Br. 414. ska i Engleška podijele tursku Aziju. Oda- slanici saveznih balkanskih država već ne- mađu posla u Londonu, i ima ponovno da nastupi rat, ako ih pritisak velevlasti ne za- drži, dok visoka Kapija dade odgovor nji- hovoj noti, kojom su tražili bezodvlačnu predaju Drinopolja. Taj odgovor biće za stalno blag u formi, ali će odlučno odba- citi prijedlog predaje. U toliko ugovaraće i poslanici velevlasti, i možda će proći i cijeli dojdući mjesec, a da se neće znati izvjesno na čemu smo. Komplikacije u slučaju rata. Jedanlje ruski poklisar izjavio, da ako bude nastavljen rat, velevlasti će teško mo- ći da uzdrže neutralnost. S druge strane balkanski saveznici neće se odreći Jedrene, i po tome se položaj ima smatrati veoma ozbiljnim. Engleška za složnost postupanja. Londonski dopisnik »Tempsa« javlja, da je ruski poklisar imao dugi razgovor sa Greyom, koji je istaknuo potrebu, da se iz- bjegne svako izolovanje i improvizovano po- stupanje u bilo kojoj tački. d Dogagjaji u Carigradu. Uslijed prevrata u Carigradu uapšene su mnoge ličnosti i zadržane u zatvoru. Me- gju ovima nalazi se glavni urednik Ali Ke- mal, bivši zastupnik Izmail-beg, Riza Nur, urednik Šebendezade, brigadirski general A- rif i bivši valija general Ferid. Ratnim ministrom biće imenovan Izet-pa- ša, a presjednik državnog vijeća princ Said Halil ministrom izvanjskih posala. Dvije engleške oklopnjače otputovale su u turske vode; jedau engl. krstaš otputo- vao je u Berutti, a drugi je već prispio u Solun. Pripreme u Rumunjskoj. Svi rumunjski dezerteri, koji živu u Ru- siji, obznanjeni su iz Bukarešta, da su po- milovani i ujedno pozvani pod oružje. Uz to se u Rumunjskoj obavljaju mnoge vojne pripreme oko naoružavanja. Nota balkanskih delegata. Balkanski odaslanici u Londonu vijećali su u utorak puna 3 sata, te sastavili i pot- pisali jednu notu, koju hoće da predadu turskim odaslanicima. Nota ne sadržava ni- šta o otkazu primirja. Netom predadu notu smatraće odaslanici svoje djelo zaključenim. Venizelos sutra bi imao otputovati u Atenu, a većina ostalih odaslanika otputovaće iz Londona dojduće sedmice. Megju Turcima na Čataldži. U turskoj vojsci kod Čataldže došlo je do ozbiljnih sukoba izmegju pristaša Mla- doturaka i pristaša bivšeg ratnog ministra Nazim-paše. Megju četama razvila se krva- va tučnjava. Iz Carigrada je otputovao Ta- laat-beg na Čataldžu. To se i s drugih stra- na potvrgjuje, a naravno da iz Carigrada javljaju, da to »ne odgovara istini« . . .. Franceska o njemačkoj vladi. U upućenim krugovima u Franceskoj za- vladalo je nezadovoljstvo, što su njemačke banke upravo sada (odobrile opet Turskoj predujam od 50 milijuna. To znači jačati tursku ratnu stranku i tvrdi se, da isprika Njemačke, e ona u stvar »ne ulazi« i da »ne može« zapriječiti vlada bankama da da- du predujam, nema nikakve vrijednosti, po- što je gradnja carigradske željeznice, koja je služila kao isprika za predujam, bila predmetom diplomatskih prigovora izmegju da je prvi ili da njega žena najviše voli, a njezini prijašnji romani bade u njemu ljubomor, koji ne povećaje ljubav, već je uništava. Razumna žena neće govoriti 0 svojoj prošloj ljubavi i romanima, a ako počne o njima muž sam, gleda da ga od toga odvrati. Emma A. S českoga preveo J. O. Peovka. Taj se nemili porok, ljuta nevolja u na- šem narodu proširila na taj način, da uprav ne bogoljubna nego prosto poštena i ulju- dna duša zgražava se, svaki čas kad ulica- ma prolazi. Poštenje ne dopušta da čovjek sebe poniži, da se tako zaboravi, e riga što god mu na usne dolazi a da iskalja ili svoju srdžbu, ili svoj hir, ili iskuša ne- ko umišljeno junaštvo. Uljudnost pak za- htjeva da svakoga poštuješ, ako ne zato jer vjeruješ, barem zato da ne. smućuješ druge, kojim su to velike svetinje. A ipak Njemačke i Turske i to zauzimanjem nje- mačkog poklisara. Carinski savez Srbije i Crne-Gore. U toku su pregovori izmegju Srbije i Cr- ne-Gore, kojima je svrha zaključiti carinski savez izmegju obiju zemalja. Istodobno se raspravljaju i neka tarifalna pitanja. Bugarsko-Rumunjski pregovori. Danev je u Londonu ponovno imao raz- govor sa rumunjskim min. Mišu. Uvjerava se, da se posljednjih dana bugarsko-rumunj- ski odnošaji nijesu zaoštrili i da Rumunj- ska nije povisila svoje zahtjeve. Pregovori slijede nesmetano dalje. Leksikon za oglasivače svakako je no- vinski katalog. Bez tačne i posve povjerlji- ve ovakove knjige ne može oglasivač da izvede svoje osnove bez štete i velikog gu- bitka u novcu i uspjehu. Ovo staro isku stvo od vajkada je potaklo zavod za ogla- šivanje M. Dukes nasljed. (Max Augenfeld & Em. Lessner d. d.) Beč I. Wollzeile 9, da posveti najveću pažnju novinskom kata- logu, što ga on izdaje. Neumornom revizi- jom, držan na visini vremena, pruža ovaj katalog M. Dukes nasljed. A. G. oglasiva- ču obilje najvažnijih uputa. Sa ovim kata- logom može on najbrže i najpovoljnije da riješi važna pitanja za sebe: »Gdje? Kada? Kako?« Katalog je baš sada izašao sa pred- govorom o općem gospodarskom položaju te stoji oglasivačima franko i besplatno na raspoloženju. Perom i olovkom. — Sofijski »Dnevnik« donosi, da je op- ćinski savjet u Varni odredio, da bugarske narodne banke zaključe zajam od 250.000 leva, što bi se razdijelilo siromašnim voj- nicima. — U Parizu, Londonu i Petrogradu sum- njaju, da su u mladotursku revoluciju uple- tene Njemačka i Austrija. — Po londonskoj vijesti balkanski će o- daslanici čekati do sutra 2 februara, da se preda Drinopolje, inače će balk. savez na- staviti ratom. — Ruski službeni list piše, da je ruska vlada najodlučnija za to, da se što prije u- tanači mir. — U Bitolju počele su izlaziti »Opštin- ske Novine«. — U parlamentu Bukarešta bila je bučna ovacija vojsci, da prodre u Bugarsku. — U Carigradu je opet nekoliko sluča- jeva kolere. Pojavio se koji slučaj i u srp- skoj vojsci kod Čataldže. — List srpske vlade izjavlja, da balkan- ski savez neće odustati od svojih zahtjeva. — Bivšeg sultana Abdul-Hamida odvešće iz Carigrada u Ikoniju. — Engleška se protivi, da velesile posre- duju pojedinačno u Carigradu. — Bivši sultan Abdul-Hamid davno je zapisao u svom dnevniku: »Sa Bugarskom moramo ratovati«. — Londonski »Tajms« saznaje, da Austrija neće raspustiti vojsku, dok se god ne ri- ješi pitanje o granicama Arbanije. — U Rusiji je do sada sakupljeno 126.000 Kr. dobrovoljnih prinosa za postradale Cr- nogorce. — Novinari u New-Yorku, pod vodstvom skoro osnovinog novinarskog društva, stu- pili su u štrajk. Traže povišenje plate. — Jedna karavana indijskih hadžija, njih 350, survali se noćno u brdski potok kod Elkamore. Zaglavilo je u valovima 300 o- soba. neki levente, dočim ne bi za živu glavu u javnosti izrekli koju nepromišljenu ili po- kudnu riječ, takovi obzir ne imadu prama onim svetim stvarima, koje su prepokorno sazivane u pomoć od tisuća i tisuća svojih sugragjana, svojte, znanaca. Psuju nerazbor- na djeca, i donekle im se može odbiti na nezrelost i slabi odgoj: psuju odrasli i ta- ko dočim sami sebi pripravljaju osudu, da- vaju povoda mlagjim da ih oponašaju. A ipak velik dio tih nevoljnika, skrušeno kad se osvijeste vape ono što su kleli i psova- li. Bilo se je sastavilo ovdje društvo, da doskoči gadnom i hudopskom poroku ; ali nikakav se uspjeh nije vidio. A zlo raste, raste tako, da ti se kose ježe kad čuješ ka- ko se nemilo grdi. Malo je odvažnih, koji bi doveli do ra- zuma pravdom i zakonima hulitelje; nu i- pak ima i drugih srestava da se tome do- skoči, Mi ćemo donijeti -ovo nešto slučajeva, gdje su ipak dobre duše dale prikladnu lekciju takovim nesretnim huliteljima. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« 98 Svi srpski narednici, koji su u ratu bili ranjeni, dobiće čin podporučnika. — Iz Barcelone se javlja: Protiv nadvoj- vode Ludvika Salvatora, koji boravi u Mi- ramaru, počinjen je atentat. Nadvojvoda je ranjen. Atentatora, nekog lugjaka, uapsiše. — Parobrod »Phryne«, na putu iz Algi- ra za Rouen, nasrnuo je na njemačku jedre- njaču «Phanyani«, i ova potone. Utopilo se 30 mornara. — Pokojni nadvojvoda Rainer ostavio je oporukom svoje imanje većim dijelom voj- vodkinji Campofranco i madvojvodi Leo- poldu Salvatoru. — Taini savjetnik Wegeler, koji je ovo dana umro u Koblencu, ostavio je 670.000 maraka u do roivo-ne svrhe. On je osni- valac firme Dreinhardt & Ce, — Kongres socijalno-demokratske stran- ke u Budimpešti odlučio se na generalni štrajk. | radnici iz Hrvatske izjaviše, da će sudjelovati u borbi za opće pravo glasa. Uprava stranke ima da odluči, kad i koli- ko će štrajk trajati. Vijesti iz naroda. Iz Blata na Korčuli. (+ Don Ivan Cetinić). Na 24 o. mj. pre- mine nakon duge i teške nemoći Don Ivan Cetinić. Pokojnik bio je mnogogodišnji žu- pnik Babinopolja na Mljetu, otklen lanjske godine otišav u mirovinu, dogje u svoj ro- dni kraj, u Blato, da tu sprovede svoje sta- re dane. Ali teška nemoć, koja ga je već na Mljetu morila, pokosi ga nakon kratke mirovine, Prošle nedjelje bio mu je krasan sprovod, uz prisustvo korporacija, sviju mjesnih ureda i društava, a praćen od ne- izbrojnog mnoštva svijeta. Sprovod je bio veličanstven, da Blato takvog još ne vidi. Kad se pročula vijest o njegovoj smtti, svak proplače. Pa i kako neće, kad je Don Ivan bio ljubljen u Blatu od svakoga radi svoje dobrote i čednosti. Nadgrobno slovo držao mu je umirovljeni plovan, kanonik Don Ivo Šeman. Govorio je iz srca k srcu, nabrojivši pokojnikove vrline, što do suza i plača gane cijelo mnoštvo slušalaca. I stranka prava gubi s njime jednog skro- mnog, ali radišnog i zaslužnog borca za pravašku ideju. Nećemo duljit, već ćemo samo spomenuti njegov pravaški rad na Mljetu. U predzadnjim izborima za care- vinsko vijeće radio je neumorno za prava- škog kandidata i s pomoću mladog i agil- nog Don Vicka Lisičara toliki je bio uspjeh, da je pravaška stranka na Mljetu skoro po- bijedila jaku i jedinu općinsku stranku. Dok kličemo milom i nezaboravnom po- kojniku vječni i blaženi mir, dotle želimo da se i drugi ugledaju u njegov skromni rad na vjerskom i domovinskom polju. De Predbrojnici: jeste li pod. mirili predbrojbu za god. 1913? Sjetite se svoje dužnosti! Domaće vijesti. +1 Nadvojvoda Rainer, U ponedje- ljak u pet sati po podne preminuo je u Beču Nadvojvoda Rainer. Bolovao je ne- koliko vremena. Po godinama je najstariji Habsburgov c. Rodio se je 11/1. 1827. go- dine u Milanu, a bio je sin podkralja sje- dinjene lombardsko-mletačke kraljevine i unuk cara Leopolda ll. Dobro mu je bila poznata Dalmacija, a u Dubrovniku je bio više puta i ovdje po nekoliko dana u više navrata proboravio. Sprovod mu je bio ju- čer po podne. Laka mu zemlja! . . Di o U gradu N. neka gospogja hitno poziv- lje kočijaša da je odveze prilično daleko. Baš da uzagje u kočiju, kad čuje kočijaša gdje odvali krupnu, jer su se konji usko- mešali. Isti čas gospogja odstupi i nagje drugoga kočijaša. ..# U električni tramvaj uzagje svećenik i ne- ka gospogja. Uputili, a neki bezobraznik laje svega i psuje, Dolazi stražar: a tvoj ti svećenik veli da zaustavi tramvaj jer će sa- ći da ne sluša takove psovke. Isto zahtje- vaju gospogje; a stražar otprto ili dušu u se bezobrazniku, ili ću te tužiti redaru. Bi dosta da ovaj umukne. “ .. Idem putem; neki prokletnik odvali gro- znu psovku; a ja na glas: hvaljen Isus; on ponovi psovku, a ja opet: hvaljen lsus. Prolaznici pristaju uza me, i osamariše ga kako treba. OD. Dalmatinski sabor imao se skoro sastati. Megjutim javljaju iz Beča, da se još za neko vrijeme neće sastati, jer da- našnje vrijeme da — »nije zgodno«!.... Srpski radikali i pravaši. Or- gan srpskih radikala novosadska »Zastava«, osvrćući se na izjave tajnika hrvatsko-slo- venske stranke prava g. Akačića, izišle u »Riječkim Novinama«,"glede odnošaja pra- vaša prama Srbima, piše: »Ova Akačićeva izjava potpuno je rodo- ljubiva, a želja opravdana. Srbi i Hrvati mogu postati jak činilac, samo kad su pot- puno složni. Inače, ko neće brata za brata, on će tugjina za gospodara. .Neka pravaši kao katolici čuvaju svoje vjerske svetinje, kao što će Srbi čuvati svoje, ali dok jedan drugom ne nameće svoju vjeru, dotle mogu živjeti u slozi i u bratskom sporazumu, raditi za ustavna prava i slobodu svoje do- movine. Mi u Akačićevoj izjavi vidimo za- logu boljih vremena. Srbi neće više naila- ziti na lijepak kojekakvim mungovskim la- žovima, koji bi rado od Srba načinili stup apsolutizma. To se više ne smije ponoviti. Kojekakve špekulante i tugjinske izmećare, treba srpski narod da prezre«. Jezična naredba i akcija dalm. talijanaša. Presjednik sabora dr. lvče- vić vijećac je u Beču s minisirom-presjed- nikom grofom Stiirghom i s drugim mini- strima o akciji dalmatinskih talijanaša. Pri- kazao je faktične odnošaje, koji sasvim ja- sno pokazuju, da se jezična naredba u Dal- maciji još uvijek provagja na štetu Hrvata. Knjige Društva sv. Jeronima za g. 1912., koje su bile štampane u 35.000 istisaka, već su posvema raspačane, te ih više ne može nabaviti kod uprave ni- jedan član krunaš. Preostalo je još samo nešto »Danica« za g. 1913. (»Danica« je tis- kana u 60.000 istisaka), pak ko bi želio »Danicu« za g. 1913. zajedno s knjiga1aa, koje su izišle g. 1911., može ih nabaviti, ako se prijavi upravi društva u Zagrebu, — »Trenkova« ul. br. 1. (I kod naše uprave sve je već raspačano.) Pir. Na 3. Februara vjenčaće se u Ba- denu kod Beča g. Dr. Antun Bielić, sin g. Antuna Bielića iz Vignja na Pelješcu, sa gcom. Hansi Sukfiill. Čestitamo ! Stranka prava i ugarski sa. bor. »Hrvatska« pod ovim naslovom do- nosi slijedeće: »Die Drau« je prije nekoli- ko dana donijela vijest, kako je bajagi veći dio Starčevićanaca pripravan otići u Peštu, te da je koalicija u danom slučaju pripra- vna njima ustupiti veći dio peštanskih man- data. Mi smo s autoritativne strane tu vi- jest odmah oprovrgli. Na to naše opovrgnu- će se povraća osječki list te veli : »Naprama tomu dementiu »Hrvatske« mi ostajemo pri tomu, da je jedan dio prava- ša dao izjavu na stanovitom mjestu u Pešti, da će eventualno prihvatiti i delegatske man- date«. Od strane vodstva stranke prava smo o- vlašteni ponovno najsvečanije se ograditi proti takovoj insinuaciji, te pozivljemo osje- čki list, da iznese imena tih navodnih pra- vaša, koji su dali takove izjave u Pešti.lAko toga osječki list ne učini, smatramo ga pro- stim spletkarom proti stranci prava i nedo- stojnim poštena društva. Van s imenima !« Dalmacija žrtva riječkih a o- sobito tršćanskih espeditera. Primamo od g. tajnika dubrovačke Trgo- vačke Komore i rado donosimo : »Hrvatska Kruna« u broju 8 od ove godine donosi lijepi i obrazloženi članak, dokazujući, ko- liko dalmatinski trgovci trpe, jer što vrijedi za svu Austriju, ne vrijedi za Dalmaciju, za koju neće da uveđu kumulativnu voza- rinu. Tim se strašno okorišćuju tršćanski spediteri a štetuju naši domaći trgovci. Ovaj članak završuje »H. K.« tim, da ba- ca krivnju na dalmatinske Trgovačke Obr- tničke Komore, da bi se imale ozbiljno za stvar zauzeti, a osobito se obara na spljetsku i zadarsku. Opaziti mi je ovdje, da je naša Komora već mjeseca siječnja 1911 obratila se nac, k. Ministarstvo Trgovine obrazloženim po- dneskom za uveđenje kumulativne vozari- ne za Dalmaciju, te ga je i urgirala za ri- dobila nikakvog ješenje, ali do danas nije riješenja sa strane c. k. Ministarstva. Dobro bi bilo, kad bi sada baš nakon [sjednice u Trstu, u kojem je na veliku ra- dost tršćanskih speditera opet bio odbiven ovaj predlog, da sve tri dalmatinske Ko- more (hoćemo li barem u ovome biti slo- žni?) najenergičnije prosvjeduju proti tr- God. IX. šćanskom zahtijevu, ali ne samo pismeno već da sve tri zajedno pošalju jednoga ili dva delegata u Beč, dastvar najenergičnije usmeno na licu mjesta zagovore. — Josip Onyszkiewicz, tajnik. Hrvatskom pripomoćnom dru- štvu u Beču pristupili su kao doživotni članovi gg. Dr. Vinko Dvožak, sveučil. pro- fesor u m. u Zagrebu i Frano Haman in- žinir u Berlinu, svaki sa doprinosom od K 100. — Društvena adresa: Beč, VIII. »Ler- chenfelderstrasse« 44, Sitne vijesti. Tri hidroplana ratne mornarice u petak doletiše iz Pole u Trst, prevalivši zračni put od 108 km. u samih 95 minuta! — Odjelni predstojnik u kraljevoj kan- čelariji u Beču, g. Parisini, prigodom umi- rovljenja odlikovan je barunstvom. — Primismo poziv Hrv. Čitaonice u Bla- tu, na društveni ples.1, Februara. Milodari se primaju zahvalnošću. — Iz Rio de Plato prispio je na rodni Hvar g. Gi. Vučetić. Bio je sin prostog ba- čvara na Hvaru. I on se bavio istim zana- tom, a kao mladićak otišao u Ameriku. Sad je šef policije u Argentini, vrlo vigjena li- čnost. Više je puta odlikovan od raznih dr- žava. Njegove savjete i na ministarstvima i na svjetskim kongresima osobito uvaža- vaju. Izumio je i datiloskopiju, naročitu spravu za upoznanje zločinca. — Neki Mato Nagy iz Drenovaca, od 33 godine, sad je priznao da je on prošle godine ubio svoga oca, prigodom rječkanja na cesti. To je očitovao, reče, da iu bude mirna savjest. Ubojicu odma predadoše u ruke pravde. — Štrajk huhara i konobara parobr. dru- štva »Dalmatia« dovršen je. Društvo je pristalo ua sve zahtjeve štrajkaša. — Primismo poziv Hrv. Pjev. Glazb. Dru- štva »Slavulj« u Trebinju, na zabavu s ple- som 2. Februara. Prestavljaće Car-Eminovo »Zimsko Sunce«. Dobrovoljni se prinosi primaju zahvalnošću. — Tuže nam se sa Orebića: Paket robe poslan poštom iz Orebića do Putnikovića- Brijesta, putovao je frinaest dana! A pje- šice se može kroz 6 sati! Misli se, da je to zbog slabe uredbe poštanske službe na poluotoku Pelješcu. Na znattje i ravnanje Ravnateljstvu Pošta, da se doskoči! — U subotu na 5 sati jutra opet osjeti- še u Zagrebu jak potres. — Radi balkanskog rata potukoše se se- ljaci sela Šaratovići u Bosni. Jedan je ko- cem ubijen, a drugi teško ranjen. Krivci su uapšeni. — U petak je opet stiglo u Trst iz So- luna 388 bosanskih iseljenika. Ukrcalo ih se na parobrod 394, ali putem šestorica u- mriješe od raznih bolesti. Sada ima u tr- šćanskom lazaretu 1288 bosanskih iseljeni- ka, na povratku u domovinu. — Talijanaši u Umagu u Istri doprli su do takvog barbarizma, da su počeli sa gro- bova križe bacati i lomiti, jer na istim hr- vatski natpisi. Biće i to u ime njihove ta- lijanske — »kulture«! — U Banjojluci osnovali su Nijemci svo- je društvo »Gustav Adolf«. U Banjojluci, u Bosni! Bilo na razmišljanje ... — Bečka »Zeit« osugjujući režim u Hr- vatskoj, veli, da se nikada nije smio do- puštiti Cuvajev komesarijat u Hrvatskoj. — »Riječke Novine« javljaju, da su u Kotoru poubijali sve mačke, rađi neke opa- . sne bolesti megju njima. (Treba li im, ne- ka dogju du ,Dubrovnika, gdje ih ima — kao pasa u Carigradu!) — U Zagrebu ubila se pjevačica Ida A- grivi, od žalosti za psetom. Gradska kronika. Program svečanosti sv. Via. ha. Na 2. februara + Na 2%. ure po podne i- zlaze gradska bratstva sa svojim barjacima i s muzikama idu put Općine da prihvate barjak Sv Vlaha, a odatle idu na Pile da prihvate barjak sv. Andrije | svi zajedno vraćaju se u grad do pred svečev hram. U isto doba 11 topovskih hi- aca naviještaju početak svečanosti. Na 3 ure po podne dijeljenje kruha siromasi- ma. U isto će se doba pjevati svečana večernja u crkvi sv. Vlaha, a na 41/9 u stonoj crkvi, gdje istodobno počinje štovanje svečevih moći. Pri svrsi službe crkovne pucaja topovi 21 hitac, Na 6 ura po podne opće -rasvijetljenje grada 1 bacanje vatrometa, a muzike udaraju pred crkvom av. Vlaha. Obilazenjem muzika oko grada zavr- šuje svečanost prvoga dana. Na 3. februara : Na 412 ure u jutro u crkvi sv, Vlaha pjeva se svečana služba, & za njom sv. misa.