$ tia šivati prah
Za S IEC. MD RECAS VRE>
A5 odi
Br. 433.
Tamo-amo po svijetu.
-— Dr. Danev je izjavio, da Bugarska o-
staje kod održanja savezničkog ugovora.
Ako bi Srbija i mađalje tražila koncesije,
onda je rat neizbježan.
— Bugaiske vlasti uapsile su u utorak i
povratile iz Caribroda jednog talijanskog
diplomatskog glasnika. Putovao je preko
Beograda za Sofiju radi važnog posla. Ta-
lijanska je vlada energično prosvjedovala
kod bugarske vlade.
— Rusija i Francuska ne pristaju na pri-
jedlog Njemačke, da izaslanici Balkanskog
Saveza i Turske imaju na finansijskoj kon-
ferensi savjetujući glas.
— Turski oficiri na Čataldži vrlo su ra-
toborni. Drži se, da bi teško bilo zadržati
vojsku od navale na Bugarsku, ako bude
rata megju Srbijom i Bugarskom.
— Glasa se, da je Srbija poslala u So-
fiju odlučnu notu, kojom zahtjeva odgovor
Bugarske u roku od dva dana. Odgovorili
Bugarska nepovoljno ili bude li odugovla-
čila, Srbija će anektovati osvojene krajeve.
— U Petrogradskim diplomatskim kru-
govima drži se, da je neizbježan sukob iz-
megju Srbije i Bugarske. Rat će onda za-
početi, kad Bugarska skupi dovoljno vojske
na granici. Grčka i Crna-Gora ostaće ne-
utralne.
— Turski krstaš »Hamidije«, o kojem se
za vrijeme tursko-balkanskog rata toliko pi-
salo, na putu je za Carigrad. Pripravljaju
mu najsvečaniji doček.
— I ako diplomatski odnosi megju Srbi-
jom i Bugarskom nijesu još prekinuti, bu-
garska je vlada obustavila telegrafsku i te-
lefonsku vezu Beograda sa Sofijom.
— Prema pouzdanim vijestima iz Be-
ograda, prenosi se danju i noću preko Or-
šave za Bugaršku silna municija, koju is-
krcavaju u Somovitu.
— Nevjorški listovi donose senzacijonalnu
vijest o tajnom ugovoru izmegju Njemačke
i Japana. Ovim bi se ugovorom obe dr-
žave obvezale na megjusobno potpomaga-
nje proti Rusiji i Sjevero-američkim drža-
vama u tihom Oceanu.
— Srpski političar, bivši staroradikalski
se dakle pobija vijest, da bi Crna-Gora
ostala neutralna.
— Ruski car Nikola brzojavio je bugar-
skom kralju Ferdinandu, moleći ga da iz-
bjegne ovaj bratoubilački rat. Istodobno iz-
javljuje, da je spreman preuzeti zadatak
obraničkog sudije.
Iz Atine se najodlučnije pobija vijest
strane štampe o grčko-turskom savezu. Glas
je pušten namjerom, da megju saveznicima
na Balkanu izazove veći razdor.
— Smrću Redlovom na ispražnjeno mje-
sto šefa generalnog štopa 8. zbora u Dragu
biće imenovan pukovnik gener. štopa Lju-
devit Siindermann.
— Turski oficiri, što su bili zarobljeni u
Beogradu i Sofiji, hoće da prije odlaska u
Tursku prirede srpskim i bugarskim ofici-
rima banket u znak zahvalnosti, što su njih
i njihove vojnike Srbi i Bugari lijepo do-
čekali i pazili.
— Bukareški list »Adževerul« piše, da
će Rumunjska mobilizovati vojsku, ako se
budu ponavljali sukobi megju državama
Balkanskog Saveza.
Redlova špijunaža.
Istraga o špijunstvu pukovnika Redla do-
vršena je. Bečki listovi donose, da su voj-
fni sudci dr. Vorliczek i dr. Mayersbach u-
pravo presenećeni Redlovon smjelošću u
mnogogodišajem djelovanju. Njegov priva-
tni stan bio je formalna podružnica ureda
generalnog stožera, a njegov arhiv točna je
zbirka sviju najvažnijih vojnih spisa. Me-
gju ostalim ustanoviše, da je Redi počeo
odavati vojničke tajne god. 1901. Kao ka-
petan generalnog štopa imao je lijep do-
hodak, pa ipak je uvijek bio u novčanim
neprilikama. Katkada je morao od svog slu-
ge pozajmiti za najnužnije izdatke. Vjerov-
nici su ga vječito salijetali, i on je više pu-
ta rekao, da će se ubiti ili — bogato ože-
niti. Bio se zaručio za šćer nekog tvorni-
čara u Brnu, ali se moralo razvrći, jer taj
tvorničar oštetio je vojni erar kod neke na-
rudžbe za velik iznos. Kad mu to nije u-
spjelo, tad se počeo zanimati za šler je-
dnog generala, s kojom se i zaručio. Da-
presjednik skupštine Gi. Stojković iz Beo-|"9vao joj je skupocjen nakit od dragulja,
4 . bole-|3 zaručnica mu je darovala 12 svojeručno
NED AA zu me : vezenih rubaca. Generalu se nije svidjelo,
— |z Carigrada se javlja, da su poklisa- da mladi oficir daruje tako skupocjen na-
ri velikih sila poduzeli korake glede demo-| Kit pa se ispitao kako je došao do njega.
bilizacije turske vojske. Draguljar mu je rekao, da je Redi to ku-
— U Lisabonu je u utorak došlo izme-|P!9 na vjeresiju, # vjedno da Sa 30 Jovo
gju monarhističkih djaka i anarhista do ve-|9 SYO]oj zaručnici nelijepo izražavao. Ge-
likih sukoba. Jedan anarhista metne bom-|"€tal je s toga razvrgao zaruke. Sada ta
bu, koja jednu osobu ubije a 35 ih rani.
Atentatora uapsiše.
— Presjednik Srpskog Novinarskog Udru-
ženja Branislav Nušić predlaže, da se sve-
slovenski novinarski kongres ove godine o-
drži u Skoplju. Prijedlog je primljen odu-
ševljenjem u svim slovenskim novinarskim
krugovima. Kongres će bit na jesen. Tom
prilikom biće u Skoplju velike manifestaci-
je u znak radosti zbog pubjede balk. jugo-
slovena.
— Listovi donose iz Petrograda, da svu
hajku na Srbiju podiže samo bugarski ge-
neral Savov, koji je uoči rata bio pod sud-
djevojčica živi u Gracu. To se je dogodilo
god. 1901.
Kad najednom Redi počeo plaćati dugo-
ve, uredio stan, kupovao skupe konje i u-
opće živio kao prvi bogataš. Taj se nagli
preokret nikako nije mogao da protumači,
I eto trebalo je punih dvanaest godina, da
se ta zagonetka riješi !
Sa mjerodavne se strane javlja, da nijesu
istinite vijesti, po kojima bi ruski konsul
Šukovski u Pragu bio ma u kakvoj svezi
sa Redlom. Uopće ga on nije ni poznavao.
Redlova špijunaža povodom je nove je-
dne afere u Beču: Pok. Redi pokopan je na
skom istragom. On je i za vrijeme rata bečkom glavnom grobištu. Sad je ustala
»ušted'o« oko 40 miliona! Savov hoće da|Svoita onih, koji su pokopani uz Redla, pro-
se sada opere i prikaže najveći rodoljub. svjedujući, što je špijun izdajica domovine
: sahranjen uz njihove čestite pokojnike. U
Jedini je u Bugarskoj koji zagovara rat. nedjelju je mnoštvo svijeta demostriralo na
Redlovu grobu, uz glasne povike razbacivši
vijence i gazivši mu po grobu. Uprava gro-
bišta je prisiljena, da Redlove ostanke ot-
kopa te izvan grobova sahrani,
Redi je rodom Nijemac. Naravno, u to ga
narodnost ne ulazi, ali kako je poznato ra-
spoloženje većine njemačkog novinstva pra-
ma slavenstvu, da je slučajno i u stotoj ka-
pi slavenske krvi što bi njemačka štampa
sipala ,....
— U Sofiji je proglašeno opsadno stanje.
Kafane i svi javni lokali zatvaraju se u 9
sati. Zatvorena su i sva pozorišta i kine-
matografi, Uzrujanost je velika.
— Omladina iz oslobogjenog Epira hoće
da stupi u grčku vojsku, Molbu će im
uvažiti.
— Privremena vlada Arbanije poslala je
u Dukati, na južnoj strani Valone,. šesde-
set oružnika, jer ondje nastadoše opasni
vemiri,
— Jermenski patrijarh poslao je turskom
ministru unutarnjih poslova tri tužbe zbog
zlostavljanja Jermena u Mušu i ostalim mje-
stima Male Azije,
— U Bukarešt je prispjelo 120 vagona
municije i ratnog materijala za rumunjsku
vojsku.
— Jedan engleški admiral, što je u tur-
skoj službi, otputovao je u Englešku, da
za tursku flotu naruči dva ratna broda naj-
većeg tipa drednota.
— Srpska vojna patrola u Skoplju zate-
kla je odio bugarskih komita, uprav u času
ai htjedoše da bace u zrak željezničke
. Osmoricu uapsiše a ostali pobjegoše.
— Potvrgjuju se vijesti o bugarsko-srp-
skom sukobu kod Valovana. Borba je bila
žestoka, uz velike žrtve na obim stranama.
— Crnogorska vojska od 15.000 vojnika
odmarširala je k četama na srpsko-
bugarskoj granici, kao pomoćna vojska. Tim
Domaće vijesti.
1 Miho Tkelči6. Jedan od najčesti-
tijih i najznačajnijih pravaša sklopio je oči,
i otišao na vječnost, baš sad kad je nje-
gova nesebična duša, plemenito njegovo
srce moglo vajviše koristiti onoj domovini,
koju je ljubio sa svim žarom duše svoje.
Rodio se je u Zagrebu g. 1845. Tamo je
izvrsno svršio gimnaziju i sveučilište, te
postao sudac; ali jer nije htio suditi kako su
mu nalagali, morade ostaviti službu. Učini
praksu kao odvjetnik, i kao takav prožive
svoj vijek. Bio je i narodni zastupnik, ali
ga nečuvenim nasiljem potisne sa narodnog
poprišta dobro poznati ban Pejačević. Skro-
mno, ali žilavo radio je za pravašku stvar,
uvijek odan i privržen pokojnomu Staromu,
»PRAVA CRVENA HRVATSKA«
i to velikim uspjehom. Od žene rodom
Šviglin imao je šestero djece, koje je kao
takogjer i pastorke očinski i mudro odgojio,
tako da su danas na čas slavnom njego-
vom imenu, a na ponos miloj domovini,
Svi su stekli uglednu naobrazbu.
Njegovoj žarkoj i čestitoj duši, a nadasve
skroz bogoljubnoj i privrženoj svetoj vjeri,
| pokoj vječni i slava tomu zauzetnomu pre-
|sjedniku katoličkog društva Pijeva!
| Riješenje hrvatskog pitanja.
Javlja se iz Budimpešte, da je već i službe-
|no priznata činjenica, da će komesar Cuvaj
|skoro biti dignut sa svoga mjesta.
Bečki »Die Zeit« megju ostalim donosi
iz Budimpešte, da činjenica o prestojećem
otpustu Cuvaja zato je od neobičnog inte-
resa, jer novo stanje prilika u Ugarskoj ne-
će biti više opterećeno hrvatskim pitanjem.
U Hrvatskoj će sada biti uspostavljeno u-
stavno stanje. Nadalje veli, da će G. pl. Jo-
sipović biti postavljen kao ban a nipošto
kao komesar.
Bivši ug. ministar-presjednik dr. Lukač
kad je došao u Beč da preda ostavku, naj-
prije je primio kr. povjerenika Cuvaja. Ko-
mesar-nametnik — iako vele iz Beča — i-
mao je da pospješi svoj odslup, o kojem
je Lukač i izvijestio kralja.
Bivši ban pl. Tomašić prošlog je petka
u Budimpešti vijećao s grofom Khuenom o
riješenju hrvatskog pitanja.
»N. F. Presse« razlaže o historijatu ko-
mesarijata u Hrvatskoj, konstatujući da je
hrvatsko pitanje zamašno i da je opširno
odjeknulo i u austrijskom parlamentu, pa
nastavlja: »Posljednjih su dana hrvatski u-
nionistički političari u Budimpešti rasprav-
ljali s ugarskom vladom o uvjetiina rasple-
ta krize u Hrvatskoj. Novo ugarsko mini-
starstvo, koje se zamišlja :kao prelazni ka-
binet, imaće zadaću, da ovo nastojanje na-
stavi. Vanjski znak, da će se u Hrvatskoj
uspostaviti ustav jest otpust komesara Cu-
vaja. Taj otpust ima da pokaže, da će bu-
duća politika hrv. vlade biti druga, nego li
je bila ona dosadanje vlade. Uspostava u-
stava u Hrvatskoj želi se najživlje i u A-
ustriji, jer najveći interes vanjske politike u
bližoj budućnosti stoji u tome, da južni
Slaveni unutar monarhije posjeduju potpunu
inogućnost slobode i kulturni razvitak«.
Narodni blagdan. Sudeći po nekim
novinskim i privatnim vijestima, već se u
nekim mjestima čine pripreme za proslavu
ovogodišnjeg narodnog blagdana. Izgleda,
da će taj blagdan uspjeti ove godine kudi
kamo ljepše nego li prvašnjih godina, i to
ne samo u moralnom već i u materijalnom
pogledu. U moralnom pogledu zato, što
nam je posljednje doba donijelo mnogo za-
dovoljstva i lijepih nada, a u materijalnom
pak pogledu s razloga, što je svaki pravi
i rodoljubni Hrvat prožet osjećajem, da tre-
ba što življe poraditi, da se Družbi sv. Ći-
rila i Metoda za Istru ove godine nadoknadi
ono što je zbog lanjskih žalosnih prilika u
domovini izgubila.
Ko nanosi štetu dalmatinskom
buhaču ? Ovih dava imala je dobrotu
ugl. Trg. Obrt. Komora u Spljetu izjaviti u
više domaćih novina, da ne prijeti dalma-
tinskom buhaču utakmica od japanskog.
Pošto na svoje oči gledam, kako se ime
i cijena dalm. buhača ubija s jedne druge
strane, namjera mi je, da ovim na to upo-
zorim sve ugledne dalm. Trg. Obrt. Komo-
re, Visoku ć. k. Vladu i sve zanimane čim-
benike.
Kad nam tugjin jamu kopa, ni po jada;
ali kad naš narod u nju srče, onda to mo-
ra da boli svakoga, ko za svoj narod misli
i osjeća.
Našem buhaču umanjuje cijenu i diže do-
bar glas isti naš težak, koji ga goji; a to
time, što uz buhač t, j. cvijet od buhača,
prodava i »buharičinu« t. j. buhačev prut ili
»šteku«,
Ovu domaći trgovci sijeku na stroju i ša-
lju u Trst, a odanle to ide s cvijetom na e-
vropska tržišta, gdje se — kako sam razu-
mio — sve melje, miješa i prodava pod
imenom finog dalm. buhača, ako se to već
u Trstu tako ne čini.
| Jasno je, da što je više robe, a manje ili
jednako kupaca, cijena biva niža.
| Robe na taj način bude više nego dvo-
\struko, ali vrsta je slabija, prut bo nema
snage, koju ima cvijet; dosljedno s toga i
kupaca biva manje, kad ne vide željenog
uspjeha s uporabom takog dalmatinskog bu-
hača.
To i naš težak znade, pa ipak prodava
»buhoričinu« i to za samih 10 para popre-
čno kilogram. Za n. pr. 10 kruna dobivenih
na »buharičini«, izgubi ih od prilike pet pu-
|
|
a nakon njega značajnom D,ru Franku. |ta toliko na umanjenoj cijeni buhača !
U stranci je zagovarao vazda ljubav i slogu, Žaliti je, da se što tako dogagja i dopu-
šta. Ko može neka tome doskoči, učinit će
djelo korisno i rodoljubno !
A ti, brate težače, okani se tako tebi ško-
dnog posla ! Interes ti to nalaže.
Ne ispričavaj se, da ti to činiš, jer i drugi
tako rade, nego ragje nagovori i drugoga
da svi do jednog učine, što ih razum i ko-
rist uče.
Ugledaj se u iom u pametne i složne
Mljećane, koji kad saznaše, što se od »bu-
haričine« radi nijedan je više ne prodava.
Da je i izgoriš, bolje bi ti bilo, a nije ti to
potreba, jer je možeš upotrebiti za sijeno i
gnoj.
Ne vadi se, brate, da te nužda na to sili,
e iskopaš koju paru, nego se okani stare
tvoje mane: misliti da je bolje danas para,
nego sutra kruna, jer razuman čovjek voli
sutra krunu, nego danas paru, samo kad je
sutra kruna sigurna. — Gjuro Krečak.
Književna obznana. Izašla je no-
va knjiga: »Kroz Korušku, Salcburšku i
Bavarsku do Dresdena i natrag«. Napisao
Milan Stahuljak, profesor varaždinske gimna-
zije, 7. Svezak: »Od Varaždina do Salcbur-
ga«. Cijena 1 kruna. Knjiga je namijenjena
školskoj mladeži, širim slojevima naroda te
onima, koji kane putovati opisanim kraje-
vima. Osim toga ide knjiga u susret onim
faktorima, koji nastoje oko što življeg pro-
meta stranaca u Hrvatskoj. Knjiga se dobiva
u knjižarama, kod pisca u Varaždinu i kod
sunakladnika: J. Stjepušin, Sisak (Hrv.)
Razne domaće vijesti. Naš zem-
ljak g. Rinald Culić, odjelni savj. presjedni-
štva minist. vijeća, odlikovan je od bavarskog
princa regenta počasnim križem reda sv.
Mihovila,
— U Milni na Braču gostuje dramatsko
dalmatinsko pokr. društvo, sastavljeno od
banovinskih Hrvata i Hrvatica. Društvo je
mlado kao i njegovi članovi, ali ipak ozbilj-
no, zgodno i vrlo potrebno za manje naše
gradove, varoši i sela.
— Jedan kolos od spomenika doveden
je ovih dana u novi b.-h. muzej u Saraje-
vu. To je nadgrobni spomenik Vlatka Vla-
gjevića iz Vlagjevine u rogatičkom kotaru.
Ima ogromnu težinu od 29.000 kg. Potječe
iz XIV. ili s početka XV. stoljeća.
— Na stanici Mešići čekaju na prenos u
Sarajevski muzej još dva spomenika s istog
gori spomenutog mjesta, jedan ne mnogo
manji spomenik vojvode M'otoša, vjernog
sluge Vlatlova, i njegova sina Stjepka. O-
vi će spomenici u sarajevskom muzeju sa-
činjavati jednu grupu, kakve nema nijedan
muzej na svijetu.
— Parobrod »Sultan« društva »Dalmatia«
nastradao je na rtu kod Visa. Znatno se je
na kljunu probušio. Jedva je ušao u Višku
luku, jer voda u nj provalila. Drži se, e će
ipak uspjeti da ga potpuno poprave.
— Troškom od 700.000 K u Zagrebu će se
podići rodilište i klinika za ženske bolesti.
— U spljetskoj luci pri manovrisanju paro-
broda »Zagreb« pukne konop i dogodi se
teška nesreća: Jednom domobrancu reser-
visti presječe nogu, te ju više nemogoše da
nagju. Jadnik imao je da istim parobrodom
otputuje kući.
— Vojni liječnik, koji se je ovo dana u
Prčanju u Boki utopio, konstatovaro je po
nagjenom truplu, da se je prvo otrovao a
onda bacio se u more,
— Danom 31. Maja 1915. imadu se iz-
mijeniti banknote od 100 K s datunom od
2, Januara 1910. Ipak će se još za 5 go-
dina zatijem moći da promjenjuju u zavodi-
ma Austro-Ugarske banke.
— U Kaoniku kod Busovače u Bosni ži-
vi starac Husein Nakić-Prijepoljac, od 113
godina. Ipak sasvim se dobro nalazi. Za
čudo izrasli su mu sađa novi zubi, dječiji,
ko da bi bio u drugoj godini života!
— U općini pak Bukovici u Bosni starac
Anto Relota ima 98 god. Bio je 25 godina
knezom, a iz njegove porodice izbile su 52
obitelji !
— Kralj je' urednika »Bosnischer Bote«
Walnya odlikovao zlatnim križem za zaslu-
ge s krunom.
— U kotaru Vlasenici u Bosni žandari
uapsiše vojnike 93, pukovnije A. Šeslaka i
F. Mahya, Utekoše iz Sarajeva namjerom
da prebjegnu u Srbiju.
— U nedjelju je u Sarajevu nagjena u-
morena u kući 73-godišnja imućna Marija
Koberz, udova sudskog presjednika. Drži
se, da je razbojnik mogao da digne samo
1000 K, jer zlato i ost. nagjoše netaknuto,
Pod sumnjom uapsiše njezina momka, koji
ju je posluživao.
— Tajnik jednog sanatorija u Trstu na-
gje na stolu omot. Posumnja, da ne bude
God. IX.
kruna. To je nepoznati čovjekoljub predao
sanatoriju za potpomaganje siromašnih bo-
lesnika.
— U Sarajevu jedan vojnik reservista sva-
kog drugog dana nosio nekakav paket na
poštu. Sumnjajući, da se ne radi o špijun-
stvu, kragji ili sličnom, dočeka ga jednog
dana vojna komisija, kad je ponovno donio
paket. U paketu nagjoše — korica vojnog
kruha, komadića mesa i 6 novčića, što je
bijednik sakupljao i svaki drugi dan slao
svojoj gladnoj obitelji. Komisiju to duboko
dirne, te skupiše nešto novca i poslaše mu
ženi i djeci. Njega uputiše da ide mirno k
svojoj četi, a malo zatim pustiše ga kući,
Koliko će bit sličnih obitelji rezervista 1...
— U nedjelju navršila se godina dana,
da je omladinac Luka Jukić pucao na ko-
mesara Cuvaja. Kako je poznato, osugjen
je na doživoinu tamnicu.
Gradska kronika.
U počast donačelnika g. dra. An-
tuna Pugliesi preksinoć je uoči njegova
Imen-dana gragjanska muzika otsvirala bi-
rani program pred Općinom. Čestitkama za-
služnome g. donačelniku upravljamo i mi
naše iskreno čestitanje.
Pohod Namjesnika. U utorak ju-
tro prispio je financ. parobrodom »Zadar«
Ni. Pr. namjesnik Marij grof Attems. U pra-
tnji mu je bio namj. savj. g. Bandl. U Gra-
žu pred parobrodom bio je dočekan od
zbornog zapovjednika Ni. Pr. f.m.l. Vla-
ha Schemue, namj. savj. kot. poglavara g.
dra. Alberta Renkina i ost. Došao je da uz-
vrati posjetu zbornom zapovjedniku, koji
mu je u počas dao diner u svojoj palači.
Bile su pozvate nekoje ličnosti i prestav-
nici vlasti. Nj. Pr. g. Namjesnik dao je gju-
tra-dan na pomenutom parobrodu objed, a
popodne je istog dana otputovao put Za-
dra. Ovdje je u utorak pobjed bio došao s
Trstenoga bivši Namjesnik Ni. Pr. Niko ba-
run Narđelli, da pozdravi Nj. Pruzv. grofa
Attemsa.
Imenovanje. Učeno društvo u Mila-
mu »Societa italiana di studii filosofici e
psicologici« imenovalo je svojim članom do-
pisnikom vrijednog našeg sugragjanina č. O.
Urbana Taliju, franjevca. Čestitamo !
0.0. Kapucini u ,,Gospi od Mi.
losrgja“, Prispjeli su ovih dana toliko
željeni vIč. O.O. Kapucini sa Senjske Rijeke,
da preuzmu upravu našeg narodnog Sve-
tišta BI. Gospe od Milosrgja u Lapadu.
Kako nam je poznato, već je nekoliko go-
dina što se mastojalo i radilo, da bi ovo
svijem nami milo Svetište bilo povjereno
njihovoj brizi. Oni su uvijek odmicali, ne-
imajući dovoljnih sila, jer su sa svake strane
traženi, pošto je dobro poznato njihovo za-
uzimanje na korist vjere i naroda. Na svrhu
Sv. Stolica i Starješine Reda udovoljiše želji
presvi. biskupa i, možemo slobodno ustvr-
diti, cijeloga našega puka, koji toliko ljubi
pomenuto naše Svetište, i oni su nam eto
došli,
Želimo im ugodan boravak megju nama,
uvjereni da će oni naše Svetište podignuti
na stari sjaj, o čemu imamo dokaza njihove
revnosti i zauzeća na Senjskoj Rijeci, u
Spljetu i dr., a s naše strane obećajemo
im bratski susretaj i štovanje. Raduje
nas njihov dolazak i u tom pogledu,
što su odani sinovi našega naroda, nijesu
tugjini niti će tugjini doći, a njihov rad
najboljim je dokazom kako se žrtvuju ne
samo ma korist vjere, što je glavno njihovo
zvanje, nego i na bugjenju narodne svijesti,
čiji su i oni vijerni sinovi.
U ime svega toga svesrdno im kličemo:
Dobro nam došli!
Čitulja. U Zadru je preminuo naš su-
gragjanin g. Jefto Marić, sudski savjetnik,
u muževnoj dobi. Bio je vrlo dobar, čedan,
plemenita srca, a vrijedan sudija, Mrtvi o-
stanci biće ovdje prenešeni, da budu sa-
hranjeni u obiteljskoj grobnici, Pokoj mu
vječni! Teško ožalošćenoj ggji. majci i braći
naše iskreno saučešće.
izgledno djelo. Pišu nam iz Opa-
tije: »Peri u svoj svojoj svjetlosti«, naslov
je knjižici, što ju je napisao Dubrovčanin
g. Nikola S. Kisić, nastanjen u Morocochi
(Lima). Rodoljubni pisac tiskao je knjigu na
svoj trošak i čitavu zalihu poklonio našoj
Družbi sv. Ćirila
se može dobiti za 50 para primjerak. Čita-
telji će u ovoj knjižici naći u kratkim a vr-
zgodno sastavljenim crticama opisanu
pakleni stroj, i dozove stručnjake, koji o-
prezno otvoriše. U omotu nagjoše — 200,000