Br. 421. metra. Po berlinskim pak vijestima, umo- ren je od dvije osobe. Po zadnjoj vijesti iz Atene, ubijca je kra- lja Gjorgja neki Skinas, Grk; !na presluša- nju u policiji nije htio dati ikakve izjave o uzroku svojeg nedjela. Rekao je samo, da je socijalista. Učinio je utisak duševno bo- lesna čovjeka. Četrdeset mu je godina. Na odru mrtvoga kralja zakleli su se no- vom kralju Kostantinu na vjernost brat mu princ Nikola, generali i dostojanstvemici. (Umoreni grčki kralj Gjorgjo I. rogjen je godine 1845. Na prijesto je sjeo g. 1863. U srodstvu je s engleškom kraljevskom ku- ćom.) Perom i olovkom. — Grčka će tražiti od Porte ratnu otšte- tu. »Messager d' Athenes« donosi, da će ta za samu Grčku iznositi 60 milijona. — Austro-ug. poklisar tražio je u noti na Portu razjašnjenje o uapšenju tajnika princa Sabah Edina, kojeg uapsiše u kući austrijskih podanika. (Sabah Edin je au- strijski podanik, rodom iz Bosne). — U Drač je stiglo deset hiljada srpske vojske i 40 topova. — Urednik grčkog lista »Chronosa« u Ateni osugjen je na 8 dana tamnice radi pisanja protiv bugarske vlade. — Porta je naredila, da se iz grčkog pa- trijarhata izbriše mitropolit grčki u Čataldži, jer je pobjegao megju Bugare. — »Osservatore Romano« donosi Papinu odredbu, da se u ovoj jubilarnoj godini u- spomene na mir, učvršćen od cara Kostan- tina, podijeljuje opće oproštenje. — Po naredbi vrhovne srpske komande u Skoplju, žene poginulih ili zarobljenih turskih oficira dobijaju do 120 dinara mje- sečne pomoći. — Bečka »N. F. Pressa« u nedjeljnom broju napada Balkanski Savez zbog njego- vih teških uslova za mir, — U Solun je stiglo više trgovaca iz Sr- bije, da prouče uslove za uvoz robe preko Soluna. — Skadar je po kazivanju zarobljenika pun Arnauta. Hrane je sasvim malo, a mu- nicije prilično dosta. Bolesnika je toliko, da ih leži i po ulicama. — Vojne veličine već računaju, da bi u slučaju svjetskog rata Austro-Ugarska mo- rala izbaciti pola svoje vojske na južnu gra- nicu. (»Dancerov Vojni List«.) — U Baru u Crnoj-Gori osjetiše u pe- tak jak potres. — Kitajci ozbiljno hoće da se zarate s Mongolijom, pa hitno sve potrebno pripra- vljaju. Guvernerima je naregjeno, da sokole vojsku a novinama da pišu protiv Mongo- lije, kako bi rat bio što popularniji. — Iz Soluna iselilo se do sad u Smirnu oko deset hiljada muslimana, koji su po narodnosti Turci. — Poslanici velikih sila u Londonu su u subotu pretresali odgovor Balkanskog Sa- veza velikim Silama. — Pod Drinopoljem se smrzlo oko četi- ri stotine vojnika. Studen, glad, kolera i o- ganj vlada u nesretnom Drinopolju. — Bugarska je obećala Rumunjskoj, da će porušiti tvrgjave Silistrije, dati crkveno- školsku autonomiju Rumunima u osvojenim krajevima, a Rumunjska ne smije podizati na granici Bugarske nikakvih tvrgjava. — U turskom kabinetu nastale su velike nesuglasice u pitanju o sklapanju mira. — Rusija je opet poslala Crnoj-Gori ve- liku količinu žita na dar. — Na sav se mah prevozi turske zaro- bljenike u Grčku. Do sada je prevezeno 220 oficira. — Srbija je pozvala pod oružje posljed-, pji poziv, da bi se popunila mjesta, što su ispražnjena odašiljanjem rezervista na do- pust. — Grčka je najmanje za mir, a nadasve podupire zahtjev Crne-Gore i Srbije, da bi se pregovori o miru nastavili stopro nakon pada Skadra. — »D. Vojni List« preporučuje, da Au- stro-Ugarska sredi čim prije prilike na sje- vero-istoku, jer da obračun s Rusijom i Sr- bijom mora doći i to vrlo brzo. — Isti list računa, da će Austro-Ugarska i Njemačka ujedno protiv 60 ruskih divizi- ja moći izbaciti 54 a možda i 57 divizija. Balkansko pitanje, kaže, nije još ni iz da- leka riješeno. EEDLIOESEINEK koje će 3 ope vii dne 1. travnja 0. &, 0 e Noe jatno breme (oko 130 kilograma), neka se Domaće vijesti. Sjednica vrh. uprave stranke prava i plenum zastupnika iz sviju hr- vatskih zemalja obdržaće se na 27. i 28. o. mj. u Opatiji. Poslije ove biće u Spljetu na 30. o. mj. sjednica uprave pokrajinske stranke. Ministar Josipović o hrvat. skom pitanju. Ministar Josipović iz- javio se je nekim peštanskim novinama o hrvatskom pitanju ovako: »Čim se odno- šaji u Ugarskoj srede i nastupe normalne prilike, što će obzirom na sadašnju poli- tičku situaciju naskoro uslijediti, pristupit će se odmah raščinjanju hrvatskog pitanja, da se ponovno uspostavi ustav. Ovo se na- ravski ne da vezati na točno odregjeni rok, te se ne smije tako shvatiti, ako bi danas Njegovo Veličanstvo sankcijonisalo izbornu reformu, da bi se onda već sutra moralo pristupiti riješenju hrvatskoga problema, jer pitanja, koja bi se imala riješiti, traže te- meljito ispitavanje i razmišljanje, te ovise mnogostruko i od izvještaja različitih iz- \vjestitelja, a ove vijesti opet stoje u svezi \sa različitim okolnostima. Ja sam se već |ponovno očitovao o temeljnim načelima za sporazum, te su moji nazori o tom već u listovima objelodanjeni, a ja se nadam, da i\bi se upotrebom ovih načela odmah u Hr- vatskoj uspostavio red. Najvažnija viseća pitanja jesu željeznička pragmatika, zakon o nazivu mjesta i ispiti šumarskih akade- mičara. Kako je već rečeno, nadam se, da će se naskoro u Hrvatskoj uspostaviti red«. Spomenik Zrinskom i Franko- panu. Rodoljubno društvo »Braća hrvat- skog zmaja« u Zagrebu nabavilo je spo- menik, što će biti postavljen nad grobo- vima Zrinskog i Frankopana u Bečkom Novom Mjestu. Spomenik će se podići na dan obljetnice smrti, 30. Aprila. Godišnjica pakta. Na 11. o. mj. navršila se je godišnjica, da je sklopljen pakt izmegju stranke prava i srpsko-hrvatske koalicije. »Hrvatska« veli, da je jezgra pakta finan- cijska i gospodarska samostalnost kraljevine Hrvatske. Pakt je druga etapa u radu stranke | prava, iza kako je stranka prava god. 1894. \stvorila svoj program. Pakt je drugi čin u životu stranke prava, a treći će čin biti pre- \okret u sinislu pravaških ideja u cijeloj Hr- vatskoj. Pakt nije učinjen, da veže stranku prava za ono, za što se obvezuje, nego je | upravo učinjen da veže onu drugu stranku u smislu pravaškom. Obnovu financijske nagode hoće Madžari da provedu mimo hrvatskoga sabora. Stranka će prava naj- ozbiljnije upozoriti odlučne faktore u Beču na ovu strašnu povredu nagode. Pravaši će se i nadalje držati pakta, i kriza se neće moći riješiti bez obzira na ovaj pakt. Madžaroni traže produljenje komesanijata. Razni listovi donose, da su dr. Vlad. Nikolić Zemunski, dr. Ljud. Schwarz i dr. Al. Ivić sastavili i potpisali jedan memorandum na ministra-presjednika Lukača, u kome, povodom glasina o ure- gjenju hrvatskog pitanja, upozoruju ministra sa svoje strane, da je predbježno najbolje, da još ostane komesarijat, Memorandum je bio predložen na potpise grofu Pejačeviću, Chavraku, dru. Avakumoviću i dr., ali da ga ovi nijesu htjeli potpisati. Odlazak pokr. nadzornika A, tešitla. Ovih dana odijelio se je sasvim \od svog mjesta pokrajinski školski nadzor- nik dvorski savjetnik Antun vitez Stroll. Otkad je uprava našeg pučkog školstva do- |šla u narodne ruke, imali smo na mjestu \ pokrajinskog nadzornika za pučke škole i \preparandije sve naše ljude: Bakotića, Pe- \ričića i Strčlla, te se i njihovoj vještini i ljubavi prama ovoj zemlji ima da pripiše što se je u relativno kratko vrijeme nakna- dilo ono, što su kroz vjekove zapustile tu- gje maćuhinske ruke. Sad je to mjesto o- stalo prazno, pa — kako je znamenito za našu pučku prosvjetu — nije čuda da (ne poznavajući Strollova zamjenika i bojeći se, da u pučkoj prosvjeti ne nastane zastoj) svi prijatelji naše pučke nastave žale za o- dlaskom nadzornika Strolla, koji je bistrim umom, odličnom voljom, ljubavlju za pro- svjetom i narodom svojim vršio ustrajno, marno i uspješno svoju službu i ne samo zborom nego i tvorom prednjačio drugim radnicima na prosvjetnom polju i vješto u- pravljao nastojanja svih nastavnika i pouku svih predmeta k zajedničkoj uzgojnoj svr- si: prosvjeti i marodnoj sreći. Imajući na umu tu svrhu, nije u službi štedio ni sebe »PRAVA CRVENA HRVATSKA« ni druge, pa ako je tim komu pribavio i neugodnih časova — ko ga dobro pozna uvjerava nas, da je bio objektivan u po- hvalama i ukorima i u službi oštriji sebi nego li drugima; da je krivce korio više da ispravi, nego da kazni — a pravedne umio braniti i obraniti. Mi želimo da i nje- gov nasljednik bude taki, a ova želja neka bude naš pozdrav vrijednom nadzorniku Strčllu, naša dobrodošlica njegovom zamje- niku. Osjeguranje pomoraca. Prošlo- ga mjeseca izašao je zakon, koji radi o o- sjeguranju pomoraca proti nezgodama i u slučaju bolesti. Zakon o osiguranju proti nezgodama, koji se sada proteže i na po- morce, opredijeljuje, da imadu za poinorce plaćati osigurninu sami poslodavci. Zakon o osjeguranju pomoraca u slučaju bolesti imađu tri vrsti osjeguranja: bolest na kopnu u tuzemstvu, bolest na brodu za vrijeme putovanja i bolest na kopnu u ino- zemstvu. Pomorac mora biti osjeguran proti bolesti samo na kopnu u tu- i inozemstvu, dočim spadaju troškovi bolesti na brodu za vrijeme putovanja poslodavcu. Sitne vijesti. Urednik Grlović služ- benih »MNarodnih MNovina« osugjen je na mjesec dana zatvora, na tužbu dra. Magdi- ća, radi predbačenih mu nepoštenih djela. — Kroz Zagreb su proputovali srpski ge- nerali Janković, Pavlović i Popović. Bili su kod opsjedanja Janine. — Vlada je raspuštila sabore Gorice i Gradiške, i raspisala nove izbore. — U Beču je njemačka svjetina napala na češko gragjanstvo, kad se vraćalo sa če- ške zabave, i mnoge žene i dječicu ispre- bijali na mrtvo ime. Tako Nijemci, valjda u ime razvikane kulture i ravnopravnosti ! ! — Vladimir Kvakau, trg. akademičar u Zagrebu, izumio je novi aeroplan, tako u- savršen, da mu i najači vjetar ne može smetati. — Razoružani su u Poli ratni brodovi »Wien«, »Budapest« i »Monarch«. Oklopnja- ča »Budapest« odregjena je kao školski brod pitomcima pomorske ratne akademije, a »Mo- narch« u Šibeniku kao školski brod. — Novinari Hrvatske i Slavonije napo- kon su dobili redovitu besplatnu kartu II. r. na željeznicama Ugarske, a od časa do časa i na svim željeznicama Monarhije. — U srijedu na 26. o. mj. obaviće se izbor i ustoličenje općine Spljeta. — »Pučke Novine« donose, da se je u Blatu na Korčuli pojavila hunjavica u toli- koj mjeri, da ih nije ostalo na 100 desetak zdravo. — U Spljetu će, osim Osječke operno- operetne družine, gostovati početkom Maja i zagrebačka opera. — U Ljubljani je velikog ogorčenja na vijest da je zabranjen ondješnji svesokolski slet. — U utorak je prispjelo u Trst preko 700 bosanskih iseljenika, koji se vraćaju u odregjene im krajeve Bosne. — Italijanski konsuo u Zadru htio je, da nose poštu na parobrode »Puglia« uz tali- janske popratnice a ne u uredovnom hrvat- skom jeziku. Sad je odbio spis ć. k. suda, jer knjiga uručaba ispunjena uredovnim hr- vatskim jezikom. Valjda u rastrešenosti mi- sli, da je gdjegod u srcu ltalije! Najnovije vijesti. Skadar pri padu. Cetinje : Opsadni su topovi smješteni. Traje neprestano bombardovanje. U nastu- pu je glavno jurišanje. Austro-Ugarska | Italija. Beč : Na vijest, da bi danas-sutra imao biti glavni juriš na Taraboš, i da ga Turci neće moći da izdrže, ovdješnji listovi do- nose, da će u petak 21. o. mj. doći pred Bar i Ulcinj divizije austrijske i talijanske flote, da postave »veto« glede osvojenja Skadra. Odgoda sastanka. Beč: Sastanak je poklisara odgogjen, radi bolesti ruskoga. Cijeni se, da je bolest pri- vidna (hunjavica), da se ništa ne odlučuje dok Skadar ne bude osvojen. Transporti srpske vojske. Beć: Opet je prekjučer otplovilo iz Solu- na u Međuvu pet h transportnih bro- dova, sa srpskom vojskom i ratnim mate- rijalom. Topovi će bit smješteni na južnu stranu Skadra, odakle će pucati na Tara- Drži Položaj opet pogibeljan. Beč: Pitanje granica Arbanije opet je po- stalo sasvim opasno, jer se Austrija još u- vijek protivi ustupu Djakovice, dok s druge strane Rusija zavlači odlukom radi Skadra. Nakon atentata na grčkog kralja. Atena : Ubojica Grk Aleksandar Schinas bio se sakrio na uglu ulice, te izišao vani kad se je kralj sasvim približio u društvu svoga adjutanta i gospogje Kudis. Tada je ubojica ispalio na kralja. Kad se u gradu saznalo, zavlada užasna panika. Svjetina je vikala: »Turci i židovi ubiše kralja I« |U ve- likoj gužvi na ulicama ubijeni su mnogi Turci i Židovi. Vojska je uspostavila red, objaviv svjetini, da je ubojica Grk, anarhi- sta iz Soluna, a prije je bio pučki učitelj. Kralj je umro na putu u bonicu. Kugla mu je probila srce. U cijeloj Evropi pobudilo je živo sauče- šće. Vladari, vlade, parlamenti raznih drža- va otposlaše svoje sažalnice. Konilikt radi austr. paro roda. Cetinje: Službeno se oprovrgavaju i pro- glasuju izmišljenim vijesti njemačkih listo- va, da su Crnogorci zapriječili iskrcanje ro- be iz jednog austrijskog parobroda. Beč: Listovi još uvijek podržavaju vije- sti, da su crnogorski i srpski vojnici za- priječili iskrcavanje robe parobrodu Ug.-Hrv. društva »Skodra«. Bio je pred Dračem od »Hamidije« bombardovan, te od srpskih o- ficira prisiljen, da prevozi srpske vojnike u Drač i Meduvu. Povedena je istraga. Mirovni uvjeti prihvatljivi. Carigrad : Porta saznaje, da su uvjeti za mir, sadržani u novoj noti, što ju saslaviše velesile, za Tursku prihvatljivi. Svaka otmena gospogja, koja ufinjenom svojom toaletom te zdravom ljepotom svo- jega tijela sveopću pozornost na sebe svra- ća, posve je uvjerena, da sva tajna njene ljepote i elegancije leži u najpomnjivijoj njezi teinta kao i ružičaste joj kože. Ona će se najljubaznije zato brinuti, da.za ku- panje kao i za pranje ruku i lica rabi bla- gi i neutralni sapun, koji nježnu kožu ne podražuje niti joj škodi, već naprotiv ražaljene žlijezde razara a vrlo povoljno na kožne šupljice djeluje. Sva ta svojstva po- sjeduje u potpunoj mjeri pravi Steckenpferd sapun od ljiljanovine, te zato ne bi ovaj smio na nikojem toaletnom stoliću otmenih gospogja manjkati. Gradska kronika. Petak Veliki. Sinoć je bila obavlje- na starodavna veličanstvena procesija oko grada, uz silno mnoštvo općinstva. Osječko operno-operetno dru- štvo u Dubrovniku. U četvrtak sti- gla je u naš grad osječka operna i operetna družina iz Opatije, gdje je vrlo uspješno gostovala. Društveni dirigent g. Paulsen sti- gao je već u ponedjeljak, te skupa sa diri- gentom vojnog orhestra poduzeo je sve nu- žne mjere, da dovrši i usavrši čitav izučeni glazbeni repertoar. Drago nam je čuti, da se je vojni orhestar, sastavljen od '34 čla- na, svojski zauzeo da sve do u tančine sjajno izvede, 1 dovede družinu do neoče- kivanog uspjeha. Sezona počimlje sutra, sa narodnom ope- retom »Barun Trenk«. Sve uloge u rukama su ponajboljih prvih sila. Naslovnu ulogu pjeva operni tenor g. Mitrović, koji sudjeluje kao gost. U opera- ma gostovaće prvaci Za grebačkog Kazališta, koloraturna pjevačica ggja. Maja de Strozzi i g. Tadija Lovčinski, lirski tenor, i to u Verdijevoj »Traviati« i Puccinijevoj »Mada- me Butterfly«. Umjetničku vrsnoću naše družine nećemo da cijenimo po onome, što govore naše no- vine, već ćemo u kratko iznijeti općenito i objektivno mniienje kritičara opatijskog li- sta »Kur u. Bade Zeitung«, koji je ovo kazao: »Operna i operetna družina Hrv. Nar. Kazališta iz Osijeka ovogodišnjim gostova- njem u dvorani hotela »Stefani« imalo je posve moderan glazbeni repertoar, a izved- bom dokazala je opatijskim gostima, da posjeduje veoma vrsne sile, koje su umjet. nički dotjerano umjeli da pjevaju i presta- vljaju, tsko da su odmah na početku osvo- jili naše simpatije. Općinstvo ih je zato odobravanjem, po- hvalnim očitovanjima i jako brojnom po- sjetom sve do konca nagragjivalo, što su u svakom pogledu pravedno zaslužili«. Kritika utog njemačkog lista nalazi se u originalu i prijevodu u izlogu trgovca g. Marka Mitrovića. God. IX. Svi rodoljubi dubrovački i ljubitelji umje- tnosti oduševljeni su, što će inoći napokon da u svojoj sredini pozdrave i uživaju svoju narodnu kazališnu družinu, kojoj žele naj- ugodniji bratski boravak, a najbolji umjet- nički uspjeh, na ponos i opće zadovoljstvo sviju. Uvjereni smo, da će naše općinstvo mar- ljivo posjećivati i tijem podupirati ovu ko- risnu i zaslužnu narodno-prosvjetnu usta- novu, a tijem će pokazati da su dostojni sinovi svojih potomaka i slavne prošlosti našeg grada, gdje se je izgledno njegovala i zasluženo podupirala i razgranjivala lijepa umjetnost. Vrijednom Osječkom društvu svesrdno kličemo: Dobro nam došlo! Promaknuće i odlikovanje. U- pravitelj mjesnog poštansko-brzojavnog u- reda g. Duje Maupas imenovan je poštansko- brzojavnim ravnateljem u VII, razr. čina. — Upravitelj poštansko-brzojavnog ureda u Gružu, naš sugragjaning. Ugo Luxio, odli- kovan je od Njegova Veličanstva zlatnim križem sa krunom, za zasluge. Čestitamo! Bolesnička Blagajna. Naš do- pisnik nam piše: Uprava Bolesničke Bla- gajne u Dubrovniku sa svojim »ispravkom« u zadnjem broju Vašeg cijenj. lista nije i- spravila pogotovo ništa, jer se fakta ne da- du ispraviti. Da liječnik postupa sa radnicima kao što nebi imao postupati, i da ih šalje u bolni- cu i onda kada ne imadu nikakvu potrebu, to najbolje znadu isti radnici, od kojih je opća tužba, te se i na zadnjoj skupštini ču- lo svakojakih ovakovih primjetaba i prigo- vora. Ne samo što je broj recepta spao skoro na jednu trećinu prama prijašnjim godina- ma, premda je radnika isti broj ako ne i veći, što znači ili da je za tri dijela onda bilo simulanata, što se može isključiti, ili da sad liječnik nc daje im nikakvog lijeka već ih tjera, kako je kazao jedan radnik na zadnjoj skupštini delegata. A po informaci- jama kod mjesnih ljekarna ima dosta re- cepta, čiji iznos stoji ne kako je bilo pi- sano u predzadnjem broju : 70 do 14 para, već po 7 i 8 para, & tome 33% popusta, dakle po 5 para za dotični lijek! Čuli smo, da bi oni na upravi s toga hvalili odnosnog liječnika, pa ih pitamo da nam po savjesti odgovore: bili oni u slu- čaju bolesti kojeg člana svoje familije bili zadovoljni s takovim receptima od 5 para po receptu ? Moguće, da sad ne dijeli ljekove u am- bulatoriju, jer se dotičnik uvjerio o protu- zakonitosti, te se boji da nebi nastradao kad bi opet to učinio, ali da dade i neoprane zamazane boce pa bilo i prazne boce od mineralnih voda, da bolesni radnik u tako- vim flašama uzme lijek, ćo je istina. Čudnovata razlaganja naše Bolesničke Blagajne na zadnjoj skupštini, kad hoće da uvjeri radnika, da bi bila pasivna sa- mim radničkim doprinosom, kao da dopri- nos gospodara nije opet radnički novac! Ona kaže: vaš doprinos mi vam ga u cje- lini vratimo i još bi smo bili pasivni da nema doprinosa, gospodareva | Kao đa ne zna da ima gospodara, koji ubrajaju u pla- ću radnika i doprinos Bolesničke Blagajne, dakle opet radnički novac ! Bolesnička Blagajna nije nikakova pučka štediona, koja mora da dade dividende di- oničarima i tantiem ili kakve nagrade u- pravnom odboru ili još liječniku za njego- vu vještinu, već je Blagajna tu da pomaže radniku, u potrebi da mu dade pomoći i lijeka bez ikakve štednje. Mi smo izabrali tri nova naša člana u- prave na zadnjoj skupštini, a odbacili one predložene od upravnog odbora, u nadi da će se ovi zauzeti za ovu našu socialnu u- stanovu, da će dobro paziti da se sa radni- cima postupa čovječanski a ne kao s ka- kvom marvom, jer ovako naprijed ne ide! — Isti delegat. Primjetba Uredništva: Radnik L. C. do- šao nam se tužiti, da ga je liječnik Bol. . Bi. nakon sedmicu dana bolovan; na radnju, jer da je »zdrav«, i e bio sasvim slabo. Ipak se nije protivio, da mu - se nebi predbacilo da »špekulira«, i ako to nebi imalo mjesta, jer trostruku nadnicu bi od Bol. Bia. prima li što gajne. slijed bol i iznemoglosti na radnji je jesticu. Liječnik o ie boniću, lie O neće, jer i njegu u kući. Na i : ž :