MAMA ei pje S i
m.

Br. 424.

da se koriste našim pak bilo i privid-
nim nesuglasicama, i tako narod smu-
ćuju. Zaista da je vrhovna Uprava samo
ovo postigla, bila bi zadužila vas na-
narod, a kamo li kad je savjesno i
požrtvovno postigla sve ono što smo-
nabrojili?

A gdje je sve ono drugo

što nijesmo spomenuli, a u istinu se
je na vijeću zaključilo. Prilike su ta-
kove, toliko je tijeh našijeh narodnijeh
dušmana, takova je moć i sila u nji-
hovim rukama, što kušamo na našim
legjima, od vajkada da je posve ra-
zložito i rodoljubno da ostane tajna,
dok se od prilike do prilike, prama
zgodama i nezgodama, provede sve
ono što se je utanačilo i odredilo.
Kako postupati u bečkom parlamentu,
kako se pripraviti izbornoj borbi u Ba-
novini, kako provestit blagonosni pakt
sa koalicijom, kako uskoriti da narodne
želje i zahtjevi budu provedeni, kako
se vladati a da se narodna stvar makne
sa mrtve tačke, o svemu tomu su bez
dvojbe naše poglavice ne samo vije-
ćali, nego i mnogo toga stvarno od-
lučili, a mi treba da strpljeno čekamo
da oni sami i provedu i izvrše što su
mudro osnovali.

Imamo dakle temeljitog razloga, da
ponovno pozdravimo to udesno za nas
vijeće, da mu se radujemo, uvjereni
da će domaća povjest kad li tad li
dokazati, e je tu postavljen prvi ugalni
kamen sreći i dobrobiti hrvatskog na-
roda!

Sedmični prijegled.
Srbija o Skadru i Arbaniji.

Srpski ministar-presjednik Pašić predao je
prestavnicima velikih sila odgovor srpske
vlade na predstavku, koju su učinile velike
sile u pitanju obustavljenja neprijateljstva i
izolovanja Arbanije, kao i u pitanju stvar-
nih garancija za osiguranje slobode vjero-
ispovjesti katoličke i muslimanske u novim
krajevima.

Ministar-presjednik izjavio je u ime srp-
ske vlade, da se Srbija nalazi još jednako
u ratu sa Turskom i da prema tome nemo-
že odstupiti od neprijateljstva, ali da će o-
na netom se mir zaključi ili Skadar osvoji,
svoje čete povući od Skadra. Što se pak ti-
če napuštanja arbanaškog zemljišta, vlada
ponavlja svoju raniju izjavu i napominje,
da je zato potrebno znati granice nove Ar-
banije, a odnosno traženja garancije za o-
siguranje slobode katoličke i muslimanske
vjeroispovjesti u novim krajevima, vlada iz-
javljuje, da nemože pristati na ovaj zahtjev,
jer se on protivi pravu suvereniteta drža-

I po tome se redovito prijegje s isticanjem
dotičnih primjera na svjedočanstvo aukto-
riteta.

N. pr. u hriji: »Korjen učenosti jest go-
rak, ali plod je sladak« može se početi:
»Ko nije čuo, kako je Demosten, koji bi-
jaše s početka nespretan u govoru, došao
uz trud i muku do toga, da je proglašen
najvećim govornikom svih vremena i t. d.

7. Testimonia (auktoriteti-uglednici za
svjedočanstvo.)

Za svjedočanstvo, koje bi bilo u prilog
istine, uzimlju se redovito smoždeni i jaki
citati iz svetoga Pisma, iz klasičnih knji-
ževnika, iz djela znatnijih učenjaka, nadalje
— narodne rečenice, (dakako moralne) i to
one, koje se upotrebljavaju i koje odgova-
raju samoj temi. N. pr. u hriji; »Ko rano
rani dvije sreće grabi« izvrsno pristaje ona
narodna rečenica: »ranoranilac i kasnolije-
galac kuću stiče«.

Ovdje se lijepo vidi, da li učenik po-
znaje ili nepoznaje narodno blago — nje-
gove pjesme, priče, poslovice i t. d.

8. Conclusio (zaključak). U zaključku se
u kratko iznesu dobiveni rezultati (poslje-
dice), ili se učine opomene ili ponukovanja
prama smislu dotične stavke — biva, kako
se odnosi na koji stalež. No to ne smije,
da bude ni puko hinjenje, ni kakova mo-
ralna propovjed, nego čista iskrenost iz
uvjerenja.

se

 

vnog. Srpski ustav i državni zakoni inače
daju dovoljnih jamstava za najvišu slobodu
sviju vjeroispovjedanja.

Ovaj je odgovor srpske vlade u potpu-
nom suglasju sa odgovorom crnogorske
vlade.

Oko Skadra.

U ponedjeljak se obdržavalo na Cetinju
krunsko vijeće, koje se za sigurno bavilo
položajem, koji je nastao iza kako je po-
čela pomorska demostracija.

Efektivna blokada crnogorske obale nije
još proglašena, ali, izgleda, predstoji nepo-
sredno. Što se tiče opsega blokade, cijeni
se, da će ova obuhvatiti Meduvu. Zaključak
o opsegu blokade ovisi o admiralskom vi-
jeću.

Srpski transporti kroz Solun.

Otragu pet dana nalazi se u Solunu 17
grčkih parobroda, spremnih da sa srpskim
četama i ratnim materijalom otplove. Pred-
stavke što su nekoje velike sile učinile u Ateni
u pogledu upotrebljavanja grčkih parobroda
u svrhu srpskih transporta, ostale su do sad
bez uspjeha. Grčka je vlada odgovorila iz-
bjegavajući, pozivajući se na svoje dužno-
sti, koje proizlaze iz savezničkog ugovora.

Olustava srpskog transporta.

Srpske čete, koje su se nalazile u Solu-
nu, spremne za polazak u Arbaniju, primile
su nalog, da se opet iskrcaju. Iskrcanje je
odmah otpočelo.

Za odlučni napad na Skadar.

Kako se s upućenog mjesta javlja, razlog
zavlačenju napada na Skadar jesu izvanredne
poteškoće, s kojima se imadu boriti opsjeda-
telji pri postavljanju i dovlačenju topova.
Oskudica tegleće marve i konja osobito je
tome kriva. I z-preka terena uslijed popla-
ve otešćavaju napredovanje srpskih i crno-
gorskih četa.

Opsadno topništvo podržava od četvrtka
živahnu artiljerijsku vatru protiv turskih u-
tvrgjenja. Čini se, da je sigurnost gagjanja
srpske artiljerije malena. Taraboš je u ru-
kama opsjedatelja do najviših reduta. Novi

juriš biće otvoren forsiranim bombardova-

njem.

Džavid-paša potučen.

Izmegju srpske vojske i Džavid-pašine,
koji je, ko što je poznato, bio ponudio pre-
daju, došlo je kod Ljusme do žestokog bo-
ja. Turska vojska bila je jaka sa 8 batalju-
na, topovima, mitraljezama i konjicom. Tur-
ske ču čete pretrpile potpuni poraz, te su
pobjegle u neredu i paničnom strahu. Srp-
ska je vojska zarobila kod Ljusme preko
hiljadu vojnika, osam oficira i mnogo ratnog
materijala.

Nakon osvojenja Drinopolja.

Srpski ministar Božanović u skupštini je
na interpelaciju izjavio, da je ispred Drino-
polja bilo ukupno 47.860 srpskih vojnika.

Iz glazbenog svijeta.

(Nastavak).

Na 8. pr. mj. otvoren je javnosti muzej
pridružen kazalištu »della Scala« u Milanu.
Sastoji se od 8 prostranih i sjajnih dvorana.
Tu je pohranjen raznoliki i bogati mate-
rijal, što ima bilo koje veze sa povijesti
onog slavnog kazališta. Tu ima mnoštvo
starih glazbila, štampanih prigodnih sasta-
vaka, glazbenih rukopisa, scenskog materi-
jala; ima i lijepi broj slika i kipova glaso-
vitih komponista, glazbenih virtuoza, pje-
vačkih i baletnih sila, književnika, mecenata,
koji su na koji način doprinijeli velikom
glasu onoga kazališta i slavi kazališne u-
mjetnosti, nadasve talijanske. Takovih uspo-
mena moglo bi se skupiti i u našem malom
Dubrovniku! Pokušajmo!

*

Na 28. pr. mj. data je u Berlinu, dakle
prvi put u njemačkom gradu, Puccinijeva
opera »La fanciulla del Wes'«, kojoj je sa-
držaj dogagjaj iz kalifornijskog života u
god. 1849. Carsko operno kazalište bilo je
te večeri prepuno publike. Uspjeh je bio
izvrstan, neočekivan, ovacija je bilo na pre-
tek; autor, ondje prisutan, doveden je više
puta u triumfu na pozornicu.

.
javili, kako se je izrazio
maestro Giacomo Puccini o njemačkim oper-

ovih dana u Rimu, ovako se je, otprilike,

 

izrazio o talijanskoj glasbi: »Nas Nijemce

n

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Drinopolje bilo je utvrgjeno u tipu stalne
fortifikacije. Srpska je vojska zarobila 17.000
turskih vojnika i 300 oficira sa Šukri-pa-
šom. Ukupni srpski gubitci u samom juri-
šu bili su 453 mrtva, 1917 ranjenih; 26 u-
mrlih uslijed rana, 608 umrlih od bolesti.
Od početka opsade obolilo je 19.320 srp-
skih vojnika. Ratni plijen Drinopolja biće
podijeljen u razmjeru pukovnija, koje su
sudjelovale kod opsade.

Ovo ministarsko izvješće bilo jo prekida-
no jednodušnim odobravanjem. Interpelant
Ribarac izjavio je, da se odgovorom posve-
ma zadovoljava, primjećujući, da nije bilo
pametno i pristojno od bugarskog presbiroa
zatajivati istinu i vrijegjati srpsku vojsku.

Car Vilim izmegju Srbije i Bugarske.

Prema vijesti pariškog +Tempsa«, izabran
je njemački car Vilim, da presudi u sporu
o granicama izmegju Srbije i Bugarske. :

Grčko-Tursko zbliženje ?

Rahmi-beg, odlični član carigradskog od-
bora, otputovao je u Atenu. U političkim
se krugovima govori, da ima zadatak, da
pospješi pregovore izmegju Turske i Grčke,
koji su u toku, jer je ozbiljno uzeta u iz
gled mogućnost tursko-grčkog zbliženja po-
slije rata.

Katolička štampa za Crnu-Goru.

Uvaženi veliki katolički list »La Croix«,
što izlazi u Parizu, donosi krasan članak o
balkanskim Slavenima. U istom članku u
ime pravde ljudske i Boga traži, da se Ska-
dar preda Crnoj-Gori.

Ruska špijunaža u Austriji.

Iz Budimpešte se javlja o tome slijedeće:
»Prije nekoliko dana uapšen je ovdje ru-
ski špijun Nikola Bravura, kod kojega je
pri kućnoj pretrazi nagjeno mnogo uacrta
tvrgjava, vojničkih notica i razgranjena ši-
frirana korespodencija. Bravura raspolaže
znatnim novčanim svotama, koje je primio
preko jedne francuske banke, Nagagja se, da
Bravura, koji je rodom iz Petrograda i spa-
da ruskom vojničkom staležu, imade brojne
sukrivce.

U Zagrebu su pred nekoliko dana tako-
gjer uapšene dvije osobe radi špijunaže u
korist Rusije. Kod kućne: pretrage isposta-
vilo se, da uapšeni stoje u špijunskom sa-
obraćaju s Bravurom i jednom drugom oso-
bom u Budimpešti. Na zamolbu zagrebačkog
redarstva uapšen je Bravura, dočim se dru-
gu osobu ne može naći.

Bravura tvrdi, da je ruski oficir i da bo-
ravi u Ugarskoj, da nauči magjarski jezik.
Francuski i ruski spisi, koji su nagjeni u
njegovome stanu, sada se prevagjaju. Bra-
vura je pridržan u zatvoru.

Bravura je navodno poglavica jedne ru-
ske špijunaške grupe, koje članovi stalno
borave u Berlinu i u Beču. Nagjeni su na-
crti više ugarskih tvrgjava, generalštabska
karta gornje Ugarske, podatci o vojnoj snazi
Austro-Ugarske i dislokaciji pojedinih pu-
kovnija.

sađa innogo zanosi talijanska glazba. To '

vrijedi i za opere: Donizetti-jeve »Elisir
d' amore« i Verdovog »Falstalfa«, koje mi
se obje silno dopadaju. Po njemačkim kon-
certima čuje se mnogo talijanske stare kla-
sične glazbe, nadasve one Scarlattijeve ....
Mi Nijemci trebamo lakoće i harmonije, što
posjeduje talijanska glazba; svaki narod ima
u svojoj glazbi neka svojstva, koja nemaju
drugi narodi, i za nas, njemačke glazbenike,
dragocjene su odlike talijanskog genija«.
.

Maestro Pietro Mascagni dovršuje svoju
novu operu pod naslovom »Parisina«. Tekst
oj je sastavio slavljeni pjesnik Gabriele
d' Annunzio. Premijera bit će nastajne jeseni.

s
U Uskrsni ponedjeljak prvom je izvedena
u Beču Misa »Resurrexi«, djelo poznatog
komponiste Maksa Springer-a. To je kom-
pozicija, koja udovoljava zahtjevima moder-
nog muzikalnog napretka, a ujedno odgo-
vara zahtjevima ozbiljne crkvene glazbe.
Dosta je napomenuti to, da je cijela misa
na divni način prepletena koralnim, vješto
obragjenim motivima iz uskrsne liturgije.
.

Na 27. pr. mj. debutovala je u opernom
teatru u štajer. Gradcu g.ca Bianka Stagno,
kći slavne operne pjevačice Gemme Bellin-
cioni. Mlada ta umjetnica divno sliči svojoj
jci i u pjevanju i u igri. Glas joj je bi.
i jak u visini, kao i u majke joj; mi-

joj je, takogjer, divna, a gest pun
Pjevala je naslovnu ulogu »Madame

ge

F

Jedan kapetan, koji je bio prisustvovao
kućnoj pretrazi, rekao je, da se našlo ta-
kvih tajna, za koje znadu samo štabski o-
ficiri, dočim su ostalim oficirima nepoznate.«

 

Posebnost godine 1913 su svibanjska
vučenja srećaka u korist »Hrvatske Narodne
Straže«, kod kojih se u sretnom slučaju
već po uplati prvog mjesečnog obroka 5
kruna može dobiti 90000, 40000, 30000 i
dva puta po 20000 kruna, odnosno franaka
i lira. Čitajte današnji oglas »Srećke u ko-
rist Hrvatske Narodne Straže«.

 

Vijesti iz naroda.
Iz Cavtata.

U nedjelju 30 pr. mj. M. P. O. Frano
Jurić iz samostana Male Braće u Dubrov-
niku, ovogodišnji korizmeni propovjednik
u Cavtatu, dovršio je svoje korizmeno pro-
povjedanje zaključnom besjedom i običnim
blagosovom. Kroz njegovo propovjeđanje
crkva je svegi bila prepuna svijeta i on je
velikog uspjeha postigao. Predmeti govora
vješto su birani i ticali su se maldane svi
današnjeg socijalnog života, od kog je on
velikim marom i umnim razglabanjem pred
vijernicima otkrivao mu mane i rane i po-
kazivao na lijek. Baš je bila naša sreća da
smo ove godine onakovog vrsnog govornika
dobili, koji nije ni svoje zdravlje štedio, niti
je žalio truda dolazeći svake sedmice u
Cavtat da tumači vjerske istine. Budi mu
zato hvala i vječna harnost za njegov rad
na duhovnom polju i za njegovo nastoja-
nje, a njegove riječi pune zanosa ostati će
uvijek u našoj uspomeni.

Služba Božija i svi obredi kroz Veliku
Sedmicu bili su obavljeni u našoj Crkvi
matici u potpunom redu i običnim sjajem
da se bolje nije moglo, pod vodstvom no-
vog nam župnika M. P. don Iva Božića.
Zadnje tri večeri Velike Sedmice g.g. mjesni
pjevači izvršili su lijepo i tačno »Miserere«
od Mayera uz pratnju harmoniuma, pod u-
pravom z-7uzetnog i veoma zaslužnog za
crkveno pjevanje M. P. O. Angjela Jurice,
te uz to i ostalo crkveno pjevanje bilo je
od istih izvršeno na opće zadovoljstvo. Bu-
di zato srdačna hvala g.g. pjevačima, kojim
onako pjevanje na čast služi, a osobita hva-
la M. P. O. Angjelu Jurici.

Pri ophodu Velikog Petka izvanredna i
veličanstvena bila je ove godine rasvjeta
cavtatske obale a i uopće cijelog mjesta, a
procesiji, koju nikad takovu Cavtat ne spo-
minje, učestvovala je Cavtajska Glazba i
počasna straža Domobranaca, koja je ad
hoc došla sa Zvekovice, te nek zato bude
osobita hvala vojnom zapovjedništvu.

Nemožemo a da konačno neopazimo i
prigodom spomenutih svečanosti kulturni
napredak Cavtata, na čelu kog napretka i
ove godine blistao se kao alem-kamen Bu-
kovčev »Sveti Grob« u crkvi matici, kome
je najveća pažnja i divljenje bilo posveće-
no sa strane posjetilaca.

 

Neki dan je u »Politeama Aretino« u
\ Arezzu bila konferencija o »futurizmu«, što
\ju je držao pjesnik Marinelti, jedan od ta-
'\lijanskih prvaka toga pokreta. Pred konfe-
\renciju počeo je jedan dio publike bučiti i
zvižđati. Marinetti je onda pokušao da pri-
kaže program »futurizma« i da deklamuje
\neke pjesme poznatih »futurista«. No to mu
\nije uspjelo, jer je nastala užasna buka,
kao ono dne 9. pr. mj. u kazalištu »Co-
stanzi« u Rimu. Marinetti je bio zviždanjem
otpraćen, kad je izlazio iz kazališta.
ak

Neki dan je u Beču bio koncerat pod
upravom učitelja Arnolda Schonberg-a (i taj
naginje »fulurizmu«!), i doživio je fiasco.
Veći dio publike zviždanjem i glasnim smi-
jehom činio je demonstraciju. Došlo je i
do tvornih napadaja megju Schonbergovim
pristašama i protivnicima, i koncerat se je
morao napokon prekinuti.

*

U nekojim amerlkanskim tvornicama na-
[stojanjem uprava odnosnih tvrtka uveden je
čudnovat običaj, da radnički personal vrši
svoj posao uz sviranje mehaničkog klavira,
koji izvagja razne marševe i plesne komade.
|Konstatovalo se je, da je time radni napor
olakšan, više se posla obavi, a ujedno rad-
nički personal ima prigode da nauči nekoliko
zanimivih muzikalnih kompozicija. — N. Qj.

ž

 

God. IX.

Domaće vijesti.

+ Erazmo Barčić. U subotu je pre-
minuo na Senjskoj Rijeci ovaj odlični, za-
služni rodoljub, u 83. godini života. Vijest
o smrti ovog vrlog Hrvata odjekla je mu-
njevitom brzinom osobito po svim našim
zemljama, te iz sviju krajeva prostrane nam
domovine stižu nebrojene sažalnice i sa-
učešća. Bio mu je priregjen veličanstven
sprovod. Laka mu zemlja i trajna spomen
u narodu!

Lukaos o Hrvatskoj. Ministar je
Lukacs izjavio, da se odnošaji u Hrvatskoj
»nijesu još toliko razbistrili, da bi se moglo
govoriti o ukinuću hrvatskog komesarijata«.

Ministar Josipović o hrv. kri.
zi. »Budapester Tagblatt« donosi intervjev
s ministrom Josipovićem, u kojem ministar
govori o memorandumu, što su ga njemu
predali dr. Schwarz, Nikolić Zemunski i
dr. Ivić. On veli, kako nije istina, da je on
odgodio akciju za uspostavu normalnih
prilika u Hrvatskoj; nasuprot je tu nastu-
pila stranka, koja je nastala radi prilika iz-
van Hrvatske u Ugarskoj i na Balkanu.
On će akciju nastaviti, i misli, da će sva-
kako uspjeti u radu oko interesa Ugarske
i Hrvatske, te će prijašnja sveza izmegju
oba maroda ojačati. Megjutim da nemože
sve detalje kazati, jer bi prerana izjava ško-
dila stvari. Pouzdano se ipak nada, da će
u skoro vrijeme u Hrvatskoj biti uvedene
normalne prilike.

+ Marija ud. Zagorac. Starica je
majka, ponos i razgovor veleučenog i ve-
lepoštovanog narodnog zastupnika, zname-
nitog narodnog spobornika, od lani muče-
nika svesile, Don Stjepana Zagorca, sklo-
pila oči u 78.oj godini, i u Crno zavila ple-
menito srce miloga sina. Dobri Bog nagra-
dio vrline dobre starice, a tužnom joj sinu
neka bude od utjehe zaista iskreno naše
saučešće. Mili Don Stjepo, nek te tješe, nek
te sokole u borbi materine molbe i blago-
slov s neba!

Godišnjica komesarijata. Na 3.
o. mj. navršila se godina dana, da je u
Hrvatskoj uveden — komesarijat....

Gradnja bosanskih željezni-
ca. Izašla je službena objava o gradnji
bosansko-hercegovačkih željeznica. Izmegju
drugih pruga moraju se u 6 godina izgra-
diti i pruge Šamac-Doboj (normalna), Bu-
gojno-Aržano (uskotračna) i Bugojno-Rama,
Rama-Mostar-Brčka-Tuzla (normalna) i Do-
boj-Sarajevo.

Školske knjige za siromašne
učenike. Po nalogu Ministarstva za bo-
goštovlje i nastavu središnja će uprava na-
klade školskih knjiga u Beču udijeliti škol.
godine 1912.-13. knjiga u svoti od 7110
kruna za siromašne učenike općih pučkih
i gragjanskih škola u Dalmaciji.

Zabrane u Spljetu. Politička je
vlast u Spljetu zabranila svako kićenje i
iluminiranje vlastitih kuća ništa manje nego
za tri mjeseca. Kako »Hrv. Riječ« megju
ostalim primjećuje, ta je naredba jamačno
u svezi sa padom Skadra.

Premještaj zapovjedništva
divizije u Kotoru. Odlučeno je, da
se premjesti ć. i kr. zapovjedništvo divizije
iz Kotora u Ercegnovi, a tako i svi mu
\podregjeni vojni uredi. Za smještenje ovih
ureda u Ercegnovome nije bilo prikladnih
stanova, pa su za tu svrhu unajmili novi
hotel »Boka« i »Srpski Dom«, za godišnji
najam od 40.000 K.

»Nar. List« veli, da će Kotor i bližnja
mu okolica ovim premještajem pretrpjeti
ogromnu štetu, koju da bi imale nadležne
vlasti nadoknaditi na drugi način.

 

Sitne vijesti. Primamo poziv na sve-
čani otvor i posvetu doma Zemalj. Gospo-
darskog Vijeća u Zadtu, što će se obaviti
sutra 13. 0. mj. u 11 sati pr. p.

— Kod Ogulina sukobio se teretni sa o-
sobnim vlakom. Jedan putnik i petorica že-
ljezničkih namještenika su poginuli, a više
putnika je teško ranjeno.

-- U Bjeljini u Bosni neki;Selim Mokro-
vić navali na vojnika na straži i rani ga,
na što ga vojnik hitcem ubije.

— Žena Antuna Ranja u Ugljanu kod
Zadra rodila troje žensko djece, sve potpu-
no zdravo.

i 8-god. Boško pogjoše po vodu. Sestra,
spasi brata, koji posrnuo u rijeku, uvali
i ona i obojica se utopiše.

 

R