Br. 439.

se morali svi bez iznimke upisati kao po-
dupirateljni članovi glazbe.

Svaki pravi bokeljski Hrvat nek dobro
drži na pameti, da je »Hrvatska bokeljska
glazba« jedina, koja kod nas širi pravu ht-
vatsku misao. — C. 7.

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

hrvatskog narodnog blagdana, darovao je: | obećanjima, komesarijatima
1) Družbi Sv. Ćirila i Metoda, kao čuvarici|tima i s — jakim pesnicama, kako to eto
narodnog nam jezika i duha, 100 dolara|sami priznavaju ! Kud će se više, kad sama
(oko 500 K). 2) Hrvatskoj Straži u Zagre-|bečka »N. Fr. Pressa« veli, da »žali što ni-
bu, kojoj je ista svrha u Slavoniji i Megju- | je bilo uspostavljeno normalno stanje u Hr-
murju, 100 dolara. 3) Društvu hrv. sveuči- vatskoj, u interesu vanjske i unutarnje po-

 

Ušli smo u drugo polugodište, pa
molimo g.g. predbrojnike, koji nijesu
predbrojbu obnovili, da izvole to uči-
niti kretom pošte.

Na znanje pak onim, koji se na sve
molbe i pozive oglušiše, da ćemo ovih
dana bit prisiljeni šiljanje lista obusta-
viti a dugujuće sudbenim putem utje-
rati. Na taj nas neugodan korak ne-
koji eto prisiliše, pa svojom krivnjom
moraju sada da snose i troškove traž-
be. Moljakanje, opominjanje i oče-
kivanje prešlo je granice strpljivosti,
jer i mi moramo da naše dužnosti i
obveze ispunjujemo. Toliko samo na
ravnanje, da ne dogju kašnje prigovarati
i na dosugjenim troškovima tražbe.

Administracija
»Prave Crvene Hrvatske“.

 

Domaće vijesti.

Uspjeh Narodnog Blagdana za
Družbu. Prilikom Narodnog Blagdana
sabrana je diljem naše domovine vrlo vi-
soka svota za Družbu ssv. Ćirila i Metoda
za Istru. Uspjeh je postignut upravo preko
svakog očekivanja. | najmanja rodoljubna
mjesta isticala su se znatnim sabranim pri-
nosima. Imena vrlih darovatelja biće oti-
skana u zasebnom izvješću Družb: o Na-
rodnom Blagdanu. Požrtvovnim rodoljubi-
ma bilo na čast! Živjeli! Naprijed za paće-
nicu Istru, koja se teško s dušmanima bo-
ri, da ju sasvim ne otugje svome rodu i
jeziku!

Položio ispit. Naš prijatelj g. Vicko
Dračevac položio je na starodrevnom Jage-
lonjskom sveučilištu u Krakovu poljskim je-
zikom Il. drž. ispit, s dobrim uspjehom.
Srdačno čestitamo !

Kamo sreće! Bili smo već napisali
uvodnik, gdje smo željeli da se obustave
goropadni napadaji, a nadasve osobnosti u
raznim pravaškim listovima, kad eto nam
na ruke dogjoše zadnji brojevi »Hrvatske«
i »Hrvata«, a da u istijem nema tih nevolj-
nih napadaja. To nas u velike veseli, a zai-
sta iz sve duše želimo, da tako bude i u-
naprijed. Na žalost ne možemo isto rijeti
o »Hrvatskoj Riječi« i »Hrv. Misli«; ali ne
gubimo nade, da će se i to postignuti. Do-
ista to bi bila najbolja usluga i dar izmu-
čenome hrvatskome narodu.

Prep. 0. Dr. Angjel Miškov,
dominikanac, primio je vanrednu čast po-
časnog gragjanina Korčule. Zaslužio je tim
što je sagradio velebni naukovni zavod u
tom gradu. A ipak ima ih, koji ne gleda-
juć na veliko duševno dobro, što čine skro-
mni redovnici, viču: »što rađe ti blaženi
fratri«!

Dar američkih Hrvata domo.
wiml. Nedavno ustanovljeni »Hrvatski Sa-
vez u Americi«, u spomen prve proslave

Puno se toga danas nazivlje domovin-
skim čuvstvom što nije nego slijepa zane-
šenost i kratkovidnost, a najbolje se ovo
opaža u predrasudi, taštini i mržnji narod-
noj. Nema tu djela, tu se hvališe, kriči i
mahnita, pjevaju pjesme, viju zastave uz
neprestanu staru jadovanku. Ovako luda
ljubav domovine, možda je jedno od naj-
većih prokletstava, koja mogu zateći tužau
domovinu.

Nego kako može biti neplemenita, tako
biva i plemenita ljubav domovine. Ova po-
diže, oplemenjuje jedno mjesto sjajnim či-
nima, vrši vjerno i junački svoju dužnost,

lišnih gragjana za pouku nepismenih i bu- |litike cjelokupne monarhije«.
gjenje narodne svijesti u neosvješćenim kra-
jevima 100 dolara. 4) Društvu za pomaga-
nje siromašnih djaka hrvatskih škola u Za-
dru 100 dolara. 5) Lječilištu za šušićave hr-
vatske radnike na Sljemenu u Zagrebu 100
dolara. 6) Ujedinjenoj narodnoj omladini u
Spljetu, na ruke djaka Ujevića, i to kada i-
zagje iz tamnice, 100 dolara. 7) Domu za

Ministar za Hrvatsku. Gro! Teo-
dor Pejačević imenovan je ministrom za
Hrvatsku. Prošlog je utorka u tom svojstvu
položio prisegu.

Napredak Slovenaca u Gorici.
U glavnome gradu goričke kneževine slo-
vensko pučanstvo znatno napreduje. To se

 

bolesne iznemogle radnike članove »Nar.

Hrv. Zajednice«, kao prvi temeljni kamen|j€ uvidjelo prigodom zadnjih saborskih iz-

 

bora, gdje su za svoga predloženika pre-
dali u samom gradu 1000 (glasova, za tri
stotine više nego god. 1909.

za oblakšanje teških dana i nevolje braće
naše 100 dolara. — »Ovo nek bude — ka-
že velč. Don Niko Gršković, presjednik Sa-
veza, u divnoj rodoljubnoj poslanici, upra-
vljenoj svim članovima prigodom narodnog
blagdana — početak našeg djelovanja u
odgojnom i dobrotvornom općem narodnom
radu našem«.

Baš žalosno! Čitamo u »Hrvatskoj«
prijavu odvjetničkog perovogje kod Dra.
Starčevića političkoj vlasti, da ova zaplijeni
knjige, spise i novac udruženja bez vladine
dozvole. Ako je prijava sa znanjem učinje-

t Jerolim Pavlović Taburno.|"3 uprav je žalosno.

Ovaj ugledni naš zemljak, rodom spljećanin,
\preminuo je ovih dana u Petrogradu, usli-
jed srčane kapi, u 51. godini. U čitavoj je
Rusiji bio vrlo cijenjen i uvažen. Bio je in- dišnju skupštinu hrv. kat. akad. prosvj. dru-

Skupština ,,Pavlinovića““, Pri.
mamo slijedeći poziv: Na temelju 4 18.
društvenoga pravilnika sazivljem glavnu go-

 

 

 

 

 

žinir i novinar, stalni suradnik velikog pe- štva »Pavlinović« na 3. VIII. o. g. u Splje-
trogradskog dnevnika »Novoje Vremja«. Kao |ty ga slijedećim dnevnim redom : 1. Pozdrav
takav bio je za vrijeme rusko-japanskog rata presjednika. 2. Čitanje odobrenje zapisni-
na bojištu. I lani, kad je nastao balkanski g. prošle godišnje skupštine. 3. Izvještaj
rat, došao je na bojno polje u istom svoj anka o radu kroz prošlu godinu. 4. Iz-
stvu, te svojim člancima i objektivnim izvje- vještaj blagajnika. 5. Primanje novih čla-
šćima dosta koristio slavenskoj stvari. Izdao o i proglašenje seniora. 6. Izvještaj re-
je o ovom ratu i dvije knjige: »lstina o prsa te apsolutorij staroj upravi. 7. Bi-
ratu« i »O srpskim bitkama«. Kao pravog ranje nove uprave. 8. Programni govor no-
iskrenog Slavena u velike ga je žalostio o- vog presjednika. 9. Eventualia.
vaj sadašnji bratoubilački rat. : Svi eventualni prijedlozi za godišnju skup-

U svom članku 11. o. mj., govoreći o $a- i ztinu moraju se dostaviti Upravi barem 3
dašnjem ratu, megju ostalim dobro kaže:|qana prije. Upozoravamo takogjer, da su
»TO ipak ne znači, kao da je propalo Sla-|qvi članovi dužni doći na sastanak, ili 8
venstvo, da je uništena slavenska uzajam-| dana umaprijed poslati eventualne, izvanre-
nost... Zar nijesu Talijani vodili megjusobne dne valjane razloge odsutnosti. — Stjepan
ratove, kad je ltalija bila razdijeljena na Šimunović, cand. phil., presjednik hrv. kat,
nekoliko zasebnih država, ali to nije smetalo akad. prosvj. društva »Pavlinović«.
ujedinjenju Italije. Nijemci su se jedni s
drugima borili na smrt, a sad sačinjavaju
najsilniju imperiju u Europi... .«, te nadalje
nepobitno obrazlaže o drugim sukobima i
ratovima.

Vječni pokoj i slava ovom odličnom na-
šem zemljaku !

Razne domaće vijesti. Početkom
školske godine osniva se u bečkoj universi
katedra za bosansko pravo, koje će preda-
vati dvorski savj. pl. Schek, bivši presje-
dnik Vrh. Suda u Sarajevu.

— Iz Šibenika nam javljaju, da se je on-
dje nastanio g. Miho Jerinić, zubarski te-
hničar, gdje otvara zubarsko-tehn. ateljer,
snabdjeven najmodernijim stručnim apara-
tima.

— Otvoren je natječaj na državnu nagra-
du za austr. komponiste, Potanje u »Obja-
vitelju Dalm.« od 18 o. mj. br. 48.

— Javljaju nam sKorčule, da ondješnji
Hrv. Soko priregjuje dneva 29. o. mj., na
dan svečanosti sv. Todora, veliku javnu
vježbu. Za tijem slijediće pučka zabava.
Sudjelovaće pjevački i tamburaški zbor i
hrv. glazba.

— Zemalj. savj. i član njemačke zastu-
pničke kuće pl. Woyna putuje našom po-
krajinom, da prouči državni rad ma polju
gospodarstva.

— Početkom šk. god. 1913.-14. raspolo-
živih je 5 štipendija od godišnjih 300 K
svaki, iz dotacije bivšeg zadarskog pitomi-
šta za dalm. mladiće, koji se posvećuju nau-
tičkoj nauci. Rok je natječ, do 15. augusta.
[(Potanje u »Objavit. Dalm.«).

Opet komesarijati Na vijesti, da
će Cuvaj biti dignut sa komesarskog mje-
sta, očekivalo se je kao s nekim nestrplje-
njem, što će da uslijedi, hoće li napokon
biti uspostavljeno ustavno stanje u Banovini.

Kad eto je za Hrvatsku i Slavoniju ime-
novan opet komesar: dosadašnji savjetnik
ministarskog presjedništva, Ivan barun Sker-
lecz, rodom iz Turopolja.

Po pisanju zvaničnih i poluzvaničnih li-
stova Ugarske vlade, novi komesar imao
bi da dovrši zadatak »pacifikacije« i da Cu-
vajev režim »izvede do konkretnih poslje-
dica«, »Pester Lloyd« veli, da je kr. kome-
sar Cuvaj imao da pokaže »jaku pesnicu
prema pogibeljnim strujama« u Hrvatskoj.
»Taj režim jake ruke proveo je, ali sada
su nastale prilike, za koje njegova metoda
nije podesna«. Te prilike da znače »eru
pregovaranja, predradnja za uspostavu u-
stavnog stanja, pa omla izbori i saziv sa-
bora«.

 

 

Dakle prama hrvatskom narodu samo s S SRA

narodnomu. Što je Holandez vrijedan, trjez-|carstvo grohnu, jer se od truleža na no-
men i hrabar, zato ga Vaše Veličanstvo ni- gama već uzdržati nije moglo. Po tom na-
je moglo sahrvati.... rodi lijeni i razbludni, koji, kako veli stari
Narod koji jedino za se živi, koji se samo Burton, »vole oku krvi na megdanu, nego
na razbludu dao — gdje je svaki pojedi-| kap znoja na poštenu radu« neizbježivo treba
nac, sam sebi kumirom — od sebe se je|da propadaju, da se uklone i dadu mjesto
osudio; propast je njegova neizbježiva. krepkima i radinima. — —
Ni narodi kao ni pojedinci nijesu cijenjeni| Kad značaj narodni nije na visini, narod
po krupnini, po prostranosti. Atina bijaše|je na rubu propasti. Kad narod ne cijeni
znatno manje napučena nego li su maši|krjepost iskrenosti, neporočnosti, poštenja
velegradovi; pa sasvim tim, koliko je ona|i pravice, on ne zaslužuje da žive, | kad
cvala umjetnošću i znanošću, koliko mu-|se u jednom mjestu do toga dogje, da puk
drošću i domovinskom ljubavi. Nego ta|bilo s bogatstva, bilo s rasblude ili obijesti,
kobna mana u Atini bila, da njezini gra-|smatra starežinom poštenje, red, posluh,
gjani nijesu znali za prava obiteljska, niti| krjepost i iskrenost: tada, u tom  mračilu,
za domaći život, te robova bilo u izobilju. | pošteni ljudi, ako ih tu još ima, pruže si
Ljudi što obnašahu najveće časti, bili su juvačke desnice, da ustanu na obranu sve-
silno razuzdani, a i po tinja ljudskoga srca, i jedina je nada u
tom, da se pročisti i podigne značaj poje-
dinaca, jer se ovako samo može spasiti
jedan narod; a je li već sasma značaj pro-
pao, tada je svemu kraj!....«

a općoj iskvarenosti onoga puka i dan- Navesti ću ovdje bilješku F. /, Despot-a
gubi, koja je sve to većma rasla, jer zbilja |k ovomu poglavlju, koja je osobito prikladna
u zadnje doba u Rimu se je držalo, da je|za sadanjih nevoljnih hrvatskih prilika:
sam rob dužan raditi. + Ao pusto povjesnice polje

Uveloga hrvatskoga slavlja!“

 

 

za komesarija- |

Najnovije vijesti.

Bugarska vlada o položaju.

Sofija: Bugarska telegrafska agencija ja-
vlja, da je ministar izvanjskih posala Ge-
nadiev izjavio u Sobranju, da je vlada od
svih vlasti primila dobre i iskrene savjete,
te da je naišla na tople simpatije i potporu
u svojem nastojanju, da dokrajči krizu. Bu-
garska vlada će nastojati, da dalje razvija
blagonaklone intencije velevlasti i da ih
ojača, te time sve uvjeri o nepromjenjenoj
i poštenoj intenciji Bugarske, da lojalno
suragjuje na djelu uspostave mira, doka-
zavši time, kako visoko uvažuje savjete ve-
levlasti. Koliko bilo jako pravo Bugarske,
vlada je uvjerena, da je u interesu Bugar-
ske, da svoju stvar diži zajedničkom stvari
s općim iuteresima civilizirane Europe, oda-
zvavši se time onim osjećajima solidarnosti
civilizovanih naroda, koje je Pichon nazvao
evropskim patrijotizmom. Mi možemo kon-
statirati dokaz blagohotnosti velevlasti i u
njihovom držanju prilikom prodiranja tur-

 

skih četa na maš teritorij s ove strane po-
granične linije Enos-Midija. Koraci, koje su
poduzeli poklisari evropskih vlasfi, nijesu
još imali potpuna uspjeha, ali mi imamo
osiguranje, da velevlasti, pod čijom upra-
vom je ustanovljena naša granica prama
Turskoj, neće dozvoliti, da se turske čete
zadrže preko ove granice. S druge strane
nadamo se, da će razboritost prevladati i
na Porti i da će potonuti zle strasti, koje
bi bile kadre pokvariti pokušaje zadnjih
vremena, da se utvrde prijateljski odnošaji
izmegju Bugarske i Turske.

Sofija : Izjave vlade proizvele su najbolji
dojam u Sofiji. Očekuje se skoro zaključe-
nje mira u Nišu. Bugarski delegati imadu
sve potrebne izjave za primirje i mirovne
preliminare. U diplomatskim krugovima vla-
da optimizam. Genadijev je u jednom raz-
govoru izjavio, da je sporazum 3 Rumunj-
skom dobio upućen i da je opravdana na-
da, da će se postići zadovoljavajući rezultat.

Vlada je lelegiafir.la u Carigrad, neka
se zabrani Enver-begu napredovanje.

 

Predhodni napadaj Bugara.

Beograd: Osvajanje Belogradička poslje-
dica je predhodnog napadaja Bugara sa o-
sogorskih brda i prema Zaječaru. Srpska
vojska ih je potisla i tada je osvojila Be-
logradčik.

Držanje Rumunjske izazivlje sumnju.

Pregovori za mir.

Bukarešt : Jučer 15. o. mj. započeli su
direktni pregovori za mir izmegju Bugarske
i Rumunjske, koja je s toga naredila svo-
joj vojsci, da ne prodire dalje.

Dvoličnost Bugarske i Rumunjske.

Beč: Po vijestima iz Beograda, kao da
Bugarska ne misli ozbiljno na mir sa Sr-
bijom i Grčkom, a Rumunjska da naginje
Bugarskoj.

Bugarska ne kani da pristane na ustup
bilo kojeg teritorija Makedonije i da je mak-
simum njezina popuštanja da se Makedo-
nija proglasi autonomnom, na što Srbija
nebi nikada i nipošto pristala.

Turske uprave Drinopolja i Kirkilisa.

Carigrad : Turci su postavili svoje uprave
u Kirkilisu i Drinopolju. Turska izjavljuje,
da sada i nju interesuje rješavanje bulkan-
ske krize, pa da hoće i ona da učestvuje

 

 

rješavanju.

»Ovako je sa nježnim pjesnikom »Biedne
Mare« (Lukom Botićem) zavapili svakomu
Hrvatu, kad pogleda kroz vijekove na pus-
toš negdašnjih siava, toga velikog strada-
oca. Sinovi tuge i žalosti, vidimo da nam
je sve propalo, ali ne znamo zašto ni kako!
Ne, nećemo da znamo! Propadosmo više
sa slaboća i grijeha naših, nego s krvničke
ruke ... Dajmo da nam povijest progovara,
slušajmo, slušajmo neumolni glas iz po-
drtina naših kulišta, iz pepela nekoč sjajnih
naših gradova, i srce će nas zaboliti, da
sami sobom propadosmo.

Dok se zbilja Hrvat netrgne iz svoga sna;
dok ne pogje tragom onih sjajnih zvijezda,
što no mu toli dične i veličajne sjaju na
krvavom pozorištu, on se neće nauživati
stare slave, Stare Hrvatske nema više! Ali
loš ima Hrvata, ima srca i desnica, ima
odličnih plamenika, koji znadu da staro ju-
naštvo i staro poštenje hrvatsko, može nam
opet steći slobodu dragu, raj sreće i slave,
nezavisnu i samostalnu domovinu ....

Oko ove sc misli kupili sinovi nesretne,
ali slavne matere, uvjereni, da kad budemo

God. IX.

Enver-beg povratio se je u Carigrad, ka-
mo stiže silna vojska iz Male Azije, Opći
je glas, da će Turska sada navaliti na Grčku.

Mirovne konferense.

Bukarešt : Sve balkanske kraljevine pri-
stadoše na mirovne konferense u Bukarešt.

Beograd: Srbija će se sjutra odlučiti na
Skrajne korake, zajedno sa Grčkom, ako Bu-
garska ne pristane i na primirje za mir, i ako
bugarska vojska ne prestane sa izazivanjem.

Bukarešt : Kralj Karol javio je ostalim
balkanskim kraljevinama, ako se slažu, da
se po želji Europe obustave neprijateljstva
protiv Bugarske,

 

, Lutrija, u kojoj svaki dobije! U misli
imamo turske srećke, jer po njihovom igral-
nom nacrtu mora svaka srećka dobiti barem
400, u sretnom slučaju takodjer 400.000
franaka u zlatu. Kupovnina za tu izvrsnu
iznaša samo K 4.75 mjesečno i značito u-
plaćivanje toliko, kao ulaganje novaca u šte-
dionicu, koji vlasnik turske srećke, bez ob-
zira na zgoditke dobije, ako želi srećku o-
pet prodati. Ko hoće dakle sa malim rizikom
pokušati svoju sreću sa srećkama, u sretnom
slučaju dakle obogatiti, u najneugodnijem
slučaju pak dobiti veći dio ili u doglednom
času uslijed rastuće kurzne vrijednosti ta-
kogjer sav uplaćeni novac natrag, taj neka
odmah naruči izvrsnu tursku srećku, da mo-
že biti dionikom već budućeg vučenja dne
1, kolovoza o, g., kod kojeg će biti izvu-
čen glavni zgoditak 400.000 franaka i više
nadaljnih zgoditaka po K 30.000, 10.000,
500, 2000 i 1000 franaka. — Razjašnjuje
i narudžbe prima za srećkovno odijeljenje
»Slovenske Straže“ g. Valentin Urbančić,
Ljubljana. Primaju se takogjer priglasi k
nakupu srećaka austrijske državne razredne
lutrije i davaju zanesljive i točne obavijesti.

 

Gradska kronika.

Ispiti i promocije. Naši sugragjani
gg. Baldo Marinović i Ivo Pehovac pro-
movisani su na bečkom sveučilištu na čast
doktora sveukupne medicine.

G. Marij Mitrović, sin mjesnog trgovca
g. Marka Mitrovića, položio je na zagre-

 

 

 

bačkom sveučilištu zadnji rigoroz.

Na zagrebačkom sveučilištu položio je g.
Josip Dimović zadnji rigoroz, a g. Marko
Šutić ispit i rigoroz.

G. Marin Kelez iz naše Župe položio je
u Beču, na visokoj školi za obragjivanje
tla (Hochschule fiir Bodenkultur) treći šum-

 

 

sko inžinirski ispit.
Srdačno im čestitamo!

Gospa od Milosrgja“ i Ka.
puoini. Zadnji je list biskupije potanko
nanizao, sve što se je radilo, dok su se
ljubljenom svetištu dobavili Bogu ugodni
nastojnici, što smo u zadnjem broju pre-
nijeli.

Takova izjava imala je uminiti živce od-
već uzrujane jednome piscu, koji bunca
da su to »tugjinci«, »nametnici«, »neotesani«
i t. d. Neka se odviše ne nadimlje, a na-
dasve neka ne govori »u ime gragjanstva«;
ako želi rukopipateljno znati što misli
gragjanstvo, neka se osobno osvjedoči kako
tamo svijet vrvi, kako bude svake nedjelje
crkva prepuna, i kako svi jednoglasno hvale
nastojnika, koji narodu propovijeda Božiju
riječ. Dalje nećemo po onoj našoj: tuci vodu
u mortaru, nije ni sluzi ni gosparu.

Rijoešeni optužbe. Naši sugragjani
gg. Luko marquis Bona i dr, Miće Mičić
na sudištu u Celovcu riješeni su optužbe,
što je protiv njih bila podignuta radi go-

+»

Mlaleži hrvatska! Razmisli dobro ove
riječi, koje su izišle iz srca i duše vatrenog
i plemenitog rodoljuba i književnika nepre-
žaljenog F. I. Despota, i ogrij se na žari-
štu njegove plamene ljubavi 22 hrvatstvo . .. .

Egoistični beznačajluk, pravac odgoja,
rana pokvarenost, zlo shvaćeno »napred-
njaštvo«, pomanjkanje ideala, otugjiše nam,
rastrovaše nam našu uzdanicu — mladež
našu, te ova već kao da neće ni da bude
hrvatskom; nezna, ili neće da znade za
hrvatsku povijest, za hrvatske pravice, za
hrvatske ideale!

Sveta je dužnost odličnika narodnih, od-
gojitelja i svih iskrenih rodoljuba, da pro-
svjetljuju i osvješćuju puk, naročito mla-
dež; da ga nutkaju na krijeposno življenje;
da ga riječi i primjerom potiču na vršenje
vjerskih dužnosti; da ga poučavaju u do-

 

maćoj povijesti; da u njemu raspale vatru
čistog hrvatskog rodoljublja, i da ga odu-
ševe za hrvatske ideale, Više rada na polju
prosvjećivanja puka, a manje jalova i ubi-
tačna političkog stramčarstva — i narod nam

uzorom ljudskih vrlina, pravim potomcima |je spašen!

naših neumrlih pregja, da će tada sinuti u

 

— SDSS