
čin. Vladalo je najbolje oduševljenje i je-

 

 

 

zoolog dr. M. Popov. Učio je kod čuvenog

kongresa bilo sakupljeno mnoštvo stranog
otmenog svijeta. Iza toga, buduć već gotovo
sasvim gluh i hipohondričan, povuče se sa
umjetničkog polja i življaše osamljeno. Umre
u Beču na 26 Marta 1827. u dobi od 57
godina od hidropisije (vodene bolesti), te
bje pokopan u wirinškom groblju, gdje još
i sada lijep obelisk kiti njegov grob. God.
1845. podigoše mu spomenik u Bonnu, a
god. 1880. u Beču. — Njegovih muzikalnih
djela ima (ne brojeći ona,[koja nemaju redni
broj) 138. Tu ima 9 sinfonija, 7 koncerata,
1 septet, 2 seksteta, 3 kvinteta, 16 guda-
lačkih kvarteta, 36 sonata za glasovir, 16
glasovirskih kompozicija s pratnjom, 8 gla-
sovirskih trija, jedna opera (= »Fidelio«),
9 svečane harmonije, 1 oratorij, dvije kra-
sne mise i mnoštvo drugih kompozicija za
glasovir i za pjevački zbor. Ova se djela
mogu razdijeliti u 3 epohe; prva dopire do
god. 1800. Druga, u kojoj se vidi već sa-
vršeni majstor, dopire do 1814. Zadnja €-
poha traje od god. 1814. do smrti, samo
što u god. 1814, do 1818. nije gotovo ni-
šta radio.

*
.,.

Eduard Grieg spada megju prve norve-
ške ke. Rodio se je na 15 Juna
1843. u Bergenu, a učio je konservatorij u
Leipzigu. God. 1863. ode u Kodanj, da se

dnodušnost, Evala zaslužnim članovima i

godinama 1865. i 1870. putovao je po |
taliji, gdje se je u Rimu sastao sa Lisztom;
a u Njemačkoj je takogjer više puta prire-
gjivao egzekucije svojih djela. Kasnije se
stalno nastani u Kristijaniji. Megju najgla-
vnija njegova djela broje se: orhestralne
suite; »Iz Holbergova vremena« i »Peer
Gynt«. Još su znamenita njegova djela »Si-
gurd Jorhalfar« i »Elegičke melodije«, pa
velebna kompozicija »Pred samostanskim
vratima« (za sopran solo, ženski hor i or-
hestar.) Osim toga mnoštvo manjih kom-
pozicija za pjevanje i orkestar.
.. ( Ama Aza? )

Ivan Hrizostom Wolfgang Gottlieb Mo-
zart rodi se god. 1756. (na 27 Januara) u
Salcburgu, gdje mu prvu naobrazbu dade
njegov otac Leopold, pomoćni kapelnik nad-
bisknpske kapele. Već kao dječačić od 6
godina počeo je komponovati komadiće za
glasovir. U godinama 1763.-1766. preuzeo
je poveće umjetničko putovanje kroz Ba-
varsku, Prusku, Nizozemsku i Francusku
skupa sa svojim roditeljima, U Versaillesu
je svirao na orguljama osmogodišnji &Mo-
zart pred irancuskim kraljem, Iz Francuske
pogje u Englešku, gdje je sastavio 6 sonata
za glasovir. Na poziv cara Josipa II. napi-
sa svoju prvu komičnu operu »La finte sem-
plice« (god. 1776.) i glasoviti »Te Deum«.
God. 1769. bio je imenovan dvorskim kapel-
nikom u Salcburgu, a god. 1770. ode u I-

 

 

 

taliju, gdje ubere lovorike triumia i slave u

kupiti tw ili onu srećku, ako i ne u špe-|

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

vrlim osnovateljima ! Cvalo i napredovalo !

Isti dan obdržana je i glavna godišnja
skupština. Sudjelovaše skoro svi članovi.
Jednoglasno bjehu izabrani: Presjednikom
g. Jakov Skračić; I. upraviteljem g. Ivo I.
Labaš, a Il. upr. g. Andro P. Vuković; taj-
nikom g. Gjuro Margaretić; blagajnikom g.
Vicko B. Olavić. Uz pjevanje »Lijepa naša«
i »Sretna nam bila« svi se zadovoljni razi-
gjoše. Radošću se pak opaža, da ovo dru-
štvo lijepo napreduje, te i oni članovi, ko-
ji su bili odstupili, povraćaju se opet u
kolo svoje vijerne braće, uprav po onoj :
Svoj k svome! Stavljamo na srce i našim
rodoljubnim sumješćanima po svijetu, € bi
se sjetili svojim obolom kojom bilo zgo-
dom ovog našeg potrebnog i zaslužnog
društva, na uhar prosvjete i hrvatske svi-
jesti.

 

Domaće vijesti.

Prvi zraci sunca na Hrvatsku.
Kako nas prijatelj izvješćuje, dospjeli su
povoljnim uspjehom dogovori izmegju koa-
\licije i ministarstva u Pešti. Sva je prilika,
da će biti imenovan banom Rakoczay, onaj
Hrvat, što je imao srca i obraza kazati o-
tvoreno, da on neće biti lutkom u tugjim
\rukama! Kao prestojnici vladini imali bi bi-
ti Popović i Mažuranić. Tijem bi za sigur-
|no bila data neka i ako mala zadovoljština
hrvatskom narodnom ponosu. Preostaje još
da koalicija bude pošteno izvršila pakt sa
našom strankom, i tako da u Banovini po-
čne rodoljubni rad, koji je neophodno po-
trebit nakon toliko nemilih kušnja.

Mi pouzdano držimo, da će dobitak sa-
veznika na Balkanu osvijestiti gorcpadne
Madžare, te da će tužnoj našoj domovini
osvanuti bolji dani.

Jošo aferi zadruge ,,Balkan““.
»Slovencu« javljaju iz Zagreba, da je u
poznatoj aferi sa bankrotiranom zadrugom
»Balkan« nakon odlaska Cuvajeva nastupila
neka promjena. Cuvaj je svom silom na-
| stojao, da kompromitira i uništi neke ista-
\ knute političke ličnosti, u prvom redu dra.
Horvata. A sada se veli, da proti dru. Hor-
\vatu i proti dru. Sachsu meće doći ni do
optužbe, već da će drž. odvjetništvo odu-

 

 

poznate izreke, da bez srećke nije moguće | slati od svakoga daljnjega progona.

Dr. Horvat namjerava izdati brošuru sa-

uu.ku cvate pšenica. Tako ugodno, kako stavljenu u više jezika, u kojoj će objasniti

svoj odnošaj prema toj zadruzi i dokazati,
| da je on u čitavoj toj aferi sasvim nedužan.

| Djelovanje pLege Nazionale“
u našim zemljama. U okolici Trsta
\i u Istri ima »Lega Nazionale« 22 škole i
\27 dječijih zabavišta, u svrhu za odnaro-
\ gjivanje naše djece. Jer to sve u hrvatskim
i slavenskim krajevima Istre, pošto u mje-
\stima, gdje ima barem nekoliko »Talijana«,
\ ustanovljuje vlada ili općina talijansku ško-
\lu. »Lega« k tome ima još 27 pučkih knji-

po milijuna kruna. Od toga sabere se u
\samom Trstu preko 100.000 K, dok općina
\ glasuje najmanje 25.000 K za društvo. »Le-
\ga« ima 62 podružnice i 46.000 članova,
a pomaže ju i poznato društvo »Dante A-
| lighieri«. :

| Naša »Družba sv. Ćirila i Metoda«, i a-
'ko po prilici ima prihod manji od jedne
| petine prema »Legi«, a broj članova »Druž-
\be« nije vrijedno niti spominjati, ipak uza
\sve to lijepo uspijeva. | još bi bolje, kad

Bologni, Rimn i Napulju. U Milanu sastavi
operu »Mitridate«, koja je odmah bila po-
novljena 20 puta. Kasnije se povrati u Salc-
burg i tu sastavi komičnu operu »La finta
giardinieca«. God. 1788. napiše 3 velebne
sinionije u Es Dur, G moll i C dur, a god.
1791. glasovitu operu »Čarobna frula«. Gla-
sovit je i njegov »Requiem« iz ovoga do-
ba. Operu »La nozze di Figaro« napisa
god. 1786.; ona se je prvi put pjevala u
Beču. — Napisa
kojim 20 mis
mn

letanija i ves

  
   

  

kantata s pratnjom org ulja, 23 opere, preko
100 arija i pjesama i gla-
a I bezbro

ebavlo svim mogućim vrstama glazbe i
svuda je izradio veličanstvenih remek-djela.
Tešku zadaću, elegantni stil konversacije
francuskih komedija preliti u naravni izraz
muzikalnog čuvstva, izvršio je Mozart o$so-
bitom lakoćom i na udivljenje cijelog svi-
jeta. Umre na 5 Decembra 1791. u Beču u
dobi od samih 35 godina. A što bi bio u-
činio, da je dulje živio?

.

   
   

 
 

Franje Liszt rodio se je na 22. oktobra g.
nedaleko Šopruna (u Ugarskoj). Otac je nje-

 

 

, 17 sonald_za orgulje, 10

1811. u hrvatskom selu Doborjan (Reiding), | pozici

Ibi kod nekih naših bogataša i imućnika bi-
lo malo više narodnog razumijevanja i po-
žrtvovanja!...

U jezičnome pitanju u Bosni
| postignut je znatan uspjeh. Vlada je izdala
naredbu, da željeznički namještenici do 15.
o. mj. imadu dokazati potpuno poznavanje
| hrvatskog jezika. To moraju da dokažu u
tri ispita. Samo da odnosni ispiti ne budu
— obični neki ispiti...

Smiješan talijanaški ,,pro-
svjed““, Naši t. zv. »Talijani« preko svo-
jih zastupnika u Beču upravili su ministru
unutarujih poslova prosvjed, proti jezičnoj
naredbi. I još imaju smjelosti da se tuže,
iza kako bi smo jedini mi mogli da se tu-
žimo protiv ne čestih već redovitih i ne-
prestanih kršenja jezične naredbe sa strane
innogih talijanaških činovnika!  Očekivati
je, da će im »prosvjed« postići »važnosti«
|koliko zaslužuje! Kako su pak komični
lako su drski da se što slična usugjuju
zahtjevati u čisto hrvatskoj zemlji! Sada
hoće da »prosvjeduju«, poslije kako su i
sami priznali i pristali na jezičnu naredbu!
| Kao da im sada smjelosti daje obnova troj-
|nog saveza!...

\
| -
| Kalendar sa književnim i u.

mjetničkim prilozima. Primamo iz
| Spljeta: Pokrajinski muzej za narodni obrt
\i umjetnost u Spljetu, izdao je za g. 1913.
kalendar sa obilatim književnim i umjetnič-
kim prilozima. Svrha mu je, da kod šire
publike pobudi interes i simpatiju prama
narodnom umjeću, koje je jedan od naj-
glavnijih temelja naše domaće kulture, kao
i to da koristi samo muzeju u moralnom
i materijalnom pogledu.

Kalendar je broširan u velikom forinatu
sa umjetničkom kolorisanom naslovnom sli-
kom i mnogo umjetnički izragjenih foto-
 grafskih priloga. Opremljen je vrlo ukusno
od Dioničke tiskare u Zagrebu, a cijena
mu je K 3:50. Mole se svi piijatelji naro-
dnog umjeća i narodne kulture, da nabave
ovo prvo izdanje pokrajinskog Muzeja, da
iako pripomogne ovoj našoj najmlagjoj
kulturnoj ustanovi, a istodobno sebi pri-
bavi zanimljivu i lijepu knjigu. Naručbe se
šalju na Ravnateljstvo, koje će ih početi
razašiljati oko 21. o. mj. Moli se, da se
novci šalju unaprijed i suviše 20 para za
poštarinu. — Ravnateljstvo pokr. Muzeja
za narodni obrt i umjetnost.

Sitne vijesti. Sarajevski bilježnik dr.
Becker pionevjeiio svojim klijentima oko
400.000 K i 'pobjegao. Sarajevska policija
\primila je od njega pismo iz Dresdena:
|da je novac izgubio na bursi, pa da će se
| ubiti.

— Riječki brzi vlak razinrskao je neda-
leko Karlovca željezn. stražara Janka Go-
(ljaka. Niz tračnice nagjoše mu komadiće
pje Ostavlja petero siročadi.

— V. pl. Terczi u Lovrani prodao je vil-

 

 

 

 

 

 

današnji oglas žnica, a podupire i razna pjevačka i zaba-| lu i sav posj i:
3" : , posjed oko 60.000 četv. met. fran
kluba Cirilo-Metodskih vna društva. Proračun »Lege« iznosi preko | cuskim dumnama za 650.C00 K.

| — Na Rijeci je u prometu mnogo krivo-
\tvorena novca od 20 para. Ima ih toliko,
da je skoro svaki četvrti komad krivotvo-
ren. Nekoliko krivotvoritelja nalaze se u
Križevcima »na odmoru« — za onu stranu
brave.

| — Nadvojvoda Eugen došao je prošlog
\ utorka u Opatiju. Sprovesti će nekoliko da-
\ma, radi oporavka.

\ Na 10. o. mj. u više mjesta u Bosni o-
\sjetiše vrlo jak potres.

počeo je u Beču. God. 1823. pošao je u
Pariz, gdje je uveden u najotmenije krugo-
ve. I ako rano ostao bez oca, nije bio u
oskudici, jer su u Parizu bili pomamljeni,
da uče kod takvog umjetnika. Drugovanje
sa velikim glazbenicima: Paganinijem, Cho-
pinom, Berliozom, i dr, davalo mu je sve
to veće pobude za intensivni glazbeni rad.
Putovao je triumfalno po Evropi, ie na
mnogob-ojnim koncertima zadivljivao svijet.
Tako je bilo i u Zagrebu 27/8 1846., gdje
gdje ga naši ilirski domorodci lijepo pri-
miše, Od god. 1848.-1861. živio je kao dvor-
ski kapelnik u Weimaru. Tu je sastavljao
svoje sinfonijske pjesme. Iza toga je bora-
vio sad u ltaliji sad u Njemačkoj. God.
1865. primio je više sv. svećeničke redove
i dobio naslov abbć-a, a poslije i naslov ka-
nonika. Od tada počela ga sve više zani-
mati i crkvena glazba. Od god. 1875. živio
je djelomice u Pešti, Rimu, Weimaru, i ta-
mo podučavao i odgajao glazbene talente.
Umro je na 31. jula 1886. u Baireuthu.
Slavna su mu djela : sinfoničke pjesme i
glasovirske kompozicije. Osim toga je n+-
pisao dosta kompozicija i za pjevanje (o-
ratorija, legende, zborove). Od crkvenih kom»
ja ima nekoliko glasovitih. Lisat_je
bio veliki prijatelj Cecilijanskog pokreta ;
koral i klasičnu crkvenu

 

gov svirao i volin, i to je već za-| poznao je dobro

rana pobudilo u sina mu želju za glazbom. | glazbu. Prijatelj lijepe glazbe.
Već kao dječak koncertirao je na glasoviru ao

na opće udivljenje. Svoje glazbene nauke

 

Ged. IX.

— Pravaška čitaonica u Spljetu odlučila
je ne dopuštati maloljetnoj mlagjariji, da
pohagja društvo. Pohvalno jer po mlagja-
riju korisno, pa ugledala se i druga društva!

— Na 14. o. mj. bila je u Zagrebu pro-
slavljena 100-godišnjica pjesnika Njemčića.

— Megju bosanskim iseljeniciima, na po-
vratku iz Turske za Bosnu, u Trstu su de-
vetorica oboljela od ospica. Odmah su izo-
lovani.

— U kancelariji zadarskog namjesništva
poglavar Jarabek drži tablice i ost. : isklju-
čivo na italijanskome jeziku. Tako se eto
»izvršuje« ministarska jezična naredba! Mi-
sli li g. namjesnik tome doskočiti ?

— Česka »Živnostenska banka« namje-
rava otvoriti u Spljetu svoju podružnicu.

— Trgovačka komora u Zadru gradiće
vlastitu kuću, glavnicom od 100.000 K.

— U Trogiru ustanoviše »Hrv. Kazališnu
Dalm. Družinu«. Ima 15 članova, moderan
repertoar i lijepu garderobu. Putovaće po
cijeloj pokrajini.

— Uapsiše u Mostaru dva radnika, koja
su doputovala iz Austrije, radi sumnje špi-
junaže.

— Javljaju iz Brčke: Iz Save izvadiše je-
dnu škrinju, a u njoj 16 bomba. Zapodje-
nuta je istraga.

— U selu Bačevići kod Mostara 18-go-
dišnji seljak, igrajući s ostalim kolo, zbode
jednog seljaka, koji je ončas umro. -

— U Trstu se bacila s prozora četvrtog
kata krojačica Regjina Rugo, od 26 god. Na
mjestu je umrla. Uzrokom je ljubav.

— Tri ratna mornara na Rijeci bjehu u-
apšena u času, kad htjedoše parobrodom
odmagliti put Amerike. Rodom su Nijemci.
Jedan je od tih u petak noćno pobjegao
iz tamnice.

— Gradsko redarstvo u Ljubljani sa 1.
Aprila preći će pod državnu upravu.

 

 

Zanimiv je novi glavni katalog sa 4000
slika pripoznato vrijedne za liferaciju svjet-
ske firme c. i k. dvorski dobavljač Hans
Konrad, razašiljajuća kuća u Brixu br. 1175
(Ceška), jer ovaj sadrži veliki izbor satova,
zlatne i srebrene robe, predmeta za muziku,
manufakturu, kožne i ocjelne predmete, pred-
mete za uzdržanje kućanstva, rekvisita za
pušenje, članaka za toaletu, igračaka, oružja
i o., te neka nijedan od naših cijenjenih
čitalaca ne oklijeva, da traži ovaj katalog
sa kartom dopisnicom, koji će biti drago-
voljno od spomenute firme svakome ba-
dava i prosto od poštarine poslan. (Pobliže
u odjelu za oglase.)

 

e
Gradska kronika.

Dolazak novog zbornog zapo-
vjednika. U utorak na 12'/ sati po p.
prispio je u Gruž, željeznicom preko Bo-
sne, novoimenovani zapovjednik 16.og zbo-
ra, Ni. Pr. F.M.L. Vlaho Schemua, bivši šef
vrhovnog štaba. Pred željezničkom stani-
com u Gružu bila mu je počasna upara-
gjena satnija 52. pukovnije i mjesna gamrni-
zonska muzika, gdje je bio dočekan od
prestavništva: dubrovačkog klera, gruškog
župništva, vojenih i civilnih vlasti, pošt. i
brzojavnih ureda Gruža i Dubrovnika, te
od ravnateljstva i profesora Gimnazija, Nau-
tičke škole i Preparandija. Sa svima se je
pozdravio i rado razgovarao. Za tijem je
došao na kolnu cestu, gdje mu je defilova-
la počasna satnija, predvogjena glazbom.

Nakon toga stupio je u automobil sa adju-
tantom, i došao u grad. Sjutri-dan obavljao
je posjete.

Vrhovni zapovjednik 6. i k.
mornarice. U petak pred veče prispio I
je u Gruž, na yachtu »Lacroma«, vrhovni
zapovjednik bojne mornarice, Ni. Pr. admi-
ral Montecuccoli. U subotu jutro, poslije
šetnje po Lapadu, koji mu se ubavi predjel
vrlo dopada, došao je u grad. U nedjelju
je otputovao,

Gundulićeva“ vočer u Bon-
dinom Kazalištu |. februara. Još
nas malo dana dijeli od ove krasne zaba-
ve. Čine se velike pripreme. Večer prvi fe-
bruara biti će zastalno ove godine stjecište
svih dubrovačkih Hrvata, koji će na toj hr-
vatskoj zabavi uživati u pjesmi, glazbi, ple-
su, u opće u lijepoj, ugodnoj otmenoj za-

 

bavi. Program je uprav biran i umjetnički.
Tu vidimo izmegju ostaloga jednu fantazi- i
ju od Bethovena, koju će otsvirati vrsni voj-
nički orhestar. Te večeri će pučki pjevački
zbor izvagjati veliku kantatu »Zmije« od na-
šeg vrsnog kapelnika g. V. Riha, koji je
poznat sa svojih lijepih kompozicija. To je
jedna podulja vrlo uspjela vokalno-instru- /';
mentalna skladba, u koju je g. Raha unio
cijeli razvoj dogagjaja Preradovićeve »Zmi-
je«. Po općem mnijenju onih, koji se razu-
miju u muzikal. izvedbe, ovu kompoziciju
pretiču vrlo laskavi

Naša požrtvovna »Hrv. Dil, Pozorišna Dru- li
prikasivat će dubrovačku komediju