CRVENA HRV PRAVA ATSKA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE VA JE PREDBROJEN 1 ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. ta EtUA MA ati PASA: Br. 425. NApLeJE NJA Prvi okršaj! Od lani otkad je bio uveden nesre- tni komesarijat, u Banovini je zamrlo svako ustavno pregnuće; drakonske su naredbe zavezale svijem usta, svako je sastajanje bilo zakonom zapriječeno, svaki je rodoljub morao suspregnuti svaku riječ, svaki mig, svaki dah, da ga nemila gvozdena ruka oružnika ili tajne šape detektiva ne zahvate i ot- preme tamo iza brave: samo je sve bi- lo prosto i dopušteno ciničkim prista- šama one uprave, koja je kako gvoz- deni lanac držala spućenu tužnu do- movinu. Imali su se po zakonu prove- stiti gradski izbori, za obnovu polovi- ce gradskog zastupstva; imali su se u- reći i saborski izbori; ali se nije ni je- dno ni drugo izvršilo, tobože, kako su kazali oni odozgora, jer je na Bal- kanu bilo veoma mutno. Teško je, ne- milo bilo svakomu rodoljubnom srcu sve to gledati i pretrpjeti; nu svaki se je uspregnuo i šutio, nadajući se bo- ljim sretnijim danima. Poslovica kaže: ustrpljen spašen; a to zaista vrijedi za naš narod, koji ima toliko i takovih protivnika, da mu treba Jobova ustr- pljenja, kako bi izdržao nesretnu du- gotrajnu kušnju. I eto sviću narodu toli željeni bolji dani. Kad izagje ovaj list, prvi će o- kršaj, i stalno se nadamo prva naro- dna pobjeda u bijelome Zagrebu sla- vit će slavlje. Raspisani su bili grad- ski izbori, koji će se obaviti danas: po- novit će se gradsko vijeće: dvije će stranke pristupiti na biralište; s jedne strane magjaroni, prodane mješine, vr- tikape, puzavci i vas vladin aparat; a s druge“ strane rodoljubi pravaši spo- razumno i dogovorno sa koalicijonaši- ma. Znamenit je taj dogagjaj, jer ima da svoj domovini dokaže, kako pakt, kog su svojedobno utemeljili pravaši i oni od koalicije, takova je tvrgja, ta- kov je prsobran, o kojem će se razbi- ti svi nasrtaji dušmana domavine na- še, a za nesreću koji se nazivlju Hr- vatima. Znamenit je, jer će s jedne stra- ne pokunjiti izmećare naroda naše- ga, dokazati onim, koji vladaju, da se jedan narod ne pušta u lisičine sputa- ti, a nadasve je znamenit, jer će utvr- diti slogu i ljubav izmegju naše stran- ke i koalicije, oduševit će ih da su- stavno i dogovorno nasrću sve to smje- lije do potpune pobjede. Istina, iz o- vog okršaja neće izaći ni ranjeni, ni ubijeni, kako na pravom ratištu; nu gdjekad su za narod i ove bezkrvne pobjede isto tako usudne, kako i naj- krvavija bitka i pobjeda na bojnom polju. Mi se slavodobiću našijeh za stalno nadamo, i srce nam veselo u njedri- ma otskaće od radosti i milote, jer se domišljamo koliko će dobra, napretka I sreće pribaviti domovini udružena braća. Sućutno pozdravljamo borce, te želimo da se opošlene, i da ova pak bila i općinska pobjeda, bude prvi stu- panj do posvemašnje narodne pobjede. DA Je ASA A aga Vi va Pen DSG g AVANT el ia nt AmA AA A AN LA »Hrvatska« u br. 433 piše: Uvaživši neke političke i stvarne ra- zloge, stranka prava i koalicija idu za- jednički kao stranke u izbore u ll. i u I. izborništvu, čime se podnipošto ne onemogućuje, da pravi opozicionalci zgodno sastavljenom listinom kandida- ta ne osvoje i prvo izborništvo. Za 17 pak mandata drugog i trećeg izborništva sporazum je uspio tako, da stranka prava imenuje svojih osam, a koalicija pak devet kandidata, i to tri pravaša u drugom, a pet pravaša u trećem izborništvu, prema čemu bi koa- lircima preostala u trećem izborništvu dva mandata, dočim bi ih u drugom zadržali sedam. II. izborništvo: Franjo Hrustić, trgovac i bivši narodni te gradski zastupnik; Josip Knežić, kućevlasnik i obr- tnik, te presjednik pravaškoga gragjan- skoga kluba; Ivan Peršić, novinar te bivši na- rodni zastupnik. II. izborništvo : Pavao Gašparović, tajnik obrtno- ga zbora te bivši narodni i gradski za- stupnik; Josip Pomper, odvjetnički pero- vogja; Josip Singer, priv. činovnik te biv- ši gradski zastupnik; Gjuro Suntešić, postolarski obr- tnik ; Josip Zoček, tipograf te dosada- nji gradski zastupnik. Uzaludno naprezanje. Ne samo da u Banovini sustavno nastoje neka glasila, bilo vlade, bilo protivnog ta- bora, poremetiti uzorni red, stegu i slogu u pravaškim redovima, nego naljeću i amo preko Velebita, i bacuju glavnje užarene, kako bi planuo požar razdora u redovima naše stranke. Što sve ne izmišljaju?! Od dlake prave gredu, a od mrava slona. U sva- koj stranci,“a to dolazi po sebi, ima raznih ljudi i po tome raznih ćudi, pak neko raz- ložito trvenje, neke sićušne nesuglasice u svakom se društvu pojavljuju; ali te male razmirice mješte škoditi, pružaju prigodu da svak reče svoju, da se svako pitanje bi- stri, da se rasčinka i ukloni svaka sjena, i onda nadogje uvjerenje, sporazum, povje- renje, ljubav, koja donaša neizmjernog do- bra. Mnogo se šta može raspravljati i u glavnome dobru, u onome što se na vjeru odnaša, dok vrhovna vlast, Rim, ne odluči, a kamo li neće moć svak svoju reći u onome što napokon utišti zemaljsko blagostanje? Ta ko je, pitamo, u narodnim pitanjima takav auktoritet, da mu se svuk do crne zemlje ima pokloniti? Ne vigjamo li svag:- dano, kad se o čemu raspravlja, da neko prikaže stvar s jednoga vida; drugi s dru- goga, a ipak oba mnijenja budu pojednako razložita, pojednako korisna? Tako je u svemu svijetu, a tako je i kod nas pravaša u Dalmaciji. Istrčali smo se mi prvi, pak i drugi; bilo je napeto izmegju nas i pokra- jinskih pravaša, kako je u ovo doba zadnje bilo izmegju uglednih Šibenčana; ali gdje strast ne zaslijepi, gdje svak gleda dobro i korist ukupne stranke, a nadasve ukupnog naroda, tu može biti prepirke, može biti nešto i zle volje, ali nigda se neće doći do faktičnog preloma, jer koji bi na to radio, bio bi drugi Efislta. atta IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. Perm pr ERU RAMA et S SSA Reap SSA DU pin JER M pan EJ RA pe JE I PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE PerSA MA zan: keRJ RSS SA an EN AI SAA tua tet Dossi tudi LS A tn JEG U DUBROVNIKU, (9. APRILA 1913. Skupština naše stranke u Spljetu je naglasila potpunu slogu svih pravaša u načelu i u taktici, i tako jest, tako će biti i unaprijeda, pak pukli od ijeda svi naši protivnici. Ko pozna pčelinju ćud Don Iva Prodana, njegovo iskustvo, njegovu opreznost, a nadasve mučeničku njegovu nesebičnost; ko pozna značaj i umjerenost D.ra Dulibića, ko pozna živu ali razboritu narav, a nadasve iskreno otačbeništvo D.ra Drinkovića; ko pozna čestitu požrtvovnost D.ra Krstelja, toga niko neće moći uvjeriti e bi moglo biti da bi se takovi otačbenici raskrstili, natjecali u čemu drugomu osim u onomu što bi imalo našem narodu do- nijeti svako dobro i svaku sreću. Stožeri naše su se stranke porazgovorili i razišli su se, kako prisni prijatelji, te je uzaludno naprezanje našijeh dušmana, koji bi htjeli posijati razdor izmegju tih od godina dru- gova i spobornika za narodnu stvar. Mi se tomu od srca radujemo, i velimo tim našim perjanicima: vaši i naši dušmani hoće da posiju vlat u bjelicu pšenicu na našoj njivi, nedajte uglednici naši, upritej složnoj do narodne žetve, a haran će vam narod pri- znati zasluge, ljubav, a najviše samoprije- gor, koji treba da se nešto tesko postigne. Nema protimbe izmegju glavnog našeg pokrajinskog gla- sila »Hrvalske Krune«,| i »Hrvatske Rije- či«; svaka nastoji i .piše«kako-- bolje zna, kako cijeni da će uspješnije koristiti narod- nom dobru; nema protimbe izmegju Opa- tijske izjave, i one resolucije usvojene u Zadru na 28/11. lanjske godine, tako sudi vrhovno glasilo stranke »Hrvatska« u uvod- niku »Pravaši u Dalmaciji«, a potkrijepljuje taj svoj sud sa dugim, stvarnim, neopovr- zivim obrazloženjem. Žao nam je, da nam prostor ne dopušta donijeti promozgano obrazloženje toga članka, ali neka se naši čitaoci zadovolje sa zaključkom istoga ugled- noga članka, koji završuje ovako: Stranka prava bi bila sretna kad bi se po primjeru Dalmacije složile sve stranke u Banovini i u Bosni i Hercegovini, u Istri i u slovenskim zemljama na toj izjavi i u- činile je zajedničkim programom cijeloga naroda, te kad bi složnim silama i radili za što skorije oživotvorenje te resolucije, koja nije drugo, nego sinteza programa stranke prava, naglašena u opatijskoj izjavi. Ko god bude htio ozbiljno raditi za »sje- dinjenje sa cjelokupnom kraljevinom Hrvat- skom, preporogjenu i ukrepljenu državnom samostalnošću«, taj je drug i suborioc stranke prava, koja će ga rado prigrliti i za brata primiti. Nema pravaša, koji bi se protivio zadar- skoj resoluciji od 24. studenoga 1912., kao što ga nema, koji bi se protivio opatijskoj izjavi od 28. ožujka 1913. Sedmični prijegled. Odgovor velikih sila. Prestavnici velikih sila predali su balkan- skim saveznicima notu odgovora. Bugarska agencija objelodanjuje o tome slijedeće: Pre- stavnici velikih sila u noti odgovora savez- nicima vele, da vlasti uzimaju sa zadovolj- stvom na znanje želju saveznika, da obu- stave neprijateljstva. Nota odgovara na četiri točke note saveznika na ovaj'način: protiv prve točke ne prigovara se ništa; što se tiče druge točke, vlasti upozoruju, da, po- što je odluka o sudbiui egejskih otoka pri- držana velikim silama, ova točka može se pripustiti uz reservu onih odluka, koje se imadu prikazati glede nekih otoka; što se tiče treće točke, velike sile izjavljuju se spremnima staviti već sada do znanja sa- veznicima sjevernu i sjevernoistočnu granicu Arbanije, dočim će se jugoistočna i južna granica priopćiti, netom budu ustanovljene. | | Glede četvrte točke, pošto je uregjenje svi- \ju financijskih pitanja pridržano jednoj te- hničkoj komisiji u Parizu, na kojoj će u- čestvovati i odaslanici ratujućih, vlasti su mišljenja, da za sada nema razloga rasprav- lati o načelu ratne oštete. Bugarski ministar-presjednik odgovorio je, da će se sporazumjeti sa saveznicima. Crna-Gora o izjavi Rusije. Službeni list »Glas Crnogorca«, komen- tujući rusko priopćenje, piše : »Žalimo, što moramo istaknuti nekoje stavke, koje po- tvrgjuju jedino činjenicu, da ruska diplo- macija nije raspolagala tačnim informacija- ma. Spominjemo na primjer stavku, po kojoj je navodno kralj dobio savjet, da napusti osobne ciljeve i ne osudi Crnogorce, da podnašaju uzaludne žrtve. Doista kralj neće biti sklon da vidi u ovim riječima draženje naroda protiv njegovog vladara, jer bi to bilo u protuslovlju sa svim zakonima mo- rala. No mi pripisujemo ovu stavku priop- ćenja apsolutnoj manjkavosti informacija mi- nistarstvu izvanjskih posala. U Crnoj.Gori volja naroda istovjetuje se s kraljevom vo- ljom. Njihova zajednička naprezanja imadu kao jedini cilj čast i dobro domovine. Gle- de tvrdnje, da kralj hoće da povuče Rusi- ju u europejski rat, mi izjavljujemo napro- tiv, da kralj nije nikad prestao moliti Ru- siju, da ne zagrezne u rat jedino da pou- mogne Crnoj-Gori. Službeni dokumenti, kao i oni od 14. veljače i 12. ožujk* mo- gu to dovoljno dokazati. Crna-Gora je pot- puno složna sa carskom vladom, kada ova izjavljuje, da se ne može proliti ni kapi ru- ske krvi, ako ne traže interesi ruske domo- vine. Ni Crna-Gora nije nikada prolila drago- cijenu krv svojih sinova, ako nije zaiski- vala čast i spas domovine, njezine narodne predaje i njezina slavna prošlost. Blagona- klonost, koju je pokazao car Crnoj-Gori, pomažući joj pošiljkama žita za ratne po- trebe, ganula je duboko crnogorski narod, ne manje od simpatija, koje ruski narod — to jest svi slojevi ruskoga društva združeni u bratskom oduševljenju — nije nikada prestao iskazivati Crnoj-Gori. Financijske oštete Crnoj-Gori. Kako bečki listovi donose, Italija i Rusi- ja pregovaraju glede financijske oštete Cr- noj-Gori. Sastaviće se jedna internacijonal- na komisija, koja će imati da nadzire upo- rabu svota, koje će se staviti na raspolaga- nje Crnoj-Gori. Srbija napušta Skadar. Bugarske tražbine. Potvrgjuje se vijest, da je Srbija naredila dignuće opsade Skadra i opozvala svoje čete. Bugarska vlada traži, da se prije obusta- ve neprijateljstva u pograničnom ugovoru proglasi Rodosto bugarskim, Nadalje traži bezuvjetno ratnu oštetu. Skadarskom zapovjedniku Esad-paši dala je Porta nalog, da ne puca na srpske čete, ako se ove povlače. Crna-Gora nastavlja sama borbu. Kralj je Nikola zaključio, da sa samim Crnogorcima poduzme juriš na Skadar. To potvrgjuje i jedno službeno saopćenje na Cetinju, da Crna-Gora neće promijeniti svo- ga držanja i produžiti će sama opsadu Ska- dra. Po nekim privatnim vijestima bombar- dovanje Skadra već se rastavlja. Blokada do Drača. Grčka je vlada dignula blokadu epirske obale. Velike sile pretresaju sada pitanje, da li se internacijonalna blokada ima pro- tegnuti do Drača, da se onemogući dovoz živeža. ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. ESA Mt et PAGA RN era A ati SESSA pi BEGI AA po God. IX. Sklopljeno primirje. Pariška agencija »Havas« javlja iz Cari- grada, da su ratujuće stranke sklopile pri- mirje, koje je započelo u ponedjeljak po- slije podne. Odgovor saveznika. Balkanski će saveznici dovršiti svoja vi- jećanja u pogledu odgovora na posljednju notu velikih vlasti za dva dana, i sutra će predati odgovor. O bugarsko-rumunjskom sporu. Poklisarska konferensa u Petrogradu za izravnanje bugarsko-rumunjskog spora u utorak je obdržana, sa povoljnim uspjehom. Bojkot austrijske ro e u Srbiji. Beogradsko novinstvo, pišući o bojkotu austro-ugarske robe u Srbiji, konstatuje, da bojkot nije proglašen nego samo uslovno najavljen, pa da će, kako veli »Pravda«, Srbija priznati u svom ponašanju Austriju ekonomski ravnopravnom i rado odmah stu- piti u što bolje ekonomske veze. »Odjek« kaže, da »ako Austrija pruži ruku Srbiji, o- va će ju najspremnije primiti, jer želi do- bre odnose, ali Srbija može da bojkot pro- vede najozbiljnije bez ikakve vlastite štete«. Rusija povećava vojsku. Ruska je vlada izdala naredbu, da se voj- ska u mirno doba poveća za stotinu i če- trdeset hiljada novaka. Italija za Crnu-Goru. Bečki »Zeit« ljuto zamjera Italiji, što vodi politiku u korist Crne-Gore a na štetu in- teresa Austrije. Tako, veli, »Tribuna« ćak predlaže, da »Austrija ustupi Crnoj-Gori Bo- ku-Kotorsku«! Italija je i pokrenula pitanje o novčanoj ošteti. Tvrdi se, da je Crnoj- Gori ponugjeno nekih trideset i pet mili- juna. Atentat na španjolskog kralja. Kad se kralj Alfonso u nedjelju vraćao sa pregleda četa u Madridu, odjeknuše tri hitca. Kralj je nepovrijegjen, a jedan je hi- tac ranio mu konja. Atentator je uhvaćen, koji se zove Manuel Sances Alegro, iz Bar- celone, od 25 godina. Poznat je kao opa- san anarhista. Na ponovno pitanje u poli- ciji, zašto je pucao na kralja, odgovorio je: »E, vidite... .« Dalje nije "mogao, jer je u- dario u plač. Kad su mu rekli, da je kralj nepovrijegjen, rekao je: »Srećan sam, što to čujem«. »A zašto ste onda izvršili aten- tat?« upitao je komesar. »Neznam ni sam«, pokunjeno odgovori. Kod atentatora nagjoše nekoliko istrižaka iz novina, u kojim se govori o smaknuću Ferrera. Nagjeno je i pismo, u kom Alegro piše ženi: »Ti si u prvom redu kriva mome djelu. Da si mi poslala što sam ti tražio, nebi ovo uradio. Kad primiš pismo, sve će biti svršeno«. Francusko-njemačka mržnja. Sva njemačka štampa piše o zlostavljanju njemačkih putnika od gragjana grada Nansia. Francuzi opet tvrde, da su ti putnici pre- obučeni njemački oficiri. Ruski car u Berlinu. Rus'i će car otići u Berlin, u svatove princu od Kumberlanda, koji se ženi za princesu Viktoriju Luizu. Bečko novinstvo daje ovoj posjeti veliki politički značaj. Engleška protiv Turske. . Javljaju iz Carigrada, da je u mladotur- skom komitetu velika zbrka i pometnja, jer je Engleška izjavila nepovjerenje sadašnjoj turskoj vladi i prekinula s njom odnose. .