i

 

Br. 435.

gram je tu primljen od cijele u-
jedinjene stranke i taj i takav
mora se provagjati. Za to je vrlo
čudno kada se neki pozivlju sada na
nekoje zaključke pojedinih frakcija pri-
je ujedinjenja stranke, koje je cijelo-
kupna stranka ili zabacila mukom ili
izmijenila!

Politika stranke prava po svome pro-
gramu, po spisima neumrlog Starče-
vića, a i po tradiciji koju neki toliko
ističu, jest i mora da bude jedino či-
sto hrvatska politika. Koristi li ta
još kome to je nama milo, samo kad
je Hrvatima dobro. Proguta li pak Ger-
man ili Slaven ili ko drugi Hrvate na-
šoj je narodnosti sve jedno, nje nei-
ma. -Stranka prava ne smije dopustiti
niti jednome niti drugome niti ikome,
da to postigne! Da ostvari svoj poziv
stranka mora da ima jedinstvenu
taktiku u svim pitanjima, a tu samo
stranka odregjuje. Glavno stranačko
glasilo ima u tome i glavnu riječ, ali
tu ne odregjuje urednik niti suradnici,
već vodstvo stranke. Drugi stranački
organi samo su, i moraju biti, jedno-
stavni odjek toga! | u tome se hramlje,
pa pokrajinska glasila istrčavaju i gdje-
kad zauzimlju oprečna uprav stanovi-
šta u jednom te istom pitanju. Nesu-
glasice se time množe, a neki neumje-
sni obziri potpomagaju i eto nesreće !

Ti neumjesni obziri, a ima i manj-
kavosti, i samo ustrojstvo stranke ru-
še. Jedan spor niti se ne gleda, za
drugi se na brzu ruku zove sjednica,
dok za treći se tek biraju odbori. Je-
dni osporavaju kompetentnost jednome
forumu, drugi drugome; jedni se po-
zivlju na praksu, a drugi na odredbe,
koje su vrijedile u pojedinim frakcija-
ma; neki uživaju doživotna prava, a
cijele organizacije niti toliko da ih sa-
sluša. Je li onda čudo da nastaju ne-
suglasice? — To sve treba urediti, a
to jedino tako, da se u stranku uvede
uzornu disciplinu. Disciplina, kojoj
se moraju pokoriti svi članovi
stranke i koja je jednaka za sva-
koga člana — jedino je sredstvo.
Stranka prava koja ima svoje mjesne
klubove, podijelne organizacije, pokra-
jinske Uprave, zastupničke klubove, vr-
hovno vodstvo, bila bi nepredobivena
hrvatska vojska! I eto razloga s kojeg
smo mi, mješte da govorimo o jednom
ili drugom sporu, mješte da krpimo i
konce tratimo, pograbili odmah uzrok
svim sporovima: slabu disciplinu.
Za to smo i predložili da se sastanu
organizacije, pa pokr. Uprave, da pre-
tresu svestrano sve što je potrebno,
pa donesu pred vrhovnu Upravu sav
materijal, da ga definitivno prouči i
uredi. Uregjena tako stvar prama pra-
vaškim načelima i odobrena, neka se
izda tiskom, da bude gotov priručnik
svim članovima stranke. U program
stranke i njegov tumač, biti će tu i
drugi važni naputci i zaključci stranke,
a pogotovo cijeli i bistro uregjeni pra-
vilnik stranke. Tad će se znati ko je
član stranke a ko nije, ko je član or-
ganizacije, pokr. uprave, vijeća i vr-
hovne uprave, koga i kako bira, ko
sudi, ko je vogja a ko vojnik, ali naj-
važnije je što će se znati čisto i bistro
ko — pravaški radi.

Mi rekosmo našu. Molimo sve iskre-
ne pravaše,kroz sve hrvatske zemlje, da
o tom u svom kraju porade, Nas evo
prvih, da sve što možemo tome do-
prinesemo, da se sastanemo, da izaša-
ljemo odaslanike, koji će za sve u i-
me naše urediti, a mi ćemo kao di-
sciplinovani vojnici i u vatru i u vodu
uz naše vogje.

Vogje i prvaci stranke, očuvajte
jedinstvo stranke, ojačajte pravaške re-
dove, ne dajte da i jednoga člana iz-

gubimo, u ovo sudbonosno doba kad |

se možda radi o biti i nebiti hrvatskog

Muze i i

 

našega naroda, mole vas, dok je još |
na vrijeme
Dubrovački pravaški vojnici.

 

Tamo-amo po svijetu.

— Srpska štampa zahtjeva, da se što pri-
je kraju privede spor megju Bugarskom i
Srbijom. Opozicijonalni pak listovi ističu
bojazan, da će Rusija odlučiti na štetu Sr-
bije.

— U Beogradu se očekuju crnogorski i
grčki ministri-presjednici, da skupa sa Pa-
šićem otputuju put Petrograda.

— Ruska diplomacija se nada, da će se
uslijed sastanka balkanskih ministara-pre-
sjednika ne samo mirno riješiti spor, već
da će se naći i novi temelji za balk. savez.
Rusija nastoji svim srestvima, da što više
ublaži držanje Bugarske.

— Slavenski krugovi zadovoljstvom po-
zdraviše odluku srpske vlade, jer je tijem
ostranjen bratoubilački rat, te ističu da je
Srbija tijem pridonijela veliku žrtvu i obve-
zala blagodarnošću slavenstvo.

— Zapovjednik internacijonalne vojske u
Skadru, admiral Burney, naredio je, da se
silom zatvori poštansko-brzojavni ured, što
ga u Skadru osnovaše Crnogorci. Ured je
preuzet od njemačkih mornara.

— Grčki kralj Kostantin imenovao je vr-
hovnog guvernera Krete, Dragumisa, gene-
ralnim guvernerom Makedonije.

— Ratni sud u Carigradu osudio je u-
bojice velikog vezira Mahmut Šefket paše
na smit. Megju ovom dvanaestoricom osu-
gjenika nalazi se i bivši direktor političke
policije, Muhibi, kapetan Karim i još nekoji
oficiri.

-— Gore napomenuti osugjenici smaknuti
su u 4 sata izjutra u Stambulu na Bajazi-
dovom trgu, u blizini mjesta, gdje je poči-
njen atentat. Leševi su ostali više sati iz-
loženi. Vješanje je izazvalo veliku senzaciju.
Trojicu ubica policija još nije mogla da u-
hvati.

— Budimpeštanska banka »Budapest Jo-
sefstadter Bank und Sparkassa«, čija je gla-
vnica 1,200.000 K, izgubila je 576.280 K,
te je zaključila likvidaciju.

— U Beču se je ubio podpukovnik Ivan
Lebel, dodijeljen 7. odsjeku ratnog mini-
starstva. Javlja se, da je uzrokom »živčana
bolest«.

— Obavljeni su službeni podaci o tali-
janskim gubicima u tripolitanskom ratu. Ta-
lijani su izgubili vojnika i oficira 1121 po-
ginulih, 1948 umrlih od bolesti, 4250 ranje-
nih, 311 nestalih.

— Glavnoj komandi srpske vojske prija-
vilo se do sada dvadeset hiljada Arnauta,
koji izjaviše, da žele poći kao dobrovoljci
u prve bojne redove, ako dogje do rata
protiv Bugara.

— Službeno se iz Carigrada javlja, da će
vlada nastaviti unutrašnju i vanjsku politi-
ku Mahmud Šeiket-paše i srediti sva slje-
deća pitanja megju Turskom i velesilama.
Vlada se nada, da će joj velesile pomoći
moralno i materijalno.

— Jedan &. i kr. oficir piše u »Zeitu«, da
Austro-Ugarska u ratu s balkanskim kralje-
vinama ne bi mogla prijeći na ofensivu (na-
pad), već bi se morala ograničiti samo de-
fansivom (obranom).

— Pošto u bugarskoj vojsci bijesni ko-
lera, to je vrhovno zapovjed. srpske vojske
odredilo, da se više bjegunci ne primaju,
da se nebi prenijela kolera.

— Srpski ministar unutarnjih pošsala, Pro-
tić, izjavlja u »Tribuni«, da su svi ministri,
osim dvojice, pristali, da se spor prepusti,
bez ikakovih rezerva, ruskoj presudi, uz u-
vjet, da i Bugarska na to pristane.

— Iz Budimpešte se javlja, da je vojna
uprava odlučila, da Novi Sad bude ralna du-
navska luka.

Brobilački rat 20000? ,.

U utorak poslije ponoći napadoše veći
odredi bugarske vojske, bez opravdana ra-
zloga, na srpske čete kod Zletova i Rat-
kovca. Uslijed toga razvila se veća borba,
koja je u srijedu o podne još trajala. Zad-
nje su vijesti još više uznemirujuće, da je
borba počela da obuhvaća sve to veći op-
seg. Bugarske čete počele su opće prodira-
ti. Kada su Bugari htjeli, da pregju rječicu
Zletovsticu, bili su dva puta gubitcima su-
zbijeni. Ista vijest donosi, da se čuje to-

rika na više mjesta od strane tro-

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

lja, da su se borbe razvile povoljno po
!Srbe. Privatna jedna vijest kaže, da je skoro
jedna cijela bugarska pukovnija uništena.

Sva posada u Kumanovu prekomjerno je
ogorčena na Bugare. Zahtijeva, da Srbija o-
bračuna s Bugarskom i da anektuje make-
donske gradove. Opet se zatim na više mje-
sta u Makedoniji potukoše manje srpske i
bugarske čete, a po tome sukobiše se čitave
pukovnije.

Vijesti da nemogu biti crnije, koje mo-
raju da svakog pravog Slavena ražaloste.
Braća, koja se do zadnjeg časa najsolidar-
nije upravo bratski rame uz rame borila
protiv zakletog zajedničkog dušmanina Tur-
čina, pa sad da se ta ista braća megjusobno
krvari, na vlastitu štetu i bruku a ma radost
Turčina i ostalih neprijatelja.

Stižu pak unekoliko utješljive vijesti iz
Sofije i Beograda, da su obe vlade podu-
zele potrebne mjere, da se ovi sukobi nebi
ponavljali, radi opasnosti da ne bukne pravi
rat i makinalno dokle vlade ipak rade i na-
stoje da se sporazume.

Sazonov se je ponovno obratio vladama
balkanskih saveznica, da što prije sve na
bratski izglade. Rusija je izvještena, da je
u Maloj Aziji opasna situacija. Zabrinjuju
i vijesti o hitnom naoružanju Švedske i
Norveške. »Novoje Vremja« toplo apeluje
na zavagjene Balkance, da jedni drugima
popušte, da ne bacaju Rusiju u teško isku-
šanje, koja je za njih sve učinila.

Kralj Srbije izjavio se za ministra Paši-
ća, da želi mir. Bugarska pak vlada po-
stavlja uslov za konferensu u Petrogradu :
ili da se vrši ugovor, ili kondominijum na
spornome zemljištu.

Ruska je vlada ponovno pozvala presje-
dnike balkanskih vlada, da najvećom žur-
nošću odstrane spor, jer malo-azijsko pita-
nje postaje sve akutnije. U Carigradu opet
se pripravlja pokret, da se svrgne sultana.
Kad bi buknula jedna nova turska revolu-
cija, dovela bi tursko carstvo do potpune
katastrofe, i zato je neophodno nužno i žur-
no, da se prije toga potpuno uredi balkan-
sko pitanje.

 

Vijesti iz naroda.
Iz Sugjurgja.

Kako je bilo javljeno u svoje vrijeme u
Vašem štovanom. listu, i ove nas je godine
grad teško udario. Većina naših vinograda
bila je teško oštećena nemilom krupom i
lijepe nade, koje gojismo u dobru beibu,
iščeznuše. Da se barem nešto smanji teret
ovome jadnome radnome puku bila se je
općina obratila na poreznu vlast, da bi se
ove štete uzele u obzir pa se porez nešto
umanjio. Ali da! One tri naše paše »Srbin
s mula, sekretar iz kazerme i meštar iz fa-
brike« zavi viteške rukave i isposluj, da je
općina ponovno izjavila poreznoj vlasti, da
nije potreba poslati činovnika na Sugju-
ragi, da prigleda nanešene štete, jer da ove
nijesu vidljive. Što naumiše to i izvedoše
i kako smo informisani, vlast je, na ovu
ponovnu izjavu općine, odustala, da po-
šalje činovnika na Sugjuragi, koji će pri-
gledati štetu i ako je to već bila odlučila.
I tako dok će Lopud barem osjetiti olakšicu
u pogledu poreza, naš će jadan radnik, do-
brotom općinske uprave, morati snositi vas
teret poreza ko da ga čeka najbolja ljetina.
Ovo nam je dakle dar naše općinske u-
prave! Sada mi pitamo općinsku upravu,
kako se je ona mogla dati zavesti, da joj
se diktuje nešto proti onome, što je ona
sama smatrala kao dobro pa se u tome
poslu i obratila na poreznu vlast. U ova-
kovu očevidnu kontradikciju može pasti
samo uprava naše općine, ali zato neka po-
vuče sve konsekvencije takovog »marnog«
rada za Sugjuragj. Mi se pak obraćamo
putem ove novine na poreznu vlast, da po-
šalje od svoje inicijative k nama svojeg či-
novnika, da pregleda golemu štetu, što nam
je nanio grad. Doduše da se je lo odmah
učinilo, iza onog kobnog dana, poslani bi
[činovnik bio imao odmah pred sobom crnu
sliku goleme štete. Sada je loza opet iz-
mladikala pa šteta onako ma pogled nije
vele vidljiva. Ali neka se zaviri pod loze,
neka se potraži plod pa će se štela odmah
jasno ukazati, jer ako je loza udrila, slavna
općinska gospodo, nije više ploda iznijela.
Nama je megjutim jasno, u kojem je klancu
naš neprijatelj i potajno vreba na naš na-
predak. Poznamo mi neke naše »majstorc«
još od zadarske konferencije, kad se je ra-
dilo za poštu u Sugjurgju, poznamo ih,

poštansko sabira-

 

 

povska

megje do Štipa. Žrtava ima na obim stra-

uama. Službeno se iz Beograda najodlučni-
agencije,

 

| vanski razdivaniste. Od danas naša je tvrda
\ odluka: svi Sugjurani zajedno s pravašima
a Luci Šipanjskoj srušiti sadašnju općinsku
upravu! — Sugjurani.

 

Domaće vijesti.

»ža jedinstvo stranke“. Upo-
zorujemo sve pravaše na članak pod ovim
naslovom u današnjem broju, pa ih molimo
da u tom pravcu i porade, da porade što
prije, da porade što odlučnije. Golema ne-
sreća prijeti i stranci i narodu, a pravaški
se vogje svagjaju radi jedne — osobe, koja,
ako u stranci radi, obilno je i plaćena!
Jedinstvo stranke prava i čisto hrvatsku po-
litiku njezinu ne smijemo dopustiti da ma
bilo ko potl:opava i ruši. Ne varajmo se;
hrvatskom našem narodu ne otimlju samo
slobodštine njegove, ne gaze samo prava
njegova kao bezpravna roba, ne muče mu
samo tijelo, već mu nastoje da i dušu sa-
taru, da mu i marodnu svijest zatuku. Zar
ćeimo cijepanjem naših sila i bezglavim ra-
dom tome još i na ruku ići? — Vijek bez
ideala i pun sebičnosti i samoživstva za-
pljuskava i naše krajeve, pa se već pojav-
ljuju Nacije, nad-ljudi i druge nepodopštine.
Da očuvamo i sebe i svoj hrvatski narod,
jedino je uporište: jedinstvo stranke prava
i čisto hrvatska polilika. Složni gias silne
pravaške vojske mora uspješno djelovati i
na vogje i oni će — vjerujemo u to tvrdo
— naći načina da ostrane sve što toine staje
na put. Bude li u njima jači prkos nego
pravaška načela, jača osobna taština nego
zahtjev cijelokupneg hrvatskog naroda, onda
je na pravaškim vojnicima da šnjima obra-
čunaju, pa da, izabrav sebi druge vogje,
preko ovih i proti ovim očuvaju i jedinstvo
stranke i čisto hrvatsku politiku njezinu.
Dosta je već tih nesuglasica i sporova!

Narodni blagdan i Družba sv.

irila i Metoda. Ovih dana razaslalo
je Ravnateljstvo naše Družbe na društva i
pojedince pozive, da bi se prigodom idu-
ćeg narodnog blagdana sjetili što izdašnijim
darom, naše Družbe. Neka se ne primi za
zlo, što neprestano naglašujemo naše do-
sadašnje, a i buduće ogromne potrebe. Te
su potrebe jedini razlog, s kojega Družba
vapi u pomoć. Kako smo već uapomenuli,
našoj Družbi ne može biti svejedno, da li
je ta pomoć više ili manje obilata. Diužba
ima u zapuštenoj Istri danas takovih ob-
veza, da mora neprestano kucati na srce
svih onih Hrvata, koji ne daju ni Nijemcu
ni Talijanu, da ih istisne s prelijepih obala
našega modroga Jadrana. Ovo što danas
Družba radi u Istri, čini na račun i u ko-
rist cijeloga hrvatskoga naroda, pa je i pravo,
da ju u toj borbi cijeli narod podupre. Na-
prijed za Družbu!

Hrvatska kriza. Kako se iz Zagre-
ba javlja, ondje se računa, da bi zbilja mo-
gao postati podbanom poznati Accurti, ko-
jega Rauch, Khuen i Tomašić, pril'azaše
Tiszi kao jedinog čovjeka, koji bi mogao
pomoći riješenju hrvatske krize! U Budim-
peštu je pak stigao Tomašić, da vijeća sa
Tiszom.

Madžavi proti Rijeci. Ugarska je
vlada naredbenim putem uvela državnu po-
liciju na Rijeci, i odmah je poslala 70 re-
dara sa 5 komesara i mnogo detektiva. Kad
su redari u utorak večer prispjeli, pokušali
su Talijani da upriliče demostraciju, ali ne-
tom su redari povukli bajunete, demostranti
se razbježaše. Bilo je uapšeno nekoliko o-
soba.

Nesreća na željeznici. Noću sa
subote na nedjelju dogodila se teška ne-
sreća na željezničkoj pruzi Mostar-Surajevo.
Kod štacije Prenj blizu Jablanice survala
se s brda ogromna stijena na tračnice i raz-
makla ih. To je odmah iza jednog zavoja,
tako da vlakovogja nije mogao da na vri-
jeme opazi. Ovaj je osobni voz otputovao
iz Gruža u subotu u 5 sati po podne.
Lokomotiva i tri putnička vagona survaše
se 10 met. visine u rijeku Neretvu, Netom,
što će vlak udariti o stijenu, strojevogja je
Zerlauth skočio kroz prozor na desnu stranu,
prema brijegu, i tako se uz malu ozledu
spasio od sigurne smrti, Ložač Stjepan Bu-
rin, iz Gruža, na mjestu ostade mrtav. Ou
se nije mogao da spasi, jer je bio ma li-
jevoj strani vlaka, kuda se lokomotiva iz-
vrnula. Usmrćen je i dr, Jaroslav Huša,
erarijalni odvjetnik, opće poštovana ličnost
u Sarajevu. Trojica su teško a jedanac-
storica lakše ranjena,

pOružba“ | ev, Nar. Stra-
ža“, iz : Na neispravno

 

 

 

Primamo
izvješće »Družbe sv. ir. i Met.« u Opatiji

God. IX.

izneseno na ovogodišnjoj njezinoj gl. skup-
štini, kojim se u metočnom svijetlu prika-
zuje djelovanje »Hrvatske Narodne Straže«
(»Ćir. Met. Zidara«) u Zagrebu, kao što i
na pisma razaslana privatnim osobama, ko-
jim se nastoji oteščati rad »Hrv. Nar. Straže«,
odgovorit ćemo meritorno — radi silnog
posla za narodni blagdan -- ovih dana.
Naše istinito izvješće dokazat će najbolje,
jesu li opravdani ti napadaji. — Upravni
Odbor »Hrvatske Narodne Straže«.

Nova parobrodarska pruga.
Talijansko parobrodarsko društvo u Rimu
uvagja počevši od 1. Jula o. g. parobro-
darsku prugu  Mleci-Zadar-Šibenik-Spljet-
Gruž-Kotor-Bar-Drač-Brindisi. Za ovu prugu
upotrebiće se parobrodi, izgragjeni tek pred
godinu dana,"a snabdjeveni svim konfortima
i luksusom kao i svi parobrodi dotičnog
društva. ;

Ova će nova pruga biti od osobite va-
žnosti i za naš grad, koji će tako stajati u
svezi sa Mlecima i Brindisi s brzim i po-
štanskim parobrodima istoga društva, koji
imaju prugu Aleksandrija, Carigrad, Cama,
Pirej, Patras, Smirne, Dunav i Anatoliju. -

Za gluhonijeme. Početkom iduće
školske godine popunit će se nekoliko pi-
tomačkih mjesta u zemaljskom zavodu za
odgoj gluhonijeme djece u Zagrebu, za koje
je raspisan natječaj do 31. Jula o. g. Ova
mjesta popuniće se mladićima, za koje se
roditelji ili škrbnici njihovi obvežu, da će
za njih plaćati internatski prinos od 500 K
godišnjih. Prema prilikama, podijeliće se
i poluplatna, a kod posvemašnjeg siromaš-
tva i besplatna pitomačka mjesta. Za po-
tanje obavijesti treba se obratiti Ravnatelj-
stvu zem. zavoda za gluhonijeme, Zagreb
(Ilica, 83.)

Skolski brod za slobodnu mor.
naricu. Školski brod »Beethoven«, što
ga je Udruženje vlasnika brodova austrijsko-
ugarske slobodne mornarice skoro nabavilo
u Gjenovi, da ga upotrijebi kao školski
brod za časnički podmladak, pošto su bile
dovršene neke radnje oko preudešavanja,
otputovao je u srijedu iz Gjenove, pod za-
povjedništvom kap. V. Orsuleka. Putuje za
Cadice, gdje će ukrcati teretu trgovine za
Chili.

Razne domaće vijesti. Blagosov
temeljnog kamena doma Fra Grge Martića
u Kreševu svečano je obavljen u nedjelju
na 22. o. mj.

— U ponedjeljak je na hrv. universi pro-
movisan na čast doktora filozofije Sigis-
mund Čajkovac, inače pučki učitelj.

— U Novom Sadu proslavio je svoju
80-godišnjicu dr. Mihajlo Polit, bivši nar.
zast., vogja srpske liber. stranke u Ugarskoj.

— Općina Janjina poslala je 20. o. mj.
preko »Hiv. Krune« 100 kruna pripomoći
Jukićevoj majci.

— Na Jelsi sada gostuje dalm. pokr. ka-
zalište. Davalo je »Urotu«, »Posljednji Zrin-
ski«, »Zlatarevo Zlato« i »Bar. Trenka«.
Uspjeh moralni i materijalni sasvim dobar.

— Ugarsko ministarstvo unutar. djela ra-
spuštilo je općinu Senjske Rijeke. Guverner
je primio nalog, da u roku od 4 sedmice
raspiše nove izbore.

-— U polju kod Trebinja tri težaka pre-
važajući žito, prije nego pane kiša, udari
grom i Popovića ončas usmrti. Drugu je
dvojicu onesvijestilo.

— Ugarska je vlada raspuštila na Rijeci
»Slovensko potporno-naobrazno društvo«.

— Nastradali parobrod »Sultan« pri Vi-
škoj luci, spašen je i otplovio je put Trsta
na popravak.

— Uslijed oluje potonula je tri milje da-
leko od Trpnja jedna lagja. U njoj je bio
dječak Ivan Korjan Radin, koji se je utopio.

— U Spljetu skončao je sebi život mla-
dić Muljačić. Uzrokom je ljubav. Pred ma-
lo dana umrla mu je vjerenica, pa odluči
odzeti sebi život, što eto i učini.

— Nekoliko je osoba u Spljetu uapšeno
radi dijeljenja leka »8. lipnja 1912-1913«,

Gradska kronika.

Narodni Blagdan. Ove će se go-
dine Narodni Blagdan proslaviti »cvijetnim
danom«. Tog će dana u jutro muzika obići
grad a zatim će započeti prodavanje cvi-
jeća. U večer će biti koncerat pred Općin-
skom Kalanom. U idućem ćemo broju po-
tanje izvjestit o velikoj pučkoj zabavi na
13. Jula na »Brsaljama«. | »Hrvatski Soko«
će korporativno sudjelovati zabavi, Odbor
za proslavu Narodnog Blagdana obratio se
na »Hrv. Sokola« i »Družbine Po-

 

!družnice«, da izaberu jednog člana, koji će