Br. 423.

sljednji juriš na vrh Taraboša, koji mora
pasti. Mrtvih i ranjenih ima sa obe strane
mnogo hiljada. Vatra iz turskih topova po-
kazivala se sve slabija. Svaki se čas očeku-
je pad Taraboša.

Rusija neće prisilnih mjera.

Austro-Ugarska korespondencija javlja,
da je Izvoljski službeno izjavio franceskom
ministru vanjskih poslova, da Rusija neće
ni u kojem slučaju učestvovati u prisilnim
mjerama protiv Crne-Gore.

Kako se pak iz Petrograda javlja, Sazo-
nov će u Dumi potanko razložiti, da _je po-
litika Rusije uvijek i neprekidno zastupala
interese balkanskog saveza i evropskog mira.

Obrana Drača i Meduve.

Kako se iz Beča javlja, cijela je obala
oko Drača i Međuve načičkana sa srpskim
topovima, da se brani zemlju od napadaja
s mora. Ovo se dovodi u vezu sa demo-
stracijom velikih sila, kojom se prijeti Cr-
noj-Gori.

U Draču se očekuje cjelokupna grčka
flota, koja će pratiti brodove što prevoze
srpsku vojsku za pojačanje posade.

Arbanaška korespodencija donosi, da se
već sve priprema, da se Srbija stalno učvf:
sti u Arbaniji. S toga jeu putu 16 brodova
punih srpske vojske za Međuvu.

Italija za iseljenike iz Skadra.

Prispjela su u Međuvu četiri talijanska
parobroda sa hranom, da eventualno prime
i skadarske iseljene stanovnike. Doniješe i
dva velika teretna automobila, za transport
uz obalu sve do Lješa.

Bečki listovi o bombardovanju Skadra.
Dali su se bečki listovi u veliku galamu
i proteste radi mastavka bombardovanja
Skadra. Viču da je to izazivanje Evrope sa
crnogorske strane, pa prijete zajedničkom
demostracijom ratnog brodovlja.

Rusija o Skadru.

Na napadaje njemačke štampe, da je Ru-
sija u pitanju Skadra nedosljedna, odgo-
vara ruski poluslužbeni list slijedeće: »Ru-
sija je pristala samo na diplomatsku akciju
velikih sila, ali se uvijek i to energično
protivila prisilnim mjerama (demostracijama)
protiv srpskih država. To je mišljenje jasno
istaknuto sa strane Sazonova prije osam
dana poslaniku Njemačke i pod pretpostav-
kom da Skadar neće pasti. Padom Skadra
padaju i uslovi predaje. Ruska štampa da-
nas neobično energično ustaje u prilog
Crne-Gore i tvrdi, da Skadar mora pod
svaku cijenu ostati Crnoj-Gori, pak i u slu-
čaju, da Evropa to nebi priznala«.

Crna-Gora i prisilne mjere.

Beč: Na službenom se mjestu priopćuje,
da crnogorska vlada nije na nijednu od
obiju demarša, učinjenih na Cetinju, dala
odgovor. Govori se dapače, da sa strane
Crne-Gore niti se ne namjerava dati takav
odgovor.

London: »Daily News« piše, da ni Fran-
ceska ni Engleška neće sudjelovati pomor-
skoj demostraciji. Njemačka i Rusija neće
takogjer biti zastupane, jer nemaju brodova
na Jadranskome moru. Tako bi pred Bar
osvanuli jedino austro-ugarski i talijanski
brodovi. — »Times« tvrdi doduše, da su
sve vlasti sporazumne sa ovom demostra-
cijom, ali se misli, da bi ova mogla uči-
niti na Crnu-Goru jedan utisak, koji bi bio
daleko gori, nego li uopće da ne dogje do
demostracije.

Pariz: »Echo de Paris« javlja iz Rima,
da će Italija sudjelovati u pomorskoj de-
mostraciji. Iz crnogorskih se krugova do-
znaje, da eventualno bombardovanje crno-
gorske obale neće nanijeti štete zemlji, jer
Crna-Gora nije upućena na more, i sve što
joj treba za život, može dobaviti sa strane
kopna. — Pomorska demostracija imala bi
da uslijedi u srijedu ili u četvrtak, a ako
ne bude imala željeni uspjeh, predvigjeno
je iskrcanje četa.

Raspoloženje u Franceskoj.

Pariz: Oklopnjača »Jules Ferry« otplovi-
će odmah u istočno Sredozemno more, to-
bože da tamo zamijeni brodove »Victor
Hugo« i »Gambetta«. Cijeni se, da se radi
o zajedničkom podhvatu ovih triju brodova
za zaštitu Francuza, koji živu u Orientu.

 

| Drinopol
Carigradu. Čuje
Carigrad ako T

se naglašuje, da će Franceska upraviti svoje
držanje saglasno sa onim Rusije. Pošto se
Rusija odlučno nećka da poduzme bilo koji
nasilni korak protiv Crne-Gore, to će i
Franceska odustati od demostracije.

Brodovlje u crnogorskim vodama.

Beč: U svrhu sudjelovanja u internaci-
jonalnoj pomorskoj demostraciji, zaključenoj
od vlasti, da se prisili poštivanje zaključaka
prihvaćenih od vlasti, podijeljeni su već
nužni nalozi, da jedan odio flote austro-
ugarske ratne mornarice otplovi bezodvlačno
u crnogorske vode.

Sudjelovaće i Njemačka, te je krstaš »Bre-

slau« već dobio nalog, da otplovi u Ja-
dransko more.

Cria-Gora velevlastima.

Crnogorska je vlada prestavnicima vele-
sila dala slijedeći odgovor: Kraljevska vlada
zadržava pravo, čim uslijedi sporazum ve-
lesila_o cjelokupnoj sjevernoj i sjevero-
istočnoj granici Arbanije, da o tome vijeća
sa svojim saveznicima.

Što se tiče priopćenja velesila glede obu-
stave neprijateljstva uokolo Skadra i u oku-
piranim krajevima, za koje velevlasti izjav-
ljuju da ih prepuštaju Arbaniji, te prama
tome glede ispražnjenja ovih kiajeva, vlada,
na svoju veliku žalost, ne može voditi ra-
čuna o željama velesila, obzirom na to, da
dalje traje ratno stanje izmegju Turske i
saveznika, i što su velesile već na početku
rata izjavile svečano saveznicima, da neće
nikako spriječavati vojničke operacije save-
znika i usčuvati svoju neutralnost.

Šio se tiče zahtjeva, da se poduzmu pre-
šne mjere za osiguranje zaštite muslimana
i katolika arbanaškog pučanstva u podru-
čjima, koja se odstupaju Crnoj Gori, uslo-
bogjuje se kraljevska vlada istaknuti, da
jedini naslov za stečenje ovih područja i
što se tiče Crne-Gore i što se tiče njezinih
saveznika, može biti mirovni ugovor sa
otomanskom vladom.

Što se tiče katolika i muslimana arba-
naškog pučanstva, to ovi stoje pod zašti-
tom crnogorskog zakona, koji im daje naj-
uspješnije jamstvo za vjersku i gragjansku

slobodu, bez razlike narodnosti i vjero-
ispovijesti.

Porta prihvaća prijedloge.

Nota Porte na demaršu velevlasti preda-
na je u utorak austro-ugarskom poslaniku
u Carigradu, markgrofu Pallavicini. U noti
prihvaća Porta sveukupne prijedloge vele-
vlasti. Nota je bezodvlačno dostavljena do
znanja ostalim poklisarima.

Odgovor Porte na notu velevlasti glasi:
Potpisani ministar izvanjskih posala Nj. Ve-
ličanstva Sultana uzeo je na znanje kolek-
tivnu notu, koju su Njihove Excelencije po-
klisari Austro-Ugarske, Franceske, Rusije,
Njemačke i lialije njemu predali 31. ožuj-
ka. On ima čast priopćiti Njihovim Exce-
lencijama, da carska vlada, uvažavajući bla-
godati mira, nije krzmala prihvatiti prija-
teljsko posredovanje njihovih vlada u svr-
hu završetka ratnog stanja, koji postoji iz-
megju otomanskog carstva i balkanskih dr-
žava. Vogjena od istih miroljubivih misli,
prihvaća carska vlada u njihovoj cjelosti
preliminare, predložene kao bazu u pome-
nutom priopćenju i povjerava se vlastima
glede uspostave mira. — Said Halil.

Turski porazi oko Čataldže.

U nedjelju poslije podne napredovale su
tri divizije turske vojske iz Bujuk-Čekme-
dže duž utvrde Tapassakris-Kum Burgas
prema desnom krilu bugarske vojske pred
Čataldžom. Napredovanje je bilo poduprto
topovima sa osam turskih lagja, usidrenih pred
Kum Burgas i Kasero. Ali uslijed bugarske
uspješne artiljerijske vatre, bile su lagje br-
zo ušutkane, Zatim je bugarska pješadija
prešla na protunapadaj i bajunetom je pri-
silila Turke, da se u neredu povuku. Tur-

ci su ostavili znatan broj mrtvih i ranjenih.

U ponedjeljak u jutro jedan je turski bata-
ljon napredovao prema Arnautkičju, ali je
bio zahvaćen od vatre bugarske artiljerije,
koja ga je nagnala u bijeg. Istodobno je 8
turskih bataljuna sa mitraljezama napredo-
valo iz Kum Burgasa prama Yalesu, ali svi
su Turci morali pobjeći uslijed protunapa-
da bugarskih četa. Turci su imali teških
gubitaka. I ovo neuspjelo napredovanje tur-
skih bataljuna bilo je poduprto od šest tur-
skih ratnih brodova.

Na3Carigrad !

Sofija : Saveznoj vojsci, koja je bila pod
ljem, naregjeno je, da krene prema

se, da će

urska brzo ne pristane

»PRAVA. CRVENA HRVATSKA«

njihove zahtjeve o predaji Skadra, puštanja
ostrva i plaćanja ratne oštetc.

 

.
Vijesti iz naroda.
Srebrno, 31. Marta.

Razni iskazi uvažavanja i odanosti, i po-
sebna počast, od strane gg. cavtaćana, mojih
bivših parokijana, pri mome odlasku iz Cav-
tata, tako su, što no se reče, ubili u pojam
i raspalili meni dobro poznatog opadača,
te je u broju 12. »Crvene Hrvatske« napi-
sao protiv mene onaj pamphlet, koji je naj-
bolje zrcalo njegove zavisti i zlobe. Pro-
mišljao sam, imam li ili ne, odgovoriti mu
po zasluzi, i došao sam do zaključka, upu-
titi ga za sav odgovor, kako je i on mene,
na Pellica, i to na Il. poglavlje njegovih
»Čovječjih dužnosti«, gdje se izmegju osta-
loga čita:

»Nemoj se žestiti na opakoga, ne prijeti
mu i ne grdi ga. Blagoćudnost, kad je kre-
post a ne oskudica srčanosti, ima vazda
pravo. Ona jače ponizuje tugju oholost,
nego bi je ponizila najžešća navala rječi-
tosti ili preziranja ..... Priuči se na misao,
da imaš neprijatelja, ali nemoj da se radi
toga smućuješ. Nema toga, ma bio on i
kako dobrotvoran, iskren, miroljubiv, a da

Osječko operno-Operetmo društvo,

U subotu smo čuli Offenbachovu operetu
»Lijepa Jelena«. Taj je komponist (f u Pa-
rizu g. 1880.) isprva bio prihvatio ozbiljni
pravac u glazbi, ali iza toga, hoteći da u-
godi pariskoj publici, dade se na kompo-
novanje djela, gdje se u potpunoj slici pri-
kazuje lakomišljenost pariskog elegantnog
života. Gracijoznoj »Lijepoj Jeleni« vrši se
do godine 50 godina, a ipak se ona vazda
uzdrži na repertoirima operetnih družina i
njena se glazba još dopada publici,

I ovaj su put izvršili glavne uloge vrlo
lijepo, na opće zadovoljstvo, g.ca Ašenbre-
ner i gosp. Mitrović; dopala nam se je g.ca
Makušinska, te gg. Vuković i Stojković.

U nedjelju su bile pouovno date — na
zahtjev publike — predstave: »Barun Trenk«
na 3 s. po p. i »Prodana nevjesta« u večer.
Na prvu od tih dvaju, pučku predstavu,
pohrlilo je mnogo gragjanstva (mislimo da
bi bilo i još više, da je ulaznina bila sni-
žena na samu krunu!) Predstava je tekla
vrlo dobro, g. Mitroviću se je burno pljes-
kalo, a tako i g.ci Grosz, koja je taj put
vješto zamijenila g.cu Ašeubrener u ulozi
Lydije.

 

neima kojega neprijatelja. Ima nesretnika,

kojima je zavist tako prirogjena, te nijesu

i

mirni, ako se ne nabacuju porugama i po-|
tvorama protiv onih, koji uživaju iole što-
vanja pred svijetom«.

Inače sam vazda spreman na obranu,
izide li opadač na javnost sa svojim ime-
nom i prezimenom, i s konkretnim činjeni-
cama; jer drukčije neću se osvrtati na bilo
koja njegova podmetanja. — Don Niko Štuk,
bivši župnik i dekan u Cavtatu.

 

Spomen-dani kroz mjesec A.
prila 4/4. 1849. Hrvati razbiše Madžare
pod Klapkom kod Topie-Bičke; — 6/4. 1667.

nje ustava za Bosnu i Hercegovinu; — 18/4.
1671. Nad Petrom Zrinskim izrečena smr-|

da robotu; — 27/4. 1809. Turci spale Cetin: |
grad; — 30/4. 1671.
Frankopan.

Ljubljani opet nailazi na“ poteškoće, jer
se sa nadležnog mjesta zahtjeva, da se ne
dozvoli pristup bugarskih i srpskih sokola-
ša, da nebi došlo do kakovih iskaza.

slovom dvorskog savjetnika.

\

Domaće vijesti. |

Potres pretvori Dubrovnik u gomilu ruše-.
vina; — 8/4. 19(5. Umre slavni Strossma-
yer u Djakovu; — 13/4. 1670. Petar Zrin- |
ski polazi u Beč; — 14/4. 1910. Proglaše- |

tna osuđa; — 26/4. 1848. Ban Jelačić uki- |

ete »Prodane nevjeste« uspjela je na
nekim mjestima ovaj put još bolje nego
prvi. Ali »sekstet«, taj fini, efektni, a teški
komad nažalost opet nije uspio. Grjehota!

U utorak je ponovljen »Grof Luxemburg«,
sa dobrim uspjehom.

Uvelike smo harni Društvu, što nam je
u srijedu pružilo zaista lijepu prigodu, da
čujemo Verdijevu »Traviatu« (»Violettu«).
Kazalište je bilo puno puncato publike,
koja je željno čekala, kad će eto — nakon
dvaestak godina! — opet čuti u muziksl-
nim melodijama i našim jezikom izražene
doživljaje »gospogje sa kamelijama«, Marga-
rite Gauthier (recte »Alfonsine Duplessis«),
iz romana A. Dumas-a sina. U opernom
tekstu što ga je na talij. jeziku sastavio F.
M. Piave (ne »Piade« —- kako je bilo u o-
glasu!) osobe nose drugčija imena.

Sopranisticu g.gju Maju de Strozzi, koja
je pjevala naslovnu ulogu »Violette Valery«,
dobro poznajemo od gostovanja »Zagrebač-
kog operuog društva« u našem gradu, kad
je onako fino dotjerano interpretovala Puc-
cini-jevu »Madamu Butterfly«. Ovih dana,
pred njen dolazak u Dalmaciju, zagrebački

00... . \su listovi bili puni hvale i priznanja njenoj
Pogubljeni Zrinski ! [umjetničkoj interpretaciji »Lucije Lamermor-
iske«, a mi smo eto imali rijetku sreću, da

Sveslavenski sokolski slet u loi se divimo u »Traviati«. Dramu jednog

mladog ženskog života — života prazna u
slobodi, te zatim puna žarke ljubavi, teške
borbe, dragovoljnih žrtava, sa brzim i tuž-
nim krajem, ranom smrti — tu nam je
dramu g.gja de Strozzi prikazala i pijevom

Odlikovanje. Pokr. nazornik srednjih i radnjom ma način, da nas je odma za-
škola g. Mihovio Zavladlal odlikovan je na- |"ijela, te nas onda svojim vilinskim, ma-

gičnim okovima držala u najvećoj pozor-

nosti do svrhe zadnjeg čina, kad je mno-
Državna policija na Rijeci. U.

gome gledaocu ganuće nadvladalo mušku

garska je vlada neopozivo odlučila, da ma jakost. Onakova koloratura, tiho: veselo i
Senjskoj Rijeci uvede državnu policiju, da tužno pjevanje, prepleteno umjetničkim uz-
tako doskoči izrabljivanju iste sa strane ta- |disajima, te potpuna sigurnost u teškim

lijanaša.

 

Rasprava u Klagenfurtu? Odre-
\gjeno je, da u Klagenfurtu (Celovcu) bude
sudska rasprava proti g. Vicku Kataliniću,
\mačelniku Spljeta, i opć. ravnatelju g. Ma-
\rinu Šegviću, na tužbu prigodom manife-
| stacija za balkanske pobjede.

Državna policija u Ljubljani
| počela je poslovati sa 1. ovog mjeseca. Za-
| povjednik policije, vladin savj. grof Kunige,
"Nijemac je, kao što su Nijemci i svi či-
novnici ....

| Novi biskup u Poreču. Tišćanski

!listovi javljaju, da će bit porečkim bisku-
\|pom imenovan Mr. Dr. Trifun Pederzolli,
\dosadanji prior crkve sv. Antuna u Trstu.
| Msgr. je Pederzolli rodom iz Kotora.

|
Dovedeni turski vojnići i ofi.
\oleri.Pišutnam iz Tivta u Boci Kotorskoj:
Parobrod društva »Eredi Matteo Premuda
& Co« iz Malog Lošinja doveo je na 28.
pr. mj. u tivatsku luku jednu »braceru« sa
18 tirskih vojnika, megju kojima se nalazi
i nekoliko časnika. Parobrod ih je našao
na otvorenu moru pod arbanaškom oba-
lom. Mjesna vojnička posada ih je interni-
tala u jednoj općinskoj kući, gdje se još
do danas nalaze pod paskom oružnika.
RST DSS DENE DJS SADI

Oe Predbrojnici: jeste li pod.
micili predbrojbu za god. 1913?
Sjetite se svoje dužnosti!

stažist

nastupima, to je sve sililo publiku, da se
jedva uzdrži do svrhe svakog čina, pa da
onda udre u frenetično, dugo, ponovljeno
pljeskanje.

Uz takovu Violettu sretni smo da smo
čuli — u ulozi Alfreda Germont — tenora,
gosta, gosp. T. Lowczynskoga, vrlo dobra
tenora a takova i glumca. Upravo smo uži-
vali u njegovom ljupkom, jakom, opsežnom
glasu, praćenom dobrom dramatskom igrom.
(Na jednom mjestu u prvom činu opažala se
mala indispozicija!) U dirljivim momentima
Violettinih patnja bio je pravi umjetnik.

Uloga starog Germonta — baritona —
bila je povjerena g. Jarneaux, i on ju ispje-
vao korektno, pa zaslužuje da se pohvali
(Kretnje bi mu mogle biti dotjeranije l).

Sa manjim ulogama kao i sa zborovima
zadovoljni smo i ovaj put, kad im je tre-
balo da sebi osvjetlaju lice pred gg. gostima.

Orhestar je, nastojeći da što bolje uljep-
ša umjetnički užitak one večeri, bio podvo-
stručio, bez sumnje, svoje sile i pažnju, pa
zaslužuje i on pohvalu (Za onu divnu pre-
digru prvog čina trebalo bi ipak i još fini-
je interpretacije !)

U prvom se je činu onaj gospodski, pa-
riski ambijenat nalazio u »dvorani« sa sto-
lom »sjajno prostrtim«. Pri reprizi »Travia-
te«, uvjereni smo, ovu ćemo vijesticu moći

taviti,
Eo priče. Ovo je zadnje Otfen-
bachovo djelo fantastična opera. Njezinu
premijeru u Parizu (10—II. 1881.) autor ni-
je doživio, jer je preminuo malo mjeseca
prije nje. Pozuat je i drugi kobni slučaj sa

prvom izvedbom te opere u Beču g. 1881. | beta

 

 

Tom prigodom izgorio je Ringteatar.

 

teštRJRS RAPA RJAJ DARA RJ ZRELE

 

God. IX.

Opera ima svoj prolog, 3 čina i epilog.
U činovima se predstavom prikazuju 3 ra-
zna dogagjaja, ljubavni nesretni doživljaji
pjesnika Hofmana, koje on pripovijeda svo-
jim prijateljima u »Luterovoj pivnici« u
Nitrnbergu.

Tom je prigodom gca. Jelena Lowczyn-
ska, dramatska pjevačica slovenskog zemalj.
državnog gledališta u Ljubljani, kao gost,
pjevala ulogu Giuliette; svojim krasnim i
dobro školovanim sopranom, uz vještu igru,
stekla je simpatije sve publike, koja ju je
nagradila srdačnim aplauzima.

Svojim punim i lijepim baritonalnim gla-
som, te mefistofelskom majstorskom igrom
uvelike nas je zadivio gost g. Rudolf Fejfar,
operni bariton pomenutog slovenskog teatra.
U trećem činu, onako teškom, bio je izvr-
stan. G.ca Ašenbrener nam se je i one ve-
čeri veoma svidjela u objema ulogama:
Olimpije i Antonije. G. Mitrović, kao Hof-
man, izvršio je svoju ulogu fino ko što on
umije, glasom koji kroz cijelu dramu može
da uzdrži svoje lijepe odlike.

Megju osobama sa manjim ulogama po-
hvalno spominjemo: gce R. Katičić i M.
Hrvoić, te gg. J. de Jarneaux, D. Vukovića,
M. Horskoga, E. Ašenbrenera. Zbor se je,
uopće govoreći, dobro držao. Orhestar je
vrlo dobro svirao.

Sinoć smo čuli, za naš grad "drugi put,
sada već popularnu pseudo-japansku Pucci-
nijevu operu »Madame Butterfly«. Kako ve-
like poteškoće nosi sobom savjesna izvedba
ovog velebinog djela ! Sinošnja izvedba dirlji-
ve ove opere bila je za nas piavi umjetni-
čki užitak. Detaljnije ćemo progovoriti na-
stajne subote. —ić.

 

Gradska kronika.

Lične vijesti. Poslije više dana bo-
ravka u našem gradu otputovali su preko
Bosne grof Žiga Teleki, dr. Rikard Bieber,
savjetnik i dr. Emanuel Bieber, liječnik iz
Berlina. — Otputovao je put Beograda g.
Vitomir Stanojević, činovnik srpskog mini-
starstva financija. — Ovdje su boravili ovih
dana Torlej pl. Paus, norveški konsul u
Beču, sz gospogjom, dr. Rudolf Hans Stei-
ner, bilježnik iz Beča, barun Rikard Hamer-
stein, veleposjednik, dr. Moritz Sasi i direk-
tor vakufa u Bosni Šerif ef. Arnautović.

Zadušnice. Učiteljski zbor mjesnog
ć. k. preparandija održao je jučer na 10 sa-
ti pr. p. u crkvici istog zavoda zadušnicei
govor za pokojnog don Marka Topića, neza-
boravljenoga svoga bivšeg upravitelja. Na-
zočni su bili prestavnici svih gradskih škola
i zastupnici nekih vanjskih, te lijepi broj
pokojnikovih prijatelja.

Položili ispit. Naši sugragjani g.g.
Vlaho i Nikša Zglav, sinovi g. Mata prof.
Zglava, konceptni vježbenici u Zadru (prvi
kod financ. ravnateljstva, a drugi kod rav-
nateljstva pošta i brzojava), položili su ad-
ministrativni, odnosno pošt.-telegr. prome-
tni ispit, oba s odličnim uspjehom. Česti-
tamo!

Nadzornik obrtničkih škola.
G. inžinjer K. Tončić, kao nidzornik obri-
ničkih škola za usavršavanje, boravio je
prošle sedmice u našem gradu. Iza kako je
pregledao mjesnu školu usavršavanja za
šegrte, koja je “uspjela lijepim brojem slu-
šatelja i relativno dobrim pohagjanjem, po-
vratio se je natrag u Spljet. Ovom prilikom
doznajemo, da se namjerava što prije ustro-
jiti već najavljeni tečaj šestonedjeljni za ku-
hanje i ukonačivanje stranaca.

Kotarska Gospodarska Za-
druga. Namjesništvo je potvrćilo izbor
g. Mata Kesovia presjednikom a g. Nika
Gjika podpresjednikom mjesne Kotarske Go-
spodarske Zadruge za trogodišnje službo-
vanje, t. j. do 31/XII. 1915.

Slika našeg grada. Prosvjed
dubrovčana. Piše nam prijatelj iz Tr-
sta, da je u prostorijama »Uifizio Inforwa-
zioni« na placi kod »Borsa Vecchia« u Tr-
stu u izlogu bila jedna velika slika našeg
Dvora, sa natpisom »Rectoren Palatz«. Potpi-
san je neki arhitekt, stranac, a po svoj pri-
lici da se našem gradu ko zna zašto kao
osveti, izruga pred svijetom sa onakom na-
kaznom slikom. Naša Duždeva palača na-
slikana je kao da bi bila kakva daščara, a
glavne
kućica

ma od smokve; na vratima pak stoji jašući
na prosjak guslar Risto Lam-
m je palačom veliki sta-