Br. 430. načenja o miru. Konferenca je bila mišlje- nja, da balk. saveznici potpisivanjem nebi nikojim načinom promijenili svoga položa- ja prema vlastima. Tamo-amo po svijetu. — Talijanski ministar vanjskih poslova Di San Giuliano naskoro uzvratiće posjetu grofu Berchtoldu u Beču. — Tursko-Bugarsko primirje produženo je do 28. o. mj. — Rumunjska je vlada naručila u Napu- lju 4 torpedorazarača, koja će naoružati Kru- pova njem. tvornica topova. — U London su već prispjeli svi odasla- nici balkanskih država. — Svi turski zarobljenici u Srbiji, po na- redbi vrhovne komande, pustiće se kući. — Ruski car sa šćerom Olgom stići će u Berlin na svatbu 22. o. mj. Mladomu pa- ru donijeće bogate darove. — Engleški kraljevski par u ponedjeljak je otputovao u Berlin, takodjer da prisustvu- je svečanim zarukama u carskoj kući. — Srednje škole na Cetinju nastavile su 19. o. mj. svoje djelovanje, a pučke su o- tvorene 21. o. mj. a — Grof Ladislav Keglević u Budimpešti, sin zast. Julija grofa Keglevića, u utorak je počinio samoubijstvo. — U Kalkuti u Indiji uapsiše 19 Benga- laca, jer otkriše zavjeru protiv engleškog kralja. — Bugarska vlada obratila se Rusiji, da posreduje kod srpske vlade. Bugarska je dala Srbiji znatne koncesije. Opća je nada, da će se koliko danas postići potpuni spo- razum. — Ubojica socijalističkog zastupnika u Beču Schuhmeiera, Kunschak, osugjen je na smrt na vješalima. — U Petrogradu drže kao stalno, da pri- jedlog Austrije i Italije o Arbaniji neće biti usvojen na konferenci u Londonu, jer ga ne odobravaju ni Rusija, ni Engleska, ni Francuska. — Službeni krugovi bečki javljaju o no- vim planovima Esad-paše, koji hoće da o- snuje svoju samovoljnu vladavinu u Arba- baniji. Austr. krstaš »Aspern« i talijanski »Ferucci« dobiše nalog, da otplove u Drač. — Grčka je vlada javila Bugarskoj, da o- na može sudjelovati pri diobi osvojenog zemljišta, jedino, ako tome budu sudjelo- vati svi saveznici. — Ceske novine donose, da je u balkan- skome ratu sudjelovalo 2.840 nebalkanskih slavenskih dobrovoljaca. Od ovih je palo u ratu 1.400, ranjeno ih 700, a 700 do sada se povratilo u domovinu. : — Svetogorski kalugjeri odlučiše poslati grčkom kralju Konstantinu skupocjeni ornat vizantinskoga cara Nikeforosa ll, da se u njemu kruniše, Kruna je bogato ukrašena dragim kamenjem. Carske odežde teške su 18 oka. — 22-godišnji princ Hairedin, nećak biv- šeg sultana Abdul Ariza, ubio se. U pismu navodi, da to čini radi nervozuosti. — U Tripolisu nastadoše novi žestoki o- kršaji izmegju talijanskih četa i Arapa. O- vi navališe na talijanski logor kod Mangi, ali nakon žestoke borbe i uz velike gubitke bjehu potisnuti. Znatni su i talijanski gu- bitci. — U Petrogradu je u subotu buknuo si- lan požar. Izgorilo je preko 50 kuća. — Pariška »Libertć« saznaje, da Bugari imaju na Drumici na okupu stotinu hiljada vojnika. Vojska stiže neprestano. | Srbija smješta vojsku prema Drumici; biće je 160.000 — Do sada je naplaćeno carine u novim srpskim krajevima 430.000 dinar&a. Najviše je carinarskih prihoda dao skopljanski i bi» toljski kotar. — U Toulonu u Francuskoj demostrira- lo je 300 aktivnih vojnika proti pridržanju vojnika najstarijeg razreda g. 1910, Zapo- vjednik je naredio alarm, i dao zatvoriti voj- nike u kasarne. I u drugim mjestima Fran- cuske pojaviše se isti nemiri. — Talijanci, koji su za vrijeme talijansko- turskog rata bili izagnani iz Turske, osno- vaše sindikat, u svrhu da traže od talijan- ske vlade naknadu za pretrpljenu štetu, jer su oui za vrijeme rata izgubili svoje stanje. Mnogi advokati iz Rima, Napulja i Gjeno- ve rado preuzeše zastupanje sindikata. — Francuska štampa oštro napada Italiju, radi njenog držanja u pitanju granica Ar- banije, koje dokazuje, da ltalija goji nedo- zvoljene težnje glede Arbanije i Balkana. — Carigradska je vlada otkrila novu ra- — Povratak turskih četa iz Arbanije u domovinu bio je odgogjen, jer je Grčka počela upravljati razne pregovore. Austro- Ugarska i Italija poduzeše stoga u Ateni shodne korake. — Na Filipinama duvao je ovo dana stra- šan šijun, Razorena su čitava sela oko gra- da Manile. Hiljade osoba ostale su bez ku- će i kućišta. Nagjeno je 97 mrtvih, a ostali su još pod ruševinama. — Po želji stranih konsula u Skradru me- gjunarodna je vojska ušla u grad bez mu- zike i svake svečanosti. To je učinjeno e da se nebi vrijegjali osjećaji Crnogoraca. — Zbog umorstva svoga supiuga u Ve- likom je Varadinu osugjena neka Heringay na smrt na vješalima. — Urednik i vlasnik magjarskog lista »Karczgay Hirlapa« u Pešti, Csokay, ubio se. Dosadio mu život, pa mnogim pisao da će ga oduzeti. Na obavjesti pohitila policija u stan, gdje ga već mrtva nagjoše. Ostavio je 120.000 K, a list mu je preko 4000 go- dišnjeg prihoda davao. Vijesti iz naroda. S Kune. (Svečanost Gospe od Loreta.) Ove go- dine bi proslavljena na osobiti način sve- čanost Gospe od Loreta u krasnoj franje- vačkoj crkvi. Sva sila svijeta požurila se ne samo iz obližnjih odlomaka ove župe, već veliki broj pobožnog puka i iz župa: Trpnja, Janjine, Vrućice, Orebića i Trstenika, e da se po- moli i preporuči ovoj čudotvornoj Gospi od Loreta, zaštitnici Pelješkog rata. Na oso- biti je način uzveličao blagdan M. P. O. Augustin Juničić, Provincijal Dalmatinske Redodržave sv. Jerka, koji je pontificirao i preko sv. mise držao prigodno slovo o BI. Gospi. Skupa sa M. P. O. Provincijalom, da svečanost što ljepše uspije, došli su još neki oci Franjevci iz franjevačkog kolegija na Otoku (Badiji) zajedno sa svim pitom- cima spomenutog kolegija, koji su na or- guljama krasno pjevali toli misu, koli ostale komade potrebite za blagoslov i pobožne pjesme u čast BI. Gospe. Njihovo pjevanje zadivilo je. Dao Bog da nam se još koji put povrati revni M. P. O. Provincijal za ovu prigodu, skupa sa nadobudnom mla- došću iz obližnjeg kolegija, a blažena će Gospa njihov trud naplatiti. — Prisutnik. Domaće vijesti. Sokolski slet zabranjen. Mini- starstvo unutrašnjih poslova odbilo je utok slovenskog sokolskog saveza protiv odluke zemaljske vlade, potvrdivši zabranu obdr- žanja sokolskog sleta u augustu o. god. u Ljubljani. Malversacije kod kulturnih ustanova. Hrvatska je vlada prije dva mjeseca izaslala svoje činovnike, da pre- gledaju račune i poslovanje kulturnih javnih ustanova. Već su prve pregledbe pokazale, da je u odnosnim nekim ustanovama veli- ki nered. Ravnatelj je bjelovarske gimnazi- je, Fleischer, dapače počinio samoubijstvo u školskoj zgradi, kad mu je vladin povje- reuik izjavio, zašto je došao. Ravnatelji pak zemunske i petrinjske srednje škole uapše- ni su i stavljeni za onu stranu brave, Jav- ljaju, da je i pregledanje računa na sveu- čilištu i njegovim stručnim zavodima, po- kazalo znatne netačnosti, uslijed kojih da bi dva sveučilišna profesore mogla ostaviti svoja mjesta. Iznimno i normalno stanje. Sarajevski »Hrvatski Dnevnik« u broju od 17. 0. mj. donosi uvodnik pod ovim nat- pisom, u kojem govoreći o ukinuću iznim- nog stanja, megju ostalim veli: »Jednu stvar moramo sada da naročito istaknemo i osudimo. Mislimo na onu gla- sovitu, u čitavom srpskom svijetu danas već proslavljenu i opjevanu naredbu zemaljske vlade paragraf 14. o raspuštanju i obustav- ljanju društava u Bosni i Hercegovini. Nitko ne može osporiti zem. upravi pra- vo, da se laća iznimnih mjera, ako su pri- like iznimne. To je njezino pravo označeno i u zemaljskom štatutu. Okolnosti su prije 12 dana bile u istinu iznimne, Postojala je pogibao rata. Svaka država običaje u la. se odnosile na putne isprave, na slobodu kretanja i skupljanja, na nošenje oružja itd. Da je slučajno došlo do oružanog konflikta, u našoj bi zemlji bilo proglašeno opsadno | »PRAVA CRVENA HRVATSKA« stanje. I to bi bilo razumljivo i opravdano. Jer to su stvari, što ih zahtjeva sigurnost države. Ali u to ne diramo. Ali naša je dužnost i pravo naše, da se ogradimo proti tendencioznom načinu, ko- jim se je jednom iznimnom naredbom ogra- ničila sloboda društava. Ne možemo da o- dobrimo postupak naprama srpskim politi- čkim, prosvjetnim i (gospodarskim društvi- ma u zemlji. Vlada je raspustila sva dru- štva u zemlji, koja nose srpski naziv. Ra- spustila je u svemu 122 srpska društva i organizacije, a obustavila je djelovanje 179 srpskih društava u zemlji. Nije pak raspu- stila ili obustavila rad nijednog hrvatskog društva, pa nijednog anacionalnog musli- manskog društva. Ovaj nejednaki postupak upada u oči, i njegova je tendencija tako očita, da bi bilo svako tumačenje suvišno. Ali mi znamo, da će Hrvati saldirati račun za ove protu-srpske mjere. Imamo već do- sta žalosnog iskustva u tom pogledu. Raspuštanje srpskih društava i obustav- ljanje rada njihovih organizacija u ove da- ne bijaše jedan akt skrajne političke nemu- drosti. Ovo će se teško osvetiti zemaljskoj upravi. Nu to je njezina stvar. Ali poslje- dice ćemo ovoga postupka osjetiti u prvom redu mi Hrvati, i to je maša stvar, pa zato ne možemo da pregjemo mirno preko ove nezdrave i netaktične pojave. injenica je, da je vlada raspustila sva srpska društva, a nijedno hrvatsko. Drugim riječima: Vlada se u ozbiljnim časovima ne pouzdaje u Srbe, ali je uvjerena o bezu- vjetnoj lojalnosti Hrvata-katolika i musli- mana. Ovaka mjera naprama Srbima pret- postavlja, da vlada smatra srpska društva pogibeljnim, veleizdajničkim; po državu o- pasnim organizacijama. Ako je tako: zašto je vlada sva ta društva podnosila sve do onoga časa, kada su spoljašnje prilike izi- skivale iznimne mjere? Zašto nije već prije poduzela korake protiv tih »veleizdajničkih« legla i »buntovnih« ognjišta? Za koji dan ćemo se uvjeriti, da će se zemaljska v'ada udarati o prsa i skrušeno priznati, da je pogriješila. Srbi će tražiti za- ovoljštinu za nanešenu uvredu. Duboko o- gorčeni doći će lojalni Srbi prestavnicima zemaljske uprave i teško uvrijegjeni zahti- jevat će, da se dade povrijegjenim poda- ničkim i dinastičkim osjećajima bosanskih Srba posvemašnja zadovoljština i naknada za pretrpjelo poniženje i mepovjerenje...« »Riječki Novi List“, Biskup je Senjsko-Modruški, obrazloženom okružni- com, zabranio čitanje u svojoj biskupiji tog lista. Za slogu i zajednička društva u Bosni, Vijest, da se u Sarajevu Srbi poslije raspusta srpskih društava upisuju u hrvatska društva, ushitno pozdravljaju beo- gradski listovi i kažu, da se i za buduće trajno osnivaju u Herceg-Bosni samo zaje- dnička a ne separatna društva. Desetgodišnjica ,, Domagoja“, Katoličko ovo djačko velezaslužno društvo, onomadne je ugledno proslavilo svoj deset- godišnji rad. Hrvatska može se za stalno nadati velikom svome dobru od tih mladih ali uglednih pregalaca na kulturnom i po- litičkom polju. Cvalo i raslo to milo dru- štvo i dalo nam čistih haraktera, koji nam najviše trebuju, ako hoćemo da se lagja narodna nasukana makne. Glavna skupština Družbe. Jav. ljaju nam iz Opatije, da će se XX. redovita glavna godišnja skupština Družbe sv. Ćiri- la i Metoda za Istru održati u nedjelju dne- va 8. Juna u Kršanu, po ovom rasporedu: 1) U 10 sati jutra sv. misa; 2) U 11 sati Družbina skupština, sa šest tačaka dnevnog reda; 3) U 3 sata pobjed javni sastanak i zabava. Novo se književno društvo u. straja. Kako svi vidimo, publikacije ovo zadnjih godina, otkad vedre i oblače sta. noviti književnici novih vidika, mnogo hra- mlju, neke su dapače pokudno smeće. Tre- balo je zagušljivi zrak malo pročistiti; a na to smijera novo književno drušivo, Svaka će čestita duša, a nadasve svaki dobar katolik sa ponosom pozdraviti nastojanje i zauzeće te gospode, koji hoće da literatura koristi duši, provagja što jejlijepo, a potakne sva- ki napredak. Žigice plirv. narodno straže“, |Tvornica žigica »Drava« u Osijeku izdaje novu vrst žigica, sa oznakom »Hrvatska na- rodna straža«, u hrvatskim narodnim bojama li hrvatskim grbom, koje nose natpis »Pro- svjetlom kslobodi«. Pet po sto od utrška ovih žigica daje tvornica u korist »Hrvatske narodne straže« u Zagrdbu. Pošto su žigice izvrsne kvalitete, te obzirom na patriotičnu svrhu, skojom je skopčana ova prodaja, preporučujeino općinstvu, da se što više služi ovim žigicama. Imenovanje. Vrijedni g. Josip Jan- ković, viši sudski oficijal u Imotskom, auk- tor dobro uregjene i po narod vrlo: korisne knjige »Pučki odvjetnik«, imenovan je vo- diteljem zemljišnika kod okr. Suda u Šibe- niku. Čestitamo ! Lječilište za holesti srca i pluća. G. Dr. Eugen Barac započeo je opet svoju liječničku praksu u Gleichenber- gu, liječilištu za bolesti srca i pluća. Sitne vijesti. U Zagrebu obdržane su u utorak zadušnice za bana grofa Jela- čića. Prisustvovali su: grofica Vera Jelačić, načelnik i mnoštvo odličnog gragjanstva. — Novosadsko Srpsko Narodno Pozo- rište, poznato vrsno društvo, počinje danas svoje gostovanje na Sušaku, sa Strausovom opt. »Šišmiš«. Društvo je ovo dana prosla- vilo svoju 50-godišnjicu opstanka. — U Zagrebu osnovaše »Klub hrvatskih žena«, svrhom da povedu borbu u prvom redu za — žensko pravo glasa! — Žandarska patrola u Čajniću u Bosni uapsila je trojicu srpskih vojnika, koji bjehu prešli granicu. — Kod Čapljine u Hercegovini vojni aero- plan u lijetu survao se na zemlju. Kapetan Andrić, .rodom iz Boke, poslije 2 sata je umro. Poručnik Vlasik pravim se čudom spasio. — Devetorica Srba u Herceg-Bosni, koji su za vrijeme iznimnog stanja bili uapšeni, pušteni su na slobodu. — U Križevcima u Hrv. izgorjela je ve- lika tvornica štapova. Štete je 300.000 K, a bila je osjegurana za 160.000. Ostalo je 120 radničkih obitelji bez zarade. — Oprovrgava se vijest, da bi saborski presjednik dr. Ivčević radi zadnje bolesti i dobe bio odlučio položiti mandat. On će pače do koji dan otputovati u Beč. — Drž. odvjetnik u Kotoru dr. E. Meick- sner pozvan je u Beč na genaralnu prokuru. — Učenik Triva u Šibeniku pri igri pao u more i utopio se. Nastojanje drugova mu, da ga spase, ostade bezuspješno. . — U selu Čistoj Maloj u Dalm. udario grom u Mihajla Miletića, za vrijeme radnje u polju. Na mjestu oslade mrtav. Ostavlja trudnu ženu i dijete od 10 mjeseci. — Policija u Spletu obavila je jiremeta- činu u stanovima sveučilištarca J. Čulića i urednika »Ujedinjenja« S. Rožića. U stanu prvoga uapsili su trg. pomoćnika Mandića. — Društvo hrv. književnika u Zagrebu održalo je ovo dana glavnu sjednicu. Ima- lo je prihoda 43.000, a rashoda 27.000 K. — U subotu je u Požunu buknuo stra- šan požar. Izgorjelo je 85 kuća. Poginulo je jedno dijete i jedan vatrogasac, a mno- štvo ranjenih. Šteta je ogromna. Bez krova ima do deset hiljada osoba. — Ustanoviše, da je požar u Požunu nastao prigodom svadbenih svečanosti u jednoj kući, gdje se prevrnula svijeća, za- hvatila vatra pokućstvo a onda svu kuću. — Državna policija uvedena je gotovo u čitavome hrvatskome primorju. To je iz Pešte, preko feldbabe Cuvaja, Hrvatima — »na dar«.... — U Piranu u Istri neki Nijemci otvo- riće ovih dana »Casino des Etranges«. To će biti austrijski Monte Carlo. — U Beški u Srijemu ovo dana u opć. izborima prodriješe 6 Nijemaca u vijeće. Općina je nastanjena većinom pravoslav- nima, te su ovi do sada imali 12 vijećnika. Od tih odsada imadu samo 6, a Nijemci 6. Potpomagani Nijemci sa strane, podmuklo rade i eto sprovagjaju opaku germaniza- torsku rabotu. Bilo na usvijest za buduće! — Ministarstvo za zemalj. obranu okru- žnicom traži, da se prijavi do 150 oružnika, koji govore hrvatski a spremni da stupe obavljati sigurnosnu službu u Arbaniji. Kad ih se dobrovoljno toliko nebi javilo, pre- ostali bi bili silom opredijeljeni. — Uslijed daljnjih izvedenja, radi po- znatih lopovština u Poli, uapšen je i ovih dana opet jedan talijanaški prvak, neki Au- gust Horak. Sad neka i on prekomorskoj »braći« javi, kako je stavljen u hladnicu »radi patriotizma«, a »nipošto« radi — du- gih prsta!... Što je ovena svijetu moguće? ske srećke već po uplati 4 krune i 75 fil, dobije 400.000 franaka. Ko ne vjeruje, neka piše današnjeg oglasa Hrvatske narodne i Slo- ostalim takogjer to, da naručnik tur- f God. IX. Gradska kronika. Lične vijesti. U nedjelju je prispio, u zvanične svrhe, viši ravnatelj pošta i br- zojava u Dalmaciji, g. Ivan Tichy. U srijedu je stigao novoimenovani kot. poglavar g. dr. Albert Renkin. Presjednik austrijsko-bosanske banke g. Eduard vit. Horowitz iz Beča preko Bosne došao je u naš grad. : U gradu je boravio ove sedmice zaslužni g. E. Gelcich, nazornik trg. nautičkih škola. Knez Lichtenstein bio je ovo da- na u našem gradu. Kako je poznato, veoma voli Dubrovnik, tako da je obilato pomo- gao »Društvo za poljepšanje Dubrovnika i okolice«, te s njegovim novcem ostvarilo se više lijepih i korisnih stvari, Je li pak pomenuto društvo došlo da ga na dolasku pozdravi, ne znamo, ali svakako to je bilo dužno da uradi. Čuje se, da nije, pa bi smo željeli malo razjašnjenja. Kneginja Elizabeta Windisch- Gršetz jučer je prispjela u naš grad. |- sti dan oko 11 sati otišla je na ubavi otok Lokrum, da ponovno posjeti ono krasno na- še ostrvo i lijepi dvorac, gdje je njezin bla- gopok. otac kraljević Rudolfo delazio na u- godni boravak. Čitulja. U nedjelju je preminula ggja. Kate Valenzin, u 56. godini, supruga mje- snog trgovca-posjednika g. Feliće G. Va- lenzina a punica gg.: Miha Pitarevića i Nika Šutića. Laka joj zemlja, a teško ucvi- ljenim naša iskrena sućut. Talijanski i austrijski ratni brod. Utorak je prispio iz Bari i usidrio se u gruškoj luci talijanski ratni brod »Ci- clope«, sa 82 mornara, pod zapovjedništvom kap. Lorenca Mancini. Dan prije došao je iz Šibenika austr. ratni brod »Najade«, pod zapovjedništvom kap. Ega Panfilli. Ovi brodovi nijesu upotrebljeni u vojne, već u naučne svrhe. | sada dogjoše u znan- stvene ciljeve, oko proučavanja morskog dna, tlaka i ost. Na obim je brodovima o- dnosna komisija. O tom naučnom putova- nju bilo je otragu par mjeseci iz Beča po novinama najavljeno. Oba su broda u če- tvrtak otplovila put Jakina, odakle će čuje- mo započeti naučno putovanje. Ovo je poslije triestak godina prvi put da u naše strane dolazi talijanski brod pod ratnom zastavom. Kanonički pohod. Presvj. biskup dr. Josip Marčelić nakon oporavljenja otpu- tovao je prekjučer u kanonički pohod na Pelješac. Prati ga vič. Da. Vlaho Barbić. Svečani blagosov novog ogro- mnog parobroda. U ponedjeljak je prispio iz Tyne i usidrio se pred gradskom lukom novi kolosalni parobrod, dubrovač- kog parobrodarskog društva »Unione«. Ovo je do sada najveći teretni parobrod u na- šoj monarhiji.$Nosi oko 10,000 tona. Izgra- gjen je na poznatom svjetskom brodogra- dilištu »Earle's Shipbuilding & Engineering« u Hullu u Engleškoj. Sva je radnja dogo- tovljena kroz samih šest mjeseca. Dug je 432 stope, širok 54 a visok 27. Ima osam gvozdenih odjela, tako da u slučaju nez- gode kad bi se probušio ipak nebi mogao potonuti. Osvijetljen je električnim osvijet- ljenjem. Plovi snagom od 10/2 milja. Ima 12 vinča sa 14 »derrick-4«, a 7 štiva. Za- pada oko milijun i po kruna. Nadjenuto mu je ime »Federiko Glavić« (mjesni mi- ljoner, jedan od glavnih članova društva »Unione«). Izgragjen je po najmodernijem i najpraktičnijem zahtjevu, a u nutrini sve zgodno i lijepo udešeno, prostrane elegan- tne sobe za zapovjednike i za eventualno pu- tovanje članova društva; hodnici, blagovao- nice, kupelji i ost., e bi rijeti kao da nijesi na trgovačkome već na putničkome paro- brodu. Zapovijeda ga vrijedni mladi kape- tan a naš sugragjanin g. Vicko Miloš; II. kapetan je g. Nikola Habić iz Kučišta na Pelješcu, a IIl. je g. Antun Fortunić, tako- gjer naš sugragjanin. Na brodu ima 37 osoba ekipaža. Zaslužuje spomenuti, da megju ovim osobljem ima četrnaest raznih narod- nosti: Hrvata, Rusa, Talijanaca, Rumunjaca, Francuza, Grka, Nijemaca, Engleza, Španjo- laca, Amerikanaca i ost. — Neumorno pak : 4 ——