Br. 420.
nalog, da izjave velevlastima, da će srpske
čete, poslane u Skadar, biti odmah poslane
natrag u domovinu, netom padne skadar-
ska tvrgjava. Posada u Draču neće biti po-
jačana. Srbija ne misli izigrati zaključke
londonske; konferencije glede Drača.
Za opći napadaj na Skadar.
Iz Bara se javlja, da vojene piipreme za
opći napadaj na Skadar napreduju bez na-
glenja. Sve se radi mirnom opreznošću.
Jedan dio srpskih četa, za koje se na-
velo, da idu ma Skadar, već je stigao u
Meduvu i iskrcava se.
Gubitci kod Janine.
Grci su izgubili za osvojenje Janine 10.000
vojnika, a Turci 6.000. Ali treba znati, da
to javljaju iz Carigrada, odakle se protu-
ruju sve poznate vijesti u izvjesne turske
ciljeve.
Demobilizacija Austrije | Rusije.
Bečki »Fremdenblatt« donosi slijedeće
priopćenje: Izmjena ručnih pisama, koja je
nedavno bila izmegju cara i kralja Frana
Josipa i cara Nikole, pružila je ponovni
dokaz, da dogagjaji na balkanskome polu-
otoku nijesu nikako naškodili čustvima pri-
jateljstva izmegju obiju vladara i da uzdr-
žanje mira i nadalje sačinjava cilj njihovih
nastojanja. Obe vlade su tako došle do za-
ključka, da se izvjesne čisto defensivne
mjere, koje su bile poduzete u pegraničnim
provincijama obiju država ne prikazuju više
uvjetovane od prilika. Tako je sada zaklju-
čeno svedenje broja austro-ugarske mom-
čadi u Galiciji na normalnu mjeru. Isto će
tako biti odregjen otpust ruske pričuvne
momčadi onih poziva, koji su imali biti
pušteni na dopust prošle jeseni.
Petrogradska brzojavna agencija objelo-
danjuje jedno priopćenje, koje je jednako
gornjem, glede otpusta pričuvnika na austro-
ugarskoj granici.
»Fremdenblatt« na uvodnom mjestu ra-
zlaže o gornjem saopćenju, te megju osta-
lim veli: »Ne samo u Austro-Ugarskoj i
Rusiji, nego i u ostaloj Europi smatraće se
dogagjaj ovoga dana kao olakšanje poli-
tičkog položaja i ojačanje nada, o kojima
mi iz svega srca želimo, da se ispune. O-
voga dana osjetiće se prije svega potreba,
da se sjetimo obiju vladara, iz čijeg veli-
kodušnog osjećanja su potekle ove olakša-
vajuće vojene odredbe. Izmjena misli izme-
gju obiju vladara i rezultat otpusta priču-
vnika, zasvjedočilo je pred čitavim svijetom,
da traju dalje tradicijonalni odnošaji izme-
gju obiju dinastija i pružio je nov dokaz
o prijateljskim odnosima, u kojima stoje
megjusobno ova dva vladara«.
Turska oklopnjača bombarduje Drač.
Pred Dračom pojavila se turska oklopnja-
ča »Hamidie« i stala da bombarduje Drač.
Ne zna se do sada da li je i koliko štete
nanijela. Upućeni krugovi vele, da je u
Draču dosta brojna artiljerija velikog kali-
bra, podesna za obranu. Bombardovanje
»Hamidie« nije ipak iznenadilo vojne kru-
gove, jer se dobro znalo kuda kreće, pa
se prema tome i ravnalo kretanjem tran-
sporta srpske vojske i grčke flote.
Perom i olovkom.
— Velesile trojnog saveza ne mogu da
razjasne, što Rusija prilikom jubilarne pro-
slave Romanovih nije otpustila vojsku. To
je kažu u vezi sa sudbinom Arbanije.
— Države balkanskog saveza još nijesu
dale odgovor velesilama na njihovu ponu-
du, da posreduju megju saveznicima i Tur-
sko
—- »Sa hrvatskim jezikom može se pro-
ći od Crnog do Jadranskog mora i od So-
luna do Novog Sada i dalje«. (Iz knjige
»A travers les Balkan«, franc. poslanika Re-
ne Milea.)
— Grčkoj je vojsci naregjeno, da osvoji
svu južnu Arbaniju do Valone i Prespa-
jezera.
— Kitaj se pripravlja za rat s Rusijom.
Novinama je strogo zabranjeno donositi o
kretanju vojske.
— U Novoj Srbiji ponovo sw otvorene
bugarske škole. To je najbolji dokaz da je
»PRAVA CRVENA HRVATSKA«
sve neistinito što se piše o nekoj srpsko-| Sedam godišnji sin Nika Džuha u Čili-
bugarskoj zategnutosti. \pima, ubio je iz revolvera 9-godišnju sestru.
_— Jak potres u subotu je srušio ame. Mali je našao oružje, što je otac negdje
rički grad Guatemala. Poginulo je silno stavio i bit će igrao se, te upalio u sestru.
gragjanstvo. |
— Iz Meksika stižu vijesti sa raznih stra- Iz Kaštela.
na zemlje o novim pobunama. | (Ponašanje jednog financ. organa.) Zgra-
— Veliki vezir Mahmut Šefket paša, u. žanje i samilost pobugjuje ovdje u mjestu
Gradska kronika.
Zadušnice i spomen-veče dru.
Anti Starčeviću. Mjesna hrvatska i
srpska omladina zajednički je dala prirediti
u srijedu jutro zadušnice u crkvi sv. Vlaha,
prigodom sedamnaeste obljetnice smrti pre-
2 _ God. IX,
Na 10 ura blagoslov poma i maslina (Pre-
svij. Msgr. Biskup) sa ophodom okolo cr-
kve, za kojeg se pjeva »Gloria, laus....«
od Matijevića, pa svečana sv. Misa, preko
koje se pjeva Muka G. N. I. (od Ercrois,
zaslužnog našeg učitelja i borca, vogje stran- | PJ€v. klerici Sjemeništa), Oko podne izlo-
ke prava dra. Ante Starčevića: Osim velikog | Zenie Presv. Sakramenta i početak adoracije
noj Crkvi. Nedjelja od poma (cvijetna):
sprkos opoziciji nekih mladoturskih fakto-
ra, nastavio se da se sklopi mir.
—" Japanski ratni ministar zahtijeva za-
jam od 750 milijona kruna. Zajam će se u
Engleškoj zatražiti.
— U berlinskom parlamentu raspravljao
se proračun za germanizaciju odnosno za
naseljivanje u Poznanju. Za ojačanje nijem-
stva traži se 230 milijuna maraka. Proračun
je prihvaćen.
— "Minhenski časopis »Merz« piše: Zna-
ju li visoke vlade," da je oružanje izjava o
bankrotstvu njihove diplomacije? Sad po-
stignuti cilj mogao se postići i bez konfe-
rencije punomoćnika i bez spoljnih mini-
stara.
— Na konferenciji punomoćnika bilo je
govora o padu Janine. Uvjerenja su, da je
pitanje o Arbaniji sad još zamršenije.
— WNa Skadarskom jezeru potonula je
barka sa 68 Turaka i 4 vojnika. Svi su se
utopili.
— U Krakovu su bile velike"demostraci-
je protiv Rusije. Djaci htjedoše spaliti sliku
cara Nikole. Policija ih je rastjerala.
— Iz Carigrada javljaju, da je sa paro-
brodom »Kalvados«, koji je potonuo, uto-
pilo se 200 osoba. Nekoliko putnika se
smrznulo.
— Saski*kralj Fridrik August'ide u Beč,
u posjete nadvojvodkinji Mariji Jozeli.
— U Bitolju izvršen je ovih dana popis
stanovništva. Grad ima 62.000 stanovnika.
— Srpski princ Gjorgjo otputovao je u
inozemstvo, na dvomjesečno?oporavljanje.
— Srbija" je_poslala Crnoj-Gori pod Ska-
dar 40.000 vojske u pomoć. Dok ne stigne
neće biti glavne navale na Skadar.
— Iz Milana javljaju, da su mnogi turski
oficiri otišli u Arbaniju,“da organizuju čet-
nički rat.
— Njemačka,"veli prof. Delbrik, mora i-
mati jaku vojsku, da se brani od panslavi-
stičke opasnosti.
-— U Janini su Grci našli oko šest hi-
ljada ranjenih?i bolesnih Turaka. Stanovni-
štvo je oduševljeno pozdravilo grčku voj-
sku, kad je ulazila u Janinu.
— Srbi su vladali Skadrom 800 godina.
Arbanasi nijesu nikada željeli, da Skadar
bude njihov."(dr. V. Gjorgjević.)
— Pobuniše se dva bataljona Arapa pri
vježbanju na azijskoj obali Carigrada. Tra-
žili su, da sadašnja vlada dade odmah o-
stavku. Fuad-paša, što ih je umirivao, uma-
lo da nije bio ubijen.
— Rusija neprestano gomila vojsku na
turskoj "granici. Kako iz Ersinčana javljaju,
svakog dana dogagjaju se krvavi sukobi.
— Kad Rusija provede vojnu reformu i-
maće u mirno i ratno doba dvaput više;
vojske od Njemačke i Austro-Ugarske.
— U Ardee u Engleškoj dogodila se e-
splozija u tvornici dinamita. Mnogo je oso-
ba ranjeno. Više je zgrada djelomično ra-
zoreno.
— Vogja madžarske opozicije u velika- s
škoj kući, Adam grof Vay, počinio je sa-
moubijstvo.
— Njemačka će po novoj vojnoj osnovi
povisiti vojsku za 4000 oficira, 15.000 po-
doticira i 117.000 momaka.
Vijesti iz naroda.
Iz Konavala.
(Tri nesreće u tri dana.) Prošle sedmice
htjela je starica Marija žena Petra Hajmuta,
prije nego je stao vlak na stanici Komaje,
da se iskrca, valjda od straha da ne bi je
željeznica odvela dalje. Kako je otvorila
vrata vagona, bit će da je vrata potegla i
sruši se pod vlak, koji ju svu raskomadao.
Neki starac Miljas u Mihanićima, pušio
i bacio žigicu, od koje se pod njim upalila
vreća i slama, pa onda on isti, Na zapo-
maganje, skočiše da ga spase, ali je kasno
bilo. Jadni je starac uslijed opeklina do ne-
koliko sati preminuo.
\meki stari nadstražar B. M., gdje se nepre-
I|stano povlači po mjestu u poznatom sta-
nju, te se kavga po kafanama sa svojim
kartaškim drugovima. Mi po Koštelima ni-
jesmo navični na takove slučajeve, te bi
bilo poželjeti da se tog čovjeka makne iz
ovog kraja, gdje imu je baš ove godine
najveća prilika za njegove strasti.
Bilo bi do g. nadzornika Boglich-a, da
takova stara islužena čovjeka prenese u za-
služeno stanje mira, jer ovo nikako ne do-
prinaša ugledu financijskim organima.
Velike turske po: jede ne bi se sigurno
razveselio niko od nas, ali bi se razvese-
]lio glavnog zgoditka čistih 400.000 franaka,
koji će biti izvučen kod vučenja turskih
srećaka dne 1. travnja o. g. Ko hoće naru-
čiti ovu izvrsnu srećku, neka to učini gla-
som današnjeg oglasa »Hrvatske Narodne
Straže«.
Domaće vijesti.
Ni. Vis. Frano Ferdinand u Tr.
stu. Dojduće sedmice stići će u Trst Ni.
Vis. prijestolonasljednik Frano Ferdinand,
sa suprugom Ni. Vis. vojvotkinjom Sofijom
Hohenberg i s djecom. Nastaniće se u dvor-
cu Miramar.
Ni. Vis. kneginja Jelisava Windisch-Graetz
sa svojom djecom, poslije dužeg boravka u
istom dvorcu, u ponedjeljak je otputovala
za Brioni kraj Pule.
Nova pobjeda slovenske puč.
ke stranke. Pri naknadnom izboru za
sabor u Kranjskoj na 563 valjana glasa do-
bio je liječnik dr. Vinko Gregorić 362, a
protukandidat liberalne stranke 200. Do sa-
da je u onom kotaru bio vazda biran li-
beralac.
»Znanstveno““ predavanje Ro.
da-Roda. U subotu je imao njemački
humorista Roda-Roda u Zagrebu da obdrži
nekakvo »predavanje«. To usprkos toga što
su mu poručili, da ne dolazi, jer će ga
pravom izigrati zbog ruganja južnim Sla-
venima, što je sistematski provodio po nje-
mačkim satiričnim listovima. Nastojao je,
da se prije opravda u novinstvu, da se on
»ne ruga južnim Slavenima«. U subotu,
kad je imao da počne govoriti, nastane za-
glušna galama i nabacivanje na nj jajima.
Morao se stoga odmah povući, a da ni
riječi nije izustio, ponesavši zasluženu
lekciju.
+ Tomo Vlahović. Preminuo je o-
vaj čestiti starac u Opuzenu, vatreni rodo-
ljub, pristaša stranke prava, bivši načelnik
one općine. Pokoj inu vječni!
Šibenska općina. U Šibeniku je
birana i ustoličena nova općinska uprava,
sve pregjašnji prisjednici i načelnik dr. Kr-
telj.
Progonjeni Slovaci. »Slovanski
Denik« donosi mnoštvo vijesti o najnovijim
progonstvima protiv i onako potlačenih Slo-
vaka. Nekoliko im općina raspustiše, a no-
i varoši obaviše premetačine po kućama.
Tako Madžari protiv jadnih Slovaka, a sve
eda bi otkrili zloduhi slovački »panslavi-
zam«|
Izjava. Primamo: U broju 419 od 8
tek. »Prave Crvene Hrvatske« utisnut je po-
ziu za skupštinu pravih hrvatskih sokolova,
s mojim imenom. Pošto meni o tome nije
bilo ništa poznato, razumije se, da taj po-
ziv nijesam ni podpisao, — U Novome kod
Trogira, 10 Ožujka 1913. — Damjan Ka-
talinić.
(Op. Ur.: Donijesmo u pr. br. doslovce
kako iz Spljeta primismo, a shvatljivo je,
da nam je nemoguće znati, jesu li ili nije-
su bili/uovlašćeni da g. Katalinića potpišu).
broja naroda bilo je zastupstvo Općine kao »40 ura« (traje do podne u Srijedu.) —
vinare strpaše u tamnicu; u preko 30 selajq
i sviju mjesnih društava.
U večer je u Sokolani govorio akademi-
životu dra. Ante Starčevića, sočno i zano-
sno, od sviju burno pozdravljen, Bijo je
dosta gragjana, kao i gospogjica, a nada-
sve omladinaca Hrvata i Srba
Zaključi sa: Slava dru. Anti Starčeviću
na što odjekne trokratni: Siava, slava, slava!
Diner kod zbornog zapovjed+
imika. Zapovjednik 16. vojenog zbora Ni.
|Pr. F.ML. Vlaho Schemua dao je u subotu
u večer diner, u dvorani hotela »Imperial«.
\Bili su pozvani poglavice bogoštovnih, auto-
\nomnih i državnih vlasti, ka gg: Don J.
\vit. Crnica, Don P. vit. Bijelić, protopop
Sava Barbić, načelnik dr. M. Čingrija, do
načelnik dr. A. Fugliesi, kot. poglavar M.
Skarić, član ug. kuće velikaša S. grof Te-
leki, kap. garđe general konjaništva K. grof
| Auersperg, konsuli italijanski, engleški i
turski, počasni belgijski i grčki konsularni
agenat, aupravitelji gimnazija, nautičke škole
\i preparandija kao i poštanskog i lučkog
| ureda, više generald, štopskih časnika, vice-
|admiral pl. Hohner it. d. F.M.L. Schemua
\je u nazdravici istaknuo želju, da se megju
gragjanstvom i vojništvom i u buduće od-
\nosi budu razvijali u najboljem jedinstvu,
\u interesu domovine, Na to usklikne: Ži-
\vilo Njegovo Veličanstvo, na što bje uz-
|vraćeno trokratnim pokličem, a orhestar
\ otsvira carevku.
Čitulja. U ponedjeljak je preminula
\ggja. Kate Sunić rogi. Finelli, u 31. godi-
\ni, supruga poštanskog činovnika g. Mata
\Sunića a sastra g. dra. Frana Finelli, ć. k.
suca. U srijedu popodne slijedio je spro-
vod. Pokoj joj vječni, a teško ožalošćenoj
porodici naše iskreno saučešće.
iz mjesne Trgovačko Ohrtnič.
ke Komore. N. P. gosp. Ministar Tr-
govine svojim otpisom 28. veljače o. g. br.
6472. izvolio je da potvrdi izbor g. Stijepa
Gjivića za predsjednika te g. Jova Radivo-
vića za podpresjednika ove Komore za go-
dinu 1913. Istodobno uzeo je na znanje po-
novni izbor g. Miha Cakelje privremenim
presjednikom za godinu 1913.
»Gdje je konservator stari.
na ?44 Tako »Dubrovnik« pita, i tereti ga
s onim, što ni najmanie ne spada u njegov
djelokrug. Svak zna, da je u Dubrovniku
konservator starina g. dr. Josip Posedel.
Megju ostalim svaljuje na nj krivnju i što
je trava izrasla ra Gundulićevu spomeniku !
rije uego se koga bilo čim optereti, treba
se dobro izvijestiti. Da su se o stvari ra-
spitali, bili bi doznali, da ga u=to.ni naj-
manje ne ulazi, a niti može da se pača u
ono, što ne spada u njegov zadatak. Gun-
dulićev spomenik nije starina; za našijeh je
dana bio predan Općini, da ga čuva, i po
tome je Općina dužna da se za sve potre-
bno oko spomenika brine, kao no ti za svo-
ju vlasnost. Zar bi po tome bila dužnost
g. konservatora starina brinuti se mn. pr, i
oko česme u parku »Gradac«, koja je doi-
sta na više mjesta oštećena i zapuštena?!
Ono je posao Općine odnosno »Društva
za poljepšanje grada i predgragja«.
Ovom prilikom otišli smo, da se i o 0$-
talim stvarima po dužnosti dobro izvije-
stimo, pa smo se osvjedočili, da g. kon-
ono, što se spominje, dapače i mnogo vi-
koliko se je zauzimao, žrtvovao i sve mo-
uće radio u pogledu popravka crkve sv,
pasa, onda starinske crkvice sada vlasno-
sti g. Lerha u Lapadu, te crkve O.O. Isu-
sovaca, gradskog Zvonika i t, d. i t. d. Sto
se odugovlači, to nije njegova krivnja, jer
do njega je samo da saopći, razjasni doti-
čni popravak ili preuregjenje podupre, a i
o odnosne je vlasti, da to izvrši. Kao što
nam je poznato, on to sdušno vrši i neu-
morno radi, a što se sve to ne ostvaruje
ili se po više godina zateže, to neka »D.«
pita pozvanu vlast.
U ostalom spomenici mogu se oštetiti i
preko volje g. konservatora, ako gragjevna
vlast — a to je ako se ne varamo u pr-
vom redu Općina — dozvoli kakvu gradnju,
s koje može pretrpjeti kakav spomenik ili
historičko lice mjesta, a da nije bio prije
upitan g. konservator.
Htjeli smo ovo spomenuti, jer i nami sto-
je na srcu naši spomenici, pa mislimo da
site najbolje srestvo onakovo neopravdano
prigovaranje.
Zabava u ,,Zadruzi“, Sutra ned
lja 16 o. mj. priregjuje »Hrvatska Radni
Zadruga« domaću zabavu. Početak na 7 ura.
Pristup dozvoljen samo gg. članovima.
čar Sibin g. Vladimir Vukmirović o radu i (
servator starina radi i zauzimlje se za sve.
še. Da su tako i oni uradili, bili bi uvidjeli đ
\ Poslije podne na6 ura propovijed o Presv.
\|Sakramentu (propovijeda sva tri večera O.
Urban Talija, gvard. franjev.) pa »Miserere«
od Mayera) i pontifikalni blagoslov (»Tan-
tum ergo« od Perosi.)
Ponedjeljak i Utorak: U jutro na 10 ura
\sv. Misa pred izloženim Presv. Sakram., a
po podne na 6 ura propovijed i blagoslov
kao u nedjelju (»Tastum ergo od V. Raka
i Ravanello.)
Velika Srijeda: U jutro na 10 ura sv, Misa
sa Mukom N. I. pa blagoslov za zaklju-
čak adcracije »40 ura«. — Po podne na 5%
»Oificium tenebrarum« (Jutrnja Velikog Če-
tvrtka), a na svrhu »Miserere« (od Vi. Raka.
u tri glasa, — tako isto i u četvrtak i petak
večer). :
_Veliki Četvrtak: Na 10 ura svečana pon-
titikalna sv. Misa, preko koje presvij. Msgr.
Biskup uz asistenciju svjetovnog i redov-
nog Svećenstva posvećuje Ulje Sveto za svu
biskupiju. — Opća Pričest svećenstva i vjer-
nika. — Sahranjenje Presv. Sakramenta-u
oltar pokopanja. — Otkrivenje oltara. —
Oko 12 ura pranje noga dvanaestorici grad-
skih siromaha. — Po podne na 5!/a »Of#fi-
cium tenebrarum« (Jutraja Velikog Petka),
pa »Miserere« kao jučer, a oko 7'/2 ura
propovijed o Muci Gospodinovoj (O. kapu-
cin, Gaetano da Casole, tal.)
Veliki Petak: U jutro na 10 ura »Missa
praesanctificatorum« sa Mukom G. N. Il.
po Ivanu (od Encrois, pjev. klerici Sjemen.),
te otkrivenjem i adoracijom Križa (»Popule
meus..... «) — Poslije podne na 6 ura
»Oificium tenebrarum« (Jutrnja Subote Bi-
jele) pa »Miserere« kao jučer, a okolo 7%a
svečani ophod po gradu za prenos Presv.
Sakramenta sa Pokopanja.
Subota Bijela: Na 9'!/a ura u jutro bls-
woslov ognja, tamjana i uskrsne svijeće,
čitanje dvanaest Proročanstva i blagoslov
vode. Oko 11/8 sv. Misa uskrsnuća (od
Zangela, u dva glasa). Na »Gloria« se raz-
veži i slave zvona.
Uskrs: Na 10 ura svečana pontifikalna
sv. Misa (Kyrie, Sanctus od Ravanello;
Gloria, Credo, Agnus Dei od Hartmanna;
Benedictus od Raka — tenor solo, violin
i orgulje; »Angelus autem Domini . . .« (mot.)
od Vi. Raha) sa podijeljenjem papinskog
blagoslova.
Uskrsni Ponedjeljak: Na 10 ura Misa od
Botazzo. Na 11 ura (poslije sv. Mise) zadnja
propovijed korizmenog propovjednika.
Pjevaju gg. gradski diletanti pod upra-
vom kapelnika stone Crkve g. V. Raha.
Ptice-pjevice. Osoba, koja se već
davno zanima pitanjem ptica-pjevica, že-
ljela bi se upoznati s ornitologom i onim
osobama, koje se ovdi u gradu zanimaju
istim pitanjem, pa moli njihovu adresu
našeg uredništva.
Osječko operno-operetno dru.
štvo i postupanje nekih ,,patri-
jota“, Moglo se predvigjati, da će ne-
koji prema Osječkom društvu postupati,
kako nažalost postupaju, ali da će pak do
odnosnog stepena »objektivnosti« i »rodo-
ljublja« doprijeti, to se doista nijesmo na-
dali. Kao da bi se neki bili urotili! Svi o-
pravdani se razlozi i dokazi nizali — ali
utaman. Tako prema vrijednom i po na-
rodnu stvar zaslužnom Osječkom društvu,
toj čisto slavenskoj, hrvatskoj ustanovi, —
a prama talijanskim družinama sva moguća
potpora i predusretljivost. Žalibože eto smo
ošli do toga, da se i za takova pitanja
moramo boriti sa nekim »velikim rodolju-
bima«. Talijanaši pak kako čujemo ne samo
što se drže kao sasvim neutralno, već da
se još čude govoreći, da je neopravdano
i pretjerano što se od pomenutog društva
zahtijeva. Ipak Osječko društvo na sve pri-
staje, jer je na takovom stepenu da je ka-
dro svemu doskočiti i do u tančine na za-
dovoljstvo izvestit, jedino što je došlo do
spora u pogledu točke 12. ugovora Bondina
kazališta. Naime uprava Bondina teatra zah-
tijeva, da pridrži sebi pravo odlučiti da li
vrijedi orhestar ili ne, a uprava Osječkog
kazališta predlaže, da i jedna i druga ime-
nuju jednaki broj zastupnika, a ovi da bi-
tj nepristranoga presjednika, pa da se
odlučuje većinom glasova. Odluci toga suda
da se imaju podvrći obe stranke,
Taj prijedlog Osječkog kazališta više je
nego opravdan. Tako se | svuda drugovdje
u sličnim stvarima radi. Dakle uprava Bon-
dina kazališta htjela bi da sama sa svo
strane sudi, i kada bi orhestar bio manj-
kav, da bi odbila 3000 kruna! »Lijepe« li
i mečuvene umjesnosti: sam odbijati po
onome što bi sam sudio !,..
Ima još toga, na što je Os društvo
veče dade
ulaznina
i stalo, kao i to da sva
g 30 ulaznina po 1 krunu, da
Izvanjskim ulagačima stavlja na raspolaganje »scheko-
ve« poštarske štedionice besplatno ; kupuje i prodaje
sve vrsti stranog novca uz veoma povoljne uvjete. Es-
komptira mjenice. Obavlja inkasso inih vjeresija itd.
HRVATSKA PUČKA ŠTEDIONICA
PEGISTROVANA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM U DUBROVNIKU,
PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE I NA TEKUĆI RAČUN, TE IH UKAMAĆUJE SA
po čietih ' čistih
ai
dužan je da ima
Članovima unovčuje besplatno kupone. Svaki član
Kruna 200:—, a uplaćuje se u četiri obroka po 50
kruna ili u pedeset obroka po 4 krune. AO
najmanje jedan zadružni dio od ,
a
—at_