= Ile fa s.

mii

ma DOŠA 7

Br. 426.

vijeku, dokazao, da je slavensko makedon-
sko stanovništvo bugarsko. Izjava svršava
zahtjevom, da dogje Makedonija pod bu-
garsko gospostvo.

Srpski trgovci za bojkot.

Na vijesti, da megju srpskim trgovcima
ne vlada sporazum u pitanju bojkota austro-
ugarske robe, javlja se iz Beograda, da
megju trgovcima u Srbiji vlada u tom pi-
tanju potpuna sloga. Dapače su u jednoj
skupštini u Beogradu zaključili, da se što
brže provede bojkot robe iz Austro-Ugarske.

O predstojećem osvojenju Skadra.

Sa Cetinja se službeno javlja, da su u
ponedjeljak u noći poduzele crnogorske čete
na frontama sviju linija ofensivu. Boj na
bajunetu trajao je čitavu noć. Turci su iz-
gubili na istočnoj i jugozapadnoj fronti ci-
jeli niz utvrda, na kojima se sada viju cr-
nogorske zastave. U utorak na 7 sati jutra
poduzeli su Turci sa svježim četama pro-
tunapad, ali su bili potisnuti sa znatnim
gubitcima. Crnogorski su gubitci veliki, ali
nijesu još tačno ustanovljeni. U svim utvr-
dama oko Skadra opaža se živahno kre-
tanje. Borba se nastavlja. Predstoji zauzeće
Skadra. (O držanju srpskih četa ništa se ne
javlja.)

O iskrcanju četa u crnogorske luke.

Poklisarska reunija u Londonu bavila se
je u utorak isključivo sa Crnom-Gorom. Pri-
jedlog, da se iskrcaju u Baru megjunaro-
dne ili austro-ugarske čete, bio je odbijen,
jer se od toga ne očekuje nikakav uspjeh.
Većina poklisara je bila mišljenja, da će
Crna-Gora na posljetku popustiti.

Kralj je Nikola ipak maredio ponovno
bombardovanje, koje je odmah i otpočelo.
Na vladinu zapovijed prekinute su sve ve-
ze Crne-Gore sa inozemstvom. Brzojavi se
ne odašilju i niko ne smije bez dozvole ot-
putovati iz Crne-Gore. Drži se, da sve ove
odredbe stoje u svezi sa operacijama pod
Skadrom, koje bi crnogorska vlada htjela
da prikrije.

Crnogorci osvojili Taraboš i Skadar.

Crnogorske čete nevjerojatnim junaštvom
osvojiše nesavladivi Taraboš i sva okolna
utvrgjenja. Boj je bio strašan, neopisiv, uz
mnoštvo žrtava sa obe strane. Odmah se
dadoše u pregovore o predaji Skadra, koji
se sa svim utvrgjenjima predao crnogorskoj
vojsci. Dneva 23. o. mj. u pola noći zale-
pršaše na svim tvrgjavama okolo Skadra i
na Skadru crnogorski barjaci. Zavlada ve-
liko oduševljenje i manifestacije, što ubrzo
odjekne po svoj Crnoj-Gori.

U Beogradu o zauzeću Skadra.

Na vijest o zauzeću Taraboša, sviju ut-
vrda i Skadra, zavlada u Beogradu silno
veselje. Sve novine izdadoše svečana zase-
bna izdanja. Već iz rana jutra ulicama je
korporativno stupalo djaštvo sviju škola i
gragjanstvo, pjevajući i kličući balkanskom
savezu i crnogorskoj vojsci; na čelu povor-
ke stupale su djevojčice; sve kuće, trgovine
i čitav grad iskićen cvijećem i zastavama,
što se istim oduševljenjem razvilo po cijeloj
Srbiji, uz tople iskaze crnogorskom kralju
i vojsci. _

Srpsko-bugarski sporazum.

Kako iz Beograda javlja, Bugari su volj-
ni, da sa Srbijom postignu sporazum. Bu-
garska se, kažu, nebi protivila kad bi Sr-
bija zadržala Bitolj i Prilip, ali traži Veles.

Glad u Arbaniji.

Iz Valone javljaju »Jugoslavenskoj Ko-
respodenciji« : Džavid-paša nalazi se sa ge-
neralima u Fijeri izmegju Berata i Valone.
Tu su i ostatci negda silne varvarske voj-
ske, i šesnaest hiljada bjegunaca iz Janine,
Svi su u krajnjoj bijedi i nevolji, gladni i
bolesni. Vojska je sasvim demoralisana. U
južnoj Arbaniji nema hrane.

Bojkot počinje.

Iz Beograda se javlja: Naručeno je četr-
deset hiljada vojničkih kabanica i dvadeset
hiljada pantalona. isključene su bile ponu-
de austrijskih liferanata. Sve je naručeno iz
Varšave.

 

Ko ne čita inserate, neće se takogjer
brinuti za današnji oglas »Srećke u korist
Narodne Hrvatske Straže«, što mu može
učiniti ogromnu štetu. Taj oglas izlazi samo
još danas. Neka ga dakle svatko čita, jer
će biti inače prekasno.

 

Perom i olovkom.

— Zdravlje Sv. O, Pape znatno se po-
boljšava, tako da se smatra izvan pogibe-
lji. S toga se prestalo sa izdavanjem bu-
letina.

— Kralj je primio u utorak ratnog mini-
stra Krobatina u audijenciju, koja je trajala
tri četvrta sata.

— Glavar generalštaba Konrad pl. Hšt-
zendorf predao je kako javljaju ostavku, ali
ju kralj nije primio.

— Nadvojvoda Frano Ferdinand otputo-
vao je iz Miramara preko Trsta u Konopić.

— Iz Petrograda se javlja, da Bugarska
neće ustrajati na tome, da dobije Solun,
ali će od Grčke formalno zahtjevati Kasto-
riju, Kailar i Vodenu.

— Porta je izjavila njemačkom poklisaru,
da prima prijedlog Grčke, koja hoće da
Turskoj vrati vojne zarobljenike.

— Prema gornjoj vijesti, ovih će dana
biti: 5000 turskih zarobljenika iskrcano u
Mersini. Grčka povlači svoje čete sa Chiosa.

— Potvrgjuje se, da su u Port-Said sti-
gli grčki krstaš »Hidra« i dva torpedoraza-
rača, da zapriječe uz svaku cijenu izlaz
»Hamidie«.

— U obavještenim bečkim krugovima go-
vori se, da ruski car neće doći u Berlin na
vjenčanje kćeri njemačkog cara.

— Obzirom na povećane potrebe grčke
vojske, zabranjen je izvoz iz Soluna svih
životnih namirnica.

— Preminuli američki miljarde: Morgan
ostavio je dvadeset milijuna dolara svojoj
supruzi, a sav ostali imetak svome sinu
Johnu Morganu.

— Iz Rima se potvrgiuje vijest, da će ta-
lijanski kraljevski par prisustvovati vjenča-
nju kćeri njemačkog cara u Berlinu.

— U Carigradu je službeno ustanovljen
drugi smrtni slučaj kolere.

— Službeno se javlja, da će Čarikov, biv-
si poslanik Rusije, doći prvo u Beograd pa
u Sofiju, da posreduje megju Srbijom i Bu-
garskom.

— U Beograd su u ponedjeljak dovede-
ni Usein-Urši, turski žandarmerijski major
i još 45 turskih oficira. Svi su sprovedeni
iz Bitolja.

— Petrogradsko »Novoje Vremja« piše,
da se vjeruje u saziv evropskog kongresa
po zaključenju mira. Pitanje o tom riješiće
se u Potsdamu o svadbi ćerke cara Vilima.

— List bugarske vlade »Mir« piše: Može
se reći, da je rat svršen, Predstoji raspušta-
nje vojske, »Mir« je uvjerenja, da će se sa-
veznici držati vijerno obaveza i na Balkanu
će zavladati trajan mir.

— Srpski odbor u Beogradu, za pomoć
vojnićima, oboljelim i siromašnim, sakupio
je 560.624 dinara, a izdao je do sada 340.258
dinara.

— Prema popisu u Bitolju ima sada
60.000 stanovnika, i to 30.000 kršćana i
25.000 muslimana, ostalo su izraelićani i
drugi. Ovogodišnji proračun Bitolja iznosi
po milijuna dinara.

— Javljaju iz Beča, da monarhija neće
raspustiti reservu, dok Srbija ne ostavi Drač.

— Grčka vlada pobija vijest o zaključe-
nju novog ugovora sa Srbijom. Taj glas
proturali su neprijatelji balk. saveza.

— »Ruskoe Slovo« opominje Bugare, da
se progju svagje sa saveznicima, jer bi mo-
gli silno naškoditi Bugarskoj.

— Carigradski »Tanin« savjetuje Jerme-
nima i Kudrima u Maloj Aziji, da se oka-
ne razmirica i prepiraka, jer bi to, veli, mo-
glo užasno nauditi i azijskoj Turskoj.

— U rumunjskoj narodnoj skupštini is-
palio je jedan čovjek s galerije revolverski
hitac i uskliknuo: »Treba čuti vapaj Ru-
na iz Makedonije !«

— Odluka srpske trgovinske i privredne
komore o bojkotu austro-ugarske robe ba-
cila je u brigu trgovce i industrijalce Beča

Pešte.

-— Bugarski prestolonasljednik Boris o-
bolio je od krzamaka i leži u postelji, Ni-
jesu nastupile nikakove komplikacije,

— U jednom dijelu Carigrada opet je u
utorak buknuo požar. Izgorilo je preko dva-
deset kuća.

— Na 20. o. mj. navršilo se 40 godina
bračnog života bavarskog princa Leopolda
i princese Gizele, ćerke našeg kralja. Ci-
jela Bavarska učestvuje u intimnoj poro-
dičnoj svečanosti.

— Iz New-Yorka se javlja, da je prilikom
godišnjice katastrofe »Titanika« posvećen
svjetionik, koji je podignut za uspomenu
ua žrtve. Svjetionik ima promjer od 12 en-

milja.

— Prema bugarskim podatcima u balk,
ratu poginulo je 80.000 Bugara, 22.000 Sr-

 

ba, 11,000 Grka i 6000 a toj
ne ubrojivši ranjene.

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Domaće vijesti.

Osječko dramatično društvo
na putovanju. Čitamo u sarajevskoj
»Hrv. Zajednici«: Prošlih 14 dana gostova-
lo je u Tuzli Hrvatsko narodno kazalište
iz Osijeka. Lijepom uspjehu gostovanja do-
prinijelo je složno nastojanje svih hrvatskih
društava i pojedinaca, te je uprava kazali-
šta za uzvrat ponudila okružnom odboru
H. N. Z. besplatnu prestavu za hrvatsko
seljaštvo.

Odabran je rodoljubni komad »Petar Zrinj-
ski«, koji je u nedjelju 6. o. mj. poslije po-
dne odigran pred punom dvoranom naših
seljaka. Prisutno je bilo oko 700 osoba, te
su se megju seljaštvo umiješali naši djaci
i inteligencija, tumačeći im pojedine prizo-
re za vrijeme cijele prestave.

Kazalište je odavle otputovalo na gosto-
vanje u Travnik, a zatim će u Sarajevo i
Mostar, pa ih tamošnjem općinstvu i okru-
žnim odborima H. N. Z. toplo preporuču-
jemo.

Punomoćnice osobama, što
žive u Americi. Ministarstvo trgovine
razaslalo je zemaljskim političkim vlasti-
ma ovu odluku: Radi smrti austrijskih dr-
žavljana, koja se desi u Americi, često na-
stane nužda, da pokojnikova rodbina, koja
ostane u Austriji, izdade punomoćnicu o-
sobi, koja živi u Americi, eda potraži svoje
pravo na nasljedstvo.

Po konsulatskim izvješćima, u većini ta-
kih slučajeva, agentima, pisarčićima, gosti-
oničarima i drugim osobama, što žive u A-
merici a kojih baštinici u domovini ne po-
znaju iz bližega, pogje preko pokojnikovih
prijatelja i srodnika za rukom, da od ba-
štinika dobiju punomoćnicu, pak da onda
sasvijem ili barem većinu dijelom prone-
vjere ostavljeni novac.

Da se izbjegne izdavanje punomoćnica
takim osobama u Americi, Ministarstvo pra-
vosugja već je preporučilo gragjanima u
zemlji, da se u takovim slučajevima obrate
posredovanju konsulatskih vlasti, koje su u
prilici, da uspješno obezbijede prava zani-
manika. Tom je prilikom Ministarstvo pra-
vosugja istaklo, da bi se pri izdavanju pu-
nomoćnice kojoj konsulatskoj vlasti trebalo
postarati, da se izrijekom opozove slučaj-
ne prethodne punomoćnice trećim licima.

Neprestano jako priviranje takih puno-
moćnica, izdanih onima koji tragaju za na-
sljestvima, pošto sprečava zaštitnu radinost
naših konsulatskih ureda, navelo je Mini-
starstvo trgovine, da s obzirom na zaštiće-
nje novca, ostavljenoga u nasljestvo od na-
ših iseljenika, pozove zemaljske vlade, da
jako opomene pučanstvo, da ne izdaje pu-
nomoći.ica osobama, što žive u Americi.

Protiv javnih zahvala liječni.
cima i ost. Društvo liječnika u Kranj-
skoj upravilo je općinstvu poziv, da izbje-
gava javne zahvale liječnicima, jer bi mnogi
mogli misliti, da su takve zahvale poručene
od samih liječnika, u svrhu reklame. To li-
ječnika ponizuje i škodi ugledu liječničkog
stališa, i zato takvom zahvalom nije uči-
njena liječniku nikakva usluga. Svaki će se
liječnik brinuti za svoga pacijenta i nasto-
jati, da ga ozdravi, jer je to njegova duž-
nost i takve su zahvale neumjesne.

Sdruge pak strane na ovo primjećuju,
da bi trebalo jednom za uvijek prestati i
sa sličnim zahvalama i kagjenjima n. pr.
prilikom premještaja učitelja, učiteljice, či-
novnika i ost., jer ih se i ponizuje kad se
ističe da su revno vršili službu i bili pre-
dusretljivi u svom zvanju. To im je samo
dužnost, što moraju da sdušno vrše, jer
obvezani platom i obećanjem, a opet u svom
interesu unapregjenja.

Iz Hrv. Akad. Kluba u Zagrebu
primamo : Najljepše zahvaljujemo dvjema
općinama, naime dubrovačkoj i orebićkoj,
jer su prve shvatile svoju dužnost, te nam
financijalno priskočile u pomoć s odregje-
nim svotama; prva naime sa 50 kr., a druga
sa 20 kr, One su do sada jedine, koje su
shvatile naš program, naime da pitanje re-
ciprocitela nije samo djačka slvar, nego
sveukupnog nam naroda, te da bez uzaja-
mne pomoći nema uspjeha. Nek drugima
služe uzorom | — Odbor za reciprocitet.

Sitno vijesti. Dr. D. Ljubić (lld Bog-
danov) u Zadru dobio je dozvolu za tiska-
ru. Pokrenuće novi list »Jugoslavija«, jer je
kod nas i onako »malo« listova !,.,

—- Poznati stručnjak, ravnatelj realne gi-
mnazije u Bjelovaru, Gustav Fleischer, po-
činio je samoubistvo u školi za vrijeme na-
zornikova pregledanja škole, Uzrokom su
financijske neprilike,

 

— Osječkom drž. odvjetništvu sam se
prijavio glavar željezničke postaje u Koški,
Madžar Alojaš Popp, izjavivši, da je kroz
dulje vremena pronevjerio 26.742 Kr.

— Primili smo uredovni imenik pretpla-
tnika državnih telefonskih mreža u Dalma-
ciji, potrebit svakome pretplatniku. Cijena
primjerku 60 para. Može ga se dobiti kod
telefonskih centrala u Dubrovniku, Spljetu
i Zadru.

— Bečki listovi donose, da je odlučeno
austrijsko oružništvo militarizovati. Upravne
će poslove preuzeti ministaistvo za zemalj-
sku obranu.

— Javlja se, da je na sastanku riječkoga
guveroatora grofa Wickenburga i ministra-
presjednika Lukacsa odlučeno, da se na Ri-
jeci uvede komesarijat, ako općina u pita-
nju državne policije ne popusti.

— |Iz Pirana u Istri nestalo je tal jana-
škog kaponje ć. k. notara dra. Jurja Loren-
zinia. »R. Novine« donose, da je kažu s
njim nestalo i — 300.000 kruna!

 

Pod hrvatskom trobojom u Beogradu.

Beograd : U srijedu poslije podne stao se
kupiti silan svijet u središte grada, na vi-
jesti o padu Skadra. Vojne muzike skupile
se pred spomenikom Kneza Mihajla. Kor-
poracije izniješe zastave. Sveučilišna omla-
dina iznijela je kombinovanu srpsko-hrvat-
sku zastavu. Kad je povorka krenula, došla
je masa studenata sa. hrvatskom trobojom,
što je od gragjanstva bilo burno i oduše-
vljeno pozdravljeno. Vojna je muzika za-
svirala »Lijepa naša domovino«, uz burno
dugotrajno klicanje.

 

O kralju Nikoli i
Crnogorcima po svijetu.

London: Glas o junaštvu Crnogoraca ta-
ko je djelovao, da je ushićena za kralja Ni-
kolu i štampa konservativna; svi listovi do-
nose članke u slavu Crnogoraca i sliku kra-
lja Nikole.

Ljubljana: Zabranjeno je svako slavlje.
Silom skinute zastave sa raznih mjesta.

Prag: Vlasti zabranile skupštinu da če-
stita Crnogorcima. Organi vlasti rastjerali
mnoštvo. Silom skinute zastave sa kuća i
dućana.

Rim: U Rimu, Milanu, Veneciji velike
manifestacije za kralja Nikolu i Crnogorce,

Petrograd: Sva štampa najvećim odušev-
ljenjem slavi pobjedu crnogorsku. Petrograd
u najvećem veselju. Javno mnijenje osu-
giuje vladino držanje. Po crkvama su mo-
lestvija za poginule Crnogorce.

Beograd: Vlada je objavila velikim sila-
ma, da se vojska Srbije počela povlačiti iz
cijele Arbanije. >

 

Skadarska kriza.

Beč: Štampa bečka piše kao preneraže-
na. Do prekjučer pisala sigurno da Crno-
gorci neće u Skadar, jučer je iznenadio
glas, da su u Skadru. »Reichspost« i »N.
F. Presse« traže da Austrija stupi u akciju,
ili da se Crnogorci povuku, ili da vojska
evropskih država zaposjedne crnogorske
luke, ili da se dade mandat Austriji, da ona
to učini.

Večernji listovi nadodaju zahtjevu, da se
dade mandat Austriji, da vojskom ugje u
Skadar, da ga uzme za Arbaniju.

 

Povlačenje srpske vojske iz Arba-
nije. — Anarhija.

Beograd: Zvanično je sinoć potvrgjeno,
da srpska vojska ostavlja čitavu Arbaniju
unutar neospornih granica. Sve čete silaze
moru i biće prevezene u Solun. Naglom
evakuacijom ostaju albanski krajevi prepu-
šteni potpunoj anarhiji. Već dolaze iz Ti-
rane i s rijeke Devoli vijesti o megjusobnim
borbama i pokoljima izmegju Arnauta.

Evakuacija srpske vojske biće potpuna.
Time Srbija izvršava obećanje dano pred
desetak dana, da će ostaviti Arbaniju, kad
je velevlasti ograniče, Srbija neće da duže
troši ma držanje reda u oduzetoj zemlji,
Anarhija koja počinje čim izlazi srpska voj-
ska najbolje pokazuje nesposobnost Arba-
nije. Pitanje uvogjenja uprave i reda zada-
vaće velikih neprilika silama. Nije isklju-
čeno, da Džavid paša iz Valone s turskom
vojskom preuzme uvogjenje reda u ime
Turske,

 

Kako je osvojen Skadar.
Esad-paša netom je potpisao protokol o
predaji Skadra, Turcima A e
U 1
ma. sljariar ocj crnogorske zastave na

 

 

God. IX.

Velikom Tarabošu, Brdici i Citadeli. Za ti-
jem su crnogorske čete ušle u Skadar. Sa
sviju strana grada objavili su topovi osvo-
jenje Skadra.

Turska se vojska postepeno povlačila sa
skadarskih pozicija. Crnogorci su mirno i
dostojanstveno zauzimali napuštene polo-
žaje. Računa se, da je turska posada Ska-
dra brojila oko 32.000 vojnika. Položaji su
bili vanredno utvrgjeni, sa kojih je u ovom
ralu ispaljeno oko 50.000 topovskih metaka.

 

Bečki listovi i Skadar.

Svi bečki listovi donose opširne članke
i izvješća o zauzeću Skadra i njegovim po-
sljedicama. Priznavaju težinu položaja, u
kojoj se sada nalazimo, kao nemogućnost
da se Skadar oduzme Crnoj-Gori. Položaj
je vrlo zamršen, pa se je bojati ozbiljnih
komplikacija. Bečki listovi ističu opće mi-
šljenje, da će držanje Italije odlučiti sa sud:
binom Skadra,

 

 

Ako Italija prizna osvojenje Skadra kao
svršenu činjenicu, što je sasvim moguće,
onda bi skadarsko pitanje ostalo neriješeno
diplomatsko pitanje kao i mnoga druga.
Oduševljenje u nezavisnoj italijanskoj štampi
o zauzeću Skadra veoma je zabrinulo bečke
političke krugove.

Osječko operno-operemo drušfot.

U subotu bila je repriza »Baruna cigani-
na« i počasna večer g.ce Ašenbrener i g.
D. Mitrovića. Što smo već rekli o dobrom
uspjehu prve predstave ove operete to mo-
žemo još bolje ponoviti za ovu reprizu to-
liko u pitanju pjevanja koliko i sviranja or-
hestra. (Publika je željela imati i štampani
tekst ove lijepe operete, ali ga kod mjesnih
knjižara nije bilo; ni u Zagrebu, rekoše
nam, nema ga na prodaju; — zaista kra-
sno I) G.ci Ašenbrener, koja nas je one ve-
čeri zadivila i arijom iz op. »Mignon«: »Znaš
li taj divni kraj...«, poklonjena je tada ki-
ta cvijeća i dar, a g. D. Mitroviću, koji je
na opće zadovoljstvo ispjevao Rudolfovu
ariju iz op. »La Bohćme« i, na aplauz, još
i ariju iz op. »Pagliacci«, poklonjen je lo-
vor-vijenac i dar.

U nedjelju i ponedjeljak pjevan je »Fra
Diavolo«, najpopularnija komična opera fran-
cuskog komponista Auber-a; u ponedjeljak
(zadnja predstava) bila je počasna večer g.
Vukovića i g. kapelnika dirigenta S. Paul-
sena. Drago nam je bilo čuti i »Fra Diavola«,
ali bismo ga radije bili čuli koji dan prije.
Da moramo, pak, mnogošta oprostiti i pje-
vanju i sviranju pred samu oprosnu i pred
zadnju počasnu večer, to nam nije išlo u
glavu. U ponedjeljak nam je pri predstavi
srce stalo na mjesto i minulo nas je ne-
ugodno raspoloženje od dana prije. Po-
hvalno, ipak, ističemo pjevanje g.ce Ašen-
brener, a i g.ce Kocian; od muških ističe-
mo nada sve g. Lubina. Gg. de Jearneaux
i Horsky uložili su svoje sile da svoje u-
loge što bolje izvrše, i to im je donekle
uspjelo. U komičnim ulogama dopali su nam
se gg. Vuković i Uher; prvi je bio baš izvrstan.
Bio je počašćen od publike, kojoj je bio
uvijek vrlo simpatičan, lovor-vijencem i da-
rom. Predmetom zanosnih ovacija bio je taj
put i g. Stjepan Paulsen, čiju valjanost i
požrtvovno zauzimanje imali smo prigode
kroz ovu sezonu da upoznamo. Te oprosne
večeri publika je posvjedočila svoje usrdno
priznanje i vrijednoj g.ci Makušinskoj i
svome miljeniku g. Stojkoviću. Poklonjena
im je po kita cvijeća i lovor-vijenac, —
Zbor, premda izmoren napornim pjevanjem
kroz ovu sezonu, htio je i na rastanku da
pokaže svoju valjanost.

Sa tom predstavom svršilo se je kod nas
gostovanje vrijednog Osječkog  opernog-
operetnog društva, koje je ostavilo naš grad
u utorak u jutro, i ostalo nam u vrlo do-
broj uspomeni.

Mi Dubrovčani želimo ga, bez sumaje,
što prije opet vidjeti i čuti u svojoj sredini,
i to — iskreno kažemo — unekoliko refor-
movano. Tu potrebu, uvjereni smo, osjeća
i samo ovo društvo. Osobe onako vrijedne
i dostojne pohvale ne mogu ne čeznuti za
višim stepenom u svojoj lijepoj umjetnosti,
koja uz lijepo pjevanje goji ujedno i lijepu
našu riječ, lijepi naš izgovor, lijepi naš na-
glasak. (Ono što je tugje i pogrješno to se
uz naše dobro ne smije podržavati!)

Vrsni personal Osječkog društva sa udiv-
ljenjem je hvalio dubrovačku publiku, bez
razlike stranaka, jer da je simpatično i pra-
vim razumijevanjem pratila njegov umjet-
nički rad na dubrovačkim pozorišnim da-
skama. Milo nam je da su naši sugragjani
pravom zaslužili tu lijepu pohvalu. Onako
posjećeno kazalište kroz cijelu sezonu ri-
jetko smo vigjali.

 

 

———— zau