Br. 438. Naše more i nautičke škole. Još u doba, dok nam nijesu pri ruci bila pomagala, te pospješuju inicijative naroda u upućivanju najraznovrsnijih narodno-go- spodarskih poduzeća — još velju u to do- ba, mogli smo se pohvalit hrvatskim mo- rem i njegovim neiscrpivim vrelima, na ko- jima se krjepilo naše naravno blagostanje. Dubrovačke, bokeške i neretvanske galije — smjele i poduzetne trgovačke eskursije na- ših starih pomoraca: — u Italiju, u Afriku, u Aziju i niz Balkanovu obalu — savršene pomorske organizacije i društvene ustano- ve; flota kralja Krešimira i bakarska luka kneza Petra Zrinjevića; nekoć — a danas od svega toga samo sačuvane pergamene, gala-monture bokeške mornarice — i priča- nje povijesti o negdašnjoj rascvjetanoj trgo- vini, obrtu, bogastvu i slavi , , . U utakmici svjetova i vjekova, kako su nas god drugi od nas spretniji narodi pre- tekli u ostalim poduzećima, tako je bilo i s pomorstvom. Kud su nekad kružile Do- magajeve lagje, a mletačke tek oporezova- ne — danas se bane većinom tugjinska, tr- govačka paro-plovitbena društva. More spaja, a ne razdvaja narode. Ono je nepresušivo vrelo narodnog blagostanja i sreće, a kapital uložen u pomorski pro- met, taj tek odbacuje kaimate, Valjda ne op- stoji niti jedan novovjeki izum, te bi se bo- lje isplaćivao, a s manje sprave i potrebi- tog osoblja, do pomorskih prometnih sre- stava. Pa dok su naši ljudi puštali, da im se mrtvi kapital plijeni — ili ako su ga u nešto ulagali, a onda u nezahvalne i pogi- beljne špekulacione svrhe — dotle su nam tugjinci: Nijemci, Madžari, Talijanci, Fran- cuzi svojim kapitalom zarobili more. Nego u zadnje doba ćuti se, osjeća se u tom kao neki preokret nabolje. Dubrovnik, kao nekad i danas vodi glavnu riječ. Nje- gova plovitba danas već razvija svoje dje- lovanje na širokoj bazi i veliku stilu. Obal- ne plovitbe opet su znak shvaćanja i do- bre volje, ali su nam ove većinom usljed konkurence s navriljivim tugjincima osugje- ne ili na smrt ili na životarenje. Kako rekoh, ifiteres se ukazuje. Uza sve to megju našim sociolozima, ekonomima, financierima, a i pomorcima, nema onog op: će strukovnog zanimanja za pomorsko pi- tanje — pitanje mora, kakvog bi moralo i moglo da bude. Zar nije neugodna pojava, kada u našem parlamentu pri jednoj ili dru- goj noveli pomorskog prava do riječi gla- vnog govornika dolaze razni Wolfi i drugi iz Alapa, a naši zastupnici ne učestvuju niti u debati. Ili: — lanjske godine osnovana je komisija za reviziju pomorskog, ugarsko- hrvatskog prava — pa mislite, da u njoj i- ma koji Hrvat ? Sve zgoljni Madžari — ve- ćinom profesori peštanske universe. Hrvat- ska vlada nije našla shodnim, da per fas aut nefas utjera bar jednoga svoga zastu- patelja. I što će se dogodit? U novoj vrlo važnoj i za budućnost našega mora vrlo odlučnoj zak. osnovi bit će predvigjeni na zator naših, specijalnih, hrvatskih in- teresa — samo oni madžarskog prometa i trgovine. A tu je po srijedi pitanje jezika, luka, glavnih trgovačkih tačaka, pitanje kon- cesija, subvencija i t. d. Kako su nas naši dobri prijatelji u svemu prikratili, tako će bit i u ovom. Bit će to nešto slična, ako ne i gore od željezničarske zak. osnove, O- vo navedoh onako mimogred, primjera ra- di, da se vidi, kako još i danas u tom po- gledu kod nas vlada skrajni nemar i ne- shvaćanje. Još nešto! Da se uputi domaće pomorstvo u prvome je redu potrebito odgojeno, domaće, pomor- sko osoblje. Jedan je od važnijih faktora u riješavanju ovog pitanja. Danas bi već mo- gli govoriti i o uspjesima u ovom smjeru, a ne samo o pokušajima. Tri nautičke škole — na čelu im bakarska, kao najuregjenija i najsnabdjevenija, a ove nam svake godine odbace po nekoliko mladih, nadobudnih, narodnim duhom zadojenih omladinaca. Iz njihova kruga nužno se moraju na svoje vrijeme razvit i uputit akcije od velika za- mašaja za razvoj našega pomorstva. Već nom i pismenom općenju. U koliko se sje- ka Glavića, koja je na žalost pošla izgu- bljena. Svakako znak, da su termini u upo- rabi kod naših starih pomoraca i ribara. Ove, posebice zadnje refleksije križale su mi se umom, kad sam zadnji put u gruškoj luci pregledao školsku lagju kr. nautičke škole iz Bakra i razgovarao se s profesori- ma i gjacima. Ti su naime sad ma ferijal- nom putovanju po jadranskom moru, a na svojoj svrsi shodno uregjenoj lagji. Ne će bit s gorega, ako dvije tri i o ra- sporedbi rečem. Činim to naročito, da či- taoce duže zadržim pri ovomu — ne bi li se neko — kompetentan i uvažen — na- šao, pa potrebu jednog takova srestva i za naše škole zagovarao. Gosp. upravitelj škole o brodu mi je dao ove upute: Kr. školska lagja »Vila Velebita« sagragjena je god. 1908, pod banovanjem Pavla baruna Raucha, u Kielu kod tvrtke brodogradilišta Howald. Brod je iz čelika, opremljen kao škuna, te posreduje parostroj kojim može praviti preko 10 milja na sat, Osim prostora, koji služi učenicima (40) kao blagovaonica i spavaonica, te prostora za mornare, ima na brodu 9 kabina i to za ravnatelja zavođa 2, a po jedna za zapo- vjednika, za 4 profesora, mašinistu i poslo- vogju za mornarstvo. Povrh toga ima spri- jeda kabina za vogju (Bootsmann) i kuha- ra te bolnica. Školska lagja služi za praktičnu izobra- zbu učenika kr. nautičke škole u Bakru. Ona poduzima u mjesecima rujnu, listopa- du, travnju, svibnju i lipnju kratka naučna putovanja, koja traju od subote 1 sat po. pod. do ponedjeljka 7 sati u jutro. Izim to- ga poduzima se jedno 8-dnevno naučno putovanje svake školske godine i jedno 6- nedjeljno u velikim školskim praznicima. Zapovjednik broda jest kapetan duge plovitbe Nikola Gerechtshammer, a_ učenike prate na svako naučno putovanje : upravi- telj zavoda profesor Eugen Kavić i profesor Karlo Šuljak. Ove godine se proteže ferijalno putovanje na cijelo jadransko more. Za naviganja rabe isključivo jedra, te se stroj rabi samo za ulaz u luku i za izlaz iz nje i u slučaju nužde. Do sada je školska lagja naletila ove luke: Trst, Spljet i Gruž a sad polazi u Kotor. Osim ovih luka maletit će po mo- gućnosti još: Korčulu, Vis i Šibenik. Učenici obavljaju na brodu sve poslove i stiču naravno time veliku praksu. Oni vr- še stražu na zapovjedništvu, kormilu, u pa- rostroju i pred parovnikom, te ni pramcu i krmi. Kod manevrisanja poslužuju oni sva jedra i izvagjaju sve potrebite manovre. A- stronomske opservacije i sve probleme o- balne i loksodromske plovitbe, kompensa- ciju busola itd. učenici takogjer temeljito prouče. O neizmjernoj koristi, koju gjaci preko ovog školskog srestva još u školi steku ži- vim me je riječima uvjeravao njihov g. u- pravitelj. Ja i napisah ovaj članak, kao glas potrebe nečeg takova i kod nas. Ne ostao vapijući u pustinji! — Pomorac. Sedmični prijegled. Prijedlog Rusije o Makedoniji. Ruski i irancuski poslanici kod balkanskih država nastavljaju svoja nastojanja oko o- bustave neprijateljstva i oko toga, da sklonu balkanske države, kako bi se izravno spo- zumjele o mirovnim uvjetima. Bugarski diplomatski agenat nadopunio e posljednja svoja saopćenja ruskom mini- stru vanjskih posala Sazonovu sa službe- nim priznanjem, da je bugarska vojska pr- va napala srpske i grčke čete, Dopustio je ujedno, da su Bugari podlegli, te je prešno zatražio intervenciju velevlasti. Na isti način izjavio je pariški bugarski poslanik francu- skom ministru vanjskih posala Pichonu. Da se postigne sporazum megju protivni- cima, stavio je petrograd. kabinet u Ateni slijedeći prijedlog: Dioba Makedonije ima se provesti na temelju, da granica s jedne strane izmegju Bugarske, a s druge strane izmegju Srbije i Grčke bude Vardarska do- lina do Gjevgjelija i dolina Strume isto tako od Gjevglelija tako, te Seres pripadne Grč- koj. Naprotiv ima Drama i Kavala ostati bu- garska. Grčki ministar-presjednik raspravljat će taj prijedlog u konferenciji s kraljem i iznijeti poteškoće, koje su na putu. Grčka hoće da primorje Egejskoga mora traži za sebe, Rumunjska osvajanja. Rum čete zaposjele su u nedjelju Tulukaa | Balek. — Bognik poslanih Ko: linkov sa osobljem poslaništva ostavio je u ponedjeljak Bukarešt. Na taj je način izme- glu Bugarske i Rumunjske nastalo pravo »PRAVA CRVENA HRVATSKA« ratno stanje. Akcija Rumunjske u potpunom je toku. Jedan dio rumunjske dunavske flo- tilje došao je pred Korabiju, gdje se pri- pravlja prelaz. To znači, da Rumunjska želi eventualno marširati na Sofiju. Parobrodarski promet na donjem Dunavu je prekinut. Sporazum izmegju Grčke i Turske. Iz Atene javljaju: Izmegju Grčke i Tur- ske sklopljen je ugovor, na temelju kojega se razvija vojnička akcija Turske. Ovdje mi- sle, da će Bugarska pod sadanjim prilikama brzo u Beogradu zatražiti za mir i prihva- titi sve srpske uvjete. Turska vojska ide pred Jedrene. Javlja se iz Carigrada: Vojska na Ča- taldži dobila je zapovijed, da maršira prema Drinopolju. Jedan dio vojske dospio je već i u Corlu. Turske čete u Muratliu. Carigrad: O nastupanju turske vojske ne objelodanjuju se nikakove službene vijesti. Listovi javljaju, da su turske predstraže do- spjele u Muratliu. Srpsko-Grčki uvjeti za primirje. Ruski je poslanik službeno priopćio bu- garskoj vladi u ime Srbije i Grčke, da bi prva pristala na primirje, ako osim zauzetih teritorija drži u posjedu za vrijeme primirja i Kočane, a Grčka pristaje na primirje, ako izim zauzetih teritorija Grčkoj ostane tro- kut Solun-Seres-Orfane. Ruski poslanik dao je bugarskoj vladi rok od 48 sati za od- govor. Glede rumunjskog pitanja, Bugarska je mirna. Ona prepušta riješenje toga pitanja Rusiji. Izravni pregovori za mir. Srpski ministar-presjednik Pašić podnio je kralju izvještaj, da se Bugarska izravno obratila na Srbiju za pregovore za mir. Grčka i Srbija spremne su pregovarati. Pre- govori će se voditi u Skoplju ili u Solunu. U beogradskim političkim krugovima u- vjerava se, da su se Srbija i Grčka spora- zumjele, da pristanu na molbu Bugarske glede vogjenja direktnih pregovora za mir. Prije svega sastat će se u Skoplju ministri- presjednici Pašić, Venizelos i Vukotić, da odrede uvjete mira, a zatim će početi -izra- vni pregovori s Bugarskom. Sazonov o ulozi Rusije. U ruskom ministarskom vijeću, kome je presjedao ministar-presjednik Kokovcev, iz- javio je Sazonov, da je sadanja uloga Ru- sije u tom, da dovede do primirja i da iz- radi mirovne uvjete, Pregovori, koji se vode izmegju Sazonova te srpskoga i bugarskoga poslanika, obećavaju povoljno riješenje. Ponovni prijedlog Rusije. Iz Pariza se javlja: Dosadanja nastojanja Rusije i Francuske, da u Ateni umanje za- htjeve, nijesu uspjela. Petrogradski kabinet preporuča ponovno diobu Makedonije na ovom temelju : Granica izmegju Bugarske s jedne strane te Srbije i Grčke s druge stra- ne ima teći od Gjevgjelija rijekom Varda- rom i onda uzduž Strume na način da Se- res ostane Grčkoj, dok bi Kavala i desni dio primorja sa Enosom imao ostati Bugar- skoj. Srpski ministar-presjednik izjavio se sklo- nim ovim prijedlozima. Opsadno stanje u Sofiji. U Sofiji je proglašeno najstrožije opsadno stanje. U zemlji vlada glad. U vojničkim krugovima ogorčeni su radi držanja kabineta dra. Daneva, Izmegju Daneva i Savova do- šlo je do ozbiljnih sukoba. U javnosti vlada velika uzbugjenost. Kialj ne ostavlja pala- ču. Veli se, da boluje od uloga. Palača i vladine zgrade čuvane su jakim vojničkim stražama. Daneva prate tajni redarstvenici. Vijesti iz naroda. Iz Kotora. (Iza ovogodišnje mature.) Koliko god ima u našem kraju oduševljenih pristaša čisto hrv. misli, ipak bi kod nas svaki rad i u opće svaki pokret oko proširenja naših i- deja ostao naskoro bezuspješan. Već se je u početku opazilo, da je tome uzrok po- manjkanje dobrih vogja, koji bi bili spo- sobni da provedu neki stalni plan oko zbli- ženja i organizacije bokeljskih Hrvata. — Nijesmo imali svoje inteligencije, pa smo sa strahom gledali u budućnost opažajući, kako bi se u našim srednjim školama go- dišnje odgajali sve drugo prije nego pravi Hrvati. Trebalo je jedne djačke organizacije, koja bi okupila našu omladinu u jedno kolo, te je uzdržala u onim idejama, u kojima je bila u početku odgojena. I uprav nazad pet godina bi osnovana ovamo hrv. kat. nar, djačka organizacija, čije plodove rada mo- žemo dan-danas konstatovati sa velikim zadovoljstvom i udivljenjem. Naša je grupa najača i najbolje organizirana, dok su na zadnjoj maturi od 16 djaka položila ispit sedmorica njih odgojenih u redovima hrv. kat. organizacije. Buduć se već i do sađa usprkos raznih progona i neprilika istakoše u radu za naše ideje, ne možemo a da im ne iznesemo imena: Ciko Tripo, Gjurović Vicko, Luković Tripo (klerik), Matić Luka, Sbutega Petar, Visković Artun i Vučetić piro. Njihov nam dosadanji rad jamči, da će u buduće znati i još bolje poraditi za svoje ideale, kad budu kao akademičari slobodniji. Uvjereni smo, da će se broj o- mladinskih i prosvjetnih društava umnožiti, a da će se dosadanja, osnovana njihovim nastojanjem, još bolje učvrstiti. Lijep broj njih — prvih bokeljskih hrvat- skih katoličkih akademičara, podat će nam dobrih radnika i sposobnih vogja našem pokretu u Boki. Dao Bog, da bi ih shva- tila čitava inteligencija, a navlastito čitavo svećenstvo. Tek onda, kad njihovo geslo »Bog i Hrvati« postane općim geslom bo- keljskih Hrvata, meći ćemo reći, da se pri- bližuje preporod divne nam Boke u duhu starih idejala i čvrstih načela naših djedova. Mi pak našim pobornicima želimo u radu obilje uspjeha. Lutrija, u kojoj svaki dobije! U misli imamo turske srećke, jer po njihovom igral- nom macrtu mora svaka srećka dobiti barem 400, u sretnom slučaju takodjer 400.000 franaka u zlatu. Kupovnina za tu izvrsnu iznaša samo K 4.75 mjesečno i znečito u- plaćivanje toliko, kao ulaganje novaca u šte- dionicu, koji vlasnik turske sreće, bez ob- zira na zgoditke dobije, ako želi srećku o- pet prodati. Ko hoće dakle sa malim rizikom pokušati svoju sreću sa srećkama, u sretnom slučaju dakle obogatiti, u najneugodnijem slučaju pak dobiti veći dio ili u doglednom času uslijed rastuće kurzne vrijednosti ta- kogjer sav uplaćeni novac natrag, taj neka odmah naruči izvrsnu tursku srećku, da mo- že biti dionikom već budućeg vučenja dne 1. kolovoza o. g., kod kojeg će biti izvu- čen glavni zgoditak 400000 franaka i više nadaljnih zgoditaka po K 30.000, 10.000 00, 2000 i 1000 franaka. — Razjašnjuje i narudžbe prima za srećkovno odijeljenje »Slovenske Straže“ g. Valentio Urbančić, Ljubljana. Primaju se takogjer priglasi k nakupu srećaka austrijske državne razredne lutrije i davaju zanesljive i točne obavijesti. Domaće vijesti, Katolički sastanak u Ljublja- ni. Dne 23, Kolovoza o. g. početi će u Ljubljani hrvatsko-slovenski katolički sa- stanak. To će biti važna, veličanstvena i zname- nita manifestacija sile hrvatskoga i sloven- skoga naroda, organizovanih na katoličkom temelju. Program je sastanka, u koliko je do da- nas odregjen, slijedeći: Dne 23. Kol.: Taj je dan namijenjen na- obražavajućoj se mladosti i tjelovježbenim društvima, organizovanim na katoličko-na- rodnom temelju, Vršit će se vježbe društva »Orlova« i skupštine katoličkog narodnoga djaštva. U velikoj dvorani hotela »Union« svečani komers u čast došlih gostova. Dne 24. Kol.: Sakupljanje društava, kor- poracija i zastupnika u 7 sati u jutro na »Poljanskoj ulici«, blizu domobranske vo- jarne, za tim pred »Ljudskim Domom« na vrtu »Alozijevišča«, na »Elizabetnoj cesti« i susjednim ulicama. U 8 sati u jutro pola- zak na prostor sastanka, na »Kongresni trg«, gdje će se čitati sv. Misa u prisutnosti svi- ju hrvatskih i slovenskih biskupa. Hrvatska slovenska će društva pristupiti korporati- vno sa svojim zastavama. Puk iz sviju hr- vatskih i slovenskih zemalja neka dogje u narodnim nošnjama, Po sv. Misi poklonit će se hrvatski i slovenski narod Bez Grijeha Začetoj Majci Božjoj. Po sv. Misi odlazak na prostor zborovanja. U 10% sati pr. podne svečani otvor ka- toličkog sastanka, koji će trajati do 1 sata popode. Po objedu razgledanje grada. U ve- čer u 8 sati u dvoranama hotela »Uniona« veliki raut uz sudjelovanje hrvatskih i slo- venskih društava. Dne 25. Kolovoza: Taj je WEP svjetovanju prosvjetnih o: , gla- e skupštini Slovenske kršćansko socijal ne sveze i zborovanje, U večer veliki kon- cerat u dvoranama hotela »Union«, Dne 26. Kolovoza: Izlet gostova u Postojnu i razgledanje čuvenih podzemaljskih špilja. God. IX. Zborovanja. Posvetovanja pojedinih sek- cija sastanka, glavna skupština »Orlova«, organizacija: jugoslavenske strukovne sveze, rukodjelaca i drugih. Svečano plenarno zbo- rovanje katoličkoga sastanka. Po tomu ve- liki slavnosni koncerat. Dune 27. Kolovoza: Do podne sjednice sek- cija i glavna skupština »Slovenske Straže«. Zaključak sastanka, Izlet k čuvenom hodo- čašću »Marija Pomagaj« na Brezju. Osim toga namjerava se priredili skupni izlet do krasnih krajeva sjeverne Kranjske : u Vinigar, na Bled i Bohinj. Veliki slet u Ljubljani. Prima- mo od Hrv. Sokolske Zajednice u Spljetu: Mjeseca Kolovoza o. g. prigodom hrvatsko- slovenskog katoličkog sastanka u Ljubljani, upriličuju slovenski »Orlovi« geliki slet u Ljubljani, i baš u nedjelju dne 24. Kolo- voza 1913. Tom će se zgodom okupiti u Ljubljani uz slovenske »Orlove«, takogjer i česki »Orlovi«, kao i poljački i rusinski sokolovi, Hrvatska sokolska zajednica po- zivlje već sada svu braću prave hrvatske sokole i svu omladinu organizovanu u na- šim mladenačkim društvima, da u što ve- ćem broju poletimo u bijelu Ljubljanu, gdje ćemo udariti temelje našoj zajedničkoj sla- venskoj gimnastičnoj organizaciji, 7 Mi u Ljubljani nećemo vježbati, ali že- limo, da se odazove što veći broj unifor- misanih sokolaša, te prestavnici društava sa svojim barjacima, a po mogućnosti i naše glazbe, Omladinci, koji nemaju sokol- skog odijela neka nastupe u našim narod- nim nošnjama. Agitirajte u vašem krugu za gornji slet i javite potpisanom vogji najdalje do 1. Kolovoza 1913 tačan broj izletnika, e da uzmognemo na vrijeme zatražiti popust vožnje na parobrođu i željeznici. Braćo! Pokažimo, da nespavamo i oživimo našu mladu organizaciju! Zdravo! — Prednjački Zbor Hrvatske Sokolske Zajednice u Spljetu. Frano Ženko Donadini. Vandalizam iz arogancije. »Na- še Jedinstvo« donosi iz Beča: U Jadranskoj izložbi arogantni još nepoznati počiniše van- dalizam na slikama Vlaha Bukovca —; pro- paraše ih nožićem. Zločinački čin tumači se čijom osvetom, da g. Bukovac nije smio izlagati svoje slike u Jadranskoj izložbi. »N. Jed.« dobro na ovo primjećuje: Ovako je na svijetu. Slušali smo n. pr., da je ne- davno neko u Dalmaciji vikao proti g. Bu- kovcu za što je izložio, a taj »radikal« je najveći vladin ulizica — u četiri oka, i gdie god može preporučuje se za što u vladinim krugovima. Ovako je na svijetu. Prijateljima Hrvatskog Soko. la. Primamo iz Bihaća u Bosni: Obdrža- vaćemo na llin-dan, u nedjelju dne 20. Srp- nja o. g., svečanu proslavu razvitka zastave »Hrvatskog Sokola« u Bihaću. To je baš dan, kojim otpočinje veliki višednevni kra- jiški vašar i izložba u Bihaću, spojeno sa raznim športovima kao: »nogometnom« u- takmicom, konjskim trkama, nagradnim pu- canjem i t. d, U koliko mogosmo imati pri ruci imena i naslove rodoljubnih osoba i društava, koje računamo u prijatelje hrvatskog sokolstva, učinismo našu dužnost, te razaslasmo pro- gramne pozive, Uza svu našu opreznost, naći će se još mnogo slučajeva, gdje nam s pomanjkanja adresa nije u ovaj zadnji čas moguće po- zvati sve, koji spram sokolske ideje goje osjećaje. Činimo to evo ovim javnim putem. Prijatelji hrvatskog sokolstva neka ovu noticu prime kao poziv na ovaku rijetku slavu našeg mladog »Hrvatskog Sokola«, koji će žarkom ljubavi susresti sve rodo- ljube i biti im zahvalan za svaku materi- jalnu i moralnu pripomoć. Prijatelji! U borbi smo dižuć sokolstvo. elimo se odužiti postulatu sokolske ideje, Bratstvo nam je lozinka, domoljublje zadaća, Krčiti imamo silne trnovite puteve a pre- gaziti neprohodne klance i bogaze u našoj Krajini. To možemo postići uz svestranu potporu prijatelja hrvatskog sokolstva, jer: samo bratska veza i uzajamno susretanje kadri su dići, unaprediti i uzdržati sokolsku ideju. — Zdravo! — U Bihaću, Srpnja 1913. — Starješinstvo »Hrvatskog Sokola«. (Do- brovoljni prilozi šalju se na br, Marka Ru- klića, blagajnika »H. S.« u Bihaću, Iste priloge ćemo poslije svečanosti objaviti u novinama Svraćamo pašnju na ogus dobro poznatog kupališta »Ilidže« kod Sarajeva.