tre išm mi EA A i a Br, 422. Riješenje pripadnosti Soluna. Kod velesila prevladava namjera, da se pitanje pripadnosti Soluna riješi plebišitom samoga stanovništva. Prema tome cijeni se, da će Solun pripasti Grčkoj ili ostati ne- utralan. Povratak austrijskog poklisara. Austro-ugarski poklisar Giessl povratio se ma Cetinje, te je bio primljen u audijenciju kod kralja i dugo vijećao sa ministrom vanjskih poslova. Za pučanstvo Skadra. Italija je poslala jedan veliki parobrod sa nekoliko liječnika i hranom pred Meduvu, da preveze civilno stanovništvo iz Skadra. Engleška prama Italiji. Rimski listovi donose, da je Engleška ustupila Grčkoj ostrvo Cipar, da tijem ne- kako prinuka ltaliju, da i ona ustupi za- uzete otoke, nadasve Rod. Talijanski kralj crnogorskome. Londonski listovi donose, da je talijan- ski kralj molio svoga punca crnogorskog kralja, da u skadarskome pitanju popusti. Iz mržnje na Arbanase. Iz Londona se javlja, da je jedna on- dješnja deputacija izdala jedan telegram iz Dubrovnika, u kom se tvrdi, da su Mlado- turci iz neprijateljstva prema Arbanasima predali Grcima Janinu. Operisanje oko Skadra. Kako iz Beča javljaju, vrlo su oteščane crnogorske operacije protiv Skadra, jer su rijeke oko grada prodrle iz svojih korita i s toga je teško i trupama, a nadasve to- pništvu nastupati. Izmegju Bugarske i Rumunjske. Prema vijestima petrogradskih listova, povjereno je bugarskom generalu Dimitri jevu, da zaključi vojenu konvenciju izme- gju Bugarske i Rumunjske. Afera sa ,Skodrom“. Sa crnogorske se strane zvanično poriču sve vijesti stranih listova o tome, da je je- dan austrijski parobrod spriječen u istova- rivanju i da se mornarima prijetilo životu. Crnogorska je vlada o tužbi kapetana »Sko- dre« saznala stopro iz austrijske note, Vla- da se požurila da što više olakša promet austro-ugarskim parobrodima, davši izjavu da će eventualne krivce strogo kazniti i po- slala naročitog izaslanika, da strogo istraži tu upadicu. : Domaće vijesti. Nadvojvoda Frano Ferdinand i pitanje riječke biskupije. »Bu- dapester Tagblatt« donosi pismo iz Beča, u kojem se s posve autentičnim informaci- jama tvrdi, da je prijestolonasljednik Frano Ferdinand spriječio otcijepljenje Rijeke od Senjske biskupije. Spljetska općina. Obavljen je u srijedu izbor i ustoličenje spljetske općine. Jednoglasno je izabrana pregjašnja uprava. Iz glazbenog svijeta. (Nastavak). *) Ovoga je mjeseca preminula u New-Yorku Ema Vizjak de Nicolesco, rodom Zagreb- čanka. Učila je pjevanje u Zagrebu, Pragu i Milanu. U ovom posljednjem gradu pje- vala je prvom na pozorišnim daskama Pe- trellinu operu »Jone« sa sjajnim uspjehom, Pjevala je zatim, uvijek sa lijepim uspje- |; hom, u raznim evropskim gradovima, te i u Americi. Onda se je nastanila u New- Yorku, i tu je zapremila mjesto profesorice na najvišem umjetničkom zavodu »Conser- vatory of Musical Art«. Pjevačko društvo Stolne crkve u Kotoru divno napreduje, pokazujući vrlo dobro shvaćanje prave crkvene glazbe: klasične i moderne. To je društvo kroz prošlu Veliku sedmicu vješto ispjevalo »Miserere« od 4 autora: Terrabugio, Ravanello, Bottazzo i — gosp. Tripa Tomas, Posljednji je od ove četvorice izvanredan slučaj! — mladi domaći glazbenik, samouk diletanat, kojega smo poznavali do sada jedino kao dobra glazbara, kad je nazad koju godinu boravio 3 Sokolski slet u Ljubljani biće kako nam javljaju dozvoljen, uvjetom, da mogu prisustvovati samo sokolaši iz au- strijskih zemalja. Ministri po Dalmaciji. Ovo da- na bili su u Dalmaciji austrijski ministri pravde i željeznica. Potonji je stigao do Boke sa njemačkim ministrom trgovine, Katolički sastanak Hrvata i Slo- venaca biće u Ljubljani od 24. do 27. au- gusta. Na tom sastanku proslaviće se i ju- bilej proglašenja slobode katoličke crkve. Grozna nesreća. Na jednu vojnu baraku ispod hridine na Dvrsniku u Krivo- šijama sruši se gomila kamenja i svu ba- raku zatrpa. U istoj se nalazilo 15 vojnika brdskog topništva, od kojih su petorica po- ginula, šestorica teško a četvorica lako ra- njena. Zadružne novosti. Na zadnjoj skup- štini jednoga zadružnog saveza bilo je za- ključeno, da mogu postati članovi savezovi i pojedine osobe. — Nadalje je bilo sni- ženo jamstvo zadruga sa pedeseterostrukog iznosa poslovnih udjela na deseterostruko. Sud je odbio molbu za registraciju ovih promjena. Po revizijskom zakonu mogu se začlaniti“u »Zadružni Savez« samo Zadruge osnovane na temelju Zadružnog Zakona 18. travnja 1873. L. D. Z. br. 70, a jamstvo se ne može snižiti radi obveza stvorenih prema trećima, pa bi za taj slučaj imao savez prije likvidovati i tek onda snižiti svoju garanciju. Obznana. Primamo od Financijskog Ravnateljstva u Zadru: Rok ustanovljen otpisom 13. februara 1913. br. 10933 za predaju fasija za odmjerenje lične dohoda- rine i prihodarine za god. 1913. produljilo je c. k. ministarstvo financija raspisom 14. marta 1913. br. 18080 do dana3/. Maja 1913. Apostolat sv. Ćirila i Metoda. U Velehradu, stolici sv. Metoda, zasnovano je društvo, koje pripomaga širenje sv. vjere megju nesjedinjenom braćom, svakđanjom molitvom i doprinosom od 24 pare na go- dinu za misionere. Matica u Velehradu ima već davno po- stojeće podružnice u Ljubljani, Zagrebu i Križevcima. Nova se je podružnica za našu pokrajinu onomadne osnovala u Spljetu, pod upravom preč. kanonika Don Luke Grgića. Ko želi potanju obavijest nek nabavi knjižicu d.ra F. Grivca (50 para.) »/stočno crkveno pitanje« ili »Sv. Ćiril i Metod apo- štoli prave vjere i crkvenog jedinstva« (10 para.) Ko želi doprinijeti, ili se upisati u čla- nove tako plemenite namjere, nek se obrati veleč. Don Angjelu Mateljanu u Spljetu (ulica »Staroga Suda«.) Gradnja željeznice iz Hrvat. ske do Dalmacije počinje ovih da- na, i to od Ogulina do dalmatinske grani- ce, u dužini od 250 klm. Biće namješteno dvije do tri hiljade radnika i činovnika.:Sa- gradiće vodovode za šest milijona kruna, te privremene daščare, stanove, bonice, ma- gaze, pisarne i t. d, — Sta | »Miserere«, po sudu nekojih kompetentnih '\ osoba, zaista lijepo djelo. Srdačno se ra- dujemo mladomu komponisti Kotoraninu. * Na 18. o. mj. preminula je u svojoj 84.toj godini (* 1829.) u Zagrebu grofica Alek- sandrina Kulmer rogi. grofica Erdody. To je sestra prve hrvatske koncertne pjevačice i prve primadonne hrvatske opere: grofice Sidonije Rubido rogi. Erdody (* 1819. 4 884.) Pokojnica je živo sudjelovala u ilirskom pokretu, te je lično poznavala prve naše preporoditelje: Ljudevita Gaja i dr. “* Trst je pred Uskrsne blagdane proslavio Verdijev centenar u svome općinskom ka- zalištu »Teatro Verdi« izvedbom Verdijevog remek-djela »Messa de requie«, koje je bi- lo izvedeno u onom građu prije toga ma- zad 40 godina. Kazalište je bilo dupkom puno, a izvedba veličanstvena pod dirigo- vanjem gosp. R. Ferrari. “ Ove se godine svetkuje u Palermu prvi ceutenar, da se je ondje rodio Henrik Pe- trella (*1—XII. 1813.), autor opere »Jone« (Čuli smo ju u našem gradu od jednog talijanskog društva nazad dvaestak godina 1), Petrella je živio siromašno, te je umr'o :u. jednoj bolnici u 7—IV. 1877. Otole će biti prigodom ovog i e Ee OGI RONE »PRAVA CRVENA HRVATSKA « Vijesti iz naroda. Iz Popovića u Konavlima. (Ustanovljenje i blagoslov barjaka Stri- jeljačkog Društva.) U ponedjeljak 24. o. mj. bila je u našem mjestu priregjena : ve- ličanstvena vrlo uspjela svečanost, kakove ne pamtimo. Slavio se blagoslov barjaka i prvi istup novoustanovljenog Strijeljačkog Društva. Cijelo je selo bilo najsvečanije i- skićeno sa zastavama i sagovima, a na u- lazu sela prostran i lijep slavoluk, ukrašen zastavama i lovorovim lišćem. Pod slavolukom se sabrao vas narod kaznačine Popovića, a o desnu stranu poredani članovi društva, strijeljači pod puškom, sa svojim društve- nim barjakom, te načelnik g. M. Magud, žu- pnik Grude g. Don D. Mičić, domobranska glazba iz Gruža i domobranski časnici g kapetan Matičević i poručnici g. g. Klatow- sky, Mikulić i Rijetsonay. Zasluga je g. ka- petana Matičevića da je ovo društvo u brzo oživotvoreno i uvježbano, u koju svrhu je neumorno radio. Oko 10 sati stigoše iz Du- brovnika automobilima g. g. dvorski kape- lan preč. kan. Don Jozo vit. Crnica, gene- ral Kocourek, zapovjednik 37, pukovnije Do- mobransiva oberst Grossmana, major Do- mobranstva Schubert i kapetan Schimak, a nakon malo za tijem prispije zapovjednik 16. vojnog zbora Nj. Pr. F.M.L. Vlako Schemua, sa generalom g. Weber pl. We- berau i adjutantom g. kapetanom Flek-om. Kod slavoluka bili su dočekani od naroda urnebesnim »Živjeli«, sviranjem muzike i pucanjem iz mužara. Načelnik izreče dobro- brdošlicu, a onda župnik Grude g. Mičić. Iza kako pregledaše poredanu četu strije- ljaca, pod zapovjedništvom g. Vuičića, svi skupno predvogjeni glazbom i barjakom u- putiše se put kapele na brežuljku Kosovi- jenac, gdje je slijedio čin sv. blagoslova, o- bavljen od preč. kanonika dvorskog kape- lana D. J. vit. Crnice, koji nakon izvršenog čina obdrži govor, istaknuvši zasluge vrlih Konavljana prema Njeg. Veličanstvu našem kralju i domovini, počevši od godine 1859 do dana današnjega. Na koncu pozove pri- sutne na trokratni: Živilo Njeg. Velič. Frano Josip I, što bi jednodušnim pokličima u- shićenja popraćeno, uz pucnjavu iz mužara. Ni. Pr. F.M.L. Schemua sa svom ostalom gospodom udostojao se je pohoditi kuću g. Vlaška Klaića, pohodivši mu ukućane i rado se o njima raspitivavši. Ovo je jedna od | prvih naših porodica, koja je dala roditelje nezaboravnog Dra. Miha, kap. Pera i Luja Klaića, i tolike druge zaslužne muževe, Kad taj pohod opaziše seljani, primjećivahu ka- ko se vidi da taj vojeni dostojanstvenik do- ista svim srcem ljubi narod i na nj računa. Poslije toga svi se uputiše na mjesto vje- žbališta Strijeljačkog Društva, gdje je oko 2 sata trajalo pucanje u nišan. Tada su bili razdijeljeni darovi vrijednim strijeljačima, a to srebrne kutije, džepni satovi i ost. Po- slije toga slijedilo je »pucanje na pijevca«, po narodnom običaju. Oduševljeno pučanstvo klicalo je svom zaslužnom bivšem župniku preč. kan, Cr- nici, njeg. preuzv. Vlahu Schemui i ostaloj gospodi. Korporativno se uputiše, predvo- gjeni muzikom, do školske zgrade, gdje je bio priregjen objed od cijelog sela Popo- vića, na kom su bila sva pomenuta gospo- da, te presjednik Strijeljačkog Društva po- centenara preneseni u Palermo mrtvi ostan- \ci toga glasovitog talijanskog opernog kom- poniste. x Ove su godine na dan sv. Josipa stari talijanski glazbenici, obojeg spola, koji be- splatno stanuju u milanskom zavodu »La Casa di riposo dei musicisti« (kraće »Casa Verdi«), priredili, radi centenara glasovitog maestra, osnovatelja onog zavoda (tu je on u jednoj kripti pokopan kao i supruga mu Josipa Strepponi !) veoma zanimivi konce- rat sa pjevanjem uz pratnju orhestra. Pje- vale su usve 22 osobe, od kojih su se ne- koje približile svojoj 80.toj godini, a godi- šta im ukupno iznose broj — 1593, Bari- ton L. Bonfanti, od 68 god., ispjevao je ariju (iz op. »Traviata«) »Di Provenza il mare il suol«, sopranistica H. De Bailou, od 81. god., jednu romancu iz op. »Tra- viata«; tenor Scandola, od blizu 70 god., zajedno sa pomenutom dvojicom, izveo je tercet iz op. »I Lombardi«, Ispjevali su i koji kor iz operA: »Nabwcco« i »Ernani«. U orhestru, sastavljenu od 45 osoba, sudje- lovala su i dvojica staraca iz ovog zavoda. Prisutna je publika sa osobitim interesom : žrtvovni g. Vuičić i još 3-4 prvaka seljana. Od početka do kraja vladalo je najljepše zadovoljstvo i veselje. Prvi hazdravi preč. kan. Crnica, obdržavši vrlo patriotičnu zdra- God. IX. Gradska kronika. Lična vijest. U srijedu je prispio poznati publicista g. Scotus Viator. Ide da vicu, spomenuvši dobročinstva Njegova Ve- obigje balkanske države. ličanstva, očinsku skrb, kog štuje i časti cijeli svijet, uz poklič: Živilo Njegovo Ve- ličanstvo, na što trokratno bi uzvraćeno, glazba zasvira Carevku a iz mužara odje- e pucnjava. Drugu je zdravicu upravio njeg. preuzv. F.M.L. Vlahu Schemnui, izra- zivši mu u ime svoje i cijelog mjesta za- hvalnost da se je udostojao doći uzveličati slavlje, radosan gdje ima prigodu da uvidi kako narod misli i osjeća, da ponese do- bar utisak o našem vijernom narodu. Tad ustane njeg. preuzv. Vlaho Schemua, izre- kavši zanosan govor, zahvalivši preč. kan. Crnici, kao i na onako lijepom pričeku, te svim članovima Strijeljačkog Društva i o- stalim Popovićanima, iskazavši svoju ne- opisivu radost na ovoj svečanosti, koja nije jedna prosta parada nego odraz misli i i- skrenog osjećaja, željom i tvrdom nadom da će se i unaprijed držati svetih patrioti- čnih ideala prema Caru i domovini. Preč, Crnica odvrati, zahvalivši svim Popovićani- ma, veseo da mu se pružila ova plemenita prilika da poslije dvanaest godina opet do- gje u njihovo i njemu jednako obljubljeno selo. Presjednik Strijeljačkog Društva g. Vuičić svesrdno napije pomenutoj obojici predgovornicima, a tad ustane kot. polit. povjerenik g. I. Mraz nazdravivši g. kape- tanu Matičeviću, vrlo zaslužnu za uregjenje ovog društva. Poče za tijem dolaziti u dvo- ranu krasni spol, divne Konavoske djevoj- čice, predvogjene od raznih časnika, da se prestave njeg. preuzvišenosti i ostalim. O- stadoše zadivljeni elegancijom i otmeiiošću naših djevojčica, čestitih Konavoka, e bi ri- jeti da to nijesu seljakinje. Sva ta lijepa svojstva preko svojih pregja naslijediše od dubrovačke republike, jer češće bili u do- diru sa vlastelom, pa i kao vlasteoski kme- ovi. Po objedu svi pogjoše na obližnji pro- stor, gdje se razvije narodni ples, pod u- daranjem Domobranske glazbe, a onda ko- navosko kolo. Sa Konavljanima i Konavo- kama plesali su i oficiri, što je bilo ugo- dno motriti onakovu jednodušnost, veselje, svi kao da su jedna obitelj. Gg. generali i ostali gosti iskazivahu naj- topliju zahvalnost na onako lijepom doče- ku i sjajnoj svečanosti, ističući zanosno u- divljenje na upravo elegantnom, otmenom susretu i ponašanju našeg naroda, kao da nijesu seljaci i seljakinje, nego kulturni gragjani. Dogie čas rastanka. Mili gosti iskazaše nam osobito zadovoljstvo i doživotnu za- hvalnost, noseći u srcu najugodniju uspo- menu, osobito zanosni da su imali prigode što takova vidjeti, spomenuvši da onakovo slavlje može stati u najprvom velegradu. Pri odlasku nastade rukovanje, pak maha- nje crven-kapama i rupcima, uz svesrdne poklike, sve dok se automobili nijesu iz- gubili s vida. Svak se zadovoljno razigje, ugodnim sjećanjem na onako velebno slavlje. BG Predbrojnici: jeste li pod. mirili predbrojbu za god. 1913? Sjetite se svoje dužnosti! NLO DAL ar S S aL JE GS SS lala SSS nost i štovanje preina velikomu maestru, kojega su toliki od njih poznavali a nekoji Čitulje. Poslije malo dana bolovanja nenadno je u utorak pred večer preminuo g. Drago Marinović, svršeni pravnik. Bio je u vojnoj službi, kao jednogodišnji do- brovoljac. Vijest o nenadnoj njegovoj smrti svakoga je teško kosnula. Bio je vrlo do- bar, blag i čedan mladić. Mjesni akademi- čari priregjuju sutra Pomen na grobu po- kojnika. U Trstu je preminula ggja. Katina Vu- četić, supruga g. Šimuna Vučetića, carinar- skog činovnika u m., koji je mnogo godi- na službovao u našem gradu. U utorak je preminula ggja. Kate ud. Ma- skarić rogi. Savinović. Pokoj im vječni ! Teško ožalošćenim po- todicama i svojti naša iskrena sućut u ža- losti. Pjevanje kroz veliku Sedmi. cu u stonoj crkvi. Kao obično sva- ke godine, tako i ove — uz ostalo dirljivo crkovno pjevanje — imali smo u mjesnoj stonoj crkvi prigodu čuti lijepo pjevanje mjesne gg. diletanata, pod upravom g. Vjek. Rahe, kapelnika Iste crkve, Prva tri dana pjevao se je »Miserćre« od Mayera, koji bijaše izveden lijepo i preci- zno, uz pratnju Harm., druga tri dana »Mi- serćre« od Vjek. Rdhe i to »4 capella«, što su naša g.g. diletanti izveli tako lijepo, ta- ko precizno i zanosno, da je uprav bila divota slušati; opazilo se, kako g.g. pjeva- či paze na dinamične znakove, e da zadive slušaoce. To neka služi g.g. pjevačima o- sobito na čast, jer su dokazali, da mogu i težih glazbenih kompozicija izvesti; evala im! Gosp. pak kapelniku Rahi častitamo na njegovu lijepu kompoziciju, koja je pri- sutne zadivila, jer posjeduje u sebi neku privlačivu glazbenu ljepotu; prava polifani- ja puna karakterističnih modulacija, Ako se doda tečna izvedba, to se mora gg. Rahi priznati izvanredni uspjeh, što rado bilježimo. Na Uskrsnu Nedjelju pjevala se Misa od Hartmana a »Benedictus« (Tenor solo, Vio- lin i Orgulje) od Rdhe u kojem se je g. Vlaho Ljubišić uprav istakao svojim ljup- kim glasom, koji je lijepo pristao uz prat- nju violina i tankih orguljnih registara. Na violinu je udarao g. prof. Deutsch, i to vr- lo ukusno; vidjelo se, da je to koncertni violinista. Pieporučamo našem vrijednom diletant- skom zboru kao i kapelniku g. Vjek. Rahi da nastoje i u buduće zadovoljit naše slu- šateljstvo, što će im vazda služiti na diku i čast. Don Niko Štuk, bivši župnik dekan u Cavtatu, zatražio je mirovinu i bi mu u- dijeljena. Na rastanku sa milim pukom bi mu iskazana iskrena sućutna zahvalnost o- nog naroda, što je naglasio naš dopisnik. To je nemilo zaštaklo piskarala »C. H.«, koji nedolično i nepromišljeno htio bi da prosvjeduje. Za dopis naš, jadan i čestiti Dn. Niko nije ništa znao; a ako je poko- snik lomio zub na nj zato je, jer mili Da. Niko osim vanrednih vrlina, kojim je nada- * Po Evropi se danas već toliko govori o imali za učitelja ; veseli, jošter, da tako mo- | umjetnosti modernih umjetnika (i glazbeni- gu obnoviti mnogu lijepu uspomenu iz svo- | ka, dakako 1), koji hoće da se zovu »futu- jih »anni passati«. * risti«, Oni čine sebi originalne reklame u Berlinu, Rimu i drugovdje, No baš je u Ri- Do koji dan će se u operi u Monte Carlu mu njihova umjetnost doživjela tiasco, jer dati interesantna premijera; prvom će se\je bila nagragjena smokvama, artičocima i izvesti opera »Jamato«, što ju je kompono- | gnjilim jabukama. Tome se ne čudimo, kad vala Margareta Labori, supruga pariskog|znamo, da su nedavno njihove vogje pisale odvjetnika poznatog nam iz Drajlusovog baš ovo; »Mi propovijedamo autorima i procesa. Ta je gospogja autorica i nekojih | glumcima užitak izžvizdanosti ; , . . . izvižda- sinfoničkih kompozicija. | * Nazad koji dan boravio je u Berlinu Ta- lijanac maestro Giacomo Puccini, da pri“ sustvuje kušnjama svoje lijepe opere »La fanciulla del West«, koja će se dobrzo dati u carskom opernom kazalištu. Zapitan tom prigodom od njemačkih glazbenih vještaka i novinara, što on misli o njemačkoj operi, odgovori otprilike ovo: »Za svoje opere i- mao sam od Rikarda Wagnera ne samo in- spiraciji već više od jednog poticaja . . . Za me je Wagner pravi genij, koji je u glazbi učinio pravu revoluciju, i ta se još nije svršila, — revoluciju takovu, da una- prijeda niko neće moći umaći uplivu ovog glazbenog velikana . . . Ja se divim geni- jalnom Rikardu Straussu (autoru operi »Sa- nost je znak talenta ;.... djela koja se odma svigjaju, neimaju apsolutno nikakve vrije- dnosti«. Idemo da vidimo, što će biti sa ovom in- ternacijonalnom, paradoksalnom strujom, ko- ja, kažu, broji megju mladom generacijom već oko 50,000 pristalica : slavitelja estetike industrijalizma, pjesnika modernog rada i energije, apoštola evangjelja o potpunom preziranju žene, ljubavi, o ukinuću glazbe crkvene i svake one, koja ne izrazuje mu- zikalnu dušu gomila, industrijalnih radioni- ca i triumfalnih izuma. N. Qj. (Nastavit_će se.) s lome«, »ll Cavalliere della Rosa« i tolikih sinfoničkih orhestralnih kompozicija«.)