. 436.

aa i Metoda, najasniji je dokaz, da su
oni svojim djelovafijem doprli u hrvatske
krajeve i da su oni megju nama utvrdili
svetu vjeru po svojim učenicima, zato je
dolično, da se mi Hrvati sjetimo ljetoš-
njega jubileja.

Najljepša proslava ovoga jubileja bit će
za nas Hrvate, ako šta uradimo za napre-
dak »Apoštolstva sv. Ćirila i Metoda«, koje
molitvom i milostinjom pospješuje napredak
katoličke vjere megju Slavenima i tako na-
stavlja misijonsko djelovanje sv. Ćirila i
Metoda.

 

Rat započeo bez objave.

Po svim se vijestima vidi, da je rat za-
počeo i bez formalne objave.[|Bugarske su čete
mučki napanule na Srbe i na Grke. Nije im
pak uspjelo, da nenadnom navalom potisnu
srpske i grčke čete sa više važnih pozicija.
Bugari se čak služe i sa ogavnim varkama,
kao što su Arnauti radili. Drži se, da će o-
vaj rat, što ga Bugari izazvaše, biti kratak,
i glavna odluka biće na Ovčem-Polju. Ru-
munjska je pak Bugarsku presenetila svo-
jom odlukom, da će u slučaju rata izmegju
Bugarske i Srbije raditi prema svojoj uvi-
gjavnosti, naime da će napasti na Bugarsku.
Ta je prigoda i Turskoj dobro došla, da ju
upotrebi navalom na Bugarsku, ko što je
već izjavila. Srbija je odlučila, da mora po-
što zašto zadržati sve što je za prvog rata
osvojila i podužu granicu imati sa Grčkom.
U svim pak dosadašnjim napadajima bu-
garska je vojska bila odbijena i na više
mjesta poražena, kao što potvrgjuju skoro
sve stigle slijedeće vijesti :

Napad Bugara na Srbe i Grke.

Na osvit utorka Bugari su napali na srp-
ske predstraže prema Stipu, a zatim otpo-
češe prvu artilerijsku vatru. Po tome se ra-
zvio boj na čitavoj liniji. Istodobno su na-
pali Grke kod Balandora, htijući tim da
presjeku željeznicu kod Gjevgjelije. U br-
zojavci srpske vrhovne komande kaže se,
da je ovo dokaz, da su Bugari započeli rat
bez objave. Srpska je vojska prihvatila borbu.

Istog jutra Bugari izvršiše napad na ci-
jelom grčkom (frontu. Na srpskoj je strani
duže trajala borba na svoj liniji od izvora
Zletovske rijeke do Štipa. Učestvovalo je
više srpskih pukovnija pješadije i artiljerije,

Prema privatnim vijestima Bugari su još
u nedjelju veče počeli napadati srpske stra-
že kod Štipa, ali su bili suzbijeni uz pri-
lične gubitke.

Pašićeva izjava.

U ponedjeljak na sjednici staro-radikala
u Beogradu ministar je presjednik Pašić iz-
javio, da ima uvjerenje, e će Rusija suditi

povoljno Srbiji. Na pitanje, hoće li Vardar.

biti granica, rekao je da se nada, da će gra-
nica biti još jača.

Bugarske namjere i vjerolomstvo.

Vijest o napadu na srpske trupe izazvala
je u Skoplju ogromno ogorčenje. Odnosni
mučki napadaj prekršaj je sviju obaveza
megjunarodnoga prava sa strane vjerolo-
mnog saveznika. Ta je podmukla rabota _pro-

Da se njegove pjesme samo u izvodu eks-
cerpiraju, kaže Andrić, iznosile bi omašnu
knjigu. A bilo bi neophodno potrebno po-
sebuo izdanje radi njihove, koliko umjet-
ničke, toliko i naučne vanredne vrijednosti.

Glavićeva cijela zbirka obuhvaća 6 puta
toliko stihova koliko Homerova Ilijada, pa
možemo zamisliti veliku upravo čudnovatu
njegovu marljivost, kojom je bilježio i is-
pisao iz duše narodne te pjesme potpunom
savjesnošću i dubokim štovanjem prema
samim pjesmama. Taj posao shvaćao je on
kao svoju najrigorozniju dužnost, jer je
osjećao ljepotu narodne duše, ljepotu jezika,
kojeg je u tančine poznavao. Preveliko i
prekrasno narodno blago čuo je on iz usta
svojih kazivača i kazivačica, pa je istančao
svoj ukus za narodne izraze, da je bila
prava milota boraviti u njegovom društvu,
kad je razglabao narodne izraze, kad je bio
spreman, da za svaki pojam dade pravu i
zgodnu riječ | kada je osugjivao barbarizme
u našem jeziku, U njegovoj sam mu slije-
poći čitao novine i znao je više puta zgro-
ziti se, kad je čuo loše kovanice, tugjinske
izraze i teški njemački stil, a nekim se je
»modernim« pjesnicima izrugavao, da su
nerazumljivi; tako se je duša njegova na-
pojila bistrine narodnog izricanja, čistoće
narodnog jezika, On je čuo, pisao i pre-
pisao više stotina hiljada nar. pjesama, pa
nije ni čudo dakle, da je stekao osobito
poznavanje duše narodne, osobiti dar pra-
voga stvaranja narodnih izraza. Još kao

 

izvela utisak odvratnosti tim prije, što su
Bugari lažno uvijek isticali svoju »mirolju-
bivost« i želju za arbitražom.

Svestrana borba na cijeloj liniji dokazuje,
da su Bugari još prije zasnovali plan za na-
padaj, i da je bila glavna namjera, da se
iznenada upadne u srpski teritorij. Srpske
predstraže, uvijek budne, junački su doče-
kale neprijatelja.

Iz Skoplja se javlja, da je imoral trupa
odličan. Do sada se svi bugarski napadaji
uspješno odbijaju i očekuje se s nestrplje-
njem prelazak u ofensivu.

Bugari uzmiču.

Iz Sofije stiže vijest, da je vrhovna bu-
garska komanda izdala zapovijed trupama,
da obustave sve daljnje operacije protiv Sr-
ba i Grka, a da samo u slučaju napadaja
sa srpske i grčke strane poduzmu potrebne
korake. Bugarska je vlada javila svojim po-
slanicima u Beogradu i Ateni, da skida sva-
ku odgovornost sa sebe ako bi Srbi ili Grci
poduzeli štogod protiv Bugara, te im nalaže
da protestuju radi zadnjih sukoba kao da
su sa protivne strane izazvani.

Raspoloženje u Bugarskoj.

Sofija : Uslijed držanja Rumunjske u ci-
jeloj se Bugarskoj osjeća potištenost. Bu-
gari su držali, da će se Srbija podvrgnuti
ruskome sudu bez ikakvih uslova, te da je
radi toga pristala bugarska vlada da poša-
lje ministra-presjednika Daneva u Petrograd.
Sad se vidi, da je to bila samoobmana. Ru-
munjska je svojim iznenadnim držanjem u
korist Srbije razuvjerila Bugare.

Ponovni napad i poraz Bugara.

Skoplje : Poslije ogorčene borbe, što je
trajala čitava dva dana, Bugari ostupaju na
cijelom frontu. Goni ih srpska vojska. Bu-
gari su potisnuti preko Bregalnice i Zletov-
ske rijeke i zauzimlju položaje za odbranu
s druge strane rijeke. Njihovi su gubitci o-
gromni. Srpska je vojska zarobila 30 otfi-
cira, 120 podoficira i preko hiljadu vojnika,
10 poljskih topova i 12 kara. Srbi naglo
prodiru.'

Srpska vojska zarobila je pak kod Kru-
pišta 20 bugarskih oficira, 68 podoficira i
preko 700 vojnika. Bugari poslaše parlamen-
tare, moleći za prekid borbe, ali Srbi uvi-
dješe, da se služe lažima i nastaviše napa-
daj. Napreduju na cijeloj liniji vrlo uspješno.
Položaj Bugara sasvim težak.

Bugarski gubitci kod Štipa.

Na cijeloj liniji borba obuhvaća sve veći
opseg. Uza sve mučke napadaje i prijevare
kod Štipa, srpska je vojska održala se ma
svim pozicijama, ali s velikim gubitcima. U
Štip je dovezeno preko hiljadu ranjenika.
Stupile su u borbu i glavne srpske trupe.
Bugarski su gubitci ogromni, i ako su se
svuda služili prijevarom. lsticali su bijele
zastave, pa kad bi se približili pucali su.
Poginulo je preko pet hiljada Bugara, a do-
sta i Srba.

Srbi osvojiše na juriš uzvis kod sela Dren-
ka i zaplijeniše Bugarima 66 topova i 4
kara ratnog materijala.

dijete čuo je on i u baštini kupeći masline
kako ženske pjevaju po cijeli dan narodne
pjesme, čuo je pjesmu ribarevu na moru,
kad se ovaj vraćao kući veseo nalovivši
obilan lov srdjela, slušao je pri svadbama
lijepe nazdravice, naša napijanja, slušao je
uoči Vidovdana, lIvanjdana i Petrovdana
kad se djevojčice zagrle i pod cvijećem na-
kićenim borom uz radovanje (oganj, preko
kojeg se preskače) pjevaju upravo krasne
pjesme, da sva Luka odjekuje. Uopće u
svakoj prigodi pjesma se u ono vrijeme
pjevala uvijek tamo, gdje je bilo mladosti
i veselja. Gube se žalibože ti lijepi običaji
pomalo i što više prodire moderna kultura,
što se više šire škole, to sve više isčezava
prirodni i veseli život naroda. Gotovo bi
čovjek morao zavigjeti napretku, jer mas
čini sve tužnijim i odalečuje nekako od
prirodnog veselja i pravih narodnih zabava,
a uvodi neke nove, prisiljene, nenarodne.
Glavić kao da je osjećao, da će ovo doba
nastupiti i kod nas, prije nego se je i na-
dati moglo, pa je sakupljao oko sebe pje-
vače i pjevačice, da zabilježi što više nji-
hovih pjesama. Kad je bio u Dubrovniku,
doveo je sa Šipana svoju slavnu Anicu Be-
gin, pa je dulje vremena zadržao, a ova
mu je po cijele dane kazivala pjesme. | ga-
boravi su otete sigurno njegovom zaslu-
gom mnoge i mnoge pjesme, pa će mu
zato biti zahvalni svi proučavatelji i ljubi-
pjesama.

telji narodnih
(Svršiće 36)

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Rat kod Ovčeg-Polja.

Najžešća je bitka kod Ovčeg-Polja. Bugar-
ski general Ratko Dimitrijev napada na toj
poziciji Srbe sa stotinu hiljada vojske. Kod
Gjevgjelije Bugari su morali uzmaknuti.

Rat ne može dugo trajati, jer su na ci-
jeloj liniji 'skoncentrisane kompaktae mase
na obim stranama i glavna će odluka bit
na Ovčem-Polju.

Odgovor Srbije Bugar. koj.

Na notu Bugarske dala je Srbija slije-
deći odgovor: Neistinito je tvrgjenje Bu-
garske, da su srpska i grčka vojska napali
bugarsku vojsku kod Tetova. Očito je, da
su napadaj izvršili Bugari. Srbija odbija od
sebe odlučno odgovornost zbog sukoba.

Grčka vojska preuzima ofensivu.

Atena: Ministar izvanjskih posala Koro-
millas izjavio je: Pošto je bugarska vlada
odgovorila na sve pomirljive korake Grčke
ponovnim povredama ugovora i prekora-
čenjem granice, koja je nedavno bila usta-
novljena, te je sada poduzela opći napad,
grčka vlada nije mogla a da i svojim ma-
cedonskim divizijama ne izda zapovijed, da
preuzmu ofensivu. Time je rat započeo
bez formalne objave. Grčka vlada dala je
u Sofiji izjavu u tom smislu. Grčka otklanja
odgovornost za ovaj rat, koji će bez dvojbe
imati teških posljedica. Bojevi se dalje vode.
Njihov rezultat je još nepoznat.

Bugarski protest u Ateni.

Atena: Došao je bugarski poslanik u
ministra-presjednika Venizelosa, te je donio
prosvjed bugarske vlade protiv postupka
Grka. Ministar-presjednik je rekao, da se
on tome prosvjedu čudi, jer Bugari svojim
postupkom pokazuju, da hoće rat pod svaku
cijenu. Pri činjenici, da su bugarske čete
započele boj na liniji, dugoj preko 100 kim.,
on otklanja svaku odgovornost.

Konferensa u Petrogradu.

Bugarska vlada poslala je svojim  pre-
stavnicima ovu brzojavku: Vlada je predala
ruskom poslaniku memorandum glede ar-
bitraže, te je izjavila u isto vrijeme, da je
spremna odmah poslati u Petrograd svog
premiera.

U petrogradskim službenim se krugovima
tvrdi, da će se konferensa za riješenje spo-
rova izmegju balkanskih saveznika ipak sa-
stati. Bugarski ministar-presjednik Danev
imao bi već otputovati, a ostali ministri-
presjednici, kako javljaju, otputovaće ovih
dana put Petrograda.

Tamo-amo po svijetu.

— Grčke vlasti opet uhapsiše mnogobroj-
ne bugarske radnike, kod kojih nagjoše mno-
go denamita za izvagjanje atentata.

— Carigradska se vlada nećka, da opet
uspostavi sa Bugarskom diplomatske od-
nose.

— Radi ozbiljnosti položaja po cijeloj je
Srbiji Vidov-dan tiho proslavljen.

— Rusija je odbila zahtjev Bugarske, da
izreče svoj sud samo na temelju prvoga u-
govora i to kroz 8 dana.

— U Skoplje je u nedjelju prispjelo 12.000
crnogorskih vojnika. Od srpske vojske i na-
roda bili su najsrdačnije dočekani.

— Engleški drž. potajnik vanjskih posala
Acland je izjavio, da cijeli: svijet očekuje
čas, da se balkanski saveznici sporazume,
e da poprave štele rata i da novooslobo-
gjene krajeve podignu i unaprede.

— Grčka je flota koncentrisala se kod E-
lefhtere. Kralj je otputovao u Solun.

— Grčke čele u Solunu razoružale su o-
naj dio bugarske vojske, što se onamo na-
lazio.

— Arbanaški je komitet u Valoni odlu-
čio, da radi za kandidaturu bugarskog prin-
ca Ćirila za arbanaško prestolje.

— Bugari uapsiše u Caribrodu srpskog
državnog teklića i oduzeše mu službenu
korespondenciju.

— Bugarska je vlada izdala naredbu ma-
kedonskoj vojsci, da stupi u ofensivu (napad.)

— Od 25. do 30. augusta o. g. održaće
se u Belgiji internacijonalni kongres za li-
ječenje ranjenika u vrijeme rata.

— Londonski listovi donose iz Rima, iz
vanredno pouzdanog izvora, da se talijan-
ska vlada sprema, da pošalje vojsku u Ar-
baniju, jer konferensa poslanika nemože da
dogje ni do kakvog uspjeha. Italija će po-
slati ekspediciju u južnu Arbaniju, a Austro-
Ug. hoće da skloni: na isti korak u sjever-
noj Arbaniji.

— »Pester Lloyd« javlja, da u Bukaešt
iz i drugih rumunskih varoši na

u masama prebjegavaju bugarski vojnici.
Ti vojnici pripovijedaju, kako meće da se
biju sa svojom srpskom braćom i zato bježe
iz vojske. Kažu i to, da je u bugarskoj
vojsci glad.

— Petrogradski »Den« doznaje, da je
bugarska vlada bila odlučila još prošle ne-
djelje, da opozove svog poslanika iz Beo-
grada, ali se predomislila, kad je Sazonov
zaprijetio da će Rusija prekinuti diplomat-
ske odnose s Bugarskom.

— Policija u Sofiji zabranila je demo-
stracije protiv tobožnjih nasilja Srba i Grka
nad »Bugarima« u Makedoniji. I to je do-
kazom da je Bugarska uvjerena, da su sve
vijesti o »nasiljima« zlonamjerao izmišljene.

— Po mišljenju bečkih diplomatskih kru-
gova stanje je sad opasnije, nego ikad za
balkanske krize. iNovi zapleti pripisuju se
Rusiji.

— Strašan je potres skoro sasvim uni-
štio staru bugarsku prestonicu Trnovo. U
narodu velika panika i metež. Vlisti se
boje, da ta nesreća ne bude kobna po duh
u vojsci, jer narod drži da je to zbog muč-
kih napadaja na rogjenu braću Srbe.

— Primadonna badenskog »Sommerthe-
atra« Ana Meisl u kupališnom parku htjede
izvršit samoubijstvo, ispalivši  revolverski
hitac u glavu. Kad se doznalo, da je to
zbog nepovoljne kritike jednog badenskog
lista, svjetina dočeka kriličara i — teško
ga namlati!

— U Bruselju sastalo se je internacijo-
nalno zrakoplovno društvo, koje se sada
bavi o uregjenju prometa po zraku. Kon-
gresu prisustvuju izaslanici od 10 država,
megju kojim i naše monarhije.

— Na temelju anonimnog pisma uhvatila
je budimpeštanska policija dva izvanredno
vješta krivotvoritelja papirnog novca, nekog
Blussika i Jos. Mussja. U stanu im je na-
šla 2000 kom. krivotvorenih banknota po
50 K. Austro-ug. banka je izjavila, da su
tako savršeno krivotvorene, da ih može ras-
poznati samo stručnjak. Stoga je odlučeno,
da se na banknotama od 50 K izvedu neke
promjene.

 

Turske srećke — lutrija i štedionica.
Najmanje riskira, ko naruči tursku srećku,
jer svaka srećka mora dobiti. Turske srećke
imadu svaku godinu šest vučenja, kod ko-
jih se izvuče nad 10000 zgoditaka, megju
njima 3 po 400000, 3 po 200000, 3 po i
6 po 10000 franaka i t. d. Turske srećke
igraju jošte 61 godinu, toliko časa traje
takogjer igralno pravo njihovih vlasnika bez
svakog seta uplaćivanja nakon uplate
kupovnine. Za tursku srećku izdan novac
je dakle sigurno uložen, kao u štedionici
te se množi uslijed njene od godine do go-
dine narašćajuće kurzne vrijednosti. Ugodni
uslovi, da se može kupovnina poravnali u
mjesečnim obrocima po samo K.475, i da
naručitelj pridobije isključno pravo do sviju
zgoditaka već po uplati prvog obroka, omo-
gućuje [pako [svakome, da nabavi tu iz-
vrsnu srećku, a kojom može u sretnom slu-
čaju već kod budućeg vučenja dne 1. ko-
lovoza o. g. dobiti 400000 franaka. — Sve
zaželjene obavijesti daje i naručbe prima
za srećkovno ođijeljenje »Slovenske Straže«
g. Valentin Urbančić, Ljubljana. — Primaju
se takogjer priglasi k nakupu srećaka austrij-
ske državne razredne lutrije i davaju zano-
sljive i točne obavijesti.

 

Domaće vijesti.

O raskolu u stranci prava. U-
vodnik smo bili predali da ga slože, i bio
je već gotov, kad smo pročitali što piše
»Hrvatska Kruna«. Naravno, tim istupom
nije više potrebito da se sakuplja uprava
naše stranke amo u pokrajini. Stvar je pre-
sugjena; pa tražiti nešto dalje, zvalo bi se
tražiti zadjevica i svagja; a i tako ih odvi-
še ima. Zato stojimo mi amo složni, a upli-
višimo što možemo i nemožemo, da se i u
Banovini dogje do sloge. Objektivno ćemo
pratiti dogagjaje; nijesu daleko izbori, a o-
ni će za stalno razgaliti mutno obzorje; a
dotle ćemo se amo držati naše pokrajinske
matice.

Hevati katolici | Vidov-dan. Či.
tamo u sarajevskoj »Srpskoj Riječi«; »Od-
bor društva »Prosvjete« dobio je brzojav
iz Mostara, kome se javlja da su tamošnji
katolici Hrvati proslavili u zajednici sa Sr-
bima pravoslavni Vidov«dan i održali u isto
vrijeme u katoličkoj crkvi spomen poginu-
lim junacima. Službu su obavila trojica fra-
njevaca. Skupljena je i poveća svola no.
vaca i kao vidovdanski darak »Prosvjeti«.
Ova bratska pažnja mostarskih katolika Hr-
vata zaslužuje potpunu zahvalnost srpskog
naroda i mi to s naročitim zadovoljstvom
ističemo«. Zatim govoreći o istoj proslavi
u Sarajevu, završuje o proslavi u Mostaru:

»Braći Hrvatima i njihovim narodnim sve. |

 

Gjurgjeva
obali dunavskoj stižu glasovi, kako tamo |

ćenicima neka je za to naša najljepša hvala!«

 

 

 

God. IX.

Drugi književnički sastanak
u Osijeku. Primamo iz Osijeka: Klub
Hrvatskih Književnika u Osijeku, koji je
sebi megju ostalim i to učinio zadaćom,
da na oku drži i potpomaže razvoj hrvatskoga
kulturno-narodnoga života u Osijeku i Sla-
voniji, i promiče društvenost izmegju kul-
turnih radenika raznih struka, zaključio je,
da na Narodni blagdan poslije slavenske slu-
žbe božje u gornjogradskoj župnoj crkvi, koju
će toga dana (5. VII. 1913.) otčitati grčko-
katol. župnik i hrvatski književnik g. Spi-
ridion Petranović, bude svečano sijelo u
klupskoj dvorani, s ovim rasporedom:

1). Pozdrav presjednika. 2.) »Duh slo-
venskih apoštola sv. Ćirila i Metoda u na-
šem kulturnom radu«. Predaje g. pop Mate
Ivanišević, 3.) »Gdje je taj grad?« Literarna
kozerija. Predaje g. prof. Dragan Melkus.
Pristup na to sijelo ima svak besplatno.
— U Osijeku, 26. Lipnja 1913. — Ptesjed-
nik: Lj. Dlustuš. Tajnik: R. F. Magjer. (Po-
sebni pozivi neće se razašiljati nikome.)

»Družba“ u Istri i hrv. pita.
nje. Pišu nam iz Zagreba: Kako je od
prijeke nužde »Hrvatskoj Narodnoj Straži«
sve sile ulagati, da što više podupre i po-
digne hrv. škola u ugroženim krajevima
naše domovine, dokazuje i članak, koji je
izašao u jutarnjem »Obzoru« od 27. pr. mj.
u rubrici »Hrvatsko pitanje« pod naslovom:
»Budapesti Hirlap« o riješenju hrv. pitanja.
Članak je dosta opsežan, te ga ne možemo
u cijelosti donijeti.

U tom se članku navagja, da naseljiva-
njem magjarskog puka u Slavoniju, pomoću

 

 

magjarskih škola — koje sjajno uspijevaju
— opet će se uskrisiti »historijska činje-
nica«, da je u Slavoniji nekoč »cvalo ma-
gjarsko gospodarstvo«. Još se veli, da već
ima 200.000 magjarskih seljaka u Hrvat-
skoj, koji su prisilili društvo »Julijan« da
sagradi 59 magjarskih škola sa gotovo 8.000
učenika. Tako pišu, da su još svoje djelo-
vanje protegli i na našu Bosnu i Herce-
govinu, gdje im se lijepa budućnost pruža
a osobito pomoću muslimanske djece. Na
koncu još navode, da će talentirana djeca
iz Hrvatske i Slavonije polaziti školu u
Pešti, a onda se opeta vratiti u Slavoniju,
da ondje uskrisuju duh magjarstva.

Kada nam budu dopuštale prilike, mi
ćemo se na ovo osvrnuti, a za sada stav-
ljamo na srce svakomu Hrvatu i svakoj
Hrvatici, da što više porade za »Hrvatsku
Narodnu Stražu«, da što više prigodom na-
rodnog blagdana saberu novaca za hrvatske
škole, jer će samo tako pokazati koliko
ljube i štite svoj narod, svoja prava i svoju
tužnu domovinu! — Prijatelji svoga naroda.

Razne domaće vijesti. Slovensko
društvo na Senjskoj Rijeci ugarska je vla-
da po četvrti put raspuštila. Uzrok je tom
nasilju što ug. vlada nije htjela da potvrdi
pravila društva, koja joj četiri puta poslaše
na odobrenje. Društvo je brojilo 300 člano-
va i tri hiljade kruna imalo je imetka.

— Na Braču ovih dana uslijed oluje i vi-
javice (šijunade) velike je štete. Najviše po-
stradaše mjesta Štip, Spliska i ost., a na-
dasve Nerežišće, Na više kuća otkrilo je
krovove, pobacalo dimnjaka, izgulilo stabala
i vinograda iskrčilo. U okolišu Skradina
krupa je sve u polju otukla.

— Kod Megjegje u Bosni uapsiše bje-
gunca Janičeka, od 1. pukovnije iz Mostara,
koji je htio da prebjegne u Srbiju.

— lzvjestismo o velikoj nesreći na želje-
znici kod Tounja u Hrv., što se je dogo-
dila s nemarnosti poglavara stanice Tum-
basa i željezn. namještenika Višnjića. Protiv
njih drž, je odvjetništvo u Ogulinu podiglo
optužbu. Prvi je osugjen na 2 godine te-
ške tamnice, a drugi na 10 mjeseca.

-- Iz sela Vranina u Hercegovini pobje-
gao je u Novopazarski Sandžak seljak Vuk

|Mlagjenović sa trinaestero što braće što se-

stara. Uzet je bio u vojsku i na jesen po-
što je morao da nastupi, pobježe.
— U tvomici ulja u Trstu radnik Sij.

|Krešević u moćnoj službi zaspi, Čuvši iza

sna, da mast kipi iz kotla, još sanen po-
hiti da zatvori cijevi, pri čem poklizne i pa-
de u pun kotao uzavrene masti, gdje u.
groznim mukama dušu ispusti. Imo je 28
god. Ostlavlja udovu i petero dječice.

— Javljaju nam iz Senja, da se u ondje-