Br, 412. Prijedlog o Jedrenskome vilajetu. U londonskim diplomatskim krugovima uvjerava se, da je izragjen jedan novi pri- jedlog, po kojem bi se mirovni odaslanici mogli opet sastati da vijećaju. Prijedlog je ovaj: Jedrenski vilajet postao bi megjudr- žava izmegju Turske i Bugarske, a ostala bi pod upravom Turske. Narodni praznik. — O profesorima u vojsci. Od sada će u Srbiji svake godine dan 99. dećembra biti velikim narodnim prazni- kom, na koji će sve crkve držati zadušnice za poginule srpske borce u ovome ratu. Biće taj dan strogo zabranjena svaka radnja. Na pitanje srpskog ministarstva prosvje- te, da se oslobode vojne dužnosti profesori i učitelji, eda se omogući nastavak obuke, odgovorio je ratni ministar, da prije zaklju- čenja mira nemože niko biti oslobogjen. zoologa prof. universe u Minchenu dra. Hart- viga, koji je Popova veoma cijenio. — Trgovački ugovor izmegju Austro- Ugarske i Srbije, koji ističe stopro g. 1917., proširiće se pod istim uvjetima i na nove pokrajine, koje je Srbija dobila. — Velika studen u San-Francisku u Ka- liforniji nništila je sve plodine lemuna. Štete je preko 20 milijuna dolara. — U Odesi je konstatovan jedan slučaj kolere. — Iz Šangaja opisuju grozote o umoi- stvu 39 gubavaca u Hainingu (provincija Kuangsi), koji su ubijeni po nalogu pokra- jinske oblasti. — U Beogradu je izgorjela velika tvor- nica sukna, Ilića. Šteta iznosi preko 250.000 franaka. — U zemljama zastupanim na carevin- skom vijeću zabranjeno je raspačavanje ta- lijanskih listova : »Fede Nuova« iz Rima i Bugarski zajam za rat. Bugarski ratni ministar Todorov prispio je u Petrograd, da pregovara za zajam, u svrhu pokrića eventualnih daljnjih ratnih troškova. Pitanje granica Arbanije. Napol:on i rimska »Tribuna« priznaje, da su pitanja granica Arbanije veoma škaklji- va i po mir pogibeljna. Ipak cijeni, da će se to mirno riješiti. O Drinopolju veli, da je njegova sudbina već zapečaćena, jer ne- može da ostane turski. Odluka balkanskog saveza. Izmegju balkanskih država je utanačeno, ako se nastavi ratom protiv Turske, da se veći dio srpske vojske i jezgra grčke pri- druži bugarskoj kod Čataldže. Okršaji oko Skadra. Ovo zadnjih dana neprestani su okršaji oko Skadra. Turska je vojska više puta po- kušala, da probije opsadnu crnogorsku li- niju, ali uvijek uzalud i uz vlastite znatni- je gubitke. Velike su kiše, a često snijeg. Stiže vijest, da us Skadru, osim očajnog stanja i nestašice hrane i drvlja, ima i koji slučaj kolere. Turska i balkanski savez. Odaslanici saveznih balkanskih država u Londonu sporazumješe se u srijedu veče za ultimatum turskim odaslanicima. Na taj sastanak pozvao ih je bugarski odaslanik Danev. Poslije uputa iz Bukarešta vlada u- vjerenje, da je izmegju Bugarske i Rumunj- ske ublažen spor, i otklonjena opasnost su- koba. To balkanskome savezu daje svu slo- bodu, da se s Turskom sasvim obračuna. ps Predbrojnici: jeste li pod- mirili predbrojbu za god. 1913? Sjetite se svoje dužnosti! et RI Pa tenja m Je pate Perom i olovkom. - Na 9. o. mj. navršilo se 40 godina otkada je u Chislehurstu umro francuski car Napoleon III. — Doznaje se, da je pri jurišu na Mu- stafa Pašu poginuo i mladi vrsni bugarski »La Voce« iz Firence. — Kod Trapania u ltaliji četiri okrabu- \ljena razbojnika navališe na poštansku di- ližansu. Dvadesetorici putnika sve su odni- jeli, što su kod sebe imali; uzeše i novčane listove pošte. — U carskom dvoru u Berlinu bukne po- žar i uništi čitav pod. Izgorjelo je sve po- kućstvo. Šteta je velika. — U ruskom rudniku kod Jekaterinosla- va zbog neopreza poginulo je 7 ljudi a više ih teško ranjeno. — Prodaja robova u Maroku još traje! Glavuo je tržište Marakeš. Za odrasla čo- vjeka plaća se 70 franaka, za djevojčice pre- ma godinama, a za žene ako znadu dobro kuhat 500 durosa. — Na presjednika Taita, kad je na Bo- žić pregledavao panamski kanal, bio je iz- veden neuspjeli atentat. Hiosk, kod kojeg je prolazio. bačen je bombom u zrak. Po- zatvoreno je dosta sumnjivih osoba. — U »Via del Tritone« u Rimu srušila se jedna kuća. Pod ruševinama je poginulo 12 osoba, a 4 teško nagrgjene. Golem strah radi vojne na Balkanu ada, usporedno s time se diže cijena tur- skih i drugih srećaka. Za poznavaoca po- ložaja je jasno, da onima, koji namjeravaju kalacijske svrhe, nego samo u spoznaji dobitka, upravo u tom tre- dobiti glavnog mogu kupiti srećke sada, neće najbrže skoro supiti, ili nikada. Približava se vučenje tur- skih i drugih srećaka, ujedno dolazi u ze- mlju uebroj kričućih ponuda različitih tu- gjih, većinom dušmanskih tvrtka. »Slovenska Straža« prosi ovim putem slavensko ljud- stvo sviju staleža, da ne uzima u obzir one ponude, koje mu u mnogom slučaju može biti za nesreću, nego neka se služi njezinim posredovanjem, po kojem će doći u svezu sa prvim i najačim slavenskim zavodom te vrste u našoj monarhiji, kod kojeg se ne trebaju bojati gubitka i bezob- zimosti. — Onaj, koji bi rado pokušao sa izvrsnim srećkama, neka čita »Srećke u korist zidara«. Vijesti iz naroda. Sa Šipana. (10-godišnjica društva »Starčević«. Bi- ranje nove uprave.) Na 1. o. mj. proslavili smo 10-godišnjicu opstanka našeg milog društva »Starčević«, na čedan ali bratski na- čin. Vladalo je najbolje oduševljenje i je- zoolog dr. M. Popov. Učio je kod čuvenog kongresa bilo sakupljeno mnoštvo stranog otmenog svijeta. Iza toga, buduć već gotovo sasvim gluh i hipohondričan, povuče se sa umjetničkog polja i življaše osamljeno. Umre u Beču na 26 Marta 1827. u dobi od 57 godina od hidropisije (vodene bolesti), te bje pokopan u wirinškom groblju, gdje još i sada lijep obelisk kiti njegov grob. God. 1845. podigoše mu spomenik u Bonnu, a god. 1880. u Beču. — Njegovih muzikalnih djela ima (ne brojeći ona,[koja nemaju redni broj) 138. Tu ima 9 sinfonija, 7 koncerata, 1 septet, 2 seksteta, 3 kvinteta, 16 guda- lačkih kvarteta, 36 sonata za glasovir, 16 glasovirskih kompozicija s pratnjom, 8 gla- sovirskih trija, jedna opera (= »Fidelio«), 9 svečane harmonije, 1 oratorij, dvije kra- sne mise i mnoštvo drugih kompozicija za glasovir i za pjevački zbor. Ova se djela mogu razdijeliti u 3 epohe; prva dopire do god. 1800. Druga, u kojoj se vidi već sa- vršeni majstor, dopire do 1814. Zadnja €- poha traje od god. 1814. do smrti, samo što u god. 1814, do 1818. nije gotovo ni- šta radio. * .,. Eduard Grieg spada megju prve norve- ške ke. Rodio se je na 15 Juna 1843. u Bergenu, a učio je konservatorij u Leipzigu. God. 1863. ode u Kodanj, da se dnodušnost, Evala zaslužnim članovima i godinama 1865. i 1870. putovao je po | taliji, gdje se je u Rimu sastao sa Lisztom; a u Njemačkoj je takogjer više puta prire- gjivao egzekucije svojih djela. Kasnije se stalno nastani u Kristijaniji. Megju najgla- vnija njegova djela broje se: orhestralne suite; »Iz Holbergova vremena« i »Peer Gynt«. Još su znamenita njegova djela »Si- gurd Jorhalfar« i »Elegičke melodije«, pa velebna kompozicija »Pred samostanskim vratima« (za sopran solo, ženski hor i or- hestar.) Osim toga mnoštvo manjih kom- pozicija za pjevanje i orkestar. .. ( Ama Aza? ) Ivan Hrizostom Wolfgang Gottlieb Mo- zart rodi se god. 1756. (na 27 Januara) u Salcburgu, gdje mu prvu naobrazbu dade njegov otac Leopold, pomoćni kapelnik nad- bisknpske kapele. Već kao dječačić od 6 godina počeo je komponovati komadiće za glasovir. U godinama 1763.-1766. preuzeo je poveće umjetničko putovanje kroz Ba- varsku, Prusku, Nizozemsku i Francusku skupa sa svojim roditeljima, U Versaillesu je svirao na orguljama osmogodišnji &Mo- zart pred irancuskim kraljem, Iz Francuske pogje u Englešku, gdje je sastavio 6 sonata za glasovir. Na poziv cara Josipa II. napi- sa svoju prvu komičnu operu »La finte sem- plice« (god. 1776.) i glasoviti »Te Deum«. God. 1769. bio je imenovan dvorskim kapel- nikom u Salcburgu, a god. 1770. ode u I- taliju, gdje ubere lovorike triumia i slave u kupiti tw ili onu srećku, ako i ne u špe-| »PRAVA CRVENA HRVATSKA« vrlim osnovateljima ! Cvalo i napredovalo ! Isti dan obdržana je i glavna godišnja skupština. Sudjelovaše skoro svi članovi. Jednoglasno bjehu izabrani: Presjednikom g. Jakov Skračić; I. upraviteljem g. Ivo I. Labaš, a Il. upr. g. Andro P. Vuković; taj- nikom g. Gjuro Margaretić; blagajnikom g. Vicko B. Olavić. Uz pjevanje »Lijepa naša« i »Sretna nam bila« svi se zadovoljni razi- gjoše. Radošću se pak opaža, da ovo dru- štvo lijepo napreduje, te i oni članovi, ko- ji su bili odstupili, povraćaju se opet u kolo svoje vijerne braće, uprav po onoj : Svoj k svome! Stavljamo na srce i našim rodoljubnim sumješćanima po svijetu, € bi se sjetili svojim obolom kojom bilo zgo- dom ovog našeg potrebnog i zaslužnog društva, na uhar prosvjete i hrvatske svi- jesti. Domaće vijesti. Prvi zraci sunca na Hrvatsku. Kako nas prijatelj izvješćuje, dospjeli su povoljnim uspjehom dogovori izmegju koa- \licije i ministarstva u Pešti. Sva je prilika, da će biti imenovan banom Rakoczay, onaj Hrvat, što je imao srca i obraza kazati o- tvoreno, da on neće biti lutkom u tugjim \rukama! Kao prestojnici vladini imali bi bi- ti Popović i Mažuranić. Tijem bi za sigur- |no bila data neka i ako mala zadovoljština hrvatskom narodnom ponosu. Preostaje još da koalicija bude pošteno izvršila pakt sa našom strankom, i tako da u Banovini po- čne rodoljubni rad, koji je neophodno po- trebit nakon toliko nemilih kušnja. Mi pouzdano držimo, da će dobitak sa- veznika na Balkanu osvijestiti gorcpadne Madžare, te da će tužnoj našoj domovini osvanuti bolji dani. Jošo aferi zadruge ,,Balkan““. »Slovencu« javljaju iz Zagreba, da je u poznatoj aferi sa bankrotiranom zadrugom »Balkan« nakon odlaska Cuvajeva nastupila neka promjena. Cuvaj je svom silom na- | stojao, da kompromitira i uništi neke ista- \ knute političke ličnosti, u prvom redu dra. Horvata. A sada se veli, da proti dru. Hor- \vatu i proti dru. Sachsu meće doći ni do optužbe, već da će drž. odvjetništvo odu- poznate izreke, da bez srećke nije moguće | slati od svakoga daljnjega progona. Dr. Horvat namjerava izdati brošuru sa- uu.ku cvate pšenica. Tako ugodno, kako stavljenu u više jezika, u kojoj će objasniti svoj odnošaj prema toj zadruzi i dokazati, | da je on u čitavoj toj aferi sasvim nedužan. | Djelovanje pLege Nazionale“ u našim zemljama. U okolici Trsta \i u Istri ima »Lega Nazionale« 22 škole i \27 dječijih zabavišta, u svrhu za odnaro- \ gjivanje naše djece. Jer to sve u hrvatskim i slavenskim krajevima Istre, pošto u mje- \stima, gdje ima barem nekoliko »Talijana«, \ ustanovljuje vlada ili općina talijansku ško- \lu. »Lega« k tome ima još 27 pučkih knji- po milijuna kruna. Od toga sabere se u \samom Trstu preko 100.000 K, dok općina \ glasuje najmanje 25.000 K za društvo. »Le- \ga« ima 62 podružnice i 46.000 članova, a pomaže ju i poznato društvo »Dante A- | lighieri«. : | Naša »Družba sv. Ćirila i Metoda«, i a- 'ko po prilici ima prihod manji od jedne | petine prema »Legi«, a broj članova »Druž- \be« nije vrijedno niti spominjati, ipak uza \sve to lijepo uspijeva. | još bi bolje, kad Bologni, Rimn i Napulju. U Milanu sastavi operu »Mitridate«, koja je odmah bila po- novljena 20 puta. Kasnije se povrati u Salc- burg i tu sastavi komičnu operu »La finta giardinieca«. God. 1788. napiše 3 velebne sinionije u Es Dur, G moll i C dur, a god. 1791. glasovitu operu »Čarobna frula«. Gla- sovit je i njegov »Requiem« iz ovoga do- ba. Operu »La nozze di Figaro« napisa god. 1786.; ona se je prvi put pjevala u Beču. — Napisa kojim 20 mis mn letanija i ves kantata s pratnjom org ulja, 23 opere, preko 100 arija i pjesama i gla- a I bezbro ebavlo svim mogućim vrstama glazbe i svuda je izradio veličanstvenih remek-djela. Tešku zadaću, elegantni stil konversacije francuskih komedija preliti u naravni izraz muzikalnog čuvstva, izvršio je Mozart o$so- bitom lakoćom i na udivljenje cijelog svi- jeta. Umre na 5 Decembra 1791. u Beču u dobi od samih 35 godina. A što bi bio u- činio, da je dulje živio? . Franje Liszt rodio se je na 22. oktobra g. nedaleko Šopruna (u Ugarskoj). Otac je nje- , 17 sonald_za orgulje, 10 1811. u hrvatskom selu Doborjan (Reiding), | pozici Ibi kod nekih naših bogataša i imućnika bi- lo malo više narodnog razumijevanja i po- žrtvovanja!... U jezičnome pitanju u Bosni | postignut je znatan uspjeh. Vlada je izdala naredbu, da željeznički namještenici do 15. o. mj. imadu dokazati potpuno poznavanje | hrvatskog jezika. To moraju da dokažu u tri ispita. Samo da odnosni ispiti ne budu — obični neki ispiti... Smiješan talijanaški ,,pro- svjed““, Naši t. zv. »Talijani« preko svo- jih zastupnika u Beču upravili su ministru unutarujih poslova prosvjed, proti jezičnoj naredbi. I još imaju smjelosti da se tuže, iza kako bi smo jedini mi mogli da se tu- žimo protiv ne čestih već redovitih i ne- prestanih kršenja jezične naredbe sa strane innogih talijanaških činovnika! Očekivati je, da će im »prosvjed« postići »važnosti« |koliko zaslužuje! Kako su pak komični lako su drski da se što slična usugjuju zahtjevati u čisto hrvatskoj zemlji! Sada hoće da »prosvjeduju«, poslije kako su i sami priznali i pristali na jezičnu naredbu! | Kao da im sada smjelosti daje obnova troj- |nog saveza!... \ | - | Kalendar sa književnim i u. mjetničkim prilozima. Primamo iz | Spljeta: Pokrajinski muzej za narodni obrt \i umjetnost u Spljetu, izdao je za g. 1913. kalendar sa obilatim književnim i umjetnič- kim prilozima. Svrha mu je, da kod šire publike pobudi interes i simpatiju prama narodnom umjeću, koje je jedan od naj- glavnijih temelja naše domaće kulture, kao i to da koristi samo muzeju u moralnom i materijalnom pogledu. Kalendar je broširan u velikom forinatu sa umjetničkom kolorisanom naslovnom sli- kom i mnogo umjetnički izragjenih foto- grafskih priloga. Opremljen je vrlo ukusno od Dioničke tiskare u Zagrebu, a cijena mu je K 3:50. Mole se svi piijatelji naro- dnog umjeća i narodne kulture, da nabave ovo prvo izdanje pokrajinskog Muzeja, da iako pripomogne ovoj našoj najmlagjoj kulturnoj ustanovi, a istodobno sebi pri- bavi zanimljivu i lijepu knjigu. Naručbe se šalju na Ravnateljstvo, koje će ih početi razašiljati oko 21. o. mj. Moli se, da se novci šalju unaprijed i suviše 20 para za poštarinu. — Ravnateljstvo pokr. Muzeja za narodni obrt i umjetnost. Sitne vijesti. Sarajevski bilježnik dr. Becker pionevjeiio svojim klijentima oko 400.000 K i 'pobjegao. Sarajevska policija \primila je od njega pismo iz Dresdena: |da je novac izgubio na bursi, pa da će se | ubiti. — Riječki brzi vlak razinrskao je neda- leko Karlovca željezn. stražara Janka Go- (ljaka. Niz tračnice nagjoše mu komadiće pje Ostavlja petero siročadi. — V. pl. Terczi u Lovrani prodao je vil- današnji oglas žnica, a podupire i razna pjevačka i zaba-| lu i sav posj i: 3" : , posjed oko 60.000 četv. met. fran kluba Cirilo-Metodskih vna društva. Proračun »Lege« iznosi preko | cuskim dumnama za 650.C00 K. | — Na Rijeci je u prometu mnogo krivo- \tvorena novca od 20 para. Ima ih toliko, da je skoro svaki četvrti komad krivotvo- ren. Nekoliko krivotvoritelja nalaze se u Križevcima »na odmoru« — za onu stranu brave. | — Nadvojvoda Eugen došao je prošlog \ utorka u Opatiju. Sprovesti će nekoliko da- \ma, radi oporavka. \ Na 10. o. mj. u više mjesta u Bosni o- \sjetiše vrlo jak potres. počeo je u Beču. God. 1823. pošao je u Pariz, gdje je uveden u najotmenije krugo- ve. I ako rano ostao bez oca, nije bio u oskudici, jer su u Parizu bili pomamljeni, da uče kod takvog umjetnika. Drugovanje sa velikim glazbenicima: Paganinijem, Cho- pinom, Berliozom, i dr, davalo mu je sve to veće pobude za intensivni glazbeni rad. Putovao je triumfalno po Evropi, ie na mnogob-ojnim koncertima zadivljivao svijet. Tako je bilo i u Zagrebu 27/8 1846., gdje gdje ga naši ilirski domorodci lijepo pri- miše, Od god. 1848.-1861. živio je kao dvor- ski kapelnik u Weimaru. Tu je sastavljao svoje sinfonijske pjesme. Iza toga je bora- vio sad u ltaliji sad u Njemačkoj. God. 1865. primio je više sv. svećeničke redove i dobio naslov abbć-a, a poslije i naslov ka- nonika. Od tada počela ga sve više zani- mati i crkvena glazba. Od god. 1875. živio je djelomice u Pešti, Rimu, Weimaru, i ta- mo podučavao i odgajao glazbene talente. Umro je na 31. jula 1886. u Baireuthu. Slavna su mu djela : sinfoničke pjesme i glasovirske kompozicije. Osim toga je n+- pisao dosta kompozicija i za pjevanje (o- ratorija, legende, zborove). Od crkvenih kom» ja ima nekoliko glasovitih. Lisat_je bio veliki prijatelj Cecilijanskog pokreta ; koral i klasičnu crkvenu gov svirao i volin, i to je već za-| poznao je dobro rana pobudilo u sina mu želju za glazbom. | glazbu. Prijatelj lijepe glazbe. Već kao dječak koncertirao je na glasoviru ao na opće udivljenje. Svoje glazbene nauke Ged. IX. — Pravaška čitaonica u Spljetu odlučila je ne dopuštati maloljetnoj mlagjariji, da pohagja društvo. Pohvalno jer po mlagja- riju korisno, pa ugledala se i druga društva! — Na 14. o. mj. bila je u Zagrebu pro- slavljena 100-godišnjica pjesnika Njemčića. — Megju bosanskim iseljeniciima, na po- vratku iz Turske za Bosnu, u Trstu su de- vetorica oboljela od ospica. Odmah su izo- lovani. — U kancelariji zadarskog namjesništva poglavar Jarabek drži tablice i ost. : isklju- čivo na italijanskome jeziku. Tako se eto »izvršuje« ministarska jezična naredba! Mi- sli li g. namjesnik tome doskočiti ? — Česka »Živnostenska banka« namje- rava otvoriti u Spljetu svoju podružnicu. — Trgovačka komora u Zadru gradiće vlastitu kuću, glavnicom od 100.000 K. — U Trogiru ustanoviše »Hrv. Kazališnu Dalm. Družinu«. Ima 15 članova, moderan repertoar i lijepu garderobu. Putovaće po cijeloj pokrajini. — Uapsiše u Mostaru dva radnika, koja su doputovala iz Austrije, radi sumnje špi- junaže. — Javljaju iz Brčke: Iz Save izvadiše je- dnu škrinju, a u njoj 16 bomba. Zapodje- nuta je istraga. — U selu Bačevići kod Mostara 18-go- dišnji seljak, igrajući s ostalim kolo, zbode jednog seljaka, koji je ončas umro. - — U Trstu se bacila s prozora četvrtog kata krojačica Regjina Rugo, od 26 god. Na mjestu je umrla. Uzrokom je ljubav. — Tri ratna mornara na Rijeci bjehu u- apšena u času, kad htjedoše parobrodom odmagliti put Amerike. Rodom su Nijemci. Jedan je od tih u petak noćno pobjegao iz tamnice. — Gradsko redarstvo u Ljubljani sa 1. Aprila preći će pod državnu upravu. Zanimiv je novi glavni katalog sa 4000 slika pripoznato vrijedne za liferaciju svjet- ske firme c. i k. dvorski dobavljač Hans Konrad, razašiljajuća kuća u Brixu br. 1175 (Ceška), jer ovaj sadrži veliki izbor satova, zlatne i srebrene robe, predmeta za muziku, manufakturu, kožne i ocjelne predmete, pred- mete za uzdržanje kućanstva, rekvisita za pušenje, članaka za toaletu, igračaka, oružja i o., te neka nijedan od naših cijenjenih čitalaca ne oklijeva, da traži ovaj katalog sa kartom dopisnicom, koji će biti drago- voljno od spomenute firme svakome ba- dava i prosto od poštarine poslan. (Pobliže u odjelu za oglase.) e Gradska kronika. Dolazak novog zbornog zapo- vjednika. U utorak na 12'/ sati po p. prispio je u Gruž, željeznicom preko Bo- sne, novoimenovani zapovjednik 16.og zbo- ra, Ni. Pr. F.M.L. Vlaho Schemua, bivši šef vrhovnog štaba. Pred željezničkom stani- com u Gružu bila mu je počasna upara- gjena satnija 52. pukovnije i mjesna gamrni- zonska muzika, gdje je bio dočekan od prestavništva: dubrovačkog klera, gruškog župništva, vojenih i civilnih vlasti, pošt. i brzojavnih ureda Gruža i Dubrovnika, te od ravnateljstva i profesora Gimnazija, Nau- tičke škole i Preparandija. Sa svima se je pozdravio i rado razgovarao. Za tijem je došao na kolnu cestu, gdje mu je defilova- la počasna satnija, predvogjena glazbom. Nakon toga stupio je u automobil sa adju- tantom, i došao u grad. Sjutri-dan obavljao je posjete. Vrhovni zapovjednik 6. i k. mornarice. U petak pred veče prispio I je u Gruž, na yachtu »Lacroma«, vrhovni zapovjednik bojne mornarice, Ni. Pr. admi- ral Montecuccoli. U subotu jutro, poslije šetnje po Lapadu, koji mu se ubavi predjel vrlo dopada, došao je u grad. U nedjelju je otputovao, Gundulićeva“ vočer u Bon- dinom Kazalištu |. februara. Još nas malo dana dijeli od ove krasne zaba- ve. Čine se velike pripreme. Večer prvi fe- bruara biti će zastalno ove godine stjecište svih dubrovačkih Hrvata, koji će na toj hr- vatskoj zabavi uživati u pjesmi, glazbi, ple- su, u opće u lijepoj, ugodnoj otmenoj za- bavi. Program je uprav biran i umjetnički. Tu vidimo izmegju ostaloga jednu fantazi- i ju od Bethovena, koju će otsvirati vrsni voj- nički orhestar. Te večeri će pučki pjevački zbor izvagjati veliku kantatu »Zmije« od na- šeg vrsnog kapelnika g. V. Riha, koji je poznat sa svojih lijepih kompozicija. To je jedna podulja vrlo uspjela vokalno-instru- /'; mentalna skladba, u koju je g. Raha unio cijeli razvoj dogagjaja Preradovićeve »Zmi- je«. Po općem mnijenju onih, koji se razu- miju u muzikal. izvedbe, ovu kompoziciju pretiču vrlo laskavi Naša požrtvovna »Hrv. Dil, Pozorišna Dru- li prikasivat će dubrovačku komediju