Br. 440.

da od ovih dobiju ovlašćenje za postupak
proti Turskoj. Rijet bi, da bi Austro-Ruska
akcija mogla sastojati u demostraciji ratnog
ruskog brodovlja pred Carigradom. Austri-
ja bi naprotiv djelovala proti Grčkoj i Cr-
noj-Gori, te priredila drugu pomorsku de-
mostraciju.

Po drugim se vijestima razabire, da Austro-
Ugarska zahtijeva, da Kavala i Drama pri-
padnu Bugarskoj, a da Srbija ne dobije
nijednog komada starog bugarskog područja.

Iz Beograda se uvjerava, da se uistinu
megju velevlastima vode pregovori za za-
jednički korak, što bi se imao poduzeti u
Ateni i Beogradu u svrhu obustave nepri-
jateljstva. Veli se, da je neispravna vijest,
da je Austro-Ug. tražila u Petrogradu man-
dat, da može intervenisati proti Srbiji, dok
bi Rusija intervenisala proti Turskoj.

 

Statut Arbanije.

Na poklisarskoj londonskoj konferensi od
utorka riješilo se je pitanje statuta Arbanije.

Arbanijom će vladati knez, koji će se o-
drediti za 6 mjeseci; kroz to vrijeme orga-
nizovaće se uprava Arbanije. Konferensa je
riješila i pitanje financijske oštete Crnoj-
Gori i pitanje pristaništa Srbije na Jadran-
skome moru.

 

Potpisanje preliminarnog mira.

Preliminari mira po najzadnjim vijestima
imali su da budu, potpisani najkasnije do
prošlog četvrtka. Za tijem će biti provede-
na opća demobilizacija i uslijediće povlače-
nje rumunjske vojske iz Bugarske.

Prva sjednica balkanske mirovne konfe-
rense imala se je da održi u srijedu pobjed
u Bukareštu.

Uvjeti preliminara mira glase: Prelimi-
narni mir imaće privremeni značaj, te će
dobiti odobrenje od velevlasti. 2.) Europa
prima na znanje granice, odregjene u ugo-
voru i svojom privolom daje snagu ugovo-
ru u suglasju sa megjunarodnim pravom.
3.) Neriješena pitanja izmegju Turske i Bu-
garske biće predložena obraničkome sudu.

 

Prva mirovna sjednica.

Rumunjski je kraljKarol u srijedu u ju-
tro primio srpskog ministra Pašića u Bu-
kareštu, a poslije podne bugarskog izasla-
nika Tončeva. U četvrtak su bili primljeni
Venizelos i Vukotić. Srbi, Crnogorci i Gici
postavljaju zajedničke uvjete, otklanjajući
svako odjelno i zasebno raspravljanje.

Prva sjednica mirovne konferense zapo-
čela je popodne u zgradi izvanjskog mini-
starstva. Ulime rumunjskog kralja pozdrđ-
vio je izaslanike ministar-presjednik Majo-
resku. U ime izaslanika zahvalio se srpski
ministar-presjednik Pašić, predloživši Majo-
reska stalnim presjednikom mirovne konfe-
rense. Ovaj je u riječima zahvalnosti ista-
kao nuždu, da se obustave neprijateljstva.
Venizelos izjavi, da su izaslanici složni, da
se za kratko doba obustave neprijateljstva.
Tončev je istakao pomirljivu namjeru bu-
garskog izaslanstva. Za tijem je sjednica
bila prekinuta. Vojni vještaci izradiše kon-
venciju odnosno primirja.

Na drugoj je sjednici potpisan protokol
o obustavi neprijateljstva za 5 dana. O to-
me su odmah telegrafski izvješteni glavni
logori vojske. Nastajna sjednica održana je
u četvrtak pobjed.

Balkanci se osvijestili!

Kako se iz Bukarešta javlja, Turskoj će
se upraviti oštra poruka, da poštuje lon-

obrtna, vesela i čista, može se naći udo-
bnosti, krjeposti i zadovoljstva; može se
už vati najplemenitiji obiteljski život, može
tu smnogog pogleda čovjeku biti milo i
ugodno, može da tu bude slatkog opočitka
iza truda, utjehe i radosti megju dječicom.
Ali, ako žena nije kakova bi imala biti,
ako otac nije krjepostan i ljubezan, ako je
podan piću i igri, ako nemože da išta trpi,
tada u kući ne može da vlada mir i zado-
voljstvo, tada ona postaje pravi pakao«.
»Napoleon običavaše reći, da dobar ili
rgjav život jednoga djeteta sasvim zavisi
od majke mu. On isti s veće je strane pri-
pisivao svoju veličinu, što je znao sobom
upravljati, odlučnim i uzdržljivim biti, njegi
na' majčinom krilu. Povjeri dijete kakvo
malovrijednoj ili pokvarenoj ženi, koliko
će dijete pretrpjeti u duši i u tijelul« —
I za to veliku odgovornost i pred Bogom
i pred svijetom preuzimlju na se one majke,
koje predaju djecu u ruke kojekakovim doj-
kinjama ili sluškinjama, a sume se ne brinu
da im iz mala usade u srce i u dušu sjeme
krjeposti i bogoljubnosti. Jeli dijete navr-
šilo treću godinu, te ga se ne počne isprav-

 

 

donski protoko. Ne odazove li se, balkan-
ska će koalicija na Carigrad.

Poslije zaključka preliminarnog mira sa-
staće se vladari balkanskih država da rije-
še nužno, da se očuva ravnoteža na Bal-
kanu.

Srbija na more.

Londonska je reunija jednoglasno prizna-
la Srbiji gospodarski izlaz na arbanaško
primorje.

 

Ušli smo u drugo polugodište, pa
molimo g.g. predbrojnike, koji nijesu
predbrojbu obnovili, da izvole to uči-
niti kretom pošte.

Na znanje pak onim, koji se na sve
molbe i pozive oglušiše, da ćemo ovih
dana bit prisiljeni šiljanje lista obusta-
viti a dugujuće sudbenim putem utje-
rati. Na taj nas neugodan korak ne-
koji eto prisiliše, pa svojom krivnjom
moraju sada da snose i troškove traž-
be, Moljakanje, opominjanje i oče-
kivanje prešlo je granice strpljivosti,
jer i mi moramo da naše dužnosti i
obveze ispunjujemo. Toliko samo na
ravnanje, da ne dogju kašnje prigovarati
i na dosugjenim troškovima tražbe.

Administracija
»Prave Crvene Hrvatske“.

 

Tamo-amo po svijetu.

— Parobrod »Clara Camus«, tršćanskog
društva Gerolimić, nasukao se radi magle
kod rta Vilano. Sam se spasio i bio pro-
slijedio prama El Ferrolu, ali je u putu po-
tonuo. Momčad se spasila.

— Tvornicu topova u Srbiji izgradiće po-
znata njemačka tvornica Schneider-Creuzot,
netom rat prestane,

— U Binghamptonu u Americi jedna že-
na pušeći u jednoj velikoj tvornici, baci ne-
utrnutu cigaretu i mastane požar. Sva je
tvornica izgorjela. Poginulo je preko 70
žena.

— Afera grofa Marozzo della Rocca u Ri-
mu, koji je izdavao talijanske ratne tajne,
tako je djelovala na njegovu ženu, da je
pokušala samoubijstvo.

— Na 23. pr. mj. otvoren je u Bruselju
pri internacijonalni kongres za zaštitu djece.
Učestvuju prestavnici 35 država. Kongres je
otvorio ministar pravde Carton de Wirdt.

— Po službenom izvještaju u Srbiji je do
27. pr. mj. konstatovano 400 slučajeva ko-
lere, od čega je bilo 161 slučaj smrti.

— Ko što je poznato, u Pitsburgu u A-
merici propala je banka »First National-
bank«. Ondje nastanjeni Hrvati imadu kako
se saznaje uloženo svoga novca oko 13
milijuna kruna. Hrv. vlada odaslala je u Pit-
sburg jednog vladinog tajnika, da zaštiti
interese tamošnjih Hrvata kod ovoga stečaja.

— Jedno ispražnjeno mjesto na newyor-
škoj bursi prodalo se ovih dana za 200,000
Kr. Prije kratkog vremeva prodalo se jedno
mjesto za 190.000, a predzadnji put za
195.000 Kr.

— U Trstu je ovih dana preminuo grčki
bogataš Georgides. Ostavio je jedan dio i-
metka kraljici Grčke, da osnuje bonicu, drugi
majci kraljice za istu svrhu, a treći dio za
spomenik pok. kralju Gjorgju.

— Od 17. do 21. septembra o, g. držaće
se u Haagu XI. internacijonalni ljekarnički
kongres, na kome će se pored stručno-znan-

ljati, odvraćajuć ga od zločestih nagnuća,
lomeći njegovu otpornost i samovolju i si-
lujući ga na posluh, ako je već stupio u
petu ili šestu godinu, teško ga je više o-
krenuti na bolje, pa ga povjerio i najboljim
učiteljima i odgojiteljima: on će ostati i
dalje neposlušan i samovoljan, i lako će
zagaziti u opačinu. Neće mu pomoći ni
najbolji zavodi, nego će tu biti mukom i
pokorom uzgojitelja, a kvariteljem svojih
sudrugova. Ovakova djeca "ne samo se ne
okoriste zavodskim odgojem, nego još i
gori iz njega izagju. A mnogi roditelji mi-
sle, da će im zavod od pokvarena djeteta
napraviti angjela; dočim se čestoputa do-
godi da oni pokvare svoje nevine drugove.
Koliko se potom hoće uvigjavnosti, oprez-
nosti, nadziranja kod onih, koji upravljaju
odgojnim zavodima !...

»Čuveni i učeni državnik i katolički pi-
sac De Moistre govori u svojim listovima
i knjiga neizmjernom ljubavlju i UI

i
"!

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

stvenih pitanja pretresati i maučni staleški
poslovi.

— Vierovnici princese Luize Koburške
prijavili su sudu svoje tražbine od 15 mi-
lijuna kruna! Zatražili su, da se otvori stečaj.

— U Krakovu je ovih dana održana ra-
sprava protiv dvojice ruskih uhoda, koji su
noću uz magnezijsku svjetlost fotografisali
nekoje tvrgjave. Jedan je pruski državljanin
Brilffer, a drugi se zove Pavao Beščik. Pr-
vog osudiše na 2, a drugog na 1 godinu
tamnice.

— U Rusiji se opet bave mišlju, da mje-
sto golubova upotrebe sokole za raznašače vi-
jesti. Soko naime leti mnogo brže od goluba.

— Crnogorska je vlada u glavnim hrvat-
skim i srpskim dnevnicima u Ugarskoj o-
bjelodanila natječaj, u kojima traži učitelj-
ske sile za 72 novootvorene škole.

— Moskovski je sud naredio, da se djelo
grofa Lava Nikolajevića Tolstoja »Prigodom
seljačkih nemira« imade uništiti.

— U Turinu u znak prosvjed : protiv po-
višenja gradskih daća i poskupljivanja hra-
ne, zatvoriše u petak svi trgovci živeža, do
dvije hiljade njih, svoje trgovine. U svim
se tvornicama štrajkuje. Na ulicama je do-
šlo do oštrih sukoba. Štrajkaši traže, da na-
čelnik dade ostavku. U gradskoj vijećnici,
uz zaštitu policije, prodavaju se najpotre-
bniji živežni predmeti.

 

Vijesti iz naroda.

Iz Konavala,

(Našoj Općini.) Općinski put »Zakrajni-
ca«, koji vodi sa Zvekovice do Ljute kroz
polje konavosko, sasvim je zanemaren. O-
tragu desetak godina na njemu se nije u-
potrebila nijedna težačka nadnica. Put je u
takovome stanju, da nije moguće prolaziti
ako li ne uz veliku pogibiju : mostovi su
isprovaljeni, porušeni, »tombini« ispropadali,
vode sve raznijele. Svakim se danom strepi
da kogod ne nastrada sa svojim živinama.
Do sada smo mnogo molba Općini upra-
vili, da bi se to uredilo, zli sve ostade na
čemu je i bilo. Prisiljeni smo s toga i ovim
putem ponovno zamoliti ugl. općinsko u-
praviteljstvo u Cavtatu, e bi se zauzelo, da
se pomenuti popravak obavi, i to što brže,
prije jematve, kada nam je rečena cesta naj-
potrebnija. Nadamo se, da će bit udovolje-
no ovoj općoj nužnoj potrebi, da nam se
barem i ste strane ne bude nanositi štete.
Da su odnosni popravci vrlo potrebiti i prešni,
o tome se wogu lako osvjedočiti. Držimo,
da ova smijerna i više nego opravdana mol-
ba neće ostati glas vapijućeg u pustinji. —
Nekoliko Konavljana s gornje strane.

 

Domaće vijesti.

Velika manifestacija prigo-
dom katoličkog sastanka u Lju-
bljani. Pišu nam iz Ljubljane: Katolički
će se sastanak u Ljubljani otvoriti dne 24,
augusta s velikom manifestacijom : posve-
ćenjem  hrvatsko-slovenskoga naroda Bez
Grijeha Začetoj. U svim se slovenskim kra-
jevima diže puk, da pohrli taj dan u Lju-
bljanu. Neće biti slovenskoga sela, koji ne-
će taj dan poslati u Ljubljanu svoje kćeri
i sinove. Posvud je najveće zanimanje za
katolički sastanak. Slovenska raja na skraj-
njem sjeveru naše domovine, slovenski Ko-
rušci, doći će u svojim karakterističnim na-
rodnim nošnjama s posebnim vlakom u
Ljubljanu. Iz daleke Njemačke, iz Vestfal-
skoga, dohrliće slovenska radnička društva
sa svojim zastavama, Odlično će biti zastu-

obukao umrlim tijelom, ali za kratko. Što
je god on postao, to je njoj pripisivao, o-
sobito nagnuće k dobru; i kad je u zrelijoj
dobi bio poklisarom u Petrogradu, sjećao
se je njezinih vrlina, primjera i opomena,
te po njima upravljuo svoj život.

Juraj Washington, najstariji izmegju pe-
torice braće, imao je jedanaest godina, kad
mu umre otac i ostane s udovicom uwajkom.
Bila je to rijetka žena; dobra, radišna, po-
štena, uzor domaćica. Bilo joj hraniti i pod-
gajati porod, i upravljati velikim imanjem;
i svemu tome ona je znala doskočiti raz-
borom, nastojanjem, blagošću, okom, te
dobila najveću nagradu svoje brižljivosti u
zadovoljstvu, što je svoj porod vidila na
pravomu putu, da dostojno svoj posao vrši,
na ponos i diku sebi i svojoj roditeljici.

Kad je jednom bivši amerikanski predsjed: |

nik Adams prisustvovao ispitu djevojčica u
Boston-u, te mu ove upraviše nekoliko ri-
ječi, koje ga vrlo ganuše; on, da im za-

 

 

 

pana slovenska Štajerska, isto tako Istra i
Primorje, od kuda je već prijavljeno mnogo
puka u narodnim nošnjama. Osobito čaro-
vit će biti u svečanom ophodu pogled na
kranjsku skupinu: sve će doline poslati na
manifestaciju najstarije i najljepše narodne
nošnje. U svečanom ophodu će svirati mno-
go glazba. Pred skupinama će nositi ne-
brojene društvene zastave iz svih slovenskih
krajeva, na čelu stare zastave, pod kojim
su se Slovenci i Hrvati zajednički borili i
pobjegjivali.

Ophodu će učestvovati i nježna mladež,
dječaci i djevojčice u narodnim nošnjama,
što će biti osobito ljubezan prizor. U opho-
du će stupati 2500 slovenskih »Orlova«. Pri-
javljen je dohod posebnog vlaka s 500 Če-
ha, megju kojim 300 čeških »Orlova« i mno-
go narodnih nošnja. Poljaci imaju u Kra-
kovu posebni odbor, te je već prijavljeno
brojno učestvovanje. Poljački radnici će doći
sa vlastitom glazbom. Iz krakovske će oko-
lice stići velika skupina poljačkih seljaka u
svojim narodnim nošnjama. Braćo Hivati, i
vi se maknite iz svih krajeva naše zajedničke
domovine, hrvatska društva uzmite u ruke
svoje barjake i pohrlite s njima 24. augusta
na zajedničku hrvatsko-slovensku manifesta-
ciju u bijelu Ljubljanu! Neka svijet vidi naše
jedinstvo za naše zajedničke ideale!

Dr. Spevec proti Cuvaju. Po-
znati magjaron dr. Spevec megju ostalim
je izjavio dopisniku »R. N.«, da je »želja
njegova i njegovih prijatelja, da se kome-
sarijat što prije ukine, jer bi mogao i pra-
vedan komesarijat stvar daleko više pokva-
riti, jer nije konstitucijonalan. Najviše se
boji toga, da Cuvaj kao kompromitovan
čovjek i nečista figura, koji je na vrlo ču-
dan način obogatio sebe i svoju familiju,
ne bude intrigama spriječio rad novih lju-
di«. Nadalje je kazao: »Nastojao je već, da
kompromituje baruna Skerlecza, mazvavši
ga svojim prijateljem, premda ovaj o tome
neće ni da čuje. Cuvaj je u Beču vrlo mno-
go radio oko toga da ostane. Do sada mu
njegove osnove nijesu uspjele, nu jer ima
sina u hrvatskom ministarstvu, on će na-
staviti sa intrigama protiv sadanje vlade u
Hrvatskoj, kao što je potkopavao Unkel-
haeusera i njegove drugove«.

To izmegju magjaronskih mešetara, a hr-
valskom narodu  komesarijat prošli kao i
sadašnji, prazne riječi i obećanja onda kao
i sada....

Prosvjed čeških stranaka ra.
di komesarijata. Mladočeske i radi-
kalne stranke izdale su na česki narod pro-
klamaciju, u kojoj prosvjeduju protiv di-
guuća ustava i potiču puk na borbu za u-
spostavu autonomije. Sličnu će izjavu obje-
lodaniti i češki članovi raspuštenog zemalj-
skog sabora, bez razlike stranaka.

Na Rijeci nema pošasti. Ja.lja-
ju nam odonud, da je Senjska Rijeka služ-
beno proglašena nezaraženom. S toga se
na parobrodima Ug.-Hrv. društva i ost. u-
kidaju sanitarne mjere.

Činovnici i njihove plate. U Au-
striji ima usve 403.350 činovnika, za koje
država troši godišnje 780,791.760 K. A u-
kupni iznos za plate, doplatke, mirovine i
druge troške raznih činovničkih kategorija
dosiže do 1010 milijuna i 400.000 K_— svo.
ta koja iznosi više od trećine sviju držav-
nih prihoda ! (To je nedavno izjavio, u od-
boru za drž. činovnike, ministar finansija
Zaleski.)

dobrom obdario, biva, brižnom i pametnom
majkom, koja me znala lijepo uzgojiti. Ona
me naučila biti pravim kršćaninoin, kakav,
hvala Bogu, ostadoh za svega dugoga moga
vijeka; i premda se mnogih mana nijesam
znao otresti, to je sve do mene bilo, a ne
do nje.

Majka engleskog slikara Scheffera, naj
većma ga je ktoj umjetnosti bodrila, a i
od svoga zalogaja otkrnula, samo da on
ne zapne. U listovima što mu ih je iz da-
ljine slala, mudre mu savjete davaše,. i onom
plemenitom srčanošću, što nv je regbi samo
ženski ures, pisaše mu nekom zgodom:
»Da me vidiš kako tvoju sliku cjelivam i
suzama oblijevam, te kličem, moj dragi
sinko, tada bi znao koliko je meni teško
katkada koriti te, pak te i za čas smutiti,
Pomno radi, a prije svega da si čedan i
ponizan; pa kad cijeniš, da si sve natkrilio,
promisli, kolik si pred materom prirodom,
kolik pred idealom tvojih misli, pak ćeš se

| udariti po čelu i raspršit će ti se magluš-

tina oholosti i preuzetnosti«,
Francuski povjesničar Michelet, ovako se
ljubezno spominje svoje majke u predgo-

 

God. IX.

Spomen«dani kroz mjesec Au-
gust: 7/8. 1878. Bitka kod Jajca u Bo-
sni; 9/8. 1771, Primotje spojeno s Hrvat-
skom; 13/8. 1716. Eugen razbi Turke kod
Petrovaradina; 16/8. 1688. Hrvati zauzeše
od Turaka Kostajnicu; 17/8. 1892. Dr. An-
te Starčević zadnji put govori u saboru;
18/8. 1830. Rodio se Frano Josip I.; 19/8.
1878. Filipović osvoji Sarajevo ; 24/8. 1593.
Turci osvoje Sisak; 27/8. 1672. Hrvati raz-
biše Turke kod Kostajnice; 28/8. 1532. Ju-
rišić obrani Kiseg; 29/8. 1526. Bitka kod
Muhliača; 30/8. 1905. Umre fra Grgo Mar-
tić u Kreševu.

Razne domaće vijesti. Početkom

školske godine otvoriće se u Mostaru mu-

ška učiteljska škola. Do sada postoji takva
samo u Sarajevu.

— Glavnom organu češke narodno-soci-
jalne stranke »Českć Slovo« zabranjen je
ulazak u Bosnu i Hercegovinu.

— U Spljetu gostuje Stojkovićevo dra-
matsko društvo. U dvorani hrv. doma za-
počelo je prošlog utorka s prestavom »Obi-
čan čovjek«.

— Zauzimanjem osječkog donačelnika dra.
Pinterovića osnovaće se u Osijeku ženski
licej.

— U Velikoj Kikindi ovih dana premi-
nuli Lazar Nikolić oporučno je ostavio »Ma-
tici Srpskoj« u Novom Sadu 160.000 Kr.

— U Sarajevu je u prometu mnogo kri-
votvorenih kruna. Drži se, da ondje posto-
ji veće društvo, koje se tijem bavi. Krivo-
tvorene su krune tako vješto izragjene, da
se jedino po tome poznaju, što nemaju
zvuk srebra.

— U Tuzli, u Bosni, osugjeni su na vje-
šala Redžo i Dehva Salkanović. Dokazano
je, da je Dehva, u nedozvoljenim odnosi-
ma s Redžom, ovoga nagovorila da joj u-
bije muža Hasana, što je on i učinio.

— Prošle šk. god. bilo je u Dalmaciji
učitelja u gragjanskim školama 27, a u pu-
čkim 810 (422 učitelja, 388 učiteljica); vje-
roučitelja 407. U privatnim pučkim škola-
ma podučavao je 31 učitelj i 71 učiteljica.

— Nastajne školske godine uvestiće se
u našim srednjim školama večernji sastan-
ci roditelja, Tako će se roditelji moći da
redovito izvješćuju o vladanju i napredova-
nju svoje djece. To će 2apogDe pleski
dosta doprinijeti.

— Blagajnik općine Samobor o pro-
nevjerenja od 11.000 Kr. osugjen je od za-
grebačkog suda na 3 godine teške tamnice.

— Školske sestre Sv. Križa iz Djakova
otvaraju ove šk. god. u Puli hrvatsku dje-
vojačku školu. U tu svrhu već su kupile
zgradu. Uz ostalo biće osnovani i tečajevi
za kućanstvo. Tijem je udovoljeno jednoj
velikoj potrebi Hrvata u gradu Pauli.

— U Kistanju je pri radnji vodovoda
grom ubio 17-godišnjeg Iliju Nikolića i
65 god. Savu Manojlovića.

— U Šibeniku je uslijed duševnog pore-
mećenja počinila samoubijstvo 34-godišnja
Antula Strika, iz Zlarina, prerezavši sebi
kosijerom grlo. Muž joj se nalazi u Au-
straliji.

— Po izvještaju god. 1912, u Dalmaciji
ima 468 škola (467 sa hrvatskim nastavnim
jezikom, a 1 sa talijanskim.) Privatnih puč-
kih škola bilo je 30, 10 s pravom javnosti,
a 20 bez. Ukupuo je bilo djece, po dobi
obvezane na pohagjanje, 66.125 (36.476 dje-
čaka i 29.649 djevojčica), ali ih je poha-
gialo samo 54.860.

— Kipar Rendić bio je ovih dana u Mo-
staru, da postavi spomenik zaslužnom bla-
gopk. biskupu Buconiću. U Spljetu je pak

voru jedne od najpoznatijih njegovih knjiga:
»Dok sam ovo pisao, bila mi na pameti
žena, čiji bi me muški razbor istinito iz
ovih klanaca izveo, Ja je izgubih, već je
tome t.ideset godina (kad bijah još djete-
tom), ali mi je uvijek na pameti, kao da je
živa, svaki je čas ona sa mnom: Ona je sa
mnom trpjela u siromaštvu, niti je tužna
doživjela, da samnoln uživa vedrije dane.
Dok bijah mlagjan, ožalostih je često, sad
mi ju nije dano utješiti. Ne znam ni gdje
joj pepeo počiva, jer kukav, nemogoh joj
pedalj zemlje kupiti, gdje bih je ukopao!
Ipak sam joj puno, neizmjerno dužan. U duši
svojoj ćutim, da sam sin te žene, Svakoga
trena, u mojim mislima, u mome govorenju
(da ne spominjem lica ni kreta) svegi vi-
dim ma sebi svoju majku. Čim bih sada,
kad me je već starost pritisnula, njoj od-
vratio? Ah! doista ona bi me poljubila, ona
bi mi zahvalila za to, što pisah na obranu
žena i matera!l

te.

,