EDE Ka EAR

St DI

s set

gio oo i NEO JA ii

oat i EONA

rioni zeti iačnaitj

 

 

TRS A RARI MORE ii

 

Br. 432.

stavku, nego u tome pogledu popustiti. O-
dluka o tome ne može pasti, dok se ne
vrati iz Pariza ministar financija Teodorov.
Nov položaj traži nove ljude.

Megju Srbijom i Bugarskom.

Srpski vladin list »Samouprava« odlučno
odbija tvrdnje lista bugarske vlade »Mira«,
da su Srbija i Grčka za posljednjih prego-
vora o miru radile protiv interesa Bugarske
i da Srbija namjerava napasti Bugarsku. I-
stina je baš protivno, jer su Srbija i Grčka
— i ako to nije bilo u njihovu korist —
produžile rat u interesu Bugarske, koja je
htjela, da osvoji Drinopolje. Srbija: nema
nikakve namjere, da Bugarsku napane, jer
kad bi ona ovu namjeru imala, ona bi ju
već izvršila, dok su se bugarske čete još
nalazile kod Čataldže, ali držanje Bugarske
tjera Srbiju na to, da čini izvjesne mjere
opreznosti, jer neće da bude iznenagjena.
Žalosno je, da se organ bugarske vlade po-
vodi za pisanjem ostalog bugarskog novin-
stva, što je sa gledišta balkanskoga save-
za vrlo za požaliti.

Sporazum izmegju Bugarske i Grčke.

Došlo je do sporazuma izmegju Bugar-
ske i Grčhe tako da se odluka o pripadno-
sti Soluna prepusti velikim silama. Jedina je
razlika još u tome, što Grčka zahtjeva da
arbitraža bude prepuštena samo silama troj-
nog sporazuma, dočim bi Bugarska htjela
prepustiti riješenje toga spora svim velikim
silama. U pogledu pak grčkih zahtjeva na
Seres, Kavalu i Dramu, bugarski kabinet
izjavlja, da se uopće nemože upuštati u ni-
kakvu raspravu. Bečki diplomatski krugovi
izražuju uvjerenje, da će grčko-bugarski spor
biti mirno riješen, ali da srpsko-bugurski
odnosi postaju sve teži i pogibeljniji.

Odlažak Crnogoraca iz Meduve.

U srijedu je crnogorska vojska ostavila
Meduvu. U Skadru je pak do Engleza za-
povjednika armije postavljen Nijemac za gu-
vernera, Talijan za gradskoga komisara.

 

Tamo-amo po svijetu.

— U petak 30. Maja u Londonu su pot-
pisani preliminari mira megju balkanskim
saveznicima i Turskom. Tijem prestaju ne-
prijateljstva i zaustavlja se rat.

— Gornja je vijest u Carigradu primlje-
na sa veseljem. »Tamin« veli, da Turska
nikad nije bila strašnije poražena kao u o-
vome ratu, pa nastavlja: »Ne izvadimo li iz
ovog poraza ozbiljne pouke, propast nam
je zapečaćena. Dan 30. Maja ostaće dan ža-
losti. Moramo da plačemo«.

— Na Vidov-dan o. g. sastaće se na Ko-
sovu srpski kralj Petar sa crnogorskim kra-
ljem Nikolom, da obave spomen palim ju-
nacima. Svečanosti će sudjelovati i oba pre-
stolonasljednika.

— Talijanski će kralj ovog mjeseca da
odvrati švedskom kralju posjetu. Na povra-
tku će se 27. o. mj. u Kielu sastati sa nje-
mačkim carem.

— Ivan lvanić, koji sad putuje po Grčkoj,
u atenskome listu »Akropolisu« zagovara
misao, da se u Ateni održi prvi kongres
balkanskih novinara. Presjednik grčke vlade
Venizelos dva je puta Ivanića primio i s
njim se naduže razgovarao.

— Iz Carigrada će ovih dana otputovati
prvi sultanov komornik u Berlin, da preda
njemačkome caru sultanove darove.

— Bugarski ministar financija izjavlja, da
je stanje sasvim uzbudljivo. Bugarska, veli
on, neće prva da napane, ali je ipak pogi-
bao tu, jer na granici ima 200.000 srpske i
80.000 grčke vojske.

— Bugarska zvanično pozivlje Rusiju, da
posreduje. Rusija je zato, da Srbija mora
dobiti tačno odregjene oštete, jer je izgu-
bila Primorje, što nije bilo predvigjeno u-
govorom.

— U Bugarskoj je ogorčenja na Pašićev
govor. Nezrelija akademska omladina radi
kako bi se uništio balkanski savez, i ako
je do juče za savez bila najoduševljenija.
Razboritija omladina drži se sasvim reser-

— Turska je vlada odredila, da mrtve o-
stanke Hasan Riza-bega, ubijenog branioca
Skadra, i Niazim-bega prenese u Carigrad,
da ih sahrani na brežuljku Slobode kod
predgragja Pere.

— Beogradska »Pravda« donosi, da je
vojno zapovjedništvo odlučilo, da ' JP ima-
du PORIN vedar set:
mag ostavku

Bugarski je kabinet
radi držanja Srbije. Čeka se povratak Da-
rea

uapsiše crnogorca Nikolu

tnom brodu, jer da je širio vijesti e će in-
ternacijonalna vojska silom pokrstit sve mu-
slimane.

— Bugari razviše silnu agitaciju, kojom
nastoje da predobiju za se macedonske mu-
slimane.

— Beogradska »Pravda« javlja, da je Bu-
garska spravna stupiti u pregovore sa  Sr-
bijom, ako se na obim stranama provede
demobilizacija.

— Srpski ministar Pašić otputovao je u
nedjelju u Caribrod, gdje se je u veče i-
mao da sastane s bugarskim ministrom Ge-
šovom.

— Iz Carigrada su otplovili transportni
brodovi prema Valoni, da prevezu turske
čete iz Arbanije u domovinu.

— Ovih dana sastaće se presjednici bu-
garske i grčke vlade, Gešov i Venizelos.
Raspravljaće o razgraničenju Arbanije.

— U Turinu je umro prof. Artur Graf,
pjesnik, filolog i kritik.

— Iz Petrograda se javlja, da se je ma
persijskoj granici pojavilo više slučajeva
kuge.

— Kapetan Karlo Belik u Gracu zaklao
se britvom brijačom. Da nije i on što bio
upleten u špijunažu Redla.

— U drugoj beogradskoj bonici pojavio
se pjegavi tifus. Od 17 oboljelih sedam ih
je umrlo.

— Na granici izmegju »autonomne« Ar-
banije i Srbije nedaleko od Ohrida napalo
je oko 30 Arnauta na tri srpska oružnika,
i to iz zasjede. Dvojicu su oružnika umo-
rili, a treći je jedva pobjegao. Zatim su pre-
šli na srpsko zemljište i užasno sasjekli
mrtva tjelesa.

— Kod Berlina iskopano je u šumi 2/2
klgr. raznih predmeta od zlata, iz feničkog
doba. Predmeti potječu iz VII. i VIII. sto-
ljeća prije Krista.

— Četvrti internacijonalni kongres za
zdravstvo stanova održaće se u 'Antwerpe-
nu od 31, augusta do 6. septembra o. g.
Kongres biće podijeljen na četiri djela: 1)
Zdravstvo iseljenika; 2) Zdravstvo u kolo-
nijama; 3) Zdravstvo u lukama i na bro-
dovima; 4) Proširivanje gradova iz zdrav-
stvenih razloga.

— Ruska carevina obuhvaća s Kavka-
zom, Sibirom i Centralnom Azijom prostor
od 22,296:727 četv. klm. (skoro za 32 puta
veći prostor od naše monarhije), a ima
150,000.000 stanovnika.

 

Domaće vijesti.

Razdor izmegju pravaša. Ža-
losne su vijesti, što dolaze iz Trsta sa vi-
jećanja sviju pravaša. Razdor nije uklonjen,
pače rijet bi da se je zaoštrio, jer dočim
se isprva bila primila odreka presjednika
dra. Starčevića, ta je poslije opozvana, a
što je takodjer žalosno opet se stvara »Hr-
vatska« a da ju rukovode gg.: Šegvić i
Peršić. Za sada samo toliko, a bude li u-
harno osvrnućemo se na stvar potanje.

Dalm. općinama. Primili smo od
zagrebačkih sveučilištaraca opsežan poziv
i molbu na dalmatinske općine, u pogledu
sveučilišnog pitanja. Preporučamo našim
općinama i ovom prilikom, da pospješe od-
govorom na poziv hrv. akad. kluba u Za-
dru. Vrijeme je, da se prekine otezanjem
a sve moguće da se poduzme za recipro-
cilet, tim prije jer je sada najzgodniji čas!

Novi školski nažornik. Dr. Antun
Primožić, Slovenac, koji je imenovan šk.
nazornikom u Dalmaciji, na mjesto umi-
rovljenog Ant. vit, Strčlla, prispio je pro-
šlog četvrtka u Zadar, da preuzme službu.

Hrvatsko-slovenski klub. Ovih
dana konstituisao se je Hrvatsko-Slovenski
klub ma carev. vijeću u Beču. Presjednikom
bje izabran dr. Ivan Sušteršić, zamjenicima
dr. Korošec, dr. Dulibić i prof, Spinčić, a
tajnicima dr. Janković i dr. Sesardić.

Za učitelje reserviste. Zastu-
pnici dr. Dulibić i V. Perić intervenisali su
ovih dana kod ministra Domobranstva Geor-
gia, predočivši mu žalosno stanje mno-
gobrojnih pučkih škola u Dalmaciji, koje
su dijelom zatvorene a dijelom su morale
ograničiti svoju djelatnost. Sve to zbog toga,
što su učitelji-pričuvnici još uvijek pod o-
ružjem, te zatražiše, da bi se učitelje ot-
pustilo. Ministar je obećao, da će poduzeti
što bude moguće, da učitelji budu pušteni
na dopust. U pogledu drugih pričuvnika,
t. zv. suplikanata, izjavi, da će ih postepeno
otpuštavati

 

U Skadru
Vespvića, i satvoriše ga se engleškom ra-

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

M. P. OO. Isusovci, O. F. Hamerl, starje-
šina i O. D. Fantini iz Dubrovnika, bivši
župnik ove župe, koji je mnogo godina
ovdje djelovao i dosta dobra učinio, željan
još uvijek, da vidi svoju Stravču i svoje
mile župljane, koji se rado i dobro sjećaju
svojeg dobrog O. D. Fantini. S veseljem ih
dočekasmo, ali puno žalosni ih otpratismo,
budući posve malo se megju nami zadržaše,
Dao dobri Bog da nas čim prije opet po-
hodi naš ljubljeni O. D. Fantini sa svojim
starješinom, te se malo više megju nami
zadrže. Bog vas poživio još mnogo godina,
na slavu Božju i spasenje duša! Haran na-
rod vam kliče: Živili! željni vas čim prije
opet u svojoj sredini vidjeti. — Župljani.

Hrvati i Hrvatice! Pišu nam i rado
donosimo: Rodoljubna dužnost svih nas
jest, da samo upotrebljavamo žigice »Hr-
vatske Narodne Straže«, jer one su vrlo
dobre za uporabu, a priličan postotak ide
od njih u korist hrvatskih škola.

Takogjer ne smije se zaboraviti na hrvat-
ski narodni biljeg, koji treba upotrebljavati
svakom zgodom pri odašiljanju pisama,
razglednica i 1. d., jer od toga je znatna
korist za hrvatske škole.

Ali još treba u svakoj restauraciji, gosti-
oni i t. d., uvijek zahtjevati, da Vam se
obračun potroška daje bezuvjetno samo na
onim računskim ceduljama, od kojih ide
sav prihod za osvješćivanje hrv. naroda.

Narodni biljeg, kao i žigice »Hrv. Nar.
Straže« dobit se mogu u svim našim trafi-
kama, te i kod naših trgovaca i knjižara,
a gdje nema zahtjevajte da bude, — Na-
rodni biljeg i računske konobarske cedulje
mogu se dobiti i u poslovnici »Hiv. Nar.
Straže« u Zagrebu (Nikolićeva ulica broj 12.
I. kat.)

Na zaštitu dalmatinskih vina.
Zastupnik je Biankini u sjećnici vin: arskog
odbora prosvjedovao proti držanju ugarske
vlade naprama uvozu dalmatinskog vina.
Zahtjevao je od presjednika vlade jednu
izjavu u ovoj stvari, te je predložio, da od-
bor posveti ovome pitanju zasebnu sjednicu.

Sitne vijesti. U Kotoru je bio ovih
dana g. Ljubičić, referenat sa financ. ravnat.
u Zadru, da, kako se čuje, istražuje u po-
gledu poznatih kleveta Uga Nacchicha proti
pučanstvu Dalmacije.

— U selu Potravlje kod Sinja mlagji brat
u svagji sjekirom ubio starijeg brata. Za
tijem udari na njegovu ženu, koja ne može
preboljeti i na šćer, koja će jedina ostati
na životu.

— U Kotoru su nenadno uapšena 2 ofi-
cira i jedan kapetan sa obližnje \vrgje, te
jedan oficir u Budvi. Ne zna se zašto, ali
svijet nagagja da nije ovo u vezi sa izda-
jom Redla.

— Ovih dana mjereći Dravu šestorica
radnika, prevrne se čamac i petorica ih se
utopiše.

— U Metkoviću je u nedjelju kostanto-
vano bijesnilo na jednome psu. Vlasnicima
pasa na ravnanje!

— Javljaju nam iz Zelenike u Boki, da
je prošlog petka umr& pri kupanju vojnik
Domobranstva, Mihael Rzepek, rezervista,
rodom Čeh.

— »Našem Jedinstvu« javljaju iz Zadra,
da je famozni Ugo Nacchich iz Kotora pre-
mješten u Spljet. (Pak zar bi se takav pre-
mještaj mogao da smatra kao pedepsom?!!)

— U Zloselima uapsiše J. Defilipisa, fi-
nanc. natpreglednika u m., tužen da bi bio
»govorio proti državi«.

— U stanu srpskog zastupnika u Sara-
ave V. Grgića policija je obavila premeta-

činu, pod sumnjom da bi bio »u službi ne-
ke strane države«. Pred večer je istog da-
na pušten na slobodu.

— U ponedjeljak su u Zadru dva psa
pobijesnila, i trojicu ugrizla. Nadležnim vla-
stiina, da poduzmu potrebite imjere!

— Pišu nam iz Kotora, da Ugo Nacchich
»de Voinovich« niječe, da bi on bio napi-
sao poznate klevete u »Gross Oesterreichu«.
Kako bi se onda rečeni list mogao poslu-
žiti s njegovim imenom? Kako bi odnosni
list uopće znao da taj stvor u Kotoru op-
stoji? Smicalice ne vrijede, sve dok nebi
protiv »Gross Oesterreicha« podigao tužbu!

— Objelodanjen je zakon od 8/l. o. g.,
kojim se ukida mala lutrija u Austriji, a
uvagja razredna lutrija,

— Istarski su Hrvati svojim žilavim ra-
dom uz tolike uspjehe priredili ovo dana
u Pazinu prvu hrv. umjetničku izložbu, koja
je u svakom pogledu sjajno MODRE i To je
SE dokazom  probugjenoj hrva

— U talijanskom parobrodu »Concessi-

 

one« u tršćanskoj luci bukne vatra te iz-

gori mnogo bala pamuka. Štete je 230.000
kruna.

— Zbog uvedenja austrijske razredne lu-
trije pale su cijene austr. srećaka: Kod ve-
ćih srećaka po 10 do 13 kruna, a kod ma-
lih 2 do 4 krune po komadu.

— Prilikom slavlja kod samostana Žito-
mišlića u Hercegovini seljak D. Marić iz
Gabele u zabavi bacajući se kamenom s ra-
mena, nehoteć udari sina llije Kuzmana,
koji sjutra dan premiau.

— Ovog ljeta biće u Sarajevu kongres
mladohrvatske omladine. Dozvola još im
nije data.

— Javlja nam Presjedništvo pokr, Financ.
Ravnateljstva u Zadru, da je ministarstvo
financija svojim otpisom od 29. maja o. g.
našlo da produlji do 31. jula o. g. rok za
predaju fasija za ličnu dohodarinu za go-
dinu 1913., koji je bio ustanovljen mini-
starstvenim otpisom od 14. marča do 31.
maja o. g. — Obrok lične dohodarine i pri-
hodarine što je dospio na 1, juna ima se
platiti u smislu $ 5 zakona od 9. maiča
1870. 1. d. z. br. 23 kod odnosnih poreznih
uređa prema pristojbini pregjašnje godine.

 

Svraćamo pažnju na današnji oglas na
4 str: Mineralne Vode,

 

< % i *.
Uradska kronika.

Hotelsko pitanje. Ono:iadne je
napisao Dr. F. v. Žiška dugi članak o po-
trebi hotela po Dalmaciji, osobito na jugu,
Dubrovniku i Kotoru. Razložito ou oprav-
dava dokaze, ali kakovi su danas hoteli,
barem u nas, bolje, da ih i nema. Jer svi
hoteli, pa u čijim god rukama bili, u nas
nijesu drugo nego kula i rasadnik nijem-
čine. U svim je sve samo njemački, veći-
nom i natpisi, poslužba sva njemačka; na-
regjuje li konobar hranu ili pivo ne ćeš
čuti drugi jezik, ako ne njemački. Popis
jela svuda je njemački, rijetko gdje hrvat-
ski i njemački, ali ono hrvatski bolje, da
se i ne piše, jer ako hoćeš narediti jedno
jelo, valja uzeli njemački tekst, da razumi-
ješ što ima. U Dubrovniku, uračunavši od
sv. Jakoba do Lapada, ne fali hotela, ima
ih pr:ko 20, pak...? Pak iznimka je, ako
je u kojemu od ovih što hivatski. Zašto je
n. pr. u njemačkim gradovima sve u hotelu
njemački, pa ipak se stranac, koji i ne po-
zna njemački, prilagodi svemu, jer razumije,
da ne može biti drugčije. Zašto nije u nas
tako, već je u svim hotelima na prvom
mjestu njemčina a i većinom cijelo osoblje?
Eto i bilans društva hotela za Dubrovnik i
Kotor sastavljen je samo njemački i tali-
janski — a hrvatski ni spomene!

Ovakovi hoteli bolje, da se ne otvaraju,
domaćim ne donose koristi, već kvare jezik,
a strancima pokazuju, da u Dalmaciji ima
Nijemaca i da su svi hoteli njemački.

Upravitelj Pošta i Brzojava
g. Ivan Tichy bio je i ovih dana u našem
gradu, na povratku iz Boke, Odavle je o-
tišao da pregleda urede u okolici, a zatim
je otputovao put Spljeta.

Pir. Na 4. o. mj. vjenčao se je u Gružu
. Antun Komadrek sa gcom. Jerkom Goić,
estitamo1

»Schleswig“* njemački putnički pa-
robrod prispio je u srijedu veče i usidrio
se u gruškoj luci, na putu iz Krfa, pod za-
povjedništvom kap. Paula Kenik. Brod nosi
tereta 4.329 ton4; na njemu je 191 osoba
ekipaža i 128 putnika Nijemaca. Pripada
luci Bremena. Sinoć je otputovao za Mletke.

Pregledali su gradske naše znamenitosti,
te su obašli skoro sve predgragje, bili i na
Lokrumu, na izvoru dubrov, Rijeke i dr.
Megju ovim putnicima ima i visokih lično-
sti iz Njemačke. Na više se mjesta izraziše,
da ih je zanijela ljepota i krasui položaj
Dubrovnika, naglasivši, da su rijetko u iko-
jem gradu gdje su dosle proputovali vidjeli
čistoće i uregjaja mjesta kao u našem gradu.
Putovanje su započeli u Genovi, a svršiće
u Mlecima, odakle će željeznicom da pro-
slijede. Odavle su otputovali direktno, jer se
nigdje u Dalmociji neće zaustavljati,

Potres. Na osvit utorka osjetio se je
u našem građu priličan potres, sa podze-
mnom tutnjavom.

Morski p&s. Kažu nam vjerodostojni
očevidci, da su u utorak oko 6 sati po po-
dne vidjeli s Boninova neobično velikog
morskog ps4. Plovio je sve samom  povr-
šinom, u uvali od »Danača« prama Gružu.

tskoj | Plivači, na oprez!

Vandaligami Nekoji bezobraznici Pe

 

sjekli su mnoge aloe na »Boninovu«, što

God. IX.

je zaslužno naše društvo za poljepšanje gra-
da posadilo za gvozdenom novom ogradom
uzduž kolne ceste. Drži se, da su posječe-
ne dugom sabljom, jer je to s kratkom ba-
junetom nemoguće počiniti radi ograde. Ta-
ko drsko djelo ne znamo kako da nazove-
mo | Čujemo, da su poduzete mjere, kako
bi se odnosnim prostacima ušlo u trag.
Dužnost je svakog pravog i poštenog gra-
gjanina, da javi Općini ako bi znao koji su
ili imao temeljite sumnje, isto kao što je
dužnost da svak nastoji čuvati i preporuči-
vati pažnju na sve ono, što je u interesu
milog nam svima zajedničkog grada.

Neki prostak razlupao je i jedno nakitno
gvožgje na pomenutoj ogradi na Bonino.
vu. Nekoji pak, po svoj prilici zelenjaci, lome
i oštećuju drvena sjedala, što ih je isto dru-
štvo postavilo po cestama naših predgragja.
Nekim se je već blizu da ih se otkrije, a
neka budu uvjereni i svi ostali, da će im
se prije ili poslije ući u trag. Treba ih naj-
strožijom kaznom osvijestit, da im što sli-
čna više nikada ne pane na pamet! Sram
ih bilo!

Pir. Na 16. o. mj. vjenčaće se naš su-
gragjanin g. Luko Knaus sa gcom.- Fanny
Bobanović iz Gruža. Čestitamo!

Garnizonska muzika sviraće u
ponedjeljak popodne pred Općinskom Ka-
fanom. Početak na 6 sali.

Nagla smrt. U ponedjeljak je u Gru-
žu pri radnji umrd0 naglom smrću nadničar
Nicolo De Cillis, iz Italije.

Djeca po ,,Brsaljama“*, Tuže
nam se, da se svako veče nakupi mnoštvo
djece na »Brsaljama«, kada je najveća šet-
nja, pa se bacaju pijeskom na čeljad, trče,
podižu prašinu, viču, da je nemoguće sno-
siti, Uz to je i pogibeljno, da koga kame-
nom udare. »Brsalje« su sada najljepše mje-
sto za večernju šetnju, pa se moli Općinu
e bi odredila jednog redara, da se po više
puta na sat prošeće do ograde nad morem.

Dostava poštanskih paketa u
Gružu. Javlja nam Poštansko- -Brzojavni
Ured u Gružu, da je danom 1. o. mj. po-
čela kod ondješnjeg uređa dostava paketa
u stan. Ista će obuhvaćaii područje Gruža,

a Lapada samo uz glavnu cestu do mora
u uvali sv. Martina. Pristojbine za dostavu
su slijedeće: za pakete do 5 kg.: 10 para;
za pakete preko 5 kg.: 20 para. Stranke,
koje žele same pridizati pakete kod poštan-
skog ureda, morat će plaćati pristojbinu za
spremište, koja iznosi 6 Kr. mjesečno.

Samoubijstvo. Prošle srijede ubio
se je hitcem iz puške jedan vojnik Domo-
branstva. Uzrok nam nije poznat. Jučer po-
bjed slijedio mu je sprovod iz mjesne voj-
ne bonice.

Doznajemo, da se zove Petar Prlenda, iz
Poljica kod Grude u Konavlima. Bio je re-
servist Domobranstva. U nedjelju je pitao
dopust za tri dana, što mu i dadoše, U sri-
jedu u jutro ispalio je dva revolverska hit-
ca u glavu. Odmah bje pozvan župnik i li-
ječnik dr. Wagner. Sve nastojanje da ga
spase ostade bezuspješno. Poslije malo sa-
ti umro je, Ostavio je pismo, u kojem se
oprašta s majkom i upravlja joj zadnji po-
zdrav, kao i svim prijateljima.

Vrata od Pila, Pod svodom glavnih
gradskih vrata na Pilama kod mosta, u po-
nedjeljak vojnici se slaviše na »posao«, da
— klesaju gradske zidine, namjerom da
postanu bijele! To naime naše historičke zi-
dine, divne starine, na koje i svi stranci
svu pažnju svraćaju. Svak se je čudom pi-
tao, zašto to vojnici rade? Tim bi se uni-
štila sva vrijednost, i postalo više nego
grdesija.

Vojna je Vlast odmah zabranila, netom
je bilo saopćeno, i naložila da se oklesani
opseg zida bojadiše sasvim sličnom bojom,
eda se nebi moglo razlikovati, Hvalimo hi-
tnu zabranu Vojne Vlasti, a čujemo da će
biti i na odgovoruost pozvan onaj, koji je
vojnicima zapovidio da to rade. Vojna bi
nas Vlast još više zadužila, kad bi nalo-
žila, da se sva gradska vratija postave na
svoja stara mjesta, kao i gvozdeni pizovi
sa odnosnim verigama, s kojim se je podi-
zao most na Pilama i na Pločama, a mo-
stove umjetno udesiti da izgledaju kao da se
i sada mogu podizati, To bi dosta više
važnosti dalo gradskim zidinama, Gvožgja
se još nalaze u vojnom spremištu pod o-
značenim brojevima, što takodjer zaslužuje
priznanja da tako u redu drže i čuvaju.

Ratio 2 Manet Men ani,
1968 pohkodilo

 

 

Duhrovnik, Kroz
gia O MS a SRO. poi i