MAMA ei pje S i m. Br. 424. da se koriste našim pak bilo i privid- nim nesuglasicama, i tako narod smu- ćuju. Zaista da je vrhovna Uprava samo ovo postigla, bila bi zadužila vas na- narod, a kamo li kad je savjesno i požrtvovno postigla sve ono što smo- nabrojili? A gdje je sve ono drugo što nijesmo spomenuli, a u istinu se je na vijeću zaključilo. Prilike su ta- kove, toliko je tijeh našijeh narodnijeh dušmana, takova je moć i sila u nji- hovim rukama, što kušamo na našim legjima, od vajkada da je posve ra- zložito i rodoljubno da ostane tajna, dok se od prilike do prilike, prama zgodama i nezgodama, provede sve ono što se je utanačilo i odredilo. Kako postupati u bečkom parlamentu, kako se pripraviti izbornoj borbi u Ba- novini, kako provestit blagonosni pakt sa koalicijom, kako uskoriti da narodne želje i zahtjevi budu provedeni, kako se vladati a da se narodna stvar makne sa mrtve tačke, o svemu tomu su bez dvojbe naše poglavice ne samo vije- ćali, nego i mnogo toga stvarno od- lučili, a mi treba da strpljeno čekamo da oni sami i provedu i izvrše što su mudro osnovali. Imamo dakle temeljitog razloga, da ponovno pozdravimo to udesno za nas vijeće, da mu se radujemo, uvjereni da će domaća povjest kad li tad li dokazati, e je tu postavljen prvi ugalni kamen sreći i dobrobiti hrvatskog na- roda! Sedmični prijegled. Srbija o Skadru i Arbaniji. Srpski ministar-presjednik Pašić predao je prestavnicima velikih sila odgovor srpske vlade na predstavku, koju su učinile velike sile u pitanju obustavljenja neprijateljstva i izolovanja Arbanije, kao i u pitanju stvar- nih garancija za osiguranje slobode vjero- ispovjesti katoličke i muslimanske u novim krajevima. Ministar-presjednik izjavio je u ime srp- ske vlade, da se Srbija nalazi još jednako u ratu sa Turskom i da prema tome nemo- že odstupiti od neprijateljstva, ali da će o- na netom se mir zaključi ili Skadar osvoji, svoje čete povući od Skadra. Što se pak ti- če napuštanja arbanaškog zemljišta, vlada ponavlja svoju raniju izjavu i napominje, da je zato potrebno znati granice nove Ar- banije, a odnosno traženja garancije za o- siguranje slobode katoličke i muslimanske vjeroispovjesti u novim krajevima, vlada iz- javljuje, da nemože pristati na ovaj zahtjev, jer se on protivi pravu suvereniteta drža- I po tome se redovito prijegje s isticanjem dotičnih primjera na svjedočanstvo aukto- riteta. N. pr. u hriji: »Korjen učenosti jest go- rak, ali plod je sladak« može se početi: »Ko nije čuo, kako je Demosten, koji bi- jaše s početka nespretan u govoru, došao uz trud i muku do toga, da je proglašen najvećim govornikom svih vremena i t. d. 7. Testimonia (auktoriteti-uglednici za svjedočanstvo.) Za svjedočanstvo, koje bi bilo u prilog istine, uzimlju se redovito smoždeni i jaki citati iz svetoga Pisma, iz klasičnih knji- ževnika, iz djela znatnijih učenjaka, nadalje — narodne rečenice, (dakako moralne) i to one, koje se upotrebljavaju i koje odgova- raju samoj temi. N. pr. u hriji; »Ko rano rani dvije sreće grabi« izvrsno pristaje ona narodna rečenica: »ranoranilac i kasnolije- galac kuću stiče«. Ovdje se lijepo vidi, da li učenik po- znaje ili nepoznaje narodno blago — nje- gove pjesme, priče, poslovice i t. d. 8. Conclusio (zaključak). U zaključku se u kratko iznesu dobiveni rezultati (poslje- dice), ili se učine opomene ili ponukovanja prama smislu dotične stavke — biva, kako se odnosi na koji stalež. No to ne smije, da bude ni puko hinjenje, ni kakova mo- ralna propovjed, nego čista iskrenost iz uvjerenja. se vnog. Srpski ustav i državni zakoni inače daju dovoljnih jamstava za najvišu slobodu sviju vjeroispovjedanja. Ovaj je odgovor srpske vlade u potpu- nom suglasju sa odgovorom crnogorske vlade. Oko Skadra. U ponedjeljak se obdržavalo na Cetinju krunsko vijeće, koje se za sigurno bavilo položajem, koji je nastao iza kako je po- čela pomorska demostracija. Efektivna blokada crnogorske obale nije još proglašena, ali, izgleda, predstoji nepo- sredno. Što se tiče opsega blokade, cijeni se, da će ova obuhvatiti Meduvu. Zaključak o opsegu blokade ovisi o admiralskom vi- jeću. Srpski transporti kroz Solun. Otragu pet dana nalazi se u Solunu 17 grčkih parobroda, spremnih da sa srpskim četama i ratnim materijalom otplove. Pred- stavke što su nekoje velike sile učinile u Ateni u pogledu upotrebljavanja grčkih parobroda u svrhu srpskih transporta, ostale su do sad bez uspjeha. Grčka je vlada odgovorila iz- bjegavajući, pozivajući se na svoje dužno- sti, koje proizlaze iz savezničkog ugovora. Olustava srpskog transporta. Srpske čete, koje su se nalazile u Solu- nu, spremne za polazak u Arbaniju, primile su nalog, da se opet iskrcaju. Iskrcanje je odmah otpočelo. Za odlučni napad na Skadar. Kako se s upućenog mjesta javlja, razlog zavlačenju napada na Skadar jesu izvanredne poteškoće, s kojima se imadu boriti opsjeda- telji pri postavljanju i dovlačenju topova. Oskudica tegleće marve i konja osobito je tome kriva. I z-preka terena uslijed popla- ve otešćavaju napredovanje srpskih i crno- gorskih četa. Opsadno topništvo podržava od četvrtka živahnu artiljerijsku vatru protiv turskih u- tvrgjenja. Čini se, da je sigurnost gagjanja srpske artiljerije malena. Taraboš je u ru- kama opsjedatelja do najviših reduta. Novi juriš biće otvoren forsiranim bombardova- njem. Džavid-paša potučen. Izmegju srpske vojske i Džavid-pašine, koji je, ko što je poznato, bio ponudio pre- daju, došlo je kod Ljusme do žestokog bo- ja. Turska vojska bila je jaka sa 8 batalju- na, topovima, mitraljezama i konjicom. Tur- ske ču čete pretrpile potpuni poraz, te su pobjegle u neredu i paničnom strahu. Srp- ska je vojska zarobila kod Ljusme preko hiljadu vojnika, osam oficira i mnogo ratnog materijala. Nakon osvojenja Drinopolja. Srpski ministar Božanović u skupštini je na interpelaciju izjavio, da je ispred Drino- polja bilo ukupno 47.860 srpskih vojnika. Iz glazbenog svijeta. (Nastavak). Na 8. pr. mj. otvoren je javnosti muzej pridružen kazalištu »della Scala« u Milanu. Sastoji se od 8 prostranih i sjajnih dvorana. Tu je pohranjen raznoliki i bogati mate- rijal, što ima bilo koje veze sa povijesti onog slavnog kazališta. Tu ima mnoštvo starih glazbila, štampanih prigodnih sasta- vaka, glazbenih rukopisa, scenskog materi- jala; ima i lijepi broj slika i kipova glaso- vitih komponista, glazbenih virtuoza, pje- vačkih i baletnih sila, književnika, mecenata, koji su na koji način doprinijeli velikom glasu onoga kazališta i slavi kazališne u- mjetnosti, nadasve talijanske. Takovih uspo- mena moglo bi se skupiti i u našem malom Dubrovniku! Pokušajmo! * Na 28. pr. mj. data je u Berlinu, dakle prvi put u njemačkom gradu, Puccinijeva opera »La fanciulla del Wes'«, kojoj je sa- držaj dogagjaj iz kalifornijskog života u god. 1849. Carsko operno kazalište bilo je te večeri prepuno publike. Uspjeh je bio izvrstan, neočekivan, ovacija je bilo na pre- tek; autor, ondje prisutan, doveden je više puta u triumfu na pozornicu. . javili, kako se je izrazio maestro Giacomo Puccini o njemačkim oper- ovih dana u Rimu, ovako se je, otprilike, izrazio o talijanskoj glasbi: »Nas Nijemce n »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Drinopolje bilo je utvrgjeno u tipu stalne fortifikacije. Srpska je vojska zarobila 17.000 turskih vojnika i 300 oficira sa Šukri-pa- šom. Ukupni srpski gubitci u samom juri- šu bili su 453 mrtva, 1917 ranjenih; 26 u- mrlih uslijed rana, 608 umrlih od bolesti. Od početka opsade obolilo je 19.320 srp- skih vojnika. Ratni plijen Drinopolja biće podijeljen u razmjeru pukovnija, koje su sudjelovale kod opsade. Ovo ministarsko izvješće bilo jo prekida- no jednodušnim odobravanjem. Interpelant Ribarac izjavio je, da se odgovorom posve- ma zadovoljava, primjećujući, da nije bilo pametno i pristojno od bugarskog presbiroa zatajivati istinu i vrijegjati srpsku vojsku. Car Vilim izmegju Srbije i Bugarske. Prema vijesti pariškog +Tempsa«, izabran je njemački car Vilim, da presudi u sporu o granicama izmegju Srbije i Bugarske. : Grčko-Tursko zbliženje ? Rahmi-beg, odlični član carigradskog od- bora, otputovao je u Atenu. U političkim se krugovima govori, da ima zadatak, da pospješi pregovore izmegju Turske i Grčke, koji su u toku, jer je ozbiljno uzeta u iz gled mogućnost tursko-grčkog zbliženja po- slije rata. Katolička štampa za Crnu-Goru. Uvaženi veliki katolički list »La Croix«, što izlazi u Parizu, donosi krasan članak o balkanskim Slavenima. U istom članku u ime pravde ljudske i Boga traži, da se Ska- dar preda Crnoj-Gori. Ruska špijunaža u Austriji. Iz Budimpešte se javlja o tome slijedeće: »Prije nekoliko dana uapšen je ovdje ru- ski špijun Nikola Bravura, kod kojega je pri kućnoj pretrazi nagjeno mnogo uacrta tvrgjava, vojničkih notica i razgranjena ši- frirana korespodencija. Bravura raspolaže znatnim novčanim svotama, koje je primio preko jedne francuske banke, Nagagja se, da Bravura, koji je rodom iz Petrograda i spa- da ruskom vojničkom staležu, imade brojne sukrivce. U Zagrebu su pred nekoliko dana tako- gjer uapšene dvije osobe radi špijunaže u korist Rusije. Kod kućne: pretrage isposta- vilo se, da uapšeni stoje u špijunskom sa- obraćaju s Bravurom i jednom drugom oso- bom u Budimpešti. Na zamolbu zagrebačkog redarstva uapšen je Bravura, dočim se dru- gu osobu ne može naći. Bravura tvrdi, da je ruski oficir i da bo- ravi u Ugarskoj, da nauči magjarski jezik. Francuski i ruski spisi, koji su nagjeni u njegovome stanu, sada se prevagjaju. Bra- vura je pridržan u zatvoru. Bravura je navodno poglavica jedne ru- ske špijunaške grupe, koje članovi stalno borave u Berlinu i u Beču. Nagjeni su na- crti više ugarskih tvrgjava, generalštabska karta gornje Ugarske, podatci o vojnoj snazi Austro-Ugarske i dislokaciji pojedinih pu- kovnija. sađa innogo zanosi talijanska glazba. To ' vrijedi i za opere: Donizetti-jeve »Elisir d' amore« i Verdovog »Falstalfa«, koje mi se obje silno dopadaju. Po njemačkim kon- certima čuje se mnogo talijanske stare kla- sične glazbe, nadasve one Scarlattijeve .... Mi Nijemci trebamo lakoće i harmonije, što posjeduje talijanska glazba; svaki narod ima u svojoj glazbi neka svojstva, koja nemaju drugi narodi, i za nas, njemačke glazbenike, dragocjene su odlike talijanskog genija«. . Maestro Pietro Mascagni dovršuje svoju novu operu pod naslovom »Parisina«. Tekst oj je sastavio slavljeni pjesnik Gabriele d' Annunzio. Premijera bit će nastajne jeseni. s U Uskrsni ponedjeljak prvom je izvedena u Beču Misa »Resurrexi«, djelo poznatog komponiste Maksa Springer-a. To je kom- pozicija, koja udovoljava zahtjevima moder- nog muzikalnog napretka, a ujedno odgo- vara zahtjevima ozbiljne crkvene glazbe. Dosta je napomenuti to, da je cijela misa na divni način prepletena koralnim, vješto obragjenim motivima iz uskrsne liturgije. . Na 27. pr. mj. debutovala je u opernom teatru u štajer. Gradcu g.ca Bianka Stagno, kći slavne operne pjevačice Gemme Bellin- cioni. Mlada ta umjetnica divno sliči svojoj jci i u pjevanju i u igri. Glas joj je bi. i jak u visini, kao i u majke joj; mi- joj je, takogjer, divna, a gest pun Pjevala je naslovnu ulogu »Madame ge F Jedan kapetan, koji je bio prisustvovao kućnoj pretrazi, rekao je, da se našlo ta- kvih tajna, za koje znadu samo štabski o- ficiri, dočim su ostalim oficirima nepoznate.« Posebnost godine 1913 su svibanjska vučenja srećaka u korist »Hrvatske Narodne Straže«, kod kojih se u sretnom slučaju već po uplati prvog mjesečnog obroka 5 kruna može dobiti 90000, 40000, 30000 i dva puta po 20000 kruna, odnosno franaka i lira. Čitajte današnji oglas »Srećke u ko- rist Hrvatske Narodne Straže«. Vijesti iz naroda. Iz Cavtata. U nedjelju 30 pr. mj. M. P. O. Frano Jurić iz samostana Male Braće u Dubrov- niku, ovogodišnji korizmeni propovjednik u Cavtatu, dovršio je svoje korizmeno pro- povjedanje zaključnom besjedom i običnim blagosovom. Kroz njegovo propovjeđanje crkva je svegi bila prepuna svijeta i on je velikog uspjeha postigao. Predmeti govora vješto su birani i ticali su se maldane svi današnjeg socijalnog života, od kog je on velikim marom i umnim razglabanjem pred vijernicima otkrivao mu mane i rane i po- kazivao na lijek. Baš je bila naša sreća da smo ove godine onakovog vrsnog govornika dobili, koji nije ni svoje zdravlje štedio, niti je žalio truda dolazeći svake sedmice u Cavtat da tumači vjerske istine. Budi mu zato hvala i vječna harnost za njegov rad na duhovnom polju i za njegovo nastoja- nje, a njegove riječi pune zanosa ostati će uvijek u našoj uspomeni. Služba Božija i svi obredi kroz Veliku Sedmicu bili su obavljeni u našoj Crkvi matici u potpunom redu i običnim sjajem da se bolje nije moglo, pod vodstvom no- vog nam župnika M. P. don Iva Božića. Zadnje tri večeri Velike Sedmice g.g. mjesni pjevači izvršili su lijepo i tačno »Miserere« od Mayera uz pratnju harmoniuma, pod u- pravom z-7uzetnog i veoma zaslužnog za crkveno pjevanje M. P. O. Angjela Jurice, te uz to i ostalo crkveno pjevanje bilo je od istih izvršeno na opće zadovoljstvo. Bu- di zato srdačna hvala g.g. pjevačima, kojim onako pjevanje na čast služi, a osobita hva- la M. P. O. Angjelu Jurici. Pri ophodu Velikog Petka izvanredna i veličanstvena bila je ove godine rasvjeta cavtatske obale a i uopće cijelog mjesta, a procesiji, koju nikad takovu Cavtat ne spo- minje, učestvovala je Cavtajska Glazba i počasna straža Domobranaca, koja je ad hoc došla sa Zvekovice, te nek zato bude osobita hvala vojnom zapovjedništvu. Nemožemo a da konačno neopazimo i prigodom spomenutih svečanosti kulturni napredak Cavtata, na čelu kog napretka i ove godine blistao se kao alem-kamen Bu- kovčev »Sveti Grob« u crkvi matici, kome je najveća pažnja i divljenje bilo posveće- no sa strane posjetilaca. Neki dan je u »Politeama Aretino« u \ Arezzu bila konferencija o »futurizmu«, što \ju je držao pjesnik Marinelti, jedan od ta- '\lijanskih prvaka toga pokreta. Pred konfe- \renciju počeo je jedan dio publike bučiti i zvižđati. Marinetti je onda pokušao da pri- kaže program »futurizma« i da deklamuje \neke pjesme poznatih »futurista«. No to mu \nije uspjelo, jer je nastala užasna buka, kao ono dne 9. pr. mj. u kazalištu »Co- stanzi« u Rimu. Marinetti je bio zviždanjem otpraćen, kad je izlazio iz kazališta. ak Neki dan je u Beču bio koncerat pod upravom učitelja Arnolda Schonberg-a (i taj naginje »fulurizmu«!), i doživio je fiasco. Veći dio publike zviždanjem i glasnim smi- jehom činio je demonstraciju. Došlo je i do tvornih napadaja megju Schonbergovim pristašama i protivnicima, i koncerat se je morao napokon prekinuti. * U nekojim amerlkanskim tvornicama na- [stojanjem uprava odnosnih tvrtka uveden je čudnovat običaj, da radnički personal vrši svoj posao uz sviranje mehaničkog klavira, koji izvagja razne marševe i plesne komade. |Konstatovalo se je, da je time radni napor olakšan, više se posla obavi, a ujedno rad- nički personal ima prigode da nauči nekoliko zanimivih muzikalnih kompozicija. — N. Qj. ž God. IX. Domaće vijesti. + Erazmo Barčić. U subotu je pre- minuo na Senjskoj Rijeci ovaj odlični, za- služni rodoljub, u 83. godini života. Vijest o smrti ovog vrlog Hrvata odjekla je mu- njevitom brzinom osobito po svim našim zemljama, te iz sviju krajeva prostrane nam domovine stižu nebrojene sažalnice i sa- učešća. Bio mu je priregjen veličanstven sprovod. Laka mu zemlja i trajna spomen u narodu! Lukaos o Hrvatskoj. Ministar je Lukacs izjavio, da se odnošaji u Hrvatskoj »nijesu još toliko razbistrili, da bi se moglo govoriti o ukinuću hrvatskog komesarijata«. Ministar Josipović o hrv. kri. zi. »Budapester Tagblatt« donosi intervjev s ministrom Josipovićem, u kojem ministar govori o memorandumu, što su ga njemu predali dr. Schwarz, Nikolić Zemunski i dr. Ivić. On veli, kako nije istina, da je on odgodio akciju za uspostavu normalnih prilika u Hrvatskoj; nasuprot je tu nastu- pila stranka, koja je nastala radi prilika iz- van Hrvatske u Ugarskoj i na Balkanu. On će akciju nastaviti, i misli, da će sva- kako uspjeti u radu oko interesa Ugarske i Hrvatske, te će prijašnja sveza izmegju oba maroda ojačati. Megjutim da nemože sve detalje kazati, jer bi prerana izjava ško- dila stvari. Pouzdano se ipak nada, da će u skoro vrijeme u Hrvatskoj biti uvedene normalne prilike. + Marija ud. Zagorac. Starica je majka, ponos i razgovor veleučenog i ve- lepoštovanog narodnog zastupnika, zname- nitog narodnog spobornika, od lani muče- nika svesile, Don Stjepana Zagorca, sklo- pila oči u 78.oj godini, i u Crno zavila ple- menito srce miloga sina. Dobri Bog nagra- dio vrline dobre starice, a tužnom joj sinu neka bude od utjehe zaista iskreno naše saučešće. Mili Don Stjepo, nek te tješe, nek te sokole u borbi materine molbe i blago- slov s neba! Godišnjica komesarijata. Na 3. o. mj. navršila se godina dana, da je u Hrvatskoj uveden — komesarijat.... Gradnja bosanskih željezni- ca. Izašla je službena objava o gradnji bosansko-hercegovačkih željeznica. Izmegju drugih pruga moraju se u 6 godina izgra- diti i pruge Šamac-Doboj (normalna), Bu- gojno-Aržano (uskotračna) i Bugojno-Rama, Rama-Mostar-Brčka-Tuzla (normalna) i Do- boj-Sarajevo. Školske knjige za siromašne učenike. Po nalogu Ministarstva za bo- goštovlje i nastavu središnja će uprava na- klade školskih knjiga u Beču udijeliti škol. godine 1912.-13. knjiga u svoti od 7110 kruna za siromašne učenike općih pučkih i gragjanskih škola u Dalmaciji. Zabrane u Spljetu. Politička je vlast u Spljetu zabranila svako kićenje i iluminiranje vlastitih kuća ništa manje nego za tri mjeseca. Kako »Hrv. Riječ« megju ostalim primjećuje, ta je naredba jamačno u svezi sa padom Skadra. Premještaj zapovjedništva divizije u Kotoru. Odlučeno je, da se premjesti ć. i kr. zapovjedništvo divizije iz Kotora u Ercegnovi, a tako i svi mu \podregjeni vojni uredi. Za smještenje ovih ureda u Ercegnovome nije bilo prikladnih stanova, pa su za tu svrhu unajmili novi hotel »Boka« i »Srpski Dom«, za godišnji najam od 40.000 K. »Nar. List« veli, da će Kotor i bližnja mu okolica ovim premještajem pretrpjeti ogromnu štetu, koju da bi imale nadležne vlasti nadoknaditi na drugi način. Sitne vijesti. Primamo poziv na sve- čani otvor i posvetu doma Zemalj. Gospo- darskog Vijeća u Zadtu, što će se obaviti sutra 13. 0. mj. u 11 sati pr. p. — Kod Ogulina sukobio se teretni sa o- sobnim vlakom. Jedan putnik i petorica že- ljezničkih namještenika su poginuli, a više putnika je teško ranjeno. -- U Bjeljini u Bosni neki;Selim Mokro- vić navali na vojnika na straži i rani ga, na što ga vojnik hitcem ubije. — Žena Antuna Ranja u Ugljanu kod Zadra rodila troje žensko djece, sve potpu- no zdravo. i 8-god. Boško pogjoše po vodu. Sestra, spasi brata, koji posrnuo u rijeku, uvali i ona i obojica se utopiše. R