. 436. aa i Metoda, najasniji je dokaz, da su oni svojim djelovafijem doprli u hrvatske krajeve i da su oni megju nama utvrdili svetu vjeru po svojim učenicima, zato je dolično, da se mi Hrvati sjetimo ljetoš- njega jubileja. Najljepša proslava ovoga jubileja bit će za nas Hrvate, ako šta uradimo za napre- dak »Apoštolstva sv. Ćirila i Metoda«, koje molitvom i milostinjom pospješuje napredak katoličke vjere megju Slavenima i tako na- stavlja misijonsko djelovanje sv. Ćirila i Metoda. Rat započeo bez objave. Po svim se vijestima vidi, da je rat za- počeo i bez formalne objave.[|Bugarske su čete mučki napanule na Srbe i na Grke. Nije im pak uspjelo, da nenadnom navalom potisnu srpske i grčke čete sa više važnih pozicija. Bugari se čak služe i sa ogavnim varkama, kao što su Arnauti radili. Drži se, da će o- vaj rat, što ga Bugari izazvaše, biti kratak, i glavna odluka biće na Ovčem-Polju. Ru- munjska je pak Bugarsku presenetila svo- jom odlukom, da će u slučaju rata izmegju Bugarske i Srbije raditi prema svojoj uvi- gjavnosti, naime da će napasti na Bugarsku. Ta je prigoda i Turskoj dobro došla, da ju upotrebi navalom na Bugarsku, ko što je već izjavila. Srbija je odlučila, da mora po- što zašto zadržati sve što je za prvog rata osvojila i podužu granicu imati sa Grčkom. U svim pak dosadašnjim napadajima bu- garska je vojska bila odbijena i na više mjesta poražena, kao što potvrgjuju skoro sve stigle slijedeće vijesti : Napad Bugara na Srbe i Grke. Na osvit utorka Bugari su napali na srp- ske predstraže prema Stipu, a zatim otpo- češe prvu artilerijsku vatru. Po tome se ra- zvio boj na čitavoj liniji. Istodobno su na- pali Grke kod Balandora, htijući tim da presjeku željeznicu kod Gjevgjelije. U br- zojavci srpske vrhovne komande kaže se, da je ovo dokaz, da su Bugari započeli rat bez objave. Srpska je vojska prihvatila borbu. Istog jutra Bugari izvršiše napad na ci- jelom grčkom (frontu. Na srpskoj je strani duže trajala borba na svoj liniji od izvora Zletovske rijeke do Štipa. Učestvovalo je više srpskih pukovnija pješadije i artiljerije, Prema privatnim vijestima Bugari su još u nedjelju veče počeli napadati srpske stra- že kod Štipa, ali su bili suzbijeni uz pri- lične gubitke. Pašićeva izjava. U ponedjeljak na sjednici staro-radikala u Beogradu ministar je presjednik Pašić iz- javio, da ima uvjerenje, e će Rusija suditi povoljno Srbiji. Na pitanje, hoće li Vardar. biti granica, rekao je da se nada, da će gra- nica biti još jača. Bugarske namjere i vjerolomstvo. Vijest o napadu na srpske trupe izazvala je u Skoplju ogromno ogorčenje. Odnosni mučki napadaj prekršaj je sviju obaveza megjunarodnoga prava sa strane vjerolo- mnog saveznika. Ta je podmukla rabota _pro- Da se njegove pjesme samo u izvodu eks- cerpiraju, kaže Andrić, iznosile bi omašnu knjigu. A bilo bi neophodno potrebno po- sebuo izdanje radi njihove, koliko umjet- ničke, toliko i naučne vanredne vrijednosti. Glavićeva cijela zbirka obuhvaća 6 puta toliko stihova koliko Homerova Ilijada, pa možemo zamisliti veliku upravo čudnovatu njegovu marljivost, kojom je bilježio i is- pisao iz duše narodne te pjesme potpunom savjesnošću i dubokim štovanjem prema samim pjesmama. Taj posao shvaćao je on kao svoju najrigorozniju dužnost, jer je osjećao ljepotu narodne duše, ljepotu jezika, kojeg je u tančine poznavao. Preveliko i prekrasno narodno blago čuo je on iz usta svojih kazivača i kazivačica, pa je istančao svoj ukus za narodne izraze, da je bila prava milota boraviti u njegovom društvu, kad je razglabao narodne izraze, kad je bio spreman, da za svaki pojam dade pravu i zgodnu riječ | kada je osugjivao barbarizme u našem jeziku, U njegovoj sam mu slije- poći čitao novine i znao je više puta zgro- ziti se, kad je čuo loše kovanice, tugjinske izraze i teški njemački stil, a nekim se je »modernim« pjesnicima izrugavao, da su nerazumljivi; tako se je duša njegova na- pojila bistrine narodnog izricanja, čistoće narodnog jezika, On je čuo, pisao i pre- pisao više stotina hiljada nar. pjesama, pa nije ni čudo dakle, da je stekao osobito poznavanje duše narodne, osobiti dar pra- voga stvaranja narodnih izraza. Još kao izvela utisak odvratnosti tim prije, što su Bugari lažno uvijek isticali svoju »mirolju- bivost« i želju za arbitražom. Svestrana borba na cijeloj liniji dokazuje, da su Bugari još prije zasnovali plan za na- padaj, i da je bila glavna namjera, da se iznenada upadne u srpski teritorij. Srpske predstraže, uvijek budne, junački su doče- kale neprijatelja. Iz Skoplja se javlja, da je imoral trupa odličan. Do sada se svi bugarski napadaji uspješno odbijaju i očekuje se s nestrplje- njem prelazak u ofensivu. Bugari uzmiču. Iz Sofije stiže vijest, da je vrhovna bu- garska komanda izdala zapovijed trupama, da obustave sve daljnje operacije protiv Sr- ba i Grka, a da samo u slučaju napadaja sa srpske i grčke strane poduzmu potrebne korake. Bugarska je vlada javila svojim po- slanicima u Beogradu i Ateni, da skida sva- ku odgovornost sa sebe ako bi Srbi ili Grci poduzeli štogod protiv Bugara, te im nalaže da protestuju radi zadnjih sukoba kao da su sa protivne strane izazvani. Raspoloženje u Bugarskoj. Sofija : Uslijed držanja Rumunjske u ci- jeloj se Bugarskoj osjeća potištenost. Bu- gari su držali, da će se Srbija podvrgnuti ruskome sudu bez ikakvih uslova, te da je radi toga pristala bugarska vlada da poša- lje ministra-presjednika Daneva u Petrograd. Sad se vidi, da je to bila samoobmana. Ru- munjska je svojim iznenadnim držanjem u korist Srbije razuvjerila Bugare. Ponovni napad i poraz Bugara. Skoplje : Poslije ogorčene borbe, što je trajala čitava dva dana, Bugari ostupaju na cijelom frontu. Goni ih srpska vojska. Bu- gari su potisnuti preko Bregalnice i Zletov- ske rijeke i zauzimlju položaje za odbranu s druge strane rijeke. Njihovi su gubitci o- gromni. Srpska je vojska zarobila 30 otfi- cira, 120 podoficira i preko hiljadu vojnika, 10 poljskih topova i 12 kara. Srbi naglo prodiru.' Srpska vojska zarobila je pak kod Kru- pišta 20 bugarskih oficira, 68 podoficira i preko 700 vojnika. Bugari poslaše parlamen- tare, moleći za prekid borbe, ali Srbi uvi- dješe, da se služe lažima i nastaviše napa- daj. Napreduju na cijeloj liniji vrlo uspješno. Položaj Bugara sasvim težak. Bugarski gubitci kod Štipa. Na cijeloj liniji borba obuhvaća sve veći opseg. Uza sve mučke napadaje i prijevare kod Štipa, srpska je vojska održala se ma svim pozicijama, ali s velikim gubitcima. U Štip je dovezeno preko hiljadu ranjenika. Stupile su u borbu i glavne srpske trupe. Bugarski su gubitci ogromni, i ako su se svuda služili prijevarom. lsticali su bijele zastave, pa kad bi se približili pucali su. Poginulo je preko pet hiljada Bugara, a do- sta i Srba. Srbi osvojiše na juriš uzvis kod sela Dren- ka i zaplijeniše Bugarima 66 topova i 4 kara ratnog materijala. dijete čuo je on i u baštini kupeći masline kako ženske pjevaju po cijeli dan narodne pjesme, čuo je pjesmu ribarevu na moru, kad se ovaj vraćao kući veseo nalovivši obilan lov srdjela, slušao je pri svadbama lijepe nazdravice, naša napijanja, slušao je uoči Vidovdana, lIvanjdana i Petrovdana kad se djevojčice zagrle i pod cvijećem na- kićenim borom uz radovanje (oganj, preko kojeg se preskače) pjevaju upravo krasne pjesme, da sva Luka odjekuje. Uopće u svakoj prigodi pjesma se u ono vrijeme pjevala uvijek tamo, gdje je bilo mladosti i veselja. Gube se žalibože ti lijepi običaji pomalo i što više prodire moderna kultura, što se više šire škole, to sve više isčezava prirodni i veseli život naroda. Gotovo bi čovjek morao zavigjeti napretku, jer mas čini sve tužnijim i odalečuje nekako od prirodnog veselja i pravih narodnih zabava, a uvodi neke nove, prisiljene, nenarodne. Glavić kao da je osjećao, da će ovo doba nastupiti i kod nas, prije nego se je i na- dati moglo, pa je sakupljao oko sebe pje- vače i pjevačice, da zabilježi što više nji- hovih pjesama. Kad je bio u Dubrovniku, doveo je sa Šipana svoju slavnu Anicu Be- gin, pa je dulje vremena zadržao, a ova mu je po cijele dane kazivala pjesme. | ga- boravi su otete sigurno njegovom zaslu- gom mnoge i mnoge pjesme, pa će mu zato biti zahvalni svi proučavatelji i ljubi- pjesama. telji narodnih (Svršiće 36) »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Rat kod Ovčeg-Polja. Najžešća je bitka kod Ovčeg-Polja. Bugar- ski general Ratko Dimitrijev napada na toj poziciji Srbe sa stotinu hiljada vojske. Kod Gjevgjelije Bugari su morali uzmaknuti. Rat ne može dugo trajati, jer su na ci- jeloj liniji 'skoncentrisane kompaktae mase na obim stranama i glavna će odluka bit na Ovčem-Polju. Odgovor Srbije Bugar. koj. Na notu Bugarske dala je Srbija slije- deći odgovor: Neistinito je tvrgjenje Bu- garske, da su srpska i grčka vojska napali bugarsku vojsku kod Tetova. Očito je, da su napadaj izvršili Bugari. Srbija odbija od sebe odlučno odgovornost zbog sukoba. Grčka vojska preuzima ofensivu. Atena: Ministar izvanjskih posala Koro- millas izjavio je: Pošto je bugarska vlada odgovorila na sve pomirljive korake Grčke ponovnim povredama ugovora i prekora- čenjem granice, koja je nedavno bila usta- novljena, te je sada poduzela opći napad, grčka vlada nije mogla a da i svojim ma- cedonskim divizijama ne izda zapovijed, da preuzmu ofensivu. Time je rat započeo bez formalne objave. Grčka vlada dala je u Sofiji izjavu u tom smislu. Grčka otklanja odgovornost za ovaj rat, koji će bez dvojbe imati teških posljedica. Bojevi se dalje vode. Njihov rezultat je još nepoznat. Bugarski protest u Ateni. Atena: Došao je bugarski poslanik u ministra-presjednika Venizelosa, te je donio prosvjed bugarske vlade protiv postupka Grka. Ministar-presjednik je rekao, da se on tome prosvjedu čudi, jer Bugari svojim postupkom pokazuju, da hoće rat pod svaku cijenu. Pri činjenici, da su bugarske čete započele boj na liniji, dugoj preko 100 kim., on otklanja svaku odgovornost. Konferensa u Petrogradu. Bugarska vlada poslala je svojim pre- stavnicima ovu brzojavku: Vlada je predala ruskom poslaniku memorandum glede ar- bitraže, te je izjavila u isto vrijeme, da je spremna odmah poslati u Petrograd svog premiera. U petrogradskim službenim se krugovima tvrdi, da će se konferensa za riješenje spo- rova izmegju balkanskih saveznika ipak sa- stati. Bugarski ministar-presjednik Danev imao bi već otputovati, a ostali ministri- presjednici, kako javljaju, otputovaće ovih dana put Petrograda. Tamo-amo po svijetu. — Grčke vlasti opet uhapsiše mnogobroj- ne bugarske radnike, kod kojih nagjoše mno- go denamita za izvagjanje atentata. — Carigradska se vlada nećka, da opet uspostavi sa Bugarskom diplomatske od- nose. — Radi ozbiljnosti položaja po cijeloj je Srbiji Vidov-dan tiho proslavljen. — Rusija je odbila zahtjev Bugarske, da izreče svoj sud samo na temelju prvoga u- govora i to kroz 8 dana. — U Skoplje je u nedjelju prispjelo 12.000 crnogorskih vojnika. Od srpske vojske i na- roda bili su najsrdačnije dočekani. — Engleški drž. potajnik vanjskih posala Acland je izjavio, da cijeli: svijet očekuje čas, da se balkanski saveznici sporazume, e da poprave štele rata i da novooslobo- gjene krajeve podignu i unaprede. — Grčka je flota koncentrisala se kod E- lefhtere. Kralj je otputovao u Solun. — Grčke čele u Solunu razoružale su o- naj dio bugarske vojske, što se onamo na- lazio. — Arbanaški je komitet u Valoni odlu- čio, da radi za kandidaturu bugarskog prin- ca Ćirila za arbanaško prestolje. — Bugari uapsiše u Caribrodu srpskog državnog teklića i oduzeše mu službenu korespondenciju. — Bugarska je vlada izdala naredbu ma- kedonskoj vojsci, da stupi u ofensivu (napad.) — Od 25. do 30. augusta o. g. održaće se u Belgiji internacijonalni kongres za li- ječenje ranjenika u vrijeme rata. — Londonski listovi donose iz Rima, iz vanredno pouzdanog izvora, da se talijan- ska vlada sprema, da pošalje vojsku u Ar- baniju, jer konferensa poslanika nemože da dogje ni do kakvog uspjeha. Italija će po- slati ekspediciju u južnu Arbaniju, a Austro- Ug. hoće da skloni: na isti korak u sjever- noj Arbaniji. — »Pester Lloyd« javlja, da u Bukaešt iz i drugih rumunskih varoši na u masama prebjegavaju bugarski vojnici. Ti vojnici pripovijedaju, kako meće da se biju sa svojom srpskom braćom i zato bježe iz vojske. Kažu i to, da je u bugarskoj vojsci glad. — Petrogradski »Den« doznaje, da je bugarska vlada bila odlučila još prošle ne- djelje, da opozove svog poslanika iz Beo- grada, ali se predomislila, kad je Sazonov zaprijetio da će Rusija prekinuti diplomat- ske odnose s Bugarskom. — Policija u Sofiji zabranila je demo- stracije protiv tobožnjih nasilja Srba i Grka nad »Bugarima« u Makedoniji. I to je do- kazom da je Bugarska uvjerena, da su sve vijesti o »nasiljima« zlonamjerao izmišljene. — Po mišljenju bečkih diplomatskih kru- gova stanje je sad opasnije, nego ikad za balkanske krize. iNovi zapleti pripisuju se Rusiji. — Strašan je potres skoro sasvim uni- štio staru bugarsku prestonicu Trnovo. U narodu velika panika i metež. Vlisti se boje, da ta nesreća ne bude kobna po duh u vojsci, jer narod drži da je to zbog muč- kih napadaja na rogjenu braću Srbe. — Primadonna badenskog »Sommerthe- atra« Ana Meisl u kupališnom parku htjede izvršit samoubijstvo, ispalivši revolverski hitac u glavu. Kad se doznalo, da je to zbog nepovoljne kritike jednog badenskog lista, svjetina dočeka kriličara i — teško ga namlati! — U Bruselju sastalo se je internacijo- nalno zrakoplovno društvo, koje se sada bavi o uregjenju prometa po zraku. Kon- gresu prisustvuju izaslanici od 10 država, megju kojim i naše monarhije. — Na temelju anonimnog pisma uhvatila je budimpeštanska policija dva izvanredno vješta krivotvoritelja papirnog novca, nekog Blussika i Jos. Mussja. U stanu im je na- šla 2000 kom. krivotvorenih banknota po 50 K. Austro-ug. banka je izjavila, da su tako savršeno krivotvorene, da ih može ras- poznati samo stručnjak. Stoga je odlučeno, da se na banknotama od 50 K izvedu neke promjene. Turske srećke — lutrija i štedionica. Najmanje riskira, ko naruči tursku srećku, jer svaka srećka mora dobiti. Turske srećke imadu svaku godinu šest vučenja, kod ko- jih se izvuče nad 10000 zgoditaka, megju njima 3 po 400000, 3 po 200000, 3 po i 6 po 10000 franaka i t. d. Turske srećke igraju jošte 61 godinu, toliko časa traje takogjer igralno pravo njihovih vlasnika bez svakog seta uplaćivanja nakon uplate kupovnine. Za tursku srećku izdan novac je dakle sigurno uložen, kao u štedionici te se množi uslijed njene od godine do go- dine narašćajuće kurzne vrijednosti. Ugodni uslovi, da se može kupovnina poravnali u mjesečnim obrocima po samo K.475, i da naručitelj pridobije isključno pravo do sviju zgoditaka već po uplati prvog obroka, omo- gućuje [pako [svakome, da nabavi tu iz- vrsnu srećku, a kojom može u sretnom slu- čaju već kod budućeg vučenja dne 1. ko- lovoza o. g. dobiti 400000 franaka. — Sve zaželjene obavijesti daje i naručbe prima za srećkovno ođijeljenje »Slovenske Straže« g. Valentin Urbančić, Ljubljana. — Primaju se takogjer priglasi k nakupu srećaka austrij- ske državne razredne lutrije i davaju zano- sljive i točne obavijesti. Domaće vijesti. O raskolu u stranci prava. U- vodnik smo bili predali da ga slože, i bio je već gotov, kad smo pročitali što piše »Hrvatska Kruna«. Naravno, tim istupom nije više potrebito da se sakuplja uprava naše stranke amo u pokrajini. Stvar je pre- sugjena; pa tražiti nešto dalje, zvalo bi se tražiti zadjevica i svagja; a i tako ih odvi- še ima. Zato stojimo mi amo složni, a upli- višimo što možemo i nemožemo, da se i u Banovini dogje do sloge. Objektivno ćemo pratiti dogagjaje; nijesu daleko izbori, a o- ni će za stalno razgaliti mutno obzorje; a dotle ćemo se amo držati naše pokrajinske matice. Hevati katolici | Vidov-dan. Či. tamo u sarajevskoj »Srpskoj Riječi«; »Od- bor društva »Prosvjete« dobio je brzojav iz Mostara, kome se javlja da su tamošnji katolici Hrvati proslavili u zajednici sa Sr- bima pravoslavni Vidov«dan i održali u isto vrijeme u katoličkoj crkvi spomen poginu- lim junacima. Službu su obavila trojica fra- njevaca. Skupljena je i poveća svola no. vaca i kao vidovdanski darak »Prosvjeti«. Ova bratska pažnja mostarskih katolika Hr- vata zaslužuje potpunu zahvalnost srpskog naroda i mi to s naročitim zadovoljstvom ističemo«. Zatim govoreći o istoj proslavi u Sarajevu, završuje o proslavi u Mostaru: »Braći Hrvatima i njihovim narodnim sve. | Gjurgjeva obali dunavskoj stižu glasovi, kako tamo | ćenicima neka je za to naša najljepša hvala!« God. IX. Drugi književnički sastanak u Osijeku. Primamo iz Osijeka: Klub Hrvatskih Književnika u Osijeku, koji je sebi megju ostalim i to učinio zadaćom, da na oku drži i potpomaže razvoj hrvatskoga kulturno-narodnoga života u Osijeku i Sla- voniji, i promiče društvenost izmegju kul- turnih radenika raznih struka, zaključio je, da na Narodni blagdan poslije slavenske slu- žbe božje u gornjogradskoj župnoj crkvi, koju će toga dana (5. VII. 1913.) otčitati grčko- katol. župnik i hrvatski književnik g. Spi- ridion Petranović, bude svečano sijelo u klupskoj dvorani, s ovim rasporedom: 1). Pozdrav presjednika. 2.) »Duh slo- venskih apoštola sv. Ćirila i Metoda u na- šem kulturnom radu«. Predaje g. pop Mate Ivanišević, 3.) »Gdje je taj grad?« Literarna kozerija. Predaje g. prof. Dragan Melkus. Pristup na to sijelo ima svak besplatno. — U Osijeku, 26. Lipnja 1913. — Ptesjed- nik: Lj. Dlustuš. Tajnik: R. F. Magjer. (Po- sebni pozivi neće se razašiljati nikome.) »Družba“ u Istri i hrv. pita. nje. Pišu nam iz Zagreba: Kako je od prijeke nužde »Hrvatskoj Narodnoj Straži« sve sile ulagati, da što više podupre i po- digne hrv. škola u ugroženim krajevima naše domovine, dokazuje i članak, koji je izašao u jutarnjem »Obzoru« od 27. pr. mj. u rubrici »Hrvatsko pitanje« pod naslovom: »Budapesti Hirlap« o riješenju hrv. pitanja. Članak je dosta opsežan, te ga ne možemo u cijelosti donijeti. U tom se članku navagja, da naseljiva- njem magjarskog puka u Slavoniju, pomoću magjarskih škola — koje sjajno uspijevaju — opet će se uskrisiti »historijska činje- nica«, da je u Slavoniji nekoč »cvalo ma- gjarsko gospodarstvo«. Još se veli, da već ima 200.000 magjarskih seljaka u Hrvat- skoj, koji su prisilili društvo »Julijan« da sagradi 59 magjarskih škola sa gotovo 8.000 učenika. Tako pišu, da su još svoje djelo- vanje protegli i na našu Bosnu i Herce- govinu, gdje im se lijepa budućnost pruža a osobito pomoću muslimanske djece. Na koncu još navode, da će talentirana djeca iz Hrvatske i Slavonije polaziti školu u Pešti, a onda se opeta vratiti u Slavoniju, da ondje uskrisuju duh magjarstva. Kada nam budu dopuštale prilike, mi ćemo se na ovo osvrnuti, a za sada stav- ljamo na srce svakomu Hrvatu i svakoj Hrvatici, da što više porade za »Hrvatsku Narodnu Stražu«, da što više prigodom na- rodnog blagdana saberu novaca za hrvatske škole, jer će samo tako pokazati koliko ljube i štite svoj narod, svoja prava i svoju tužnu domovinu! — Prijatelji svoga naroda. Razne domaće vijesti. Slovensko društvo na Senjskoj Rijeci ugarska je vla- da po četvrti put raspuštila. Uzrok je tom nasilju što ug. vlada nije htjela da potvrdi pravila društva, koja joj četiri puta poslaše na odobrenje. Društvo je brojilo 300 člano- va i tri hiljade kruna imalo je imetka. — Na Braču ovih dana uslijed oluje i vi- javice (šijunade) velike je štete. Najviše po- stradaše mjesta Štip, Spliska i ost., a na- dasve Nerežišće, Na više kuća otkrilo je krovove, pobacalo dimnjaka, izgulilo stabala i vinograda iskrčilo. U okolišu Skradina krupa je sve u polju otukla. — Kod Megjegje u Bosni uapsiše bje- gunca Janičeka, od 1. pukovnije iz Mostara, koji je htio da prebjegne u Srbiju. — lzvjestismo o velikoj nesreći na želje- znici kod Tounja u Hrv., što se je dogo- dila s nemarnosti poglavara stanice Tum- basa i željezn. namještenika Višnjića. Protiv njih drž, je odvjetništvo u Ogulinu podiglo optužbu. Prvi je osugjen na 2 godine te- ške tamnice, a drugi na 10 mjeseca. -- Iz sela Vranina u Hercegovini pobje- gao je u Novopazarski Sandžak seljak Vuk |Mlagjenović sa trinaestero što braće što se- stara. Uzet je bio u vojsku i na jesen po- što je morao da nastupi, pobježe. — U tvomici ulja u Trstu radnik Sij. |Krešević u moćnoj službi zaspi, Čuvši iza sna, da mast kipi iz kotla, još sanen po- hiti da zatvori cijevi, pri čem poklizne i pa- de u pun kotao uzavrene masti, gdje u. groznim mukama dušu ispusti. Imo je 28 god. Ostlavlja udovu i petero dječice. — Javljaju nam iz Senja, da se u ondje-