Br. 418. riljubljenost našoj revendikaciji, gole- roj naših gubitaka oko opsjednutoga da, gubitci, koji nadmašuju one, kojima koja velevlast platila zauzeće mnogo pro- stranijeg teritorija, ali mnogo manje odlučne važnosti za njezinu nacijonalnu budućnost, dokazuju najočitije, da je crnogoski narod čvrsto odlučan ne dati se lišiti svojega o- svojenja. Crna-Gora se nada, da ju Europa neće prisiliti, da svoje zakonite revendika- cije tjera do nužde skrajnih odluka«. sta mi Opasno stanje. »Wiener Allg. Zeitung« preporuča svijetu, da ne gleda na današnje političko stanje kroz ružičaste naočari, jer je stanje opasno. Isti list donosi i to, da se poslanici velesila neće na konferensi u Londonu baviti pita- njem o granicama Arbanije. Perom i olovkom. — Ni. V. Nadvojvoda Frano Ferdinand preuzeo je pokroviteljstvo nad Jadranskom izložbom, koja će biti ove godine u Beču. — Ug. ministar nutarnjih poslova dr. Lu- kač zabranio je bečkim listovima »Arbe- iter-Zeitungu« i »N. Wiener Journalu« ulazak u Ugarsku, radi pisanja protiv ug. vlade. — U ponedjeljak je stigao u Berlin Dan- ski kraljevski par, u službenu posjetu caru Wilimu. — Rusija je odredila mobilizaciju za 0- ba Varšavska vojena zbora. — Na stanovništu onih krajeva kod Ča- taldže, što su Bugari napuštili, turske čete čine strašna krvološtva. — Iz Meksika stižu potresni glasi. Ame- rički poslanik Vilsn javlja, da je broj mr- tvih i ranjenih upravo strašan. — Na sjednici zajedničkih ministara u Beču postignut je sporazum o željezničkoj vezi Bosne sa Srbijom. — U Berlinu se uznemiriše na vijest, da je Rusija poslala Srbiji preko Bugarske o- ružja i opreme za stotinu hiljada vojnika. — Ruski car odlikovao je Poenkarea, no- vog presjednika franceske repuplike, velikim ordenom sv. Andrije. — U Petrogradu je ovih dana preminuo ruski pjesnik Goleniščev-Kutuzov, a u Pragu česki spisatelj Šimaček. — Balk. saveznici traže predaju Drino- polja i ratnu oštetu. S toga Haki-paša u Londonu nije imao uspjeha. : — Bivši poslanik Srbije u Carigradu Ne- nadović otputovao je u Beč. Misli se, da će voditi pregovore o privrednim 'pitanjima. — Grci su hametom potukli tursku voj- sku kod Presentice.! — Pod Skadrom je u više navrata odbi- jena navala Turaka. — Bugarskoj su vladi stigle vijesti o. u- žasima i zvjerstvima izvršenim od turskih vojnika. — Muslimani iz Indije dali su Turskoj 90.000 funata, prvu ratu državnoga zajma. — U Europi ima najviše kazališta Fran- ceska (596), onda Italija (544), i Engleška (372). — Iz Washingtona javljaju, da je većinom glasova otklonjena osnova zakona, kojim se je nepismene htjelo isključiti od uselje- nja u Ameriku. — Umjereni repuplikanski franceski za- stupnik Benoist izjavio je jednom novinaru, da za Francesku ne znači pogibelj držanje Njemačke, koliko panslavizam. Stoga da tre- ba uvesti trogodišnju vojnu službu. — Prigodom zadnjeg orkana u Tokiju iz- gorilo je 4.900 kuća. Ostalo je oko 10.000 osoba bez krova. Štete je oko 2!/a milijona. — Pod Skadrom je ranjen general Ko- stantinović, punac princa Mirka. — Sa Cetinja se najodlučnije pobija vi- jest o porazu Srba. Opsada Skadra nije prekinuta. — U Petrogradu je izgorjela stdna crkva, iz doba Petra Velikoga. Unutrašnji namje- štaj je spašen. — Na Otonsku Goru otišao je tajnik ca- rigradskog ruskog poslanstva, Mazurov, da prouči organizovanje kalugjerske repuplike. — Iz Londona stiže vijest, da će se u- brzo zaključiti mir. Turska je, kažu, izjavila, da je voljna predati Drinopolje. — Ove godine nabaviće Rusija iz Fran- ceske oko dvije stotine aeroplana za vojnu potrebu. — Bugarska vlada primila je prijedlog velesila, da posreduju u Bugarsko-Rumunj- skom sporu. — Saveznici se utvrgjuju na Čataldži. Dan i noć kopaju se rovovi i podižu oma- nja utvrgjenja. — ltalija će povesti s Turskom pregovo- re o sudbini Egejskih ostrva. — U Beču dogodilo se trostruko umor- stvo: na graditelje braću Alfreda, Rikarda i Otta Bergera ispalio hitce šurjak im Mi- hajlo Altman, jer ga lišili čitavog imetka. Dvojica podlegoše ranama, a treći možda će preboljeti. — Pobjegao je bankovni direktor Salz- berger iz Dražgjana, jer je na burzi izgu- bio 5 milijona kruna. — Kod Sirije krstari dvadeset engleških ratnih brodova. Opažena su i dva franceska bojna broda. — U Meksiku je strijeljan jedan Nije- mac, radi uhogjenja vojske. Špijuna su po- slali Amerikanci. — U Bukureštu u Rumunjskoj veliko je vojeno pripremanje. U ratnom ministarstvu i generalnom štabu radi se dan i noć. — Na Čataldži je zbog velika snijega nastala kao poplava, što otežava vojeno o- perisanje. — U Srbiji je ogorčenja na izjavu tali- janskog ministra Di San Giuliano, koji je naklapao o nekakvim »pretjeranim zahtje- vima« Srbije. Tako su i po tome upoznali, kakvi su Talijanci »prijatelji« slavenstva ! — Turska je upozorila strane brodove na mine, što plivaju Dardanelima. Mine su metnuli Bugari. — lzjalovila se želja Turske, da bi joj Argentinci dali na otpiatu dva drednouta. Vijesti iz naroda. Iz Cavtata. (Odlazak vlč. župnika-dekana D. Nika Štuka.) Nakon višegodišnjeg boravka me- gju nama, odijelio se od nas m. p. don Niko Štuk, župnik i dekan, i pošao u sta- nje mira, te se nastanio u Srebrnom kod Mlina ubave naše Župe, da u miru i spo- kojstvu provodi dane, da oporavi narušeno zdravlje, zbog kojega je i zatražio mirovi- nu, te da u dokolici obdari našu knjigu ko- jim svojim radom. Sušta dobrota bio je naš don Niko; sa- vjestan u vršenju svojih dužnosti, čedan, radišan, obdaren svim vrlinama uma i srca, pa ga je puk volio, svećenstvo i starješine, te ostale učene glave uvažavale. Naš jezik poznaje u tančine, te je krasno preveo Pelicovu knjigu: »Dužnosti čovjeka«. Bavi se arheologijom, te je napisao u Bu- lićevu »Buletinu« nekoliko stručnih članaka \o iskopinam u Cavtatu. On je zamislio o- snutak starinarskog društva »Epidaurus«, te se njegovom inicijativom postiglo lijepih u- \spjeha. I po našim časopisima razasijano je dosta njegovih radova. Njegovim zauzimanjem, matica sv. Nikole se preobrazila, te je danas na diku njemu i mjestu. Ostavlja kod nas nezaboravnu uspomenu, pa mu želimo od Boga lijepo zdravlje i sva- ko dobro. Iz Mokošice (Rijeka dubrovačka.) (Na odlasku vič. Dum Iva Božića.) Pred nekoliko vremena prosule se glasine, da se naš obljubljeni župnik vič. Dum Ivo Bo- žić seli u Cavtat. Nijesmo mogli tomu vje- rovati, jer smo držali da je nama prirasao, a mi s njime nerazdruživi. Strepili smo nad tom viješću, koja se na našu preveliku ža- lost obistinila, jer poslušan svojim starje- šinama, mora da nas ostavi. Nemamo ri- ječi da očitujemo bol i žalost, koja nam se njegovim rastankom u srce zadaje. Sad bi željeli, da nije kod nas bio dobar pastir, pravedan, pošten, miran, radišan, uzoran. Željeli bi, da nam suza oko ne rosi, da nam tuga grudi ne para, al' kad inako nije, želimo mu ugodan boravak u Cavtatu, ka- ko je kod nas 15 godina uživao. Sretno mjesto, gdje ovakav pastir skrene, — M. K. Svaka otmena gospogja, koja ufinjenom svojom toaletom te zdravom ljepotom svo- jega tijela sveopću pozornost na sebe svra- ća, posve je uvjerena, da sva tajna njene ljepote i elegancije leži u najpomnjivijoj njezi teinta kao i ružičaste joj kože. Ona će se najljubaznije zato brinuti, da za ku- panje kao i za pranje ruku i lica rabi bla- gi i neutralni sapun, koji nježnu kožu ne podražuje niti joj ne škodi, već naprotiv ražaljene žlijezde razara a vrlo povoljno na kožne šupljice djeluje. Sva ta svojstva po- sjeduje u Io mjeri pravi Steckenpferd sapun od ljiljanovine, te zato ne bi ovaj smio na nikojem toaletnom stoliću otmenih gospogja manjkati. Domaće vijesti. Kombinacije o novom banu. Oprovrgava se vijest »Sarajevoer Tagblatta«, da će sudski poglavica u Bosni Adalbert| pl. Shek biti imenovan hrvatskim banom. Bečki nekoji listovi potvrgjuju, da se Cu- vaj sa dopusta neće više povratiti u dosa- dašnju službu komesara. Ali nije pitanje o- sobe, već: misli li se napokon ustavno stanje u Hrvatskoj!? »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Česi za Crnogorce. Česko izvo- zno društvo o svome će trošku dovesti u Česku i spremiti za bilo koje zvanje ili za- nat svu djecu onih Crnogoraca, koji su u ratu poginuli. Ratni“ dopisnik bečke ,,Pres- se“, neki barun Binder-Krigelštajn redo- vito šalje »ratne izvještaje«7sa »bojnog po- lja«, a kad tamo — on je u Kotoru! U Crnu-Goru ne smije, jer otragu"dosta vre- mena biočje“pravom protjeran radi opakih tendecijoznihSnjegovih1»izvještaja«. Sad kad se zna, da je u Kotoru, može otići u Beč, jer sve isto, pa tamo da nastavi svoja »o- bjektivna izvješćivanja»! Eto, koliko su »vje- rodostojne« vijesti bečke »Presse«! Parobrod ,,Godčlič“ spašen. Doznajemo, da je u srijedu popodne pot- puno spašen parobrod »Godčlič«, koji je bio teško nasukan na grebeni kod Murte- ra, kako izvijestismo. Ne odgovara istini vijest, da je Ilog ka- petana g. Kosovića bilo »netragom nestalo«. On je naprotiv uvijek bio oko parobroda, | ulagajući sve sile da ga spasi. Jadranska banka u Testu. Pri- mamo iz Trsta: Na bilančnoj sjednici Ja- dranske banke, obdržavanoj dne 16. velja- če o. g., zaključeno je predložiti glavnoj skupštini, da se od dobitka za poslevnu godinu 1912, koji iznaša K 680.246:32, raz- dijeli 64% dividende (kao i prošle godi- ne), dotira rezerve sa K 57.916:42, (koja će time narasti na K 850.000.—), a K 66.682:85 prenese na novi račun (prošle godine pre- nešeno je K 22.573:36). Glavna će se skup- ština obdržavati dne 30. Marča o. g. Iseljivanje u Brasil. Primamo od mjesnog kot. Poglavarstva: Neki Maksim Neumayer namjeiava naseliti sa austrijskim iseljenicima u Državi Para, Brasilju, jedno područje ležeće uz željeznicu Braganca. Ovo se područje ima ipak, obziroin na tamo op- stojeće ružne zdravstvene prilike, označiti neprikladnim za evropejske iseljenike. Ne- koliko španskih obitelji, koje su se koju godinu nazad naselile u rečeno područje, bile su nakon kratkog vremena prisiljene da ga ostave. Stoga ima se svakoga odvra- ćati da ne iđe u ona mjesta. Spomen-dani kroz mjesec Ma- račđi 4/3. 1866. potvrgjeua pravila hrvat- ske akademije ; — 15/3. 1537. Turci osva- jaju Klis. Smrt Petra Svačića; — 23/3. 1848. Jelačić postao ban; — 29/3. 1645. požar uništi Zagreb; — 29/3. 1670. Petar Zrinski svrgnut sa banske časti. Sitne vijesti. Javlja nam Financij- sko Ravnateljstvo u Zadru, da je rok pre- daje fasija u Dalmaciji, za odmjerenje li- čune dohodarine i prihodarine za g. 1913 produljen do 31. Marča. — Javlja nam iz Zadra g. dr. Josip Lju- bić, da je otvorio tamo advokatsku kanče- lariju, Trg »sv. Ivana«, br. 1. — U Zagrebu imade 175 društava; naj: veći ih je broj stručno-staleških, te 22 ra- zna »saveza«. — Naša trgovačka mornarica brojila je koncem prošle godine 354 brodu velike i duge plovitbe, sa ukupno 705.093 reg. tona. — Konce god. 1911 bilo je u Zagrebu 105 novina (15 dnevnika, 19 sedmičaih li- stova, a ostali su polumjesečni i »prema potrebi«.) — Bura je ovih dana u Trstu prouzro- kovala ogromnih šteta. — U kotaru Bosanski Petrovac pobije- snilo je više pasa. Odregjena je tromjese- čna kontumacija. (U Dubrovniku je strogo zabranjeno dovoditi pse u javne lokale, a ipak ih se u nekim lokalima češće vidi. Hoće li se tome jednom sasvim doskočiti!) — Šimuna Kapović, bivšeg redara Zadra, na putu za svoje rodno mjesto Nevigjane, uslijed vjetra udari ga drvo od jedra, pane u more i utopi se. — U čitavoj Bosni i Hercegovini otku- pljeno je do sada 8.795 kmetova, za kruna 14,671.300.—. — Sarajevska je policija dovela iz Ber- lina nekoliko policajnih pasa. — Do danas stiglo je Namjesništvu sa- branih u Dalmaciji prinosa Kr, 27.252:25 za vojnike na granici. — U Sarajevu je otkrivena neka družba, koja se bavila kriomčarenjem saharina iz Česke i Ugarske, Uapsiše nekog Miklosa Lowingera kao vogju opake družbe. — Bivši načelnik u Poli dr, Vareton, koji je radi poznatog »poštenjaštva« bio suspen- dovan, odmaglio je! S njim je pošla i ne- ka njegova ljubovca. Drži se, da je pobje- gao put Amerike | -— Od danas 1. Marča uvagja se dnevna seoska pošta izmegju Stona Maloga i Stona Velikoga. — U Trstu će se danas obdržavati arba- naški kongres. Zahtjevaće »veliku neodvi- snu Arbaniju«!! — U Trstu je odlučeno osnovati ribar- sko dioničko društvo, sa temeljnom glavni- com od 500.000 K. — U Sarenu Minn. u Americi električni je tramvaj zgnječio i usmrtio tri Hrvata: J. Nećak od 29 god., Iliju Knežević od 30 god. i J. Lončara od 23 godine. — Na skupštini društva »Sv. Jerolima« u Zagrebu prisustvovalo je 80 članova. Pro- šle je godine raspačalo društvo 210.000 knjiga vlastitoga izdanja. Broj članova pr. god. povećao se za 1232, a članova-krunaša bilo je 11.000. — Činovnici Austro-Ugarske banke pi- tali su zbog skupoće povišenje plaće za 10%. Ravnateljstvo im je povisilo za 15%, dakle 5% više nego su pitali! — Protiv ugl. zemunskog advokata dra. Živka Bertića podiglo je drž. odvjetništvo optužbu, s toga, kako donosi »Nar. Obra- na«, što je prosvjedovao u ime zemunskih gragjana, da vojnici za prolaska kroz grad pjevaju madžarske pjesme! — U nedjelju prevrne se lagja na putu iz Zadra za otok Zverinac, u kojoj su bile 4 osobe. Djevojčica Matija Pesušić spasila se plivajući 2 klm. do Zadra, a utopiše se: njezin otac Antun Pesušić, Ivan Mihovilje- vić i Lucija Pesušić žena Markova. Prvi o- stavlja udovu sa osmero djece, a potonja ostavlja petero nejake dječice. Gradska kronika. Obljetnica smrti dra. A. Star. čevića. Jučer, prilikom 17te obljetnice smrti našeg prezaslužnog vogje i učitelja dra. Ante Starčevića, na domu »Hrvatske Radničke Zadruge« bila je izvješena zasta- va na po koplja, sa crninom. Lične vijesti. Boravio je ove se- dmice u našem gradu Mr. Don Frano Bu- lić, čuveni arheolog i upravitelj spljetskog muzeja. Položila ispit. Na 26. pi. mj. po- ložila je u Spljetu ispit zrelosti realke prva dubrovkinja gospogjica Rina Tolentino, unu- ka g. dra. S. Mandolfa. Srdačno čestitamo! Akademija s igrankom. Mjesna hrvatska i srpska omladina zajednički pri- regjuje sutra dneva 2. ov. mj. u Bondinu kazalištu akademiju s igrankom, u korist »Družbe sv. Ćirila i Metoda« i prosvjetno- privrednog društva »Srpske Zore«. Početak tačno na 8 sati. rkovno pjevanje. Primamo: Naši su e vrijedni pjevači diletanti kao obično i ove godine dobro podnijeli prigodom sve- čanosti sv. Vlaha, jer su na opće priznanje otpjevali Misu od Hartmana, uz pratnju orgulja, te Litanije i Tantum ergo od Vjek. Raha, uz pratnju vojničkog orhestra, pod upravom kapelnika g. Vjekoslava Raha. Pjevalo se zaista jako lijepo i precizno, što služi našoj gospodi diletantima samo na čast, još ako se uzme u obzir da gg. pjevači dobrovoljno dolaze pjevati nežaleći ni truda ni vremena. Zato neka im bude najsrdačnija hvala. Na onu pak pisaniju u listu »Crvena Hrvatska« br. 7 ov. g. neka se gg. pjevači ni najmanje ne obaziru, jer ako je bila većina zadovoljna to neka bude i tih mekoliko potpisanih zadovoljno. Go- spodi pak od crkvene uprave preporučamo, da već jednom glasuju da se ustroji jedan stalni pjevački zbor, na kojeg bi se moglo u svako doba računati, i eto odmah jedne reforme. Nadamo se, da će g.g. pjevači i ove godine osvjetlat lice prigodom velike sedmice sa izvedbom »Miserere« u stolnoj crkvi. — Promicatelji pjevanja. Promaknuće. Mjesni kot. veterinar g. Sebastijan Rabić promaknut je u VIII. razr. čina. Srdačno čestitamo ! Zabava u pZaderuzi““, Sutra nedje- lja 2 o. mj. priregjuje »Hrvatska Radnička Zadruga« domaću zabavu. Početak na 7 ura. Pristup dozvoljen samo gg. članovima. Nadrabin g. Morkado Roma. mo. U nedjelju je u naš grad prispjelo o- ko stotinu izraelićana iz Sarajeva, sa za- sebnim vozom, Došli su da doprate svog nadrabina g. Merkada Romano do parobro- da, koji sa svom familijom putuje n Pale-|7 da ondje sprovede svoje zadnje dane stinu, živote God. IX. | Slovenački učitelji putuju u Dubrovnik. »Slovenačka Matica Škol- |ska« u Ljubljani sprema za" glavne školske praznike izlet slovenačkih učitelja u južne slovenske zemlje. PutovanjeTtrajaće od 24. augusta do 8. septembra. U naš grad pri- spjeće preko Bosne i Hercegovine, Dobro nam došli! Poziv na skupštinu. Pozivlju se gg. članovi »Hrvatske Pučke Štedionice« u nedjelju dne 2 tek, mj. u 10 sati u jutro na IX. godišnju skupštinu, koja će se ob- dižavati u društvenim prostorijama. — U- prava. Imenovanje. Naš sugragjanin gosp. Frano Lederer imenovan je stalnim učite- ljem glazbe na c. k. Preparandiju u Arba- nasima. Srdačno čestitamo ! Čitullja. U četvrtak je bio priregjen li jep sprovod g. Luku Jakobušiću, mjesnom trgovcu, koji preminu u najboljoj dobi. Po- koj mu vječni, a teško ožalošćenim naša iskrena sućut. Zakupljivanje. Pišu nam iz grada: Nema u našem gradu duše, a_da se gla- sno i otvoreno ne tuži na nemilu skupoću, koja je nastala od svega živeža,( tako da i bolje stojeći morali su se stegnuti i ogra- ničiti na ueophodno potrebito; a tužnim si- romasima ne ostaje drugo, nego da od glada skapaju. Cijene svakdanje hrane rastu i postaju bajoslovne; kruh, mlijeko, jaja, ze- len, sočivo, tri puta su skuplja nego li su bila nazad par godina; a cijena mesa (i to da bi bilo meso, a ne polovica košćurina i priloška) dostigla je rekord, biva K 2 i 40 para od kila; a do koji će dan kako ka- žu dosegnuti nevjerojatnu cijenu od 3 kru- ne; tako « neće moći ogrumna većina imati okrijepe, a radi skupoće ulja ni začine. U ovakovoj nevolji ipak ima nekih, koji hoće da narodu i ono malo što dogje svaki dan na trg ispred nosa ponesu, te zaku- pljuju sve, i povisuju cijene da se ne može živjeti. Stara je Republika od pamtivijeka velike svote ulagala da nabavi žito i sočivo; za- branjivala je prodaju vina i ulja, sama je nastavljala pravedne cijene svakom živežu, a napokon je bila ustanovila zakon, e niko ne smije zakupljivati hraniva do 10 sati u jutro, očitom namjerom, kako bi sitni puk i gragjani mogli dobavljati svoju potrep- šlinu uz umjerenu cijenu. Općina je pozvana da naslijedi hvalevri- jedni običaj stare Republike, da štiti narod od nametnika, pak zašto se ne miče? Nje- zini su stražari i na »Poljani« i na »Ribar- nici«, pred njima dogju razni zakupljači, namignu bilo seljaku ili seljakinji, bilo ri- baru, pristupi narod da kupuje, a njima odnosni seljaci ili ribari kažu: »prodano jet« Moguće, da sve to progje neopaženo ispred nosa stražara, komesara i t. d. Kako smiju prodavaoci, dok su na javnom trgu i »Ribarnici«, gdje se prodaje na malo, cijele koše ponijeti isprikom da je prodano, dok stotine gledaju da kupe sebi po mrvi- čak čim će se založiti! Kažu nam, da odnosni zakupljači pre- prodavaju zakupljen živež na veliko hote- lima i menažama, ili šalju i podalje. Na- ravno je, da pri tome, jer osim prodavaoca treba da zasluže i zakupljači masnu dobit, mora živež dostizati one bajoslovne cijene, koje smo spomenuli; ali, pitamo: smije li Općina dopustiti, da se siromahu digne iz usta i onaj suhoparni zalogaj, s kojim bi sdana na dan priživio ? Zar nije nje sveta dužnost, koju je izborom preuzela, da štiti javno dobro, blagostanje svojih pripadnika ? Kako je od starine bilo, ona je dužna pošto-zašto, držati tvrdo da niko ne zaku- pljuje do 10 sati; a kad se svijet namiri i kad dogje 10 ura, neka slobodno zakupljači pokupuju sve što preostaje. Čini li oma i vrši li to? Pogavara se, a ne znamo, koliko je istine u tomu, da je, Općina neke oglobila, pot- punim pravom, da je Poglavarstvo potvr- dilo općinsku osuđu, ali da je Namjesništvo uništilo osude. Ako je istina, pitamo: Je (i pravo i razložito, da zakupljači budu šti- ćeni, a da se gnjavi ogromna većina gra- gjana, kako bi nekoličini bilo masnije? Nije moguće, e bi vrhovna vlast ozlovo- ljila tisuce i tisuće, a da bezdušno nekoli- cina siromahu onu mrvu živeža, koja mu je nužna \da siromaški prižive! Neka Općina vrši stari blagoslovljeni običaj, to mi svi zahtjevamo; svi ćemo (biti uza nju, neka goni hude zakupljače i neka štiti narod; t& za to je | postavljena! Nekolfčina općinara. Jedan pokušaj, koji zaslužuje pašnije. Izgleda da je ipak došlo vrijeme,