Br. 418.

riljubljenost našoj revendikaciji, gole-

roj naših gubitaka oko opsjednutoga
da, gubitci, koji nadmašuju one, kojima
koja velevlast platila zauzeće mnogo pro-
stranijeg teritorija, ali mnogo manje odlučne
važnosti za njezinu nacijonalnu budućnost,
dokazuju najočitije, da je crnogoski narod
čvrsto odlučan ne dati se lišiti svojega o-
svojenja. Crna-Gora se nada, da ju Europa
neće prisiliti, da svoje zakonite revendika-
cije tjera do nužde skrajnih odluka«.

sta
mi

Opasno stanje.

»Wiener Allg. Zeitung« preporuča svijetu,
da ne gleda na današnje političko stanje
kroz ružičaste naočari, jer je stanje opasno.
Isti list donosi i to, da se poslanici velesila
neće na konferensi u Londonu baviti pita-
njem o granicama Arbanije.

 

Perom i olovkom.

— Ni. V. Nadvojvoda Frano Ferdinand
preuzeo je pokroviteljstvo nad Jadranskom
izložbom, koja će biti ove godine u Beču.

— Ug. ministar nutarnjih poslova dr. Lu-
kač zabranio je bečkim listovima »Arbe-
iter-Zeitungu« i »N. Wiener Journalu« ulazak
u Ugarsku, radi pisanja protiv ug. vlade.

— U ponedjeljak je stigao u Berlin Dan-
ski kraljevski par, u službenu posjetu caru
Wilimu.

— Rusija je odredila mobilizaciju za 0-
ba Varšavska vojena zbora.

— Na stanovništu onih krajeva kod Ča-
taldže, što su Bugari napuštili, turske čete
čine strašna krvološtva.

— Iz Meksika stižu potresni glasi. Ame-
rički poslanik Vilsn javlja, da je broj mr-
tvih i ranjenih upravo strašan.

— Na sjednici zajedničkih ministara u
Beču postignut je sporazum o željezničkoj
vezi Bosne sa Srbijom.

— U Berlinu se uznemiriše na vijest, da
je Rusija poslala Srbiji preko Bugarske o-
ružja i opreme za stotinu hiljada vojnika.

— Ruski car odlikovao je Poenkarea, no-
vog presjednika franceske repuplike, velikim
ordenom sv. Andrije.

— U Petrogradu je ovih dana preminuo
ruski pjesnik Goleniščev-Kutuzov, a u Pragu
česki spisatelj Šimaček.

— Balk. saveznici traže predaju Drino-
polja i ratnu oštetu. S toga Haki-paša u
Londonu nije imao uspjeha. :

— Bivši poslanik Srbije u Carigradu Ne-
nadović otputovao je u Beč. Misli se, da će
voditi pregovore o privrednim 'pitanjima.

— Grci su hametom potukli tursku voj-
sku kod Presentice.!

— Pod Skadrom je u više navrata odbi-
jena navala Turaka.

— Bugarskoj su vladi stigle vijesti o. u-
žasima i zvjerstvima izvršenim od turskih
vojnika.

— Muslimani iz Indije dali su Turskoj
90.000 funata, prvu ratu državnoga zajma.

— U Europi ima najviše kazališta Fran-
ceska (596), onda Italija (544), i Engleška
(372).

— Iz Washingtona javljaju, da je većinom
glasova otklonjena osnova zakona, kojim
se je nepismene htjelo isključiti od uselje-
nja u Ameriku.

— Umjereni repuplikanski franceski za-
stupnik Benoist izjavio je jednom novinaru,
da za Francesku ne znači pogibelj držanje
Njemačke, koliko panslavizam. Stoga da tre-
ba uvesti trogodišnju vojnu službu.

— Prigodom zadnjeg orkana u Tokiju iz-
gorilo je 4.900 kuća. Ostalo je oko 10.000
osoba bez krova. Štete je oko 2!/a milijona.

— Pod Skadrom je ranjen general Ko-
stantinović, punac princa Mirka.

— Sa Cetinja se najodlučnije pobija vi-
jest o porazu Srba. Opsada Skadra nije
prekinuta.

— U Petrogradu je izgorjela stdna crkva,
iz doba Petra Velikoga. Unutrašnji namje-
štaj je spašen.

— Na Otonsku Goru otišao je tajnik ca-
rigradskog ruskog poslanstva, Mazurov, da
prouči organizovanje kalugjerske repuplike.

— Iz Londona stiže vijest, da će se u-
brzo zaključiti mir. Turska je, kažu, izjavila,
da je voljna predati Drinopolje.

— Ove godine nabaviće Rusija iz Fran-
ceske oko dvije stotine aeroplana za vojnu
potrebu.

— Bugarska vlada primila je prijedlog
velesila, da posreduju u Bugarsko-Rumunj-
skom sporu.

— Saveznici se utvrgjuju na Čataldži.
Dan i noć kopaju se rovovi i podižu oma-
nja utvrgjenja.

— ltalija će povesti s Turskom pregovo-
re o sudbini Egejskih ostrva.

— U Beču dogodilo se trostruko umor-
stvo: na graditelje braću Alfreda, Rikarda i
Otta Bergera ispalio hitce šurjak im Mi-
hajlo Altman, jer ga lišili čitavog imetka.

 

Dvojica podlegoše ranama, a treći možda
će preboljeti.

— Pobjegao je bankovni direktor Salz-
berger iz Dražgjana, jer je na burzi izgu-
bio 5 milijona kruna.

— Kod Sirije krstari dvadeset engleških
ratnih brodova. Opažena su i dva franceska
bojna broda.

— U Meksiku je strijeljan jedan Nije-
mac, radi uhogjenja vojske. Špijuna su po-
slali Amerikanci.

— U Bukureštu u Rumunjskoj veliko je
vojeno pripremanje. U ratnom ministarstvu
i generalnom štabu radi se dan i noć.

— Na Čataldži je zbog velika snijega
nastala kao poplava, što otežava vojeno o-
perisanje.

— U Srbiji je ogorčenja na izjavu tali-
janskog ministra Di San Giuliano, koji je
naklapao o nekakvim »pretjeranim zahtje-
vima« Srbije. Tako su i po tome upoznali,
kakvi su Talijanci »prijatelji« slavenstva !

— Turska je upozorila strane brodove na
mine, što plivaju Dardanelima. Mine su
metnuli Bugari.

— lzjalovila se želja Turske, da bi joj
Argentinci dali na otpiatu dva drednouta.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Cavtata.

(Odlazak vlč. župnika-dekana D. Nika
Štuka.) Nakon višegodišnjeg boravka me-
gju nama, odijelio se od nas m. p. don
Niko Štuk, župnik i dekan, i pošao u sta-
nje mira, te se nastanio u Srebrnom kod
Mlina ubave naše Župe, da u miru i spo-
kojstvu provodi dane, da oporavi narušeno
zdravlje, zbog kojega je i zatražio mirovi-
nu, te da u dokolici obdari našu knjigu ko-
jim svojim radom.

Sušta dobrota bio je naš don Niko; sa-
vjestan u vršenju svojih dužnosti, čedan,
radišan, obdaren svim vrlinama uma i srca,
pa ga je puk volio, svećenstvo i starješine,
te ostale učene glave uvažavale.

Naš jezik poznaje u tančine, te je krasno
preveo Pelicovu knjigu: »Dužnosti čovjeka«.
Bavi se arheologijom, te je napisao u Bu-
lićevu »Buletinu« nekoliko stručnih članaka

\o iskopinam u Cavtatu. On je zamislio o-

snutak starinarskog društva »Epidaurus«, te

se njegovom inicijativom postiglo lijepih u-

 

\spjeha. I po našim časopisima razasijano je

dosta njegovih radova.

Njegovim zauzimanjem, matica sv. Nikole
se preobrazila, te je danas na diku njemu
i mjestu.

Ostavlja kod nas nezaboravnu uspomenu,
pa mu želimo od Boga lijepo zdravlje i sva-
ko dobro.

Iz Mokošice (Rijeka dubrovačka.)

(Na odlasku vič. Dum Iva Božića.) Pred
nekoliko vremena prosule se glasine, da
se naš obljubljeni župnik vič. Dum Ivo Bo-
žić seli u Cavtat. Nijesmo mogli tomu vje-
rovati, jer smo držali da je nama prirasao,
a mi s njime nerazdruživi. Strepili smo nad
tom viješću, koja se na našu preveliku ža-
lost obistinila, jer poslušan svojim starje-
šinama, mora da nas ostavi. Nemamo ri-
ječi da očitujemo bol i žalost, koja nam se
njegovim rastankom u srce zadaje. Sad bi
željeli, da nije kod nas bio dobar pastir,
pravedan, pošten, miran, radišan, uzoran.
Željeli bi, da nam suza oko ne rosi, da
nam tuga grudi ne para, al' kad inako nije,
želimo mu ugodan boravak u Cavtatu, ka-
ko je kod nas 15 godina uživao. Sretno
mjesto, gdje ovakav pastir skrene, — M. K.

 

Svaka otmena gospogja, koja ufinjenom
svojom toaletom te zdravom ljepotom svo-
jega tijela sveopću pozornost na sebe svra-
ća, posve je uvjerena, da sva tajna njene
ljepote i elegancije leži u najpomnjivijoj
njezi teinta kao i ružičaste joj kože. Ona
će se najljubaznije zato brinuti, da za ku-
panje kao i za pranje ruku i lica rabi bla-
gi i neutralni sapun, koji nježnu kožu ne
podražuje niti joj ne škodi, već naprotiv
ražaljene žlijezde razara a vrlo povoljno na
kožne šupljice djeluje. Sva ta svojstva po-
sjeduje u Io mjeri pravi Steckenpferd
sapun od ljiljanovine, te zato ne bi ovaj
smio na nikojem toaletnom stoliću otmenih
gospogja manjkati.

Domaće vijesti.

Kombinacije o novom banu.
Oprovrgava se vijest »Sarajevoer Tagblatta«,

 

da će sudski poglavica u Bosni Adalbert|

pl. Shek biti imenovan hrvatskim banom.
Bečki nekoji listovi potvrgjuju, da se Cu-

vaj sa dopusta neće više povratiti u dosa-

dašnju službu komesara. Ali nije pitanje o-

sobe, već: misli li se napokon

ustavno stanje u Hrvatskoj!?

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Česi za Crnogorce. Česko izvo-
zno društvo o svome će trošku dovesti u
Česku i spremiti za bilo koje zvanje ili za-
nat svu djecu onih Crnogoraca, koji su u
ratu poginuli.

Ratni“ dopisnik bečke ,,Pres-
se“, neki barun Binder-Krigelštajn redo-
vito šalje »ratne izvještaje«7sa »bojnog po-
lja«, a kad tamo — on je u Kotoru! U
Crnu-Goru ne smije, jer otragu"dosta vre-
mena biočje“pravom protjeran radi opakih
tendecijoznihSnjegovih1»izvještaja«. Sad kad
se zna, da je u Kotoru, može otići u Beč,
jer sve isto, pa tamo da nastavi svoja »o-
bjektivna izvješćivanja»! Eto, koliko su »vje-
rodostojne« vijesti bečke »Presse«!

Parobrod ,,Godčlič“ spašen.
Doznajemo, da je u srijedu popodne pot-
puno spašen parobrod »Godčlič«, koji je
bio teško nasukan na grebeni kod Murte-
ra, kako izvijestismo.

Ne odgovara istini vijest, da je Ilog ka-
petana g. Kosovića bilo »netragom nestalo«.
On je naprotiv uvijek bio oko parobroda,

| ulagajući sve sile da ga spasi.

Jadranska banka u Testu. Pri-

mamo iz Trsta: Na bilančnoj sjednici Ja-

dranske banke, obdržavanoj dne 16. velja-
če o. g., zaključeno je predložiti glavnoj
skupštini, da se od dobitka za poslevnu
godinu 1912, koji iznaša K 680.246:32, raz-
dijeli 64% dividende (kao i prošle godi-
ne), dotira rezerve sa K 57.916:42, (koja će
time narasti na K 850.000.—), a K 66.682:85
prenese na novi račun (prošle godine pre-
nešeno je K 22.573:36). Glavna će se skup-
ština obdržavati dne 30. Marča o. g.

Iseljivanje u Brasil. Primamo od
mjesnog kot. Poglavarstva: Neki Maksim
Neumayer namjeiava naseliti sa austrijskim
iseljenicima u Državi Para, Brasilju, jedno
područje ležeće uz željeznicu Braganca. Ovo
se područje ima ipak, obziroin na tamo op-
stojeće ružne zdravstvene prilike, označiti
neprikladnim za evropejske iseljenike. Ne-
koliko španskih obitelji, koje su se koju
godinu nazad naselile u rečeno područje,
bile su nakon kratkog vremena prisiljene
da ga ostave. Stoga ima se svakoga odvra-
ćati da ne iđe u ona mjesta.

Spomen-dani kroz mjesec Ma-
račđi 4/3. 1866. potvrgjeua pravila hrvat-
ske akademije ; — 15/3. 1537. Turci osva-
jaju Klis. Smrt Petra Svačića; — 23/3. 1848.
Jelačić postao ban; — 29/3. 1645. požar
uništi Zagreb; — 29/3. 1670. Petar Zrinski
svrgnut sa banske časti.

Sitne vijesti. Javlja nam Financij-
sko Ravnateljstvo u Zadru, da je rok pre-
daje fasija u Dalmaciji, za odmjerenje li-
čune dohodarine i prihodarine za g. 1913
produljen do 31. Marča.

— Javlja nam iz Zadra g. dr. Josip Lju-
bić, da je otvorio tamo advokatsku kanče-
lariju, Trg »sv. Ivana«, br. 1.

— U Zagrebu imade 175 društava; naj:
veći ih je broj stručno-staleških, te 22 ra-
zna »saveza«.

— Naša trgovačka mornarica brojila je
koncem prošle godine 354 brodu velike i
duge plovitbe, sa ukupno 705.093 reg. tona.

— Konce god. 1911 bilo je u Zagrebu
105 novina (15 dnevnika, 19 sedmičaih li-
stova, a ostali su polumjesečni i »prema
potrebi«.)

— Bura je ovih dana u Trstu prouzro-
kovala ogromnih šteta.

— U kotaru Bosanski Petrovac pobije-
snilo je više pasa. Odregjena je tromjese-
čna kontumacija. (U Dubrovniku je strogo
zabranjeno dovoditi pse u javne lokale, a
ipak ih se u nekim lokalima češće vidi.
Hoće li se tome jednom sasvim doskočiti!)

— Šimuna Kapović, bivšeg redara Zadra,
na putu za svoje rodno mjesto Nevigjane,
uslijed vjetra udari ga drvo od jedra, pane
u more i utopi se.

— U čitavoj Bosni i Hercegovini otku-
pljeno je do sada 8.795 kmetova, za kruna
14,671.300.—.

— Sarajevska je policija dovela iz Ber-
lina nekoliko policajnih pasa.

— Do danas stiglo je Namjesništvu sa-
branih u Dalmaciji prinosa Kr, 27.252:25 za
vojnike na granici.

— U Sarajevu je otkrivena neka družba,
koja se bavila kriomčarenjem saharina iz
Česke i Ugarske, Uapsiše nekog Miklosa
Lowingera kao vogju opake družbe.

— Bivši načelnik u Poli dr, Vareton, koji
je radi poznatog »poštenjaštva« bio suspen-
dovan, odmaglio je! S njim je pošla i ne-
ka njegova ljubovca. Drži se, da je pobje-
gao put Amerike |

 

-— Od danas 1. Marča uvagja se dnevna
seoska pošta izmegju Stona Maloga i Stona
Velikoga.

— U Trstu će se danas obdržavati arba-
naški kongres. Zahtjevaće »veliku neodvi-
snu Arbaniju«!!

— U Trstu je odlučeno osnovati ribar-
sko dioničko društvo, sa temeljnom glavni-
com od 500.000 K.

— U Sarenu Minn. u Americi električni
je tramvaj zgnječio i usmrtio tri Hrvata: J.
Nećak od 29 god., Iliju Knežević od 30 god.
i J. Lončara od 23 godine.

— Na skupštini društva »Sv. Jerolima«
u Zagrebu prisustvovalo je 80 članova. Pro-
šle je godine raspačalo društvo 210.000
knjiga vlastitoga izdanja. Broj članova pr.
god. povećao se za 1232, a članova-krunaša
bilo je 11.000.

— Činovnici Austro-Ugarske banke pi-
tali su zbog skupoće povišenje plaće za
10%. Ravnateljstvo im je povisilo za 15%,
dakle 5% više nego su pitali!

— Protiv ugl. zemunskog advokata dra.
Živka Bertića podiglo je drž. odvjetništvo
optužbu, s toga, kako donosi »Nar. Obra-
na«, što je prosvjedovao u ime zemunskih
gragjana, da vojnici za prolaska kroz grad
pjevaju madžarske pjesme!

— U nedjelju prevrne se lagja na putu
iz Zadra za otok Zverinac, u kojoj su bile
4 osobe. Djevojčica Matija Pesušić spasila
se plivajući 2 klm. do Zadra, a utopiše se:
njezin otac Antun Pesušić, Ivan Mihovilje-
vić i Lucija Pesušić žena Markova. Prvi o-
stavlja udovu sa osmero djece, a potonja
ostavlja petero nejake dječice.

 

Gradska kronika.

Obljetnica smrti dra. A. Star.
čevića. Jučer, prilikom 17te obljetnice
smrti našeg prezaslužnog vogje i učitelja
dra. Ante Starčevića, na domu »Hrvatske
Radničke Zadruge« bila je izvješena zasta-
va na po koplja, sa crninom.

Lične vijesti. Boravio je ove se-
dmice u našem gradu Mr. Don Frano Bu-
lić, čuveni arheolog i upravitelj spljetskog
muzeja.

Položila ispit. Na 26. pi. mj. po-
ložila je u Spljetu ispit zrelosti realke prva
dubrovkinja gospogjica Rina Tolentino, unu-
ka g. dra. S. Mandolfa. Srdačno čestitamo!

Akademija s igrankom. Mjesna
hrvatska i srpska omladina zajednički pri-
regjuje sutra dneva 2. ov. mj. u Bondinu
kazalištu akademiju s igrankom, u korist
»Družbe sv. Ćirila i Metoda« i prosvjetno-
privrednog društva »Srpske Zore«. Početak
tačno na 8 sati.

rkovno pjevanje. Primamo: Naši
su e vrijedni pjevači diletanti kao obično
i ove godine dobro podnijeli prigodom sve-
čanosti sv. Vlaha, jer su na opće priznanje
otpjevali Misu od Hartmana, uz pratnju
orgulja, te Litanije i Tantum ergo od Vjek.
Raha, uz pratnju vojničkog orhestra, pod
upravom  kapelnika g. Vjekoslava Raha.
Pjevalo se zaista jako lijepo i precizno,
što služi našoj gospodi diletantima samo
na čast, još ako se uzme u obzir da gg.
pjevači dobrovoljno dolaze pjevati nežaleći
ni truda ni vremena. Zato neka im bude
najsrdačnija hvala. Na onu pak pisaniju u
listu »Crvena Hrvatska« br. 7 ov. g. neka
se gg. pjevači ni najmanje ne obaziru, jer
ako je bila većina zadovoljna to neka bude
i tih mekoliko potpisanih zadovoljno. Go-
spodi pak od crkvene uprave preporučamo,
da već jednom glasuju da se ustroji jedan
stalni pjevački zbor, na kojeg bi se moglo
u svako doba računati, i eto odmah jedne
reforme. Nadamo se, da će g.g. pjevači i
ove godine osvjetlat lice prigodom velike
sedmice sa izvedbom »Miserere« u stolnoj
crkvi. — Promicatelji pjevanja.

Promaknuće. Mjesni kot. veterinar
g. Sebastijan Rabić promaknut je u VIII.
razr. čina. Srdačno čestitamo !

Zabava u pZaderuzi““, Sutra nedje-
lja 2 o. mj. priregjuje »Hrvatska Radnička
Zadruga« domaću zabavu. Početak na 7 ura.
Pristup dozvoljen samo gg. članovima.

Nadrabin g. Morkado Roma.
mo. U nedjelju je u naš grad prispjelo o-
ko stotinu izraelićana iz Sarajeva, sa za-
sebnim vozom, Došli su da doprate svog
nadrabina g. Merkada Romano do parobro-

da, koji sa svom familijom putuje n Pale-|7

da ondje sprovede svoje zadnje dane

stinu,
živote

God. IX.

| Slovenački učitelji putuju u
Dubrovnik. »Slovenačka Matica Škol-
|ska« u Ljubljani sprema za" glavne školske
praznike izlet slovenačkih učitelja u južne
slovenske zemlje. PutovanjeTtrajaće od 24.
augusta do 8. septembra. U naš grad pri-
spjeće preko Bosne i Hercegovine, Dobro
nam došli!

Poziv na skupštinu. Pozivlju se
gg. članovi »Hrvatske Pučke Štedionice« u
nedjelju dne 2 tek, mj. u 10 sati u jutro
na IX. godišnju skupštinu, koja će se ob-
dižavati u društvenim prostorijama. — U-
prava.

Imenovanje. Naš sugragjanin gosp.
Frano Lederer imenovan je stalnim učite-
ljem glazbe na c. k. Preparandiju u Arba-
nasima. Srdačno čestitamo !

Čitullja. U četvrtak je bio priregjen li
jep sprovod g. Luku Jakobušiću, mjesnom
trgovcu, koji preminu u najboljoj dobi. Po-
koj mu vječni, a teško ožalošćenim naša
iskrena sućut.

Zakupljivanje. Pišu nam iz grada:
Nema u našem gradu duše, a_da se gla-
sno i otvoreno ne tuži na nemilu skupoću,
koja je nastala od svega živeža,( tako da i
bolje stojeći morali su se stegnuti i ogra-
ničiti na ueophodno potrebito; a tužnim si-
romasima ne ostaje drugo, nego da od glada
skapaju. Cijene svakdanje hrane rastu i
postaju bajoslovne; kruh, mlijeko, jaja, ze-
len, sočivo, tri puta su skuplja nego li su
bila nazad par godina; a cijena mesa (i to
da bi bilo meso, a ne polovica košćurina
i priloška) dostigla je rekord, biva K 2 i
40 para od kila; a do koji će dan kako ka-
žu dosegnuti nevjerojatnu cijenu od 3 kru-
ne; tako « neće moći ogrumna većina imati
okrijepe, a radi skupoće ulja ni začine.
U ovakovoj nevolji ipak ima nekih, koji
hoće da narodu i ono malo što dogje svaki
dan na trg ispred nosa ponesu, te zaku-
pljuju sve, i povisuju cijene da se ne može
živjeti.

Stara je Republika od pamtivijeka velike
svote ulagala da nabavi žito i sočivo; za-
branjivala je prodaju vina i ulja, sama je
nastavljala pravedne cijene svakom živežu,
a napokon je bila ustanovila zakon, e niko
ne smije zakupljivati hraniva do 10 sati u
jutro, očitom namjerom, kako bi sitni puk
i gragjani mogli dobavljati svoju potrep-
šlinu uz umjerenu cijenu.

Općina je pozvana da naslijedi hvalevri-
jedni običaj stare Republike, da štiti narod
od nametnika, pak zašto se ne miče? Nje-
zini su stražari i na »Poljani« i na »Ribar-
nici«, pred njima dogju razni zakupljači,
namignu bilo seljaku ili seljakinji, bilo ri-
baru, pristupi narod da kupuje, a njima
odnosni seljaci ili ribari kažu: »prodano
jet« Moguće, da sve to progje neopaženo
ispred nosa stražara, komesara i t. d. Kako
smiju prodavaoci, dok su na javnom trgu
i »Ribarnici«, gdje se prodaje na malo,
cijele koše ponijeti isprikom da je prodano,
dok stotine gledaju da kupe sebi po mrvi-
čak čim će se založiti!

Kažu nam, da odnosni zakupljači pre-
prodavaju zakupljen živež na veliko hote-
lima i menažama, ili šalju i podalje. Na-
ravno je, da pri tome, jer osim prodavaoca
treba da zasluže i zakupljači masnu dobit,
mora živež dostizati one bajoslovne cijene,
koje smo spomenuli; ali, pitamo: smije li
Općina dopustiti, da se siromahu digne iz
usta i onaj suhoparni zalogaj, s kojim bi
sdana na dan priživio ? Zar nije nje sveta
dužnost, koju je izborom preuzela, da štiti
javno dobro, blagostanje svojih pripadnika ?

Kako je od starine bilo, ona je dužna
pošto-zašto, držati tvrdo da niko ne zaku-
pljuje do 10 sati; a kad se svijet namiri i
kad dogje 10 ura, neka slobodno zakupljači
pokupuju sve što preostaje. Čini li oma i
vrši li to?

Pogavara se, a ne znamo, koliko je istine
u tomu, da je, Općina neke oglobila, pot-
punim pravom, da je Poglavarstvo potvr-
dilo općinsku osuđu, ali da je Namjesništvo
uništilo osude. Ako je istina, pitamo: Je (i
pravo i razložito, da zakupljači budu šti-
ćeni, a da se gnjavi ogromna većina gra-
gjana, kako bi nekoličini bilo masnije?
Nije moguće, e bi vrhovna vlast ozlovo-
ljila tisuce i tisuće, a da bezdušno nekoli-
cina siromahu onu mrvu živeža,
koja mu je nužna \da siromaški prižive!

Neka Općina vrši stari blagoslovljeni
običaj, to mi svi zahtjevamo; svi ćemo
(biti uza nju, neka goni hude zakupljače i
neka štiti narod; t& za to je | postavljena!

Nekolfčina općinara.

Jedan pokušaj, koji zaslužuje
pašnije. Izgleda da je ipak došlo vrijeme,