In GG DA 3

 

 

a

 

Br. 427.

zato joj nije moguće dati odgovora. Za tijem
je primio crnogorski mirovni delegat Popo-
vić u Londonu naredbu, da protiv robija

 

sauija će sama postupati“,

cirkularnu notu velikim silama, u ko-
iopćuje prijedloge, koje će Austro-U-
| dati ma ambasađorskoj reuniji. Berch-
told moli velesile, da dadu upute svojim
ambasadorima na način, da dogje do jedne
odluke, Austrija smatra posve suvišnim za-
ključak: ambasadora od prošloga petka, da
se potpuno provede blokada. Austr.-ug. ad-
miral Njegovan priopćio je, da je blokada
već efektivna i usprkos toga blokada nije
postigla svoje svrhe. Grof Berctitold s toga
traži, da se velesile neposredno obrate na
kralja Nikolu energičnim pozivom, da bez
zavlačenja isprazni Skadar. Ako bi on to
odbio, imalo bi se odmah zaključiti glede
uspješnih prisilnih mjera protiv njega. Ako
se to dogodi, Austrija će čekati uspjeh re-
unije; ali ako reunija poklisara ne stvori
nikakva zaključka ili mjere, koje će predlo-
žiti reunija, za Austriju ne budu dostatne
za ispražnjenje Skadra, tada će Austrija sa-
ma postupati.

 

Crna-Gora neda Skadra.
U Crnoj Gori ne pokazuje se ni nialo

. sklonosti na popuštanje. Poluslužbeni »Ce-

tinjski Vjesnik« piše, da Crna-Gora niti pod
prijetnjom potpunog uništenja Skadra neće
napustiti. U Crnogorskim vojenim krugovi-
ma držanje postaje sve agresivnije i govori
se, da će austro-ugarski ekspedicijski zbor
moći ući u Skadar samo ako najprije po-
bijedi crnogorsku vojsku. Kralju se neće
dozvoliti; da preda Skadar, dok crnogorska
vojna; moć ne bude sasvim uništena.

Nadalje donose bečki listovi vijest iz Ko-
tora, da se Lovćen utvrgjuje i naoružava sa
novim srpskim topovima. Kralj je Nikola
izjavio pred nekojim diplomatama, da vojska
nikako ne dopušta predaje Skadra.

Prestolonasljednik Danilo došao je u Ska-
dar na čelu pet hiljada Crnogoraca. Na tvr-
gjavi.vila.se crnogorska zastava. Držao je
vojnicima govor, u kojem je kazao, da Cr-
nogorci nijesu zato zauzeli Skadar, da se
iz ovoga grada opet povaku. Oficiri su pre-
stolonasljednika Danila nosili na ramenima
kroz redove crnogorske vojske, koja ga je
oduševljeno pozdravljala.

Izmegju Crne-Gore i Esad-paše.

Esad-paša sprema proklamaciju na sta-
novništvo. Arbanije, u kojoj će izjaviti, da
Arbanija treba da živi u mirnim odnosima
sa Crnom-Gorom, a braniti se mora od u-
tjecaja sa ma koje druge strane,

Turska vlada neće zvati Esad-pašu na
odgovornost radi predaje Skadra i učinje-
nog sporazuma sa Crnom-Gorom odnosno
Arbanijom, samo će tražiti od njega, da joj
vrati one poljske topove, koje je uzeo so-
bom, odlazeći iz Skadra.

Turska vlada izjavljuje, da joj nije bilo
ništa poznato o proklamaciji Esad-paše i o-
na je tek iz stranih novina doznala za nje-
gove planove.

U Kroji, starom gradu Skenderbega, Esad-
paša proglasio se je u ponedjeljak knezom
Arbanije, uz oduševljenje aklamacije svojih
četa, koje su mu prisegle vijernost na život
i, smrt. Igleda, da Crna-Gora simpatijom
prati ovaj pothvat Esad-paše. Megjutim Dža-

koji je tu negdje u selu u poslu. Nijesam
više razumio ništa niti vjerovao samu sebi!
G. doktor zahvali i izrazi želju da bi smo
mi sami uz pratnju eventualnog kojeg se-
ljačkog djeteta pošli da potražimo slavnog
slikara. Gca. Anna, tako se zove to krasno
dijete velikog Tetmajera, uzme na to selja-
čki plet i ponudi mam se za pratnju. Neg-
dje blizu jednog potoka bila je grupa va-
trogusaca sa spravom i kolima, a pred nji-
ma je stajao ovisok, sijed i prosto ua gra-
gjansku obučen čovjek. To je bio neumrli
slikar Wowelske katedre, Tetmajer. Gca. nas
Anne predvede k njemu. G. doktor ga je već
poznavao, na što mu on prestavi mene i
gcu. Atćh. Na glas o kakvom veleumu čo-
vjek obični stvori o dotičnomu neku naro-
srati sliku, prama veličini prvog dojma o
slave. A ipak i to su prosti

rr kao svi drugi! A Tetmajer ? ! On je
celebritet umjetničkog svijeta, zastupnik polj-

seljačke stranke na carevinskom vijeću,

vid-paša maršira sa svim svojim četama pre-
ma Tirani, kao saveznik Esad-paše.

Kralj Nikola o Skadru.

Bečka »Reichspost« donosi iz Kotora, da
je crnogorski kralj Nikola u nedjelju u ve-
čer primio austro-ug. poslanika bar, Giesla,
koji traži bezuvjetno ispražnjenje Skadra. U

[ponedjeljak u jutro htio je poslanik otpu-

tovati u Kotor, ali ga megjutim dostiže po-
ziv kralja, da dogje u audijenciju u 10 s.
pr. podne. Glede ovog razgovora doznaje
se iz pouzdana vrela samo to, da je kralj
Nikola izjavio, da neće Skadra nikad od-
stupiti. Ruski poslanik. na Cetinju potiče
kralja Nikolu na ustrajnost.

Kralj je Nikola u ponedjeljak primio se-
dam arbanaških poglavica iz skađarske o-
kolice, te im je izjavio, da je njihova suđ-
bina za sva vremena vezana s onom Cr-
ne-Gore.

Marljivo se nastavljaju vojne pripreme
Crne-Gore protiv Kotora. Od ponedjelnika
postavljene su na pozicije izmegju hridina,
nad cestom iz Kotora prama Njegušu i Ce-
tinju, mitraljeze. Uzvisine nad Kotorom za-
posjednute su mnogim svježim četama, ko-
je su se ondje utaborile.

Ultimatutn Austrije?

Bečki listovi donose, da je uslijed rezul-
tata ambasadorske sjednice od ponedjelnika
nastupio slučaj, da Austrija, brzinom koju
zahtjeva položaj, na svoju ruku poduzme
nužne mjere za poštivanje odluka Europe
u pitanju Skadra. Sa dobro upućene strane
priopćuje se, da se položaj tumači u smi-
slu, da od toga časa Austrija započimlje
svoju akciju protiv Crne-Gore, a to zapo-
čimlje prvo na diplomatskom polju, tijem,
što će se Crnoj-Gori upraviti ultimatum.
»N, Fr. Presse« prima iz Rima, da je tali-
janska vlada protivna, da se dade samo je-
dnoj velevlasti mandat akcije protiv Crne-
Gore i traži zajednički postupak sviju vla-
sti. Talijanska vlada u ostalom nastoji naj-
većom energijom uplivati ma Crnu-Goru,
da popusti u pitanju Skadra. Uvjerava se,
da je kralj Viktor Emauuel osobno podu-
zeo korake kod kralja Nikole.

Uzbugjenje u Parizu.

Pariški listovi pišu veoma uzbugjeno.
Ako se izuzme službeni članak u »Matinu«,
koji hoće da umiri javnost, svi listovi is-
tiču, da je položaj sasvim ozbiljan i da se
zbog odgode sjednice poklisarske reunije
još više zaoštrio.

Crna-Gora ne odstupa od Skadra.

Službeni list crnogorske vlade »Glas Cr-
nogorca«, priopćujući brzojavne čestitke, što
ih je kralj Nikola primio od vladara bal-
kanskih saveznih država povodom zauzeća
Skadra, izjavljuje, da je ova sjajna srpska
pobjeda dodijelila Skadar Crnoj-Gori za
vječna vremena. Isti list donosi, da pred-
stoji neposredno svečani ulazak kralja Ni-
kole u Skadar.

Beograđski dopisnik »Corriere della Sera«
javlja, da je izjavio crnogorski ministar fi-
nancija dr. Drljević, koji se nalazi u Beo-
gradu, da je Crna-Gora tvrdo odlučena, da
Skadar ne napusti ni za kakve teritorijalne
ili financijske kompensacije, koje bi joj nu-
dile velike sile, pa ma kakvi bili prijedlozi
velikih sila. Crna-Gora žrtvovala je previše
za zauzeće Skadra i samo posjed ovoga
grada može donijeti zemlji mir.

2 —što je moguće bolje i finije odgojena, a
izmegju seljanke i njih nema nikakove ra-
zlike ! Njegova je kuća kao i sve ostale se-
ljačke kuće, jedino valjda što se tiče unu-
trašnjosti u redu, namještaju i čemu dru-
gomu bit će razlika. U Brenovicama je on
sve! On predvodi od njega utemeljeno se-
ljačko vatrogasno društvo, on nadgleda ško-
le, podučava taj narod u svemu što mu je
potrebno, pomaže mu u koliko najviše mo-
že i svjetom i radom, Kad sam na ovom
mjestu, neće biti na odmet da nešto napo-
menem.

Kad je diljem čitavog svijeta odjeknula
slava pobjednog slavenskog oružja nad gor-
dim nekada polumjesecom, te kad se ono

 

Domaće vijesti.

»1Ill Dalmata“ i povrjede jezi-
Šne naredbe. Pišu nam iz pokrajine:
»II Dalmata« drži se one: »napani prije
nego budeš napanut«. To je njegov način |
vojevanja, i to ga karakterizuje. Neprestano
se tuži ma »povrjede jezične naredbe«, i
malo koji broj a da ne iznese kakvu ne-
slaštinu. Tako i ovo dana uhvatio se sa
uredovnom jednom upravom zato što na
uređovnim envelopima nije dvojezičan nat-
pis vlasti koja šalje .pismo. Promislite, da
li je tu malo fanatizma! A što bi bilo da
se mi počnemo tužiti, da zavodeći se za
njima postanemo agresivni? Ne zna li »Dal-
mata« — megju ostalim mnogim povrje-
dama — da su njegovi komšije birokrate
tako zloupotrebili jezičnu naredbu, da su
uredovni jezik sveli samo na pismeno ure-
dovanje, dočim cijelo usmeno uredovanje
vode jeđino na talijanskome jeziku, pod
izlikom da se jezična naredba »ne odnosi«
na usmene uredovne posle. Najboljim je
dokazom skoro cijelo Financijsko Ravna-
teljstvo u Zadru, da druge i ne spominjemo.
A ne znaliito, da je Ministarstvo Financija
kao megju prvijem koji krše rečenu naredbu
na našu štetu, jer slijedi izdavati List Na-
redaba za našu pokrajinu samo na talijan-
skome jeziku? A ne zna li još, da se pro-
tiv jasne zakonske odredbe na njemačke
podneske, koji su nažalost dopušteni, od-
govara njemački a ne hrvatski? A zna li
da u nekim uredima niži činovnici mesmiju
drugčije općiti sa glavarom ureda nego ta-
lijanski, i da na njihov pozdrav u materin-
skom jeziku meće niti da mu odgovore?
A zna li na svrhu i to, da sve dok nije bio
uveđen hrvatski kao uredovni jezik, sve mi-
nistarstvene naredbe, koje su kao i sada
dolazile iz Beča u Zadar na njemačkome
jeziku, dostavljale su se podregjenim  vla-
stima i uredima u talijanskome prijevodu,
a sada? valjda »iz ljubavi« prama našemu
jeziku dostavljaju se ne u prijevodu nego
u prijepisu njemačkome!

Za sve ovo spravni smo sa dokazima.
Drugi ćemo put štogod krupnijeg. U toliko
stavljamo na srce našijem ljudima ove stvari,
stvari koje se donekle tiču narodnog nam
ponosa.

Mažna izjava zastupnika Za-
gorca. Glasoviti Scotus Viator, koji je
nedavno bio u našim krajevima, bio je sa-
vjetovao zast. Zagorca da se u ime potla-
čene Hrvatske podastre memorandum na
poklisarsku reuniju u Londonu. Scotus Via-
tor istodobno obećavaše da će u javnosti
zastupati stanovište memoranduma. Odno-
sno pismo Scotusa sadržavaše i ove retke:
»Od duže sam vremena u neprilici. Svaki
prijatelj dunavske monarhije mora da bol-
no osjeća, kad gleda potpunu nesposobnost
u mjerodavnim krugovima bečke i magjar-
ske vlade, koje nijesu u stanju da urede
bezvlagje kod južnih Slavena i kad vidi
kako se te vlade. rado laćaju starih metoda

trijskoga policaj-
noga vladanja. Sve mi se čini, da će sa-
svim brzo biti kasno: da se stvari promije-
ne«. — Zast. je Zagorac toplim riječima
zahvalio uglednomu engleškomu piscu za
njegovo živo zauzimanje za hrvatsko pita-
nje i nadodaje, da se zaključilo, da se ni-
kad više nikomu neće slati nikakvi memo-
randumi, već da će se pustiti neka stvari

 

idu slobodno onako, kako idu — svojim

+ ||emije da traži od nas Hrvata uopće, a po-

otovo od nas pravaša, da budemo više
dinastični gaustrijanskiji, nego li su sami
mjerođavni faktori u monathiji«.

te supruga pokojnoga baruna Levina Rau-

cha, takogjer bivšega hrvatskoga bana, An-
tonija barunica Rauch, rogjena grufica Ser-
mage od Medvedgrada. U petak prije podne
bila je sahranjena uz veliko učestvovanje
hrvatske aristokracije i službenih lica.

Podružnicama Družbe sv. Ći.
rila i Metoda. PZrimamo od Ravna:
teljstva Družbe: Još su uvijek nepromije-
njene prilike, koje već preko godinu dana
sprečavaju našu Družbu u sabiranju prinosa
u onim hrvatskim krajevima, gdje je ona
do sada crpla najveću svoju korist. Te ža-
losne prilike paralizuju Družbin rad tako,
da je već nekoliko puta došla u položaj,
da nije mogla udovoljiti niti svojim redo-
vitim obvezama. U ovim kritičnim časovima
morale bi joj priskočiti u pomoć njezine
podružnice. Opetovano smo pozvali ugledne
odbore svih naših podružnica, da bi u tom
smislu poradili, ali su se tom pozivu samo
rijetki odazvali. Stoga se ponavlja poziv i
moli sve naše podružnice, da od svojih čla-
nova saberu i što prije dostave sakupljeni
novac. Osim toga pozivljemo sve ugledne
odbore naših podružnica, da — ako nijesu
to do sada učinili — sazovu glavnu godi-
šnju skupštinu, na kojoj će se megju osta-
lim izabrati odaslanici na ovogodišnju glavnu
skupštinu naše Družbe. Spomenuta će se
skupština držati dne 25. Svibnja u Kršanu.

Podružnice, koje su svojim dužnostima
udovoljile, umoljavaju se, da bilo priregje:
njem kakove zabave, ili bilo kojim drugim
putem namaknu našoj Družbi što izdašniji
izvanredni prinos, te da joj tako onemo-
guće zastoj, koji bi u današnjim vremenima
bio našem narodu u Istri od najkobnijih
posljedica.

Bivši ministar Kovačević u-
mro. Poznati ultra-magjaron i jedan od
prvih stupova Khuenove tiranije u Banovini,
P. Kovačević, umro je u petak u Zagrebu.
Svojedobno je bio velikim županom, kao
takav se je dao na silu izabrati za narodnog
zastupnika, kasnije je bio takogjer ministar
»za Hrvatsku«.

Pokrajinski muzej za naro.
dni obrt i umjetnost. Primamo iz
Spljeta : Kalendar, što ga je Ravnateljstvo
ovog Muzeja izdalo za g. 1913., u svrhu da
našu javnost zainteresuje za plastične tvo-
revine narodnog umjeća, potpuno je uspio,
jer se izdanje uza sve zakašnjenje, skoro
sasvim raspačalo, a i kritika ga je veoma
prijazno popratila.

Zbog toga se Ravnateljstvo Muzeja odlu-
čilo, da i za g. 1914. izdade sličan kalen-
dar, u kom će se publikovati ne samo spe-
cijalne radnje o narodnom umjeću, već i
druge, općenitijeg folklorističnog značaja, da-
kle i radnje koje se bave narodnim običa-
jima i drugim osebinama, te objašnjuju nje-
gov individualitet.

Ovaj Muzej sam po sebi i srestvom o-
vakovih publikacija, ne samo što doprinosi
očuvanju pučkog umjeća, već i uopće ko-
tisti narodnoj kulturi te ojačanju njegove
moralne i materijalne snage, pak se može
pouzdano očekivati, da će svi narodui pri-

tokom, te puklo kud puklo, jer miko ne|jatelji i pozvanici njegovih osebina, drago-

hoće da za svaki slučaj budu spravni, Ta-
kovom jednom narodnom društvu Tetmajer
je vogja, učitelj i pokrovitelj. Nikada neću
zaboraviti ono, kad sam mu, gledajući ga,
gdje sa praga svoje kuće, prije nego li nas
je u nju uveo, komandira jednoj maloj četi
već starijih seljaka, zadivljeno doviknuo, »ta
gospodine, vi ste tu i generall« a on ini

| odvratio ; »za opću narodnu stvar i najpro-

stiji vojnik i« Nijesam napomenuo, koliko
se je veselio, videćt kod sebe goste iz da-
lekih južnih slavenskih zemalja. Kad je do-
znao da sam Hrvat, prva mu je bila, da
me pita »a kako tužna Hrvatska pod apso-
lutizmom ? !« Odvratio sam mu onako, kako
mi je u taj čas pri duši bilo, a on nado-

vezao »a Arbanija će bit slobodna | I« Za-|

čudio se je kad sam mu rekao, da sam Dal.

matinac, pak veoma ugodno spominjao neke |

svoje kolege u bečkom parlamentu a naše
nar. zastup., kao n, pr. gg Biankiuia, Tre-

 

 

sića, Čingriju, , O komu. reče da
je valjan političar, te Laginju i još neke. U
njegovoj sobi, gdje ćete naći čitav arsenal
|starog oružja, samo nikakvog traga te bi |
mogli promisliti, da se nalazite u kući ve
rta a što me BRP SEA
(čudilo, pokaza mi dar naše hrv. spisateljice

Zdenke Marković, krasnu : crvenu  graničar-
sku kapicu sa natpisom »Živjela Hrvatska!«
i jednu lijepu frulu omotanu hrvatskom tro-
bojom. Dugo smo se razgovarali o raznim
političkim pitanjima, nadasve o novoj izbor-
noj reformi za Galiciju, o čijem rezultatu
jako pesimistički misli, pak svratismo pažnju
i na Balkan. Pokaza nam jednu njemač.
polit. brošuru, čini mi se s naslovom »Al-
baniens Galgatha«, gdje se iznose razna
tobože zvijerstva saveznih vojska, nadasve
Srba, te se apelira na kulturnu Evropu, da
se pobrine za to, pak nam reče, da on mo-
ra odgovoriti, jer gdje je bila Evropa onda
kad su Turci nad tom tužnom rajom činili
prava zvijerstva?11 U veselom i prijatnom
razgovoru sa tako ljubeznim čovjekom čini
mi se da bih.bio stao dugo, dugo, seli na-
žalost, njega su zvale druge dužnosti, u pr-
vom redu narod, i morao nas je ostaviti

gospogii ženi, kako rekoh seljanki, ali tako-|
gjer finoj osobi, te Haniji (Anni) s kojom sam:

se ugodno mogao baš o svemu da razgo-
varam, kako se ne spominjem, da sam u
životu ikada susreo in je i razbo-

ritije djevojčice, Reče mi: »Vi ste se vje.
žbali dugo i slavno ste svršili svoju zadaću, |

a mi se tek vježbamo i nadamo se biti ne

;|še javne kulturne
|vak itanjima, da bi
ulaola bivša Ščišlča, U Zigabčl Ne N+ LMS
je umrla majka bivšega bana Pavla Raucha |;

God. IX.

voljno svojom saradnjom poduprijeti ovo
nastojanje.

Radi toga, ovo Ravnateljstvo moli sve na-
ra

   
 

stavili kakvu svoju rad
zna «da bude publikova
Muzeja, =. Zuti a
Primaju se: anvatndiji i slike ili
tovi klišeji, koji radaju objašnjuju, te
prama prilikama u njemu i otisnuti.
Ravnateljstvo: će nastojati; da" katenđar *

  

bude na vrijeme gotov te moli, du se ne |

kasni eventualnim prilozima i najljepše za-
hvaljuje na podupiranju. — Spljef, — Ra-
vnateljstvo pokrajinskog Muzeja za narodni
obrt i umjetnost. Ravnatelj: ing. K. Tončić
pl. Sorinjski.

Preventivna oenzura za tis.
kopise o balkanskim pitanjima.
Komesarska vlada u Hrvatskoj / proslavila
se je s jednom novom »savremenom« na-
redbom, »Narodne Novine« donose u broju
od petka slijedeću nedopunitbenu naredbu
u dosadašnjim preventivnim mjerama glede
tiskopisa:

U posljednje vrijeme izlažu se na ogled"
i nugjaju na prodaju u raznim trgovinama
i knjižarama tiskopisi, sastavci, brošure +
slično, koje — raspravljajući o sada aktuel-
nim pitanjima balkanskog poluotoka — na-
stoje načinom svog pisanja razdraživati proti
postojećim državnim temeljnim uredbama
ili ih ponizivati.

Pošto -je raširivanje odnosno izlaganje
tiskopisa, kojih je sadržaj i to naročito u
pravcu $. 65. k, z, kažnjiv, zabranjeno, to
savezno sa naredbama od 3. travnja 1912.
broj 1595/Pr. i od 15. svibnja 1912. broj
2310/Pr., kojima se odregjuju privremene
preventivne mjere glede tiskopisa, obnaluzim
odrediti, da su svi knjižari odnosno proda-
vaoci tiskopisa dužni sve tuzemne kao i
inozemne tiskopise (knjige, sastavke, bro-
šure i slično), koje raspravljaju o aktuelnim
pitanjima balkanskog poluotoka, prije raši-
rivanja odnosno izlaganja predložiti na cen-
zuru nadležnoj redarstvenoj oblasti. Dok
redarstvena oblast ne podijeli dozvolu ra-
širivanja, ne smije se takav tiskopis raširi-
vati odnosno izlagati na uvid.

Redarstvena oblast ima odrediti zabranu
svakog tuzemnog ili inozemnog tiskopisa
(knjige, brošure, sastavka ili slično), ko-
jemulje svrha razdraživatifproti'postojećim dr-
žavnim temeljnim uredbama ili ih ponizivati.

Ova se naredba odnosi i na slikovite pre-
stave (razglednice, zemljovidne karte i sli-
čno), gdje je gornja namjera ma indirektno.
vidljiva.

Prekršitelji ove naređbe kaznit će se glo-
bom do 600 K odnosno zatvorom do 14
dana. Ako su takovi čini po kaznenom i ti-
skovnom zakonu kažnjivi, : ostaje netaknut
tom naredbom postupak i po ovim zako-
nima.

Protiv pojedinih odredaba redarstvenih o-
blasti, izdanih na temelju ove naredbe, mo-
raju interesenti u roku od tri dana, nakon
dostave odnosne odluke uložiti putem pr-
vomolbene oblasti utok na kr. zemaljsku
vladu, odjel za unutarnje poslove, Takav
utok nema obustavne moći.

Ova naredba stupa u krijepost danom
proglašenja u službenom listu »Narodne No-
vine«,

U odsuću kraljevskoga povjerenika u kra-
ljevinama Hrvatskoj SON: Dr.: Unkel-
h&usser v. r.

gorim od Vas«, Kad je zapitah kako je na
Poljake djelovao rat na Balkanu, odgovori
mi: »Koli nižu toli višu klasu probudio je
iz sna, elektrizovao nas je....... « »Ta Vi,
ste tu odmah na graniči, pak Vas nebi bilo
strah ?« upitah je sa smiješkom.

»TA nebi, a u potrebi znala bih. i ja po-
kazati, da ne zaostajem za vašim hrabrim
Crnogorkama !1« odgovori mi. »E . sretna
zemljo — promislih — kad ovakovih kćeri
ragjaš !« Pogostiše nas sa čajem, pak nam
dadoše provodića, malog Tadziu, angjeoskog
uprav djeteta slavnog umjetnika, obučena u
posve krasnoj seljačkoj nošnji, Pri odlasku.
smo im morali zadati riječ, da ćemo se još

(koji put trknuti iz Krakova do .Brenovica,. ,

pak sa lijepim malim Tadziom izagjosmo iz
kuće. Tadzia nas dovede do glavne ceste,
koja, vodi do. Krakova, pak ga 19 poljablama, ss
svi i nevoljko se oprostismo od Brenovica, .,
ali sa čvrstom odlukom, da topo.
a valjda i više u nje perai i
Krakov, 211V.: soo

oak i

DMA NI

na t

 

MIN nova i i[vOO [8]

+4