= Ile fa s. mii ma DOŠA 7 Br. 426. vijeku, dokazao, da je slavensko makedon- sko stanovništvo bugarsko. Izjava svršava zahtjevom, da dogje Makedonija pod bu- garsko gospostvo. Srpski trgovci za bojkot. Na vijesti, da megju srpskim trgovcima ne vlada sporazum u pitanju bojkota austro- ugarske robe, javlja se iz Beograda, da megju trgovcima u Srbiji vlada u tom pi- tanju potpuna sloga. Dapače su u jednoj skupštini u Beogradu zaključili, da se što brže provede bojkot robe iz Austro-Ugarske. O predstojećem osvojenju Skadra. Sa Cetinja se službeno javlja, da su u ponedjeljak u noći poduzele crnogorske čete na frontama sviju linija ofensivu. Boj na bajunetu trajao je čitavu noć. Turci su iz- gubili na istočnoj i jugozapadnoj fronti ci- jeli niz utvrda, na kojima se sada viju cr- nogorske zastave. U utorak na 7 sati jutra poduzeli su Turci sa svježim četama pro- tunapad, ali su bili potisnuti sa znatnim gubitcima. Crnogorski su gubitci veliki, ali nijesu još tačno ustanovljeni. U svim utvr- dama oko Skadra opaža se živahno kre- tanje. Borba se nastavlja. Predstoji zauzeće Skadra. (O držanju srpskih četa ništa se ne javlja.) O iskrcanju četa u crnogorske luke. Poklisarska reunija u Londonu bavila se je u utorak isključivo sa Crnom-Gorom. Pri- jedlog, da se iskrcaju u Baru megjunaro- dne ili austro-ugarske čete, bio je odbijen, jer se od toga ne očekuje nikakav uspjeh. Većina poklisara je bila mišljenja, da će Crna-Gora na posljetku popustiti. Kralj je Nikola ipak maredio ponovno bombardovanje, koje je odmah i otpočelo. Na vladinu zapovijed prekinute su sve ve- ze Crne-Gore sa inozemstvom. Brzojavi se ne odašilju i niko ne smije bez dozvole ot- putovati iz Crne-Gore. Drži se, da sve ove odredbe stoje u svezi sa operacijama pod Skadrom, koje bi crnogorska vlada htjela da prikrije. Crnogorci osvojili Taraboš i Skadar. Crnogorske čete nevjerojatnim junaštvom osvojiše nesavladivi Taraboš i sva okolna utvrgjenja. Boj je bio strašan, neopisiv, uz mnoštvo žrtava sa obe strane. Odmah se dadoše u pregovore o predaji Skadra, koji se sa svim utvrgjenjima predao crnogorskoj vojsci. Dneva 23. o. mj. u pola noći zale- pršaše na svim tvrgjavama okolo Skadra i na Skadru crnogorski barjaci. Zavlada ve- liko oduševljenje i manifestacije, što ubrzo odjekne po svoj Crnoj-Gori. U Beogradu o zauzeću Skadra. Na vijest o zauzeću Taraboša, sviju ut- vrda i Skadra, zavlada u Beogradu silno veselje. Sve novine izdadoše svečana zase- bna izdanja. Već iz rana jutra ulicama je korporativno stupalo djaštvo sviju škola i gragjanstvo, pjevajući i kličući balkanskom savezu i crnogorskoj vojsci; na čelu povor- ke stupale su djevojčice; sve kuće, trgovine i čitav grad iskićen cvijećem i zastavama, što se istim oduševljenjem razvilo po cijeloj Srbiji, uz tople iskaze crnogorskom kralju i vojsci. _ Srpsko-bugarski sporazum. Kako iz Beograda javlja, Bugari su volj- ni, da sa Srbijom postignu sporazum. Bu- garska se, kažu, nebi protivila kad bi Sr- bija zadržala Bitolj i Prilip, ali traži Veles. Glad u Arbaniji. Iz Valone javljaju »Jugoslavenskoj Ko- respodenciji« : Džavid-paša nalazi se sa ge- neralima u Fijeri izmegju Berata i Valone. Tu su i ostatci negda silne varvarske voj- ske, i šesnaest hiljada bjegunaca iz Janine, Svi su u krajnjoj bijedi i nevolji, gladni i bolesni. Vojska je sasvim demoralisana. U južnoj Arbaniji nema hrane. Bojkot počinje. Iz Beograda se javlja: Naručeno je četr- deset hiljada vojničkih kabanica i dvadeset hiljada pantalona. isključene su bile ponu- de austrijskih liferanata. Sve je naručeno iz Varšave. Ko ne čita inserate, neće se takogjer brinuti za današnji oglas »Srećke u korist Narodne Hrvatske Straže«, što mu može učiniti ogromnu štetu. Taj oglas izlazi samo još danas. Neka ga dakle svatko čita, jer će biti inače prekasno. Perom i olovkom. — Zdravlje Sv. O, Pape znatno se po- boljšava, tako da se smatra izvan pogibe- lji. S toga se prestalo sa izdavanjem bu- letina. — Kralj je primio u utorak ratnog mini- stra Krobatina u audijenciju, koja je trajala tri četvrta sata. — Glavar generalštaba Konrad pl. Hšt- zendorf predao je kako javljaju ostavku, ali ju kralj nije primio. — Nadvojvoda Frano Ferdinand otputo- vao je iz Miramara preko Trsta u Konopić. — Iz Petrograda se javlja, da Bugarska neće ustrajati na tome, da dobije Solun, ali će od Grčke formalno zahtjevati Kasto- riju, Kailar i Vodenu. — Porta je izjavila njemačkom poklisaru, da prima prijedlog Grčke, koja hoće da Turskoj vrati vojne zarobljenike. — Prema gornjoj vijesti, ovih će dana biti: 5000 turskih zarobljenika iskrcano u Mersini. Grčka povlači svoje čete sa Chiosa. — Potvrgjuje se, da su u Port-Said sti- gli grčki krstaš »Hidra« i dva torpedoraza- rača, da zapriječe uz svaku cijenu izlaz »Hamidie«. — U obavještenim bečkim krugovima go- vori se, da ruski car neće doći u Berlin na vjenčanje kćeri njemačkog cara. — Obzirom na povećane potrebe grčke vojske, zabranjen je izvoz iz Soluna svih životnih namirnica. — Preminuli američki miljarde: Morgan ostavio je dvadeset milijuna dolara svojoj supruzi, a sav ostali imetak svome sinu Johnu Morganu. — Iz Rima se potvrgiuje vijest, da će ta- lijanski kraljevski par prisustvovati vjenča- nju kćeri njemačkog cara u Berlinu. — U Carigradu je službeno ustanovljen drugi smrtni slučaj kolere. — Službeno se javlja, da će Čarikov, biv- si poslanik Rusije, doći prvo u Beograd pa u Sofiju, da posreduje megju Srbijom i Bu- garskom. — U Beograd su u ponedjeljak dovede- ni Usein-Urši, turski žandarmerijski major i još 45 turskih oficira. Svi su sprovedeni iz Bitolja. — Petrogradsko »Novoje Vremja« piše, da se vjeruje u saziv evropskog kongresa po zaključenju mira. Pitanje o tom riješiće se u Potsdamu o svadbi ćerke cara Vilima. — List bugarske vlade »Mir« piše: Može se reći, da je rat svršen, Predstoji raspušta- nje vojske, »Mir« je uvjerenja, da će se sa- veznici držati vijerno obaveza i na Balkanu će zavladati trajan mir. — Srpski odbor u Beogradu, za pomoć vojnićima, oboljelim i siromašnim, sakupio je 560.624 dinara, a izdao je do sada 340.258 dinara. — Prema popisu u Bitolju ima sada 60.000 stanovnika, i to 30.000 kršćana i 25.000 muslimana, ostalo su izraelićani i drugi. Ovogodišnji proračun Bitolja iznosi po milijuna dinara. — Javljaju iz Beča, da monarhija neće raspustiti reservu, dok Srbija ne ostavi Drač. — Grčka vlada pobija vijest o zaključe- nju novog ugovora sa Srbijom. Taj glas proturali su neprijatelji balk. saveza. — »Ruskoe Slovo« opominje Bugare, da se progju svagje sa saveznicima, jer bi mo- gli silno naškoditi Bugarskoj. — Carigradski »Tanin« savjetuje Jerme- nima i Kudrima u Maloj Aziji, da se oka- ne razmirica i prepiraka, jer bi to, veli, mo- glo užasno nauditi i azijskoj Turskoj. — U rumunjskoj narodnoj skupštini is- palio je jedan čovjek s galerije revolverski hitac i uskliknuo: »Treba čuti vapaj Ru- na iz Makedonije !« — Odluka srpske trgovinske i privredne komore o bojkotu austro-ugarske robe ba- cila je u brigu trgovce i industrijalce Beča Pešte. -— Bugarski prestolonasljednik Boris o- bolio je od krzamaka i leži u postelji, Ni- jesu nastupile nikakove komplikacije, — U jednom dijelu Carigrada opet je u utorak buknuo požar. Izgorilo je preko dva- deset kuća. — Na 20. o. mj. navršilo se 40 godina bračnog života bavarskog princa Leopolda i princese Gizele, ćerke našeg kralja. Ci- jela Bavarska učestvuje u intimnoj poro- dičnoj svečanosti. — Iz New-Yorka se javlja, da je prilikom godišnjice katastrofe »Titanika« posvećen svjetionik, koji je podignut za uspomenu ua žrtve. Svjetionik ima promjer od 12 en- milja. — Prema bugarskim podatcima u balk, ratu poginulo je 80.000 Bugara, 22.000 Sr- ba, 11,000 Grka i 6000 a toj ne ubrojivši ranjene. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Domaće vijesti. Osječko dramatično društvo na putovanju. Čitamo u sarajevskoj »Hrv. Zajednici«: Prošlih 14 dana gostova- lo je u Tuzli Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka. Lijepom uspjehu gostovanja do- prinijelo je složno nastojanje svih hrvatskih društava i pojedinaca, te je uprava kazali- šta za uzvrat ponudila okružnom odboru H. N. Z. besplatnu prestavu za hrvatsko seljaštvo. Odabran je rodoljubni komad »Petar Zrinj- ski«, koji je u nedjelju 6. o. mj. poslije po- dne odigran pred punom dvoranom naših seljaka. Prisutno je bilo oko 700 osoba, te su se megju seljaštvo umiješali naši djaci i inteligencija, tumačeći im pojedine prizo- re za vrijeme cijele prestave. Kazalište je odavle otputovalo na gosto- vanje u Travnik, a zatim će u Sarajevo i Mostar, pa ih tamošnjem općinstvu i okru- žnim odborima H. N. Z. toplo preporuču- jemo. Punomoćnice osobama, što žive u Americi. Ministarstvo trgovine razaslalo je zemaljskim političkim vlasti- ma ovu odluku: Radi smrti austrijskih dr- žavljana, koja se desi u Americi, često na- stane nužda, da pokojnikova rodbina, koja ostane u Austriji, izdade punomoćnicu o- sobi, koja živi u Americi, eda potraži svoje pravo na nasljedstvo. Po konsulatskim izvješćima, u većini ta- kih slučajeva, agentima, pisarčićima, gosti- oničarima i drugim osobama, što žive u A- merici a kojih baštinici u domovini ne po- znaju iz bližega, pogje preko pokojnikovih prijatelja i srodnika za rukom, da od ba- štinika dobiju punomoćnicu, pak da onda sasvijem ili barem većinu dijelom prone- vjere ostavljeni novac. Da se izbjegne izdavanje punomoćnica takim osobama u Americi, Ministarstvo pra- vosugja već je preporučilo gragjanima u zemlji, da se u takovim slučajevima obrate posredovanju konsulatskih vlasti, koje su u prilici, da uspješno obezbijede prava zani- manika. Tom je prilikom Ministarstvo pra- vosugja istaklo, da bi se pri izdavanju pu- nomoćnice kojoj konsulatskoj vlasti trebalo postarati, da se izrijekom opozove slučaj- ne prethodne punomoćnice trećim licima. Neprestano jako priviranje takih puno- moćnica, izdanih onima koji tragaju za na- sljestvima, pošto sprečava zaštitnu radinost naših konsulatskih ureda, navelo je Mini- starstvo trgovine, da s obzirom na zaštiće- nje novca, ostavljenoga u nasljestvo od na- ših iseljenika, pozove zemaljske vlade, da jako opomene pučanstvo, da ne izdaje pu- nomoći.ica osobama, što žive u Americi. Protiv javnih zahvala liječni. cima i ost. Društvo liječnika u Kranj- skoj upravilo je općinstvu poziv, da izbje- gava javne zahvale liječnicima, jer bi mnogi mogli misliti, da su takve zahvale poručene od samih liječnika, u svrhu reklame. To li- ječnika ponizuje i škodi ugledu liječničkog stališa, i zato takvom zahvalom nije uči- njena liječniku nikakva usluga. Svaki će se liječnik brinuti za svoga pacijenta i nasto- jati, da ga ozdravi, jer je to njegova duž- nost i takve su zahvale neumjesne. Sdruge pak strane na ovo primjećuju, da bi trebalo jednom za uvijek prestati i sa sličnim zahvalama i kagjenjima n. pr. prilikom premještaja učitelja, učiteljice, či- novnika i ost., jer ih se i ponizuje kad se ističe da su revno vršili službu i bili pre- dusretljivi u svom zvanju. To im je samo dužnost, što moraju da sdušno vrše, jer obvezani platom i obećanjem, a opet u svom interesu unapregjenja. Iz Hrv. Akad. Kluba u Zagrebu primamo : Najljepše zahvaljujemo dvjema općinama, naime dubrovačkoj i orebićkoj, jer su prve shvatile svoju dužnost, te nam financijalno priskočile u pomoć s odregje- nim svotama; prva naime sa 50 kr., a druga sa 20 kr, One su do sada jedine, koje su shvatile naš program, naime da pitanje re- ciprocitela nije samo djačka slvar, nego sveukupnog nam naroda, te da bez uzaja- mne pomoći nema uspjeha. Nek drugima služe uzorom | — Odbor za reciprocitet. Sitno vijesti. Dr. D. Ljubić (lld Bog- danov) u Zadru dobio je dozvolu za tiska- ru. Pokrenuće novi list »Jugoslavija«, jer je kod nas i onako »malo« listova !,., —- Poznati stručnjak, ravnatelj realne gi- mnazije u Bjelovaru, Gustav Fleischer, po- činio je samoubistvo u školi za vrijeme na- zornikova pregledanja škole, Uzrokom su financijske neprilike, — Osječkom drž. odvjetništvu sam se prijavio glavar željezničke postaje u Koški, Madžar Alojaš Popp, izjavivši, da je kroz dulje vremena pronevjerio 26.742 Kr. — Primili smo uredovni imenik pretpla- tnika državnih telefonskih mreža u Dalma- ciji, potrebit svakome pretplatniku. Cijena primjerku 60 para. Može ga se dobiti kod telefonskih centrala u Dubrovniku, Spljetu i Zadru. — Bečki listovi donose, da je odlučeno austrijsko oružništvo militarizovati. Upravne će poslove preuzeti ministaistvo za zemalj- sku obranu. — Javlja se, da je na sastanku riječkoga guveroatora grofa Wickenburga i ministra- presjednika Lukacsa odlučeno, da se na Ri- jeci uvede komesarijat, ako općina u pita- nju državne policije ne popusti. — |Iz Pirana u Istri nestalo je tal jana- škog kaponje ć. k. notara dra. Jurja Loren- zinia. »R. Novine« donose, da je kažu s njim nestalo i — 300.000 kruna! Pod hrvatskom trobojom u Beogradu. Beograd : U srijedu poslije podne stao se kupiti silan svijet u središte grada, na vi- jesti o padu Skadra. Vojne muzike skupile se pred spomenikom Kneza Mihajla. Kor- poracije izniješe zastave. Sveučilišna omla- dina iznijela je kombinovanu srpsko-hrvat- sku zastavu. Kad je povorka krenula, došla je masa studenata sa. hrvatskom trobojom, što je od gragjanstva bilo burno i oduše- vljeno pozdravljeno. Vojna je muzika za- svirala »Lijepa naša domovino«, uz burno dugotrajno klicanje. O kralju Nikoli i Crnogorcima po svijetu. London: Glas o junaštvu Crnogoraca ta- ko je djelovao, da je ushićena za kralja Ni- kolu i štampa konservativna; svi listovi do- nose članke u slavu Crnogoraca i sliku kra- lja Nikole. Ljubljana: Zabranjeno je svako slavlje. Silom skinute zastave sa raznih mjesta. Prag: Vlasti zabranile skupštinu da če- stita Crnogorcima. Organi vlasti rastjerali mnoštvo. Silom skinute zastave sa kuća i dućana. Rim: U Rimu, Milanu, Veneciji velike manifestacije za kralja Nikolu i Crnogorce, Petrograd: Sva štampa najvećim odušev- ljenjem slavi pobjedu crnogorsku. Petrograd u najvećem veselju. Javno mnijenje osu- giuje vladino držanje. Po crkvama su mo- lestvija za poginule Crnogorce. Beograd: Vlada je objavila velikim sila- ma, da se vojska Srbije počela povlačiti iz cijele Arbanije. > Skadarska kriza. Beč: Štampa bečka piše kao preneraže- na. Do prekjučer pisala sigurno da Crno- gorci neće u Skadar, jučer je iznenadio glas, da su u Skadru. »Reichspost« i »N. F. Presse« traže da Austrija stupi u akciju, ili da se Crnogorci povuku, ili da vojska evropskih država zaposjedne crnogorske luke, ili da se dade mandat Austriji, da ona to učini. Večernji listovi nadodaju zahtjevu, da se dade mandat Austriji, da vojskom ugje u Skadar, da ga uzme za Arbaniju. Povlačenje srpske vojske iz Arba- nije. — Anarhija. Beograd: Zvanično je sinoć potvrgjeno, da srpska vojska ostavlja čitavu Arbaniju unutar neospornih granica. Sve čete silaze moru i biće prevezene u Solun. Naglom evakuacijom ostaju albanski krajevi prepu- šteni potpunoj anarhiji. Već dolaze iz Ti- rane i s rijeke Devoli vijesti o megjusobnim borbama i pokoljima izmegju Arnauta. Evakuacija srpske vojske biće potpuna. Time Srbija izvršava obećanje dano pred desetak dana, da će ostaviti Arbaniju, kad je velevlasti ograniče, Srbija neće da duže troši ma držanje reda u oduzetoj zemlji, Anarhija koja počinje čim izlazi srpska voj- ska najbolje pokazuje nesposobnost Arba- nije. Pitanje uvogjenja uprave i reda zada- vaće velikih neprilika silama. Nije isklju- čeno, da Džavid paša iz Valone s turskom vojskom preuzme uvogjenje reda u ime Turske, Kako je osvojen Skadar. Esad-paša netom je potpisao protokol o predaji Skadra, Turcima A e U 1 ma. sljariar ocj crnogorske zastave na God. IX. Velikom Tarabošu, Brdici i Citadeli. Za ti- jem su crnogorske čete ušle u Skadar. Sa sviju strana grada objavili su topovi osvo- jenje Skadra. Turska se vojska postepeno povlačila sa skadarskih pozicija. Crnogorci su mirno i dostojanstveno zauzimali napuštene polo- žaje. Računa se, da je turska posada Ska- dra brojila oko 32.000 vojnika. Položaji su bili vanredno utvrgjeni, sa kojih je u ovom ralu ispaljeno oko 50.000 topovskih metaka. Bečki listovi i Skadar. Svi bečki listovi donose opširne članke i izvješća o zauzeću Skadra i njegovim po- sljedicama. Priznavaju težinu položaja, u kojoj se sada nalazimo, kao nemogućnost da se Skadar oduzme Crnoj-Gori. Položaj je vrlo zamršen, pa se je bojati ozbiljnih komplikacija. Bečki listovi ističu opće mi- šljenje, da će držanje Italije odlučiti sa sud: binom Skadra, Ako Italija prizna osvojenje Skadra kao svršenu činjenicu, što je sasvim moguće, onda bi skadarsko pitanje ostalo neriješeno diplomatsko pitanje kao i mnoga druga. Oduševljenje u nezavisnoj italijanskoj štampi o zauzeću Skadra veoma je zabrinulo bečke političke krugove. Osječko operno-operemo drušfot. U subotu bila je repriza »Baruna cigani- na« i počasna večer g.ce Ašenbrener i g. D. Mitrovića. Što smo već rekli o dobrom uspjehu prve predstave ove operete to mo- žemo još bolje ponoviti za ovu reprizu to- liko u pitanju pjevanja koliko i sviranja or- hestra. (Publika je željela imati i štampani tekst ove lijepe operete, ali ga kod mjesnih knjižara nije bilo; ni u Zagrebu, rekoše nam, nema ga na prodaju; — zaista kra- sno I) G.ci Ašenbrener, koja nas je one ve- čeri zadivila i arijom iz op. »Mignon«: »Znaš li taj divni kraj...«, poklonjena je tada ki- ta cvijeća i dar, a g. D. Mitroviću, koji je na opće zadovoljstvo ispjevao Rudolfovu ariju iz op. »La Bohćme« i, na aplauz, još i ariju iz op. »Pagliacci«, poklonjen je lo- vor-vijenac i dar. U nedjelju i ponedjeljak pjevan je »Fra Diavolo«, najpopularnija komična opera fran- cuskog komponista Auber-a; u ponedjeljak (zadnja predstava) bila je počasna večer g. Vukovića i g. kapelnika dirigenta S. Paul- sena. Drago nam je bilo čuti i »Fra Diavola«, ali bismo ga radije bili čuli koji dan prije. Da moramo, pak, mnogošta oprostiti i pje- vanju i sviranju pred samu oprosnu i pred zadnju počasnu večer, to nam nije išlo u glavu. U ponedjeljak nam je pri predstavi srce stalo na mjesto i minulo nas je ne- ugodno raspoloženje od dana prije. Po- hvalno, ipak, ističemo pjevanje g.ce Ašen- brener, a i g.ce Kocian; od muških ističe- mo nada sve g. Lubina. Gg. de Jearneaux i Horsky uložili su svoje sile da svoje u- loge što bolje izvrše, i to im je donekle uspjelo. U komičnim ulogama dopali su nam se gg. Vuković i Uher; prvi je bio baš izvrstan. Bio je počašćen od publike, kojoj je bio uvijek vrlo simpatičan, lovor-vijencem i da- rom. Predmetom zanosnih ovacija bio je taj put i g. Stjepan Paulsen, čiju valjanost i požrtvovno zauzimanje imali smo prigode kroz ovu sezonu da upoznamo. Te oprosne večeri publika je posvjedočila svoje usrdno priznanje i vrijednoj g.ci Makušinskoj i svome miljeniku g. Stojkoviću. Poklonjena im je po kita cvijeća i lovor-vijenac, — Zbor, premda izmoren napornim pjevanjem kroz ovu sezonu, htio je i na rastanku da pokaže svoju valjanost. Sa tom predstavom svršilo se je kod nas gostovanje vrijednog Osječkog opernog- operetnog društva, koje je ostavilo naš grad u utorak u jutro, i ostalo nam u vrlo do- broj uspomeni. Mi Dubrovčani želimo ga, bez sumaje, što prije opet vidjeti i čuti u svojoj sredini, i to — iskreno kažemo — unekoliko refor- movano. Tu potrebu, uvjereni smo, osjeća i samo ovo društvo. Osobe onako vrijedne i dostojne pohvale ne mogu ne čeznuti za višim stepenom u svojoj lijepoj umjetnosti, koja uz lijepo pjevanje goji ujedno i lijepu našu riječ, lijepi naš izgovor, lijepi naš na- glasak. (Ono što je tugje i pogrješno to se uz naše dobro ne smije podržavati!) Vrsni personal Osječkog društva sa udiv- ljenjem je hvalio dubrovačku publiku, bez razlike stranaka, jer da je simpatično i pra- vim razumijevanjem pratila njegov umjet- nički rad na dubrovačkim pozorišnim da- skama. Milo nam je da su naši sugragjani pravom zaslužili tu lijepu pohvalu. Onako posjećeno kazalište kroz cijelu sezonu ri- jetko smo vigjali. ———— zau