Br. 442. E percha si tratta di cosa nella quale ogni cittadino indiferentemente e interessato, non deve alcuno sti- marsi alićno dal conccorrervi, non meno col consiglio, che coll' opera, et in specie vi devono esser ammesse a dire il loro parere, almeno ab extra, e fra gli altri del populo i Sacerdoti deputati a servir in essa Dio, i quali come di casa loro propria, e con mag- gior affetto e peritia degl' altri & pro- babile che ne ragioneranno, fra i quali, io ardisco di mettere il mio debole talento, come quello, al quale non solo la carica di canonico et Ar- ciprete da motivi efficaci di pensarvi seriamente, e di cercare con diligenza le maniere di procurare gl' interessi di questo venerabile santuario; ma i benefitii singolari, che da quella be- nigna Madre ho ricevuto, in tutto quasi il corso di mia vita, poichč co' suoi proventi, quasi con latte nudrito (mentre ogni altro alimento da so- stentarsi fuori del patrio nidosmi mancava) ho potuto andare per di- verse universita, et in esse et ovun- que č& bisognato attender all' aquisto delle lettere, delle buone arti, e delle nobili amicitie e corrispondenze, il godimento delle quali rende felice hora lo stato dell' eta mia gia senile, ne giorni della quale ambisco sopra modo di rendere alla mia santa be- nefattrice, hora che & rovinata & di- strutta in forma pih utile quel ser- vitio del quale giovine gia & vigoroso mi sono tante volte quando ero florido et intiero sottratto et assentato“. Taj veliki rodoljub i dobročinac o- sim što je bio duša svim odredbama vladinim za dobro grada i države, osim što je bio glavni provodić svi- jem onijem, koji su se zauzeli za ne- sretni položaj našijeh pregja, na do- bro naše Stolne Crkve oposlovao je: 1. Da Papa dopušti e bi Vlada na- stavila neki namet na crkve, na do- bra crkvena, a da se sakupi opotre- bnita svota da se crkve i manastieri poprave i urede; 2. Da Papa odobri e bi polovica svijeh prihoda zadužbina i zavještaja za nekoliko godina bila upotreblja- vana u istu svrhu. 3. Da ostavština bogate kuće Gun- dulića, koja je pripadala Crkvi Gospe od Loreta u Italiji, bude od ove u- stupljena našoj Stolnoj Crkvi. Naime, treba znati, da je stari Gondola o- dredio, ako bi izumrli njegovi na- sljednici, u tom slučaju da sve nje- govo biće u Jakinu pregje Crkvi Go- spe ed Loreta. U velikoj trešnji za- glaviše dvojica njegovih nasljednika, PODLISTAK. Pojava descendentalne teorije. med. K. I, B. Kao što je dandanas prirodoznanstveni duh, duh descenden. teorije, tako je u La- marckovo doba još uvijek vladala nauka o * konstantnosti vrsta, pa nije ni čudo, da je njegovo gornje djelo gotovo neopaženo o- stalo. Baš godinu dana iza njegove smrti dogje do oštre prepirke u pariškoj Akade- miji izmegju Curiera i Geoffrya St. Hila- irea, koja je svršila s potpunim porazom descenden, teorije, a pobjedom nauke o konstantnosti vrsta. Pobjeda je bila takova, da se za neko vrijeme nije uopće niko u- sudio braniti Lamarckovu teoriju, pa je ovo pitanje za dosta vremena zaspalo. Nova te- orija još tada nije bila oboružana nikako- vim, pa ni prividnim i plitkim (sadanjim modernim) dokazima, nego je de facto bila uhovita i umna koncepcija. Osim dđ su Carl Linnć i Curier bili tadan i Uprava je Crkve od Loreta zatra- žila predaju svega imanja. Tomu se usprotivila g. Pavle Gondola udata za Marina Bondu, koja je priličnim razlozima dokazala e joj pripada Gon- dolina ostavština. Pravda se vodila nekoliko godina, i baš posredovanjem Opata Gradi došlo se je do pogodbe, a to: g. Pavle Gondola Bonda zau- zeće sve imanje Gundulića; a mješte Crkvi od Loreta predati će Stolnoj Dubrovačkoj Crkvi, 8000 dukata, ko- je joj blagohotno ustupa Crva od Lo- reta, a Vlada će Dubrovačka kako uzdarje i naknadu svake godine po- klanjati Crkvi od Loreta krasni ka- lež vrijednosti 80 dukata; što je Vla- da Dubrovačka vjerno vršila dok je trajala. 4. Niko živ nebi vjerovao koliko je toga napisao o gradnji naše Ma- tice; svi su nacrti bili po njemu pro- učeni i vještacima u Rimu raspra- vljeni; svaki je kamen omjeren i na- značen; svi troškovi podrobno nani- zani, daje naputke za kamenje, za klak, za pržinu; šalje uzorke od ci- jele crkve i od glavnih djelova, dapače jedan kapitel u potpunoj veličini u dr- vetu. Na dugo raspravlja kako će pri- štediti radnje i uspješnije radnjom izvr- šiti; dobavlja i šalje vješte majstore da rade, prati s dana na dan kako ra- dnja napreduje. I uprav po njegovom je savjetu naša matica sagragjena. On je poslao nacrt arhitekta Bufalini i naputio arhitekta Andreotti, koji je djelo i dovršio. 5. Oposlovao je kod Pape da ne otigju izgubljeni mnogi iznosi od Mon- ti u Rimu i Napulju. U kojoj su ga cijeni držali Pape najbolje svjedoči Breve Pape Aleksandra VII. Takovomu dobročineu da se oduži Crkovinarstvo Stolne Crkve, dalo je uklesati ovaj natbis, kog prevagjamo: HRAM OVAJ SVET BOGORODIČINOM UZAŠAŠĆU NEUMORNOM BRIGOM ZNAMENITOG OPATA STJEPANA GRADI GOD. GOSPOD. 1674 VLADA DUBROVAČKA IZ BLAGAJNE POČME GRADITI I GODINE 1713 DOVRŠI * o Nu sve Gradićevo nastojanje i Vla- dine žurbe, ne domogoše radnju Ma- tice pospješiti, jer nije bilo novčanih sredstava. Za trešnjom ostade sva država pusta i nevoljna, zbog toga prihodi posve slabi, mornarica utr- nuta, trgovina uništena, a silne tur- ske daće, koje su Vladu u očaj do- vagjale. Zato je gragja trajala 40 go- dina, jer se je prva služba Božija o- votnim periodama i katastrofalnim revolu- cijama imala je dvostruku stranu: geološku i biološku. Geološku, jer je pobijala konti- nuitet razvitka naše zemlje, a biološku, jer je dosljedno tome naučavala neki zastoj ili uopće periodično uništenje svakog života na njoj. Geološku stranu Curierove teorije srušio je znameniti Lyell, koji je u svom djelu »Principles of geology« (1832.) doka- zao njezinu neosnovanost. Za razumijevanje i tumačenje promjena zemaljske kruglje i njezinih periodičnih naslaga nije nam po- trebita Curierova kastastrofalna revolucija, jer se sve to dade lijepo protumačiti djelo- vanjem pradavnih prirodnih sila, a osobito vode. Voda je bila u obliku leda, snijega i kiše, bilo kao prodirajuća rijeka ili potok, bilo kao uzburkano more sa svojom pli- mom i osjekom i uopće u svim mogućim oblicima ona je najveći faktor, koji je utje- cao na preobrazivinje zemaljske kore, Tije- kom kolosalnih vremenskih perioda razvi- jao se je taj proces neprestano naprijed i [tim stvorio danas nam dobro poznate ze- «| djelovala na mladoga Darwina. Kasnije se »PRAVA CRVENA HRVATSKA« bavila na 19. Sječnja 1713, nazad. dvijesti godina. Ali Stolna Crkva još je rea radnja. G. 1717 još radi arkitekt Ma- rin Groppelli na Moćniku, a za rez- barije i pozlatu Valentin Visinoni i brat mu. G. 1720 radio je oltar S. Brnje Carlo de Frangi. God. 1760. gragjen je oltar S. Ivana Nepomuka, za koji doprinese 1000 fiorina biskup Sriemski Gjivović. - ste godine 26/8. odregjeno 1000 du- kata da se poploči crkva. Iste godi- ne na 29/11. odregjeno da se gradi oltar veliki u Gospi, izmegju dvaju vrata Sakristije i Moćnika na taj na- čin, da tribuna erigenda non debeat transire duo vulgo Pilastroni. Očito je po tome da su mislili sagraditi ol- tar kako u Rimu u S. Petra. Nado- šle su političke nevolje i smutnje, a dopokon i propast Republike, a da Stolna Crkva još ne bijaše dovršena. i *o* Drugi ugledni dobročinac naše Stol- ne Crkve jest velemožni gospodin I- nje vitez Amerling, koji, jer je zgra- da bila krnjasta, dok su falili veliki kipovi u pročelju i sa strana, dade obilatu svotu, kojom se dovršila i ta opotrebnita radnja. Harno Crkovinar- stvo dalo je uklesati njemu na po- čast, ovaj natpis, kog takogjer u pre- vodu donašamo: TROŠKOM DAREŽLJIVOG MUŽA INJE VITEZA AMERLINGA OVAJ HRAM KIPOVIMA. I DOPRINOSOM BOGOLJUBNIJEH NOVIM OBLIKOM GLAVNOG OLTARA GOD. GOS. 1913 UKRAŠEN. I bogoljubni je naš puk doprinio da Stolna Crkva bude ukrašena gla- vnim oltarom, koji je bio posve manj- kav prama ostalim oltarima; a ako naša Stolna Crkva danas je savršeno narešena i uregjena, tomu su nara- vno doprinijeli Otac naše biskupije, zaručnik naše Matice, sakristijan Ivo kan. Ferranti i gg. Crkovinari Dr. Baldo Podić i Dr. Frano Trošić. * o* Dubrovčani! Svrha je gragje naše Stolne Crkve i nje urešenja jedino ta, da se vi kako dobri i bogoljubni vjernici sakupljate, kako pitome pče- le u svom ulištu, i pobožnim vašim molbama isprosite od Boga milosti, koje vas mogu usrećiti i u duši i u tijelu i mogu opet podignuti mili Vaš grad do zamjerne slave. Što bi ve- lebni hram, pak da je od dragog ka-' mena, bez vjernika i molba? Dao Bog da značajni glas vaših pregja vas na-' govori da i vi slušate, ljubite, časti- geološkom smislu, po svoj prilici neće ga biti bilo nikada niti u biološkom. Ali ipak Curierova biološka strana još je uvijek ne- pobijena vladala i trebalo je čekati glaso- vitog Charlesa Darwina, da i taj zadnji bedem starog mišljenja obori, a descenden- talnoj teoriji izvojšti potpunu — barem for- malnu — pobjedu do nedoglednih vremena. Svojim djelom »O postanku vrsta« udari on temelj današnjem razvitku i pojimanju prirodnih znanosti, a osobito zoologije, koja od sada unaprijed nije ograničena na uske krugove zanimanih učenjaka, nego inten- zivno utječe na sveopće naziranje i mišlje- nje ljudsko. Charles Darwin rodio se je 1809. u Shrewsbury. Pohagjao je universe u Edin- burghu i Cambrigdenu, gdje je razvio oso- biti mar za opažanje i proučavanje prirod- nih zagonetaka. Odlučno je bilo za njegovo kasnije djelovanje netom iza svršenih na- uka poduzeto veliko naučno putovanje na jednom ratnom engleskom brodu. Razna podneblja, njihova flora i fauna u velike je uvijek bavio ispitivanjem prirode, a sura- gjivao je u mnogim znanstvenim časopi- sima, neprestano se družeći s glasovitim pri- rodoznancima kao: Hookerom, Lyellom i Wallaceom. Tek god, 1859. izigje njegovo veliko i epohalno djelo: »On the origin of te, slavite Onoga, koji Vam zdravlje, sreću, dobrobit i bogastvo daje, i O- nu Majku nebesku Mariju, koju su naši pregji odabrali kako glavnu za- govornicu kod Boga. Ugledajte se u vaše pregje i biti ćete sretni i bla- ženi. God. IX. Sofijsko novinstvo izjavlja jednodušno, da će mirovni ugovor imati taj uspjeh, da zadrži nemire na Balkanu, čemu bi se da- lo izbjeći, da se isprave »nepravde, što su u Bukareštu učinjene«. U |Bukareštsiom u- govoru obećala je Bugarska, da će prva demobilizovati, usprkos toga, što Turci bo- rave u Traciji. Turska nastavlja sa skuplja- .. njem vojske, te broj njenih četa iznosi oko A ti Crkvo sveta, o kojoj pono- | 200.000. i som svaki Dubrovčanin kaže: i ja sam u Gospi kršten, kako si štitila i na svako dobro uputila naše djedove od nazad 200 godina, tako prati u- nučad i praunučad našu na vijekove na temelju one vjere, koju su kroz stoljeća gajili stari Dubrovčani! Svečano potpisivanje ugovora o miru. Turska se pripravlja. . Veliki je vezir otprto izjavio, kada hoće Europa da traži mir, da im mora ostaviti Drinopolje. Kad bi ipak bila tako nepro- mišljena, te zatražila, da zapovidimo vojsci, neka ostavi Drinopolje, odgovorićemo : »Mi ostavljamo Drinopolje u sjegurnim rukama, i hitimo ma Plovdiv«. Usprkos ove ratoborne izjave drži se, da će diplomaciji poći za rukom, da u pitanju Drinopolja poluči sporazum. U Bukareštu je na nedjeljnoj sjednici pro- čitan službeni sadržaj ugovora o miru, a za tijem je potpisan po izaslanicima balkan- skih ratujućih država. Dok se je obavljalo potpisivanje, topovskom se paljbom obja- vljivalo pučanstvu, da je mir neopozivo pot- pisan. U isto su vrijeme slavila zvona sa crkava, a gradom svečano iskićenim obilazile muzike svirajući, a najmanje Srbija. Na Balkanu. Već su približno odregjene granice me- gju pojedinim državama. Kako se po ovim brojkama vidi, najviše se je povećala Grčka, Turskoj od njenog posjeda od 170.000 km.? s više od 6 milijuna žitelja, ostat će joj samo 20.000 km? sa 400.000 žitelja. Bugarska, koja je odstupila Rumunjskoj Grčki ministar-presj. Venizelos zahvalio Turtukan-Dobrič-Balčik, koje je zemljište se u ime konferense rumnjskom ministru- presj. Majoresku, zu njegovu objektivnost i takt, kao i za sjajne savjete, što ih je dao izaslanicima u njihovim zasebnim vijeća- njima. Svi ustadoše na noge, priredivši o- duševljene ovacije ministru Majoresku. O- vaj ganuto uzvrati, da zasluga za uspjeh i- de sve izaslanike, koji su svojim pomirlji- vim duhom _ zaslužili priznanje zanimanih naroda. Govornik je poslije toga konstato- vao, da je konferensa u Bukareštu, koja je počela 30. Jula mogla dokrajčiti svoje dje- lo do 10. Augusta, što će sigurno služiti na čast civilizaciji. Onda je proglasio kon- ferensu službeno dovršenom, izrekavši odu- ševljeni govor, rađujući se sretnom početku zajedničkog rada, da uvijek budu vladati dobri odnošaji megju odnosnim državama, veliko 7000 km? sa 260.000 žitelja, dobiva jedrenski vilajet s 23.500 km? i 650.000 ži- telja, dio solunskog vilajeta s 12.000 km? i 150.000 žitelja. Prema tomu u cijelosti dobiti će Bugarska 40.000 km? i 1 milijun i 60.000 žitelja, ako od toga odbijemo ono što je morala Rumunjskoj dati dolazimo do toga, da se Bugarska povećaje za 33.000 km? i 800.000 žitelja. Srbija dobiva veći dio kosovskog vilaje- ta oko 18.000 km? i 620.000 žitelja, dio bi- toljskog vilajeta s 9000 km? i 320.000 ži- telja i dio solunskog vilajeta 5000 km? s 170.000 žitelja. Svega dobit će Srbija 32.000 km? s 1,100.000 žitelja. Crna-Gora dobiva dio novo-pazarskog | sandžaka, zemljište oko Gusinja i Plave, Njegov je govor bio od sviju svesrdno | pozdravljen. U katedrali je u podne otslužen Te Deum, kome je prisustvovao kraljevski dvor, mi- nistri, visoke ličnosti i ost. Konferensa se je sastala u utorak za po- sljednji put, da izvrši nuzgredne formal- nosti. species by means of natural selection«. To Rumunjski je kralj, povodom sklapanja mi- ra podijelio visoka odličja svim izaslanicima balk. država. Izaslanstvo je Bugarske izja- vilo, da će primiti odličja, kad budu uspo- stavljeni diplomatski odnosi. Potištenost u Bugarskoj. Kako se iz Sofije javlja, ondje vlada du- boka potištenost. Vijest o miru, koja je u Srbiji, Grčkoj i Crnoj-Gori dočekana velikim veseljem, naprotiv je u Bugarskoj primljena sasvim hladno. Radoslavov je izjavio, da će se ona pitanja, koja nijesu riješena u Bu- kareštu, riješiti na konferensi velikih sila. Zbog toga provestiće se u najskorije demo- bilizacija. Pcslije riješenja pitanja granica odmah će se sa balk. državama uspostaviti diplomatski odnosi. je djelo kao malo koje uopće silno djelo- valo na čitavi kulturni svijet. I ako su još Peč, Djakovicu i dio skadarskog vilajeta, kako joj je dosudila poslanička konferenci- ja u Londonu; u svemu dobiva 7000 km? s 230.000 žitelja; Grčka dobiva otok Kretu, Epir, dio ju- žne Maćedonije, Solun sa zalegjem, Seres, Dramu i Kavalu sa 45.000 km? i 1 milijun 920.000 stanovnika. Osim toga dobit će Grčka većinu egejskih otoka. Arbanija, nova kneževina, opsezat će veći dio skadarskog vilajeta i djelove bitolskoga i kosovskoga vilajeta. U svemu će imati 32.000 km? i 900.000 žitelja. Po sklopljenom miru imat će povećane balkanske države: 1.) Rumunjska 138.000 km? (do sada 131.000 km?) sa 6,260.000 žitelja (do sada 6 milijuna). 2.) Bugarska 129.000 km? (do sada 96.000 km*) sa 4,600.000 žitelja (do sada 3,800.000). 3.) Grčka 110.000 km? (do sada 65 tisu- ća km?) sa 4,100,000 žitelja prije 2,500,000). 4.) Srbija imat će 80.000 km? (do sada 48.000 km%) sa 3,600.000 žitelja prije 2,500.000). 5.) Crna-Gora 16.000 km? (do sada 9000 km?) sa 480.000 (prije 250.000). nije naša zadaća, da odsjećemo granicu iz- megju njegovih dokazanih dokaza i krivo- , stari grčki Jurodni filozofi postavljali ne-|tvorenih »dokaza«. O tome ćemo kojom jasne i mutne temelje descendentalnoj te- oriji, i ako su je neposredni Darwinovi predšastnici doveli do jasnog i jakog izra- žaja, ipak je kulturni svijet cijenio Dar- wina kao potpuno originalnog auktora nove teorije, Odmali u početku malo ih je bilo, koji su se odlučno priznali pristašama nje- gove nauke a mnogi su je žestoko i napa- dali. Domalo se rasplamsao veliki boj za i protiv nje, dok mije na koncu izvojštila veliku i potpunu pobjedu. Ne velimo time — još jednom naglasujem — da je ta po- bjeda dokaz njezine istinitosti, jer često i najveće zlo i laž triumfira megju ljudima, osobito pokvarenim i zlim ljudima. Pobje- dila je tako, da potpuno pravo ima Oscar Hertwig, kad veli: »Zurzeit ist unser wis- senschaftliches Deuken so sehr von den Ideen der Deszendenz theorie durchseizt, dass man kaum noch von einer erheblichen gegnerschiaft gegen die Lehre reden kann«, Darwinova teorija sticala je sve više i više odlučnih privrženika, a izmegju njih opet najodlučniji su A. B. Wallace i E. Haeckel. Osobito je Haeckel glasovit jer je u svojim djelima »Generelle Morphologie«, »Natirliche Schopfungsgeschichte« i »Wel- brštsel« sakupio mnogo novih »dokaza« za istinitost descendentalne Naravno drugom zgodom. Još osim ove dvojice naj- znamenitiji su descendentisti od Nijemaci Fritz Miller, Carl Vogt, Weismann (ne Was- mann') Moritz Wagner i Naegeli, a od En- gleza spomenuti Hooker i Lyell, pa radi samorodstva glasoviti Huscley. Tim bi u kratko bili gotovi s pojavom descendentalne teorije. Govoriti o tome, kako se je sama stvar dalje razvijala, a ka- kvom je odnošaju nova teorija prema ka- toličkoj vjeri, to me bi odgovaralo našemu naslovu. Na koncu samo mogu spomenuti, da u znanstvenom naziranju vlada nepre- stana mijena. Što se je nekada držalo stal- nim produktom znanstvenog istraživanja, danas se ismjehiva, Tako je bilo u početku svijeta, tako je išlo kroz minule vijekove, a tako će ići bez sumnje i unaprijed. Stalnu sudbinu Darwinove teorije teško bi bilo poreći, ali da će u glavnome poći u »po- vjesničku ropotarnicu« o tom su uvjereni mnogi noviji naučenjaci. Kao tom nestalnom mišljenju i tim relativnim isti- nama stoji istina, što ju naučava katolička Crkva, stoji Božanski Spasitelj i Stvoritelj | svega.