Br. 441. ju se u broju od najmanje 100 komada kod nadležnog poštanskog urede predavatelja te ih poštanski ured pošalje uredovno, dakle bez troškova za predavatelja, dvorskoj i dr- žavnoj štampariji u Beču. Pošiljci mora predavatelj priključiti popis, u kojim je naveden broj naručenih biljega za svaku vrst predmeta, pojedince broj po- slatih blanketa i ukupni iznos poštanskih pristojbina, koje se plaćaju sa naručenim markama. Dalje se mora nadodati kod ko- jega poštanskog ureda želi predavatelj pri- miti markirane predmete, Predani materija! mora biti pakovan na takav način, da se pakovanje može upotrijebiti i za povratak. Istodobno mora predavatelj poslati pristoj- bine odgovarajuće svoti maraka, koje želi da budu štampane frankiranom poštanskom uputnicom ili položnicama poštanske štedio- nice dvorskoj i državnoj tiskari u Beču. Ako se pokvari kasnije koji predmet, opskrbljen ovim markama, to se može povratiti ga dvorskoj i državnoj tiskari u Beč, koja za marke oštampane na njemu štampa bespla- tno u istom iznosu marke na novom ma- terijalu koji mu stranka pošalje. Po mnjenju c. k. Ministarstva ima pre- dnost pred frankiranjem u gotovu novcu, jer nije ograničena na pošiljke za unutra-4 šnjost već može se upotrebiti i za inozem- stvo, dalje se ne zahtjeva od stranke, da preda u ustanovljenom mu uredu istodobno stanovit broj jednakih pošiljaka. Što se pak tiče prepisnih adresa za šiljanje paketa po- štanska uprava neće izdati svojom nakladom blokove poštanskih popratnica, ali će pri- vatnim poduzećima koja bi namjeravala ba- viti se zgotovljanjem tih blokova predavati predatnice u cijelim arcima koji bi se mo- rali naručivati izravno kod c. k. Ministarstva. Što se pak tiče brzojava bez žica i odno- sne organizacije na megjunarodnoj konfe- renciji radiotelegrafije u Berlinu 1906 i si- stemizovanoj u Londonu 1912, dozvoljeno je svakome na cijelom svijetu sa svake te- legrafične tačke da brzojavlja brodovima ili brodovi izmegju sebe, Takogjer Austrija, premda nije velika njezina obala, raspolaže 'sa znatnim brojem obalnih štacija. Za jav- nu potrebu stoje na raspoloženje c. k. Ured Obalni u Trstu i oni c. k. Mornarice u Ši- beniku i Hercegnovome. Ministarstvo opa- ža, da po izvještajima brzojavnim brodova pojavlja se čudni pojav, da sa ovih ureda niko ne brzojavlja x smislu trgovačkom i pomorskom, izuzevši korespondenciju izme- gju armatura i njihovih kapetana. Ministar- stvo misli, da bi svakako imali postojati brzojavi izmegju trgovaca, pomoraca i bro- dova, da nije moguće, da to ne bi trebalo, ali da se stranke možda boje visoke pri- stojbe. Ovdje treba opaziti, da su au- strijske pristojbe za 25% manje od pri- stojbe uglavljene megjunarodno. Obična je cijena 40 para za riječ (najmanje 4 krune za jedan radiotelegraf), dočim je za austrij- ski obalni telegram cijena 20 para za riječ (najmanje 2 krune za jedan radiotelegraf). Pošto niko ne brzojavlja, znači, da trgov- cima ovo nije poznato, a moglo bi im o- sobito u stanovitim slučajevima mnogo ko- risti donijeti. S toga upozoruje se ovim pu- tem na ovu blagodat ove ustanove, Propisi se mogu naći u »Post und Telegraphen- Verordnungsblatt« br. 79 ex 1913, kojl se može nabaviti u Beču u c. k. dvorskoj štam- pariji. Upute se može dobiti i od mjesne Trgo- vačko-Obrtničke Komore kao što i popis brodova trgovačkih, s kojima se može pu- tem radiotelegrafije doći u sporazum. a na koncu pristaše naravo-filozofske škole u Francuskoj Buffona, Gloffroy St. Hilaire i Lamarcka. Od svih ovih najistaknutiji i najasniji je upravo ovaj posljednji: Jean Baptiste de Monet, Ritter von Lamarčk (1744.-1829.) U svom glasovitom djelu »Philosophie zo- ologique« krenuo je sasvim novim tumače- njem života na zemlji. Najprije su počeli bivstvovati najednostavniji organizmi, a ži- vot im je dalo — prarodstvo. — To bi bile kasnije Haeckelove monere i generatio ae- quivoca ili spontanea. Tijekom neizmjerno dugih vremenskih perioda, iza hiljada, valjda nije imao nikada KENA: E ili mirovanja, na zem ratnim jer. Cuirerovih katastroal Sa spljetskog omladinsko-djačkog sastanka. U vrijeme kada na prijesto slavnih hrvat- skih banova dolazi komesar za komesarom; kada po svim hrvatskim zemljama pašuju razni Cuvaji i Skerletzi, a »napredni« ljudi vode svoje žrtve megju odrode i izdajice domovine, sastaju se evo u Zvonimirovu Spljetu karakter-seljaci i karakter-inteligen- cija. Dodijalo je i najflegmatičnijem dobri- čini gledati kako se domovina trza u rop- skim lancima. »Napredni« i »liberalni« ele- menti, kojima je uživanje niskih stvari naj- viši ideal, doveli su stvar dotle. Narod su počeli kvariti gulašom i novcem da im la- šnje uspije gadna rabota, da jednog dana za novac Velika Hrvatska postane provin- cijama »Srbije, Italije, Madžarske i Germa- nije«. Istinitost ovih riječi vidi i slijepac! »Napredni« da ometu ovaj sastanak poru- čivali su po Dalmaciji, da će doći »popov- skim novcem par sakupljene djece«, koja će biti »namlaćena«, ali borioci za ideale vjere i doma ne boje se svega toga i s pre- zirom odbijaju njihove laži i na stotine ih dolazi na sastanak. Mjesto dječurlije dolaze muževi; dolaze izbornici, čija pojava upro- pasti napredne i odustaše od svog dugo sastavljenog programa. U 8 sati bila je zborna crkva sv. Dujma dupkom puna oduševljenih boraca. Kad s kora zaori »Do nebesa«, nastade silno odu- ševljenje a kroz suze zaklinjali su se pri- sutni, da će služiti Tebi Kriste i tebi domo- vino i ustreba li proliti će i krv za Vas. Iz crkve krenuše zastavnici napred a za njima glazba, iza koje su u četveroredovima stupali izmiješani omladinci s inteligencijom. Divno je bilo pogledati crvenkape izmije- šane sa šeširima; divno je bilo pogledati realni demokratizam inteligencije osobito u opreci s demagoškim vikačima. Glazba za- svira hrvatsku himnu i povorka krene na- prijed. Iza himne glazba je skladno uda- rala himnu Starčevića »Zastave se naše viju« i druge patriotske komade. Pred kazalištem zaori omladinski pjevački hor »Sinovi svi- jetla«, a prihvatiše i ostali učesnici, Kaza- lišni foyer s galerijama i predsobljem bio je pretijesan a neću spominjati da su neki neprijatelji naše ideje bili sramotno izbačeni. Skupštinu otvara drug Kaž. I. Bošković riječima, kojih dovoljno pohvaliti ne mogu; riječima, što no ih osjeća Hrvat-katolik. Iza toga su slijedili pozdravi uime »Pavlino- vića«, braće Slovenaca, Sokolske zajednice, klera i mnogi drugi. Skupština je imala sreću vidjeti u svojoj sredini i pozdraviti za- nosnog starinu presv. biskupa Palunka, koji premda tijelom starac duhom je mlad i odu- ševljen. Nakon pozdrava skupština se podijeli u omlad. i gjačku sekciju, koje su istodobno obdržavale sastanke. Oml., ovim redom: 1.) Kako mi radimo? ; referira M. Lazinbat. 2.) Religiozni život i oml. društvo; refe- rira Kaž. I. Bošković. 3.) O zajednicama i dopis. s »Pavlinovi- ćem«; referira M. Caszar. 4.) O štednji; referira Dn. F. Vodanović, 5.) Slučajnosti. Svi referati su bili svestrano obragjeni na potpuno zadovoljstvo publike, Palo je takogjer više zgodnih predloga. U drugoj dvorani obdržavali su sastanak srednjoškolci sa dnevnim redom: 1.) »Mii naši protivnici«; referira N. Bujas. 2.) »Nutarnje uregjenje organizacije«; |, Šimeta. 3.) Što organ. Hrv. kat. nar, gjaštva traži od svojih članova; referira I. A. Sti- pančić. je razvio homo sapiens. Da sve što pot- punije bude, nešto je ipak moralo i una- pregjivati spomenuti proces razvijanja i usa- vršivanja. Po Lamarcku ti su potpomagači: vježba i nevježba (die Ubung und die Nicht- tibung)*) Žirafe su morale steći onako dugi vrat, kojeg danas imaju, jer ih je način ži- vota prisiljavao, da se hrane plodovima vi- sokih stabala. Vrat im se je sve više i više, produživao uslijed neprestane vježbe i na- prezanja. Hoćemo li imati protivni, nega- tivni primjer, nalazimo ga kod životinja, koje uvijek u mraku žive, kod noćnih ptica. Radi malene upotrebe i vježbe njihove su oči ostale uvijek kržljava i malena tjelešca. Osim toga razni krajevi i podneblja različno su djelovali na razvitak pojedinih tjelesnih line. Na taj način od jedne vrste došli smo do dvije, tri i više njih, dok na koncu ne vidimo današnji tite JVP SVI razvitka sa mnogobrojnim vt- %) Bbidem str, 17. »PRAVA \GRVENA_ HRVATSKA 4.) Slučajnosti. O pojedinim referatima vodila se živahna debata a u eventualijama je iznešeno više prijedloga, kako bi se naše gjaštvo potpuno usavršilo u radu za domovinu, jer je sada nužda kao nikada skoro. Nakon zajedničkog objeda koji je bio u restauraciji »Royal«, učesnici su razgledali |. grad, a nakon toga u 42 sata po p. bila je skupština »Pavlinovića« sa običnim dnev- nim redom. Rad njihov zadivio je prisutne. Njihova 32 oml. društva, u kojima već sada imadu svoje glazbe, pjev. zborove, diletant- sku družinu i sve moguće, dovoljno je da se razumiju one žrtve, što su ih kroz go- dinu prinosili. »Pavlinović« je dostojan svoga imena; mirne duše može svatko ustvrditi da je to maš uajradiniji zbor, koji će za par godina Dalmaciju po drugi put preporoditi i dovestit je k boljoj budućnosti. Pristup novih 230jica članova jamči, da će sa sta- rim drugovima »Pavlinović« još divnije cva- sti. Bog im dao svaku sreću! Iza ganutljivog prizora kad su bili pri- mljeni novi članovi, slijedile su eventualije. Presjednik jednog oml. društva krasnom plastikom prikazuje braći seljacima, na koji način treba da još jače porade za oml. or- ganizacije, i kostantirajući našu snagu pre- dlaže da se god. 1914. u isto vrijeme ob- drži kongres katolika Hrvata čitave Dal- macije. Prijedlog je jednoglasno primljen. Nakon skupštine prisutnici su otišli na bratski odmor na obalu a zatim na zajed- ničku večeru, iza koje je slijedio komers do u kasnu noć. S komersa su odbornici ot- pratili goste većinu još iste noći na paro- brod. Spomenuću još brojne brzojave iz svih hrv. zemalja, što pokazuje da smo jaki i da je već sinula zora naše pobjede, koju željno isčekuje sa svojim ropskim sinovima patnička Hrvatska a najviše njezin sin — etar. Mir potpisan. Kako rumunjska agencija javlja, u srijedu je veče bio utanačen mir, a u četvrtak potpisan. Temelj je, da Stru- mica pripada Bugarskoj, a Kavala Grčkoj. Prijedlog Bugarske, da se zaključci podvrgnu reviziji Europe, nije prihvaćen. Izmegju Srbije i Rumunjske sklopiće se carinska unija. Iz Atene se javlja, da se ministar Venizelos radi popuštanja tako uhvatio u koštac s kraljem, da će poslije pot- pisanja mirovnog ugovora morat da odstupi. Domaće vijesti. Ministar Pojačević o krizi u Hrvatskoj. U subotu je na dolasku u Osijek dr. Teod. grof Pejačević (Pejacse- vich I) govorio i o krizi u Hrvatskoj, pa je megju inim kazao: »Krivnja je i ma našoj strani. Hrv. sabor bio je pozorištem raznih nemilih prizora stranačke borbe mjesto plo- donosnoga rada, a štampa puna samo o- sobnih napadaja. Engleška riječ veli, gdje je dobre volje, tu se mora naći i put k u- spjehu. Ne tražimo taj put mimoilaženjem nagode. Samo na njenoj osnovi možemo da zaštitimo naše pravo i naše interese«. U tom smislu je govorio ministar izaslan- stvu grada Osijeka, u kojem se je nalazio i donačelnik dr. Antun Pinterović. Sastanak dalmatinskih tipo. grafa. Primili smo u krasnome izdanju knjižicu o sastanku dalmatinskih tipografa, | što će se održati u Zadru 7. i 8. septem- bra o. g. U istoj je knjižici slika zaslužnog tipografa g. Vjekoslava Radina, prilikom 50-godišnjice njegova tipografskog djelova- nja, te će u isto vrijeme zajednički da laj god proslave. Saziv bosanskog sabora. Jav- lja se iz Beča, da će se sabor Bosne i Her- cegovine sastati najdalje početkom Okto- bra. Sarajevski su krugovi uvjereni, prema sadašnjim stalnim činjenicama, da će sabor pokazati posvemašnju radnu sposobnost. Sastanak hrv. stranke. Javljaju iz Zadra, da će se dojdućeg mjeseca odr- žati sastanak hrvatske stranke, na kojem će da izaberu presjednika. iz novinarstva. O. proi. Šegvić i- zjavljuje u »Hrvatu«, da ostupa kao urednik i saradnik toga lista i povlači se sa poli- ličkog polja. Danzu I novinarsko dru. grebu na svojoj sjednici odlučilo je obratit se komesaru bar. Skerleczu sa prestavkom, u kojoj se traži da se ukinu naredbe, koje onemogućuju slobodu štampe. - -: »Pester Journal« sid donosi, da se pre- ventivna cenzura otkad je Skerlecz došao »ne vrši onakom strogošću kao do sada«. Zadružno-poučni tečaj u Lju- bljani. Zadružna Zveza u Ljubljani 'jav- lja, da će Zadružni-poučni tečaj započeti u Ljubljani dne 12, i da će trajati do 24. o. mj. Ovoliko do znanja zanimanicima, nai- me onima, koji se već prijaviše za pome- nuti tečaj. Pozor trgovcil Upozorujemo sve rgovce na današnji članak »Poštarina i brzojavi bez žica«, pođat nam od tajnika mjesne Trgovačko-Obrtničke Komore. Hrv. kat. akad. prosvj. dru- štvo ,,Pavlinowić““ javlja nim, da je na svojoj glavnoj godišnjoj skupštini drža- noj u Spljeta dne 3. ov. mj. izabralo za dojduću šk. god. 1913-14 slijedeću upravu: Presjednik: Kažimir Iv. Bošković, iur.; Pot- presjednik: Ćiro Banić, theol.; Tajzik: Ni- ko Matulić, theol.; Blagajnik: Niko Kalafa- tović-Milić, theol.; Knjižničar: Josip Vodo- pija. iur.; Odbornici: Tripo Ciko, iur. i Ši- me Cvitanović, med.; Revizori: Jakov Mat- ković, phil. i Ante Mušura, theol. Razne domaće vijesti. Crne u- spomene komesar Cuvaj, pošto je dovršio svoju »dičnu« ulogu, odselio se je u šta- jerski Gradac, Ondje će da boravi kao pen- sijonirac i da razmišlja što je sve počinio hrvatskom narodu... — Na 31. pr. mj. ribario po nevremenu na obali Donje Lastve u Boki N. Nikolić, učenik nautičke škole. Megjutim udari grom u žice od brzojava, dotakne se i njega i sunovrati ga u more. Poslije ga izvadiše mrtva, skoro sasvim crna od groma. — Nastajne će se jematve poduzeti naj- veće strogosti radi pravljenja maloga vina. U svakome mjestu uzeće se grožgja najbo- lje i najgore vrsti, pa učiniti uzorak, po ko- jem će se poslije uporegjivati. Ko što u svoje vrijeme izvijestismo, bilo ih je neko- liko osugjeno u Spljetu i u Kninu. — U Tuzli u Bosni odlučili su pokrenuti novi sedmični list »Srpski Pokret«. — Radi kolere, koja hara ma makedon- skom ratištu, izmegju Zemuna i Beograda obustavljen je uz male iznimke svaki oso- bni promet. Dozvoljen je samo orient-promet. — Zajednički ministar finansija vitez Bi- linski doći će u Sarajevo polovicom ovog mjeseca. — Družbine škole u Puli završile su se 15. pr. mj. Bilo je u svemu u Puli i kota- ru 5 škola s 13 učiteljskih sila. Koncem godine bilo je 730 učenika. Ušli smo u drugo polugodište, pa molimo g.g. predbrojnike, koji nijesu predbrojbu obnovili, da izvole to uči- niti kretom pošte. Na znanje pak onim, koji se na sve molbe i pozive oglušiše, da ćemo ovih dana bit prisiljeni šiljanje lista obusta- viti a dugujuće sudbenim putem utje- rati. Na taj nas neugodan korak ne- koji eto prisiliše, pa svojom krivnjom moraju sada da snose i troškove traž- be, Moljakanje, opominjanje i oče- kivanje prešlo je granice strpljivosti, jer i mi moramo da naše dužnosti i obveze ispunjujemo. Toliko samo na ravnanje, da ne dogju kašnje prigovarati i na dosugjenim troškovima tražbe. Administracija »Prave Crvene Hrvatske“. Gradska kronika.. Proslava Konstantinova | 200- godišnjice Katedrale u Dubrov- miku. Naš će grad prirediti ovih dana če- dno ali dostojno obje proslave ujedno, o- vim redom: 1) 71. augusta: Po p. na 6 s. Gospe Velike, propovijed (preč, O. D. Ja- kaša), blagoslov, — 2) 12. i 13. 0. mj.: po p. na 6 s. propovijed (dn. N. Gjivanović i preč. O, U. Talija), blagoslov. — Preko ovog tro- dnevlja »Litanije« i »Tantum ergo« pjeva ženski zbor 3) 14, 0. mj Po p.na6 4. Ponttkalm večernja. — 4) 45. 0. mj. Pr. p. na s Pontifikalna otkriće novog glavnog oltara u Katedrali| . pratnju c. k. Vojničkog orhestra, | ra &tve. Hrvatsko novinarsko društvo u Za-| _ Misa. Gg. gradski diletanti pje- u, uz [S-glasnu misu od O. Ravanello (pratnju za God. IX. ovu zgodu priredio kapelnik g. V. Rdha). Preko Offertoriuma pjeva »Ave Maria« (od g. V. Raka) g. prof. Ivo Batistić, a 4.glasni »Benedictusa, (od g«Visfdska) pjeviiite.uz pratoju guđalačkog kvinteta. — Po p. na 5'a s. Pontifikalna večernja, procesija po gredu, zatim u Katediali pjevaju na blago- slovu »Te Deum« (od D. J. Vukičevića) i »Tantum ergo« (od £), £. Perosi) . ski diletanti uz pratnju €. k. g orhestra. Pjevanjem i orhestrom ravna kapelnik Katedrale g. V. Raha. Na 14. i 15. o. mj. uveče rasvjeta i glaz- beni koncerat pred Katedralom. Promocija. Naš sugragjanin g. Ma- rij Mitrović, sin mjesnog trgovca g. Marka Mitrovića, promovisan je na zagrepskoj u- niversi na čast doktora prava. Srdačno če- stitamo ! Izleti trgovačke škole usavr. šavanja. Ove školske godine priredila je uprava škole tri izleta. Prvi dne 13 Ma- ja u dubrovačku Rijeku, gdje se pregleda- lo poznato lječilište dra. Gracića i dra. Mi- lića »Thermoterapia«, koje ima čuvenu lje- čivu vodu, ali je na žalost slabo posjeće- na. Tu nam upravitelj pokaza prostorije i strojeve te izvor ove sumporne vode, na čemu mu se iskreno zahvaljuje. Otole odo- smo pješke do Rožata, a tu se prevezli la- gjom na imanje g. Lercha (ex Papi), gdje razgledali lijepo uregjeno racijonalno 'go- spodarstvo, mljekarnicu, voćnjak itd. Divili se plodovitosti tla i krasnom položaju. Ov- dje budi izrečena svesrdna hvala g. Lerchu. Drugi izlet priredila je škola 17. i 18. u Mostar, Metković i Opuzeno. U Mostaru pregledali džamije, stari i novi most, vidje- li u okolici lijepe nasade duhana i uredbu muhamedanske kuće, te pošli na: ubavi iz- vor Radobolje. Veliku uslugu pokazao nam je i cijelo vrijeme bio pri ruci g. Džamo- nja, narodni zastupnik, te mu ovim putem uprava harno zahvaljuje i blagodari, kao što i časnim milosrdnim sestrama, koje su učenice susretljivo primile na konak. Otole pošli smo željeznicom u Metković, megja- šni grad na Neretvi. Tu se za nas zauzeše g. donačelnik Gluščević i g. Petar Šegvić, kontrolor c. k. režije duhana, na čemu im velika hvala. Iz Metkovića odvezli se mo- tornom lagjom po Neretvi u Opuzeno, gdje smo pregledali mjesto i c. k. stručnu ško- lu za pletenje košarica i drugih taznih pred- meta za kućnu porabu. Ovdje nam bijaše pri ruci g. načelnik Šarić i g. upravitelj stručnog tečaja. U školi pri pregledanju svak je kupio po koju radnju za uspoine- nu. Iz Opuzena zadovoljni i poučeni vratili se u Metković te otole željeznicom natrag u Gruž. Treći izlet bijaše u Bari »Dubrovačkom Plovidbom« dne 24. i 25. jula o. g, gdje su učenici sa upraviteljem razgledali sve znamenitosti toga važnog trgovačkog grada u Južnoj Italiji, nadasve crkvu sv. Nikole sa bogatom riznicom (il tesoro), teatar Pe- truzzelli, visoku trgovačku školu sa krasnim trgovačkim muzejem, Trgovačku Komoru, čuveni stabilimento tipografico i litografico Latezza sa velikom knjižarom, fabriku tali- janskih carte da giuoco, pokrajinski muzej itd. Osobitu zahvalu ističe upraviteljstvo sa učenicima na susretljivosti vrsnom tajniku Trgovačke Komore i profesoru visoke trg. škole (scuola superiore di commercio) Dr. Bertolini, g. upraviteiju pomenutog zavoda, okretnom i ljubeznom knjižaru i nakladni- ku g. Latezzi, (koji je svakome od učenika darovao za spomen po jednu knjigu i po- častio ih u svome stabilimentu), kao što i podupravitelju pomenute interesaotoe fabri- ke karata, koji je imao dobrotu sve potan- ko protumačiti i provesti učenike po svijem odijeljenjima, i na koncu još mladom i vri- jednom g. Fortunatu, tajniku austro-ugar- skog konsulata u Bari; svoj odličnoj go- spodi naša topla blagodarnost. Pie. Naš prijatelj g. dr. Marko Palunko, iz Luke Šipanjske, vjenčao se je u Spljetu sa g.com Marijom Siriščević. Srdačno če- stitamo !