u, s = ie MENE GMS PdEmLLE ROSDSA 2-1 sLTTL ADA mer = ra URA E Rz > == Br. 443. svijeta bilo iz okolice bilo iz odaljih mjesta. Dne 16. u večer prispije u pohode preko Trstenika korčulanski »Soko« sa općinskom glazbom i odaslanstvom Blata, ukupno 50 na broju. Naš »Soko« izagje im u susret i sastavši se i pozdravivši se upute se skupa put Janjine, predvogjeni od glazbe. Kad su došli pred općinu, zaustave se i otsviraju komad u počast, na što ih načelnik g. K. Rabaza s prozora pozdravi i nazva im do- brodošlicu. Poslije večere započe prava sve- čanost. Pred mjesnom kafanom glazba ot- svira birani program. Precizno njezino uda- ranje izazivalo je burne aplauze. Cijelu za- bavu držali su živom ženski odbor od go- spogjica Anke A. Antičević Bjelovučić, Ka- tice Lukšić, Marice i Anke Antičević, Anke Glavoz, Frane Miletić, Slavije i Terezine Buzolić, koji se je živo brinuo. Do u ka- sno doba noći trajala je svečanost. Dne 17. u jutro dogje i naša matica sa parobrodom »Soko« i to 15 hrvatskih so- kolaša iz grada, 6 Dušanovaca i 9 sokolaša iz Boke Kotorske kao izaslanici sokolskih društava iz Kotora, Budve i Ercegnovoga. Malo kasnije prispješe izletnici iz Trpnja, Kune, Opuzena, Stona i okolice. Doskora dogje i potomski »Soko« sa svojim pod- mlatkom predvogjen od staroste g. Tutića. Na 10 s. započe služba Božija, pošto su prije svi sokolaši skupa korporativno sa glazbom, uzeli kuma g. Iva Antičević, na- šeg domorodca, sadašnjeg ravnatelja »Za- družnog Saveza« i prvog utemeljitelja na- šeg »Sokola« i kumu g.cu Filu Kalafatović, učiteljicu u Vrgorcu u zastupstvu prave ku- me svoje nevjeste g. Milke R. Kalafatović, čije muž pokloni društvu barjak i tim omogući i samu svečanost. Barjak je fino i ukusno izragjen od g. Miroslave pl. Hržić, na koju se upućuju bratska društva. Svečanoj službi Božjoj uz pratnju orgulja prisustvovali su svi sokolaši korporativno. Poslije sv. mise započe svečani blagoslov barjaka. S crkve- nog praga prije nego će blagosloviti stijeg progovori kratko ali sočno mjesni zaslužni župnik Don Ivo Kinkela. U svojem naskroz narodnom govoru isporedi našu trobojnicu sa trim krjepostima, ljubavi, nevinosti i po- niznosti, dokazujuć, da je potrebito, da sve tri krjeposti harmoniraju i popunjuju se, ako nećemo da narod propane i s njime zavladaju togjinci. Poslije njega uze riječ kum g. Antičević, održavši vrlo biran, divan i zanosan govor, a na to predaje barjak starosti, na što se barjak razvija. Glazba svira na počast, ostali barjaci se spuštaju a sokoli pozdravljaju svog novog druga. Sad uzimlje riječ g. Dr. Luko Dražić, komu zamjenik bolesnog staroste janjinskog »So- kola« predade vostvo i upravu, da tim po- časti svog nezaboravnog prvog starostu. On predavajući barjak barjaktaru upravi mu par ushitnih zgodnih riječi. Glazba zaudara himnu, koju saslušaše svi otkrite glave, na što se svi upute, da otprate kumu i kuma. Cijelim putem bili su sokolaši predmetom živih ovacija i posipanja cvijećem. Poslije podne u 5 s. započe zajedničko vježbanje i to kopljima, veslima i na spra- vama, uz pratnju glazbe. Ne treba ni da _ rečem, da je svaka vježba madasve pod- mlatka polomskog i janjinskog bila pre- cizno izvagjana. Na vježbalištu je bilo oko 1600 duša. Poslije svršene vježbe Korču- lani s odaslanstvom blatskog Sokola ras- taše se od nas. Rastanak je bio veoma sr- dačan, kaonoti izmegju braće, uz poklike: »Živjela Janjina«, »Živjela Korčula«, »Ži- vjelo Blato«. Teško nas se je dojmio od- lazak Korčulana, ali smo se tješili, da su još ostali uz nas naši Dubrovčani i da nam je dozvoljeno, da u njihovoj sredini spro- vedemo još par ura. Otidosmo da veče- ramo i da se poslije opet sastanemo u So- + kolani. U 8%a s, započe skromna akade- | mija, koju otvori pozdravnim govorom g. N. Ivanović, stud. res. merc. G. M. Škra- balo deklamuje Kranjčevićevu pjesmu »Nad otvorenoin knjigom povjesti roda moga«, a g. V. Bjelovučić otpjeva veoma lijepo uz burne aplauze dvije pjesme. Poslije ovoga razvije se animirani ples. | Rastaše se od nas Dubrovčani, bratski oba- = > sipani cvijećem sa strane cijelokupnog pu- čanstva. Poslije njihova odlaska nastavi se ples sve do malih ura. Poslije svršetka plesa otidoše iz naše sredine i potomski soko- U njihovo ime pozdravi Janjinu g. pg vršujuće članstvo, a osobito braću g. Frana Glavović kao podstarostu, Iva 1. Dežulović kao vogju, g. Dinka Baselli, g. Pera Lepri, g. Tonka Šegović i g. H. Bartulović, koji je bez plate i hvale više dana prije pri- pravljao članstvo za javnu vježbu. — Učesnik. Iz gornje strane Konavala, (Na razjašnjenje). Primamo i u ime ne- pristranosti donosimo: U broju 440 »Prave Crvene Hrvatske« u rubrici »Vijesti iz na- roda« nalazi se dopis iz Konavala glede ceste »Zakrajinice«. Dopisnik ima potpuno pravo kad kaže, da put »Zakrajinica«x je sasvim zanemaren. Ali ko je tome kriv? Isti seljani, koji se nikako ne mogu da slože u načinu poprav- ljanja i uzdržavanja-te ceste. Već otrag ne- koliko godina nekoja sela dadoše iz proraču- na brisati svotu, koja se odnosila na po- pravu toga puta. U koliko mi je pako po- znato, Općina je prošle godine bila sazva- la glavare zanimanih selija, da se dogovo- re, kako 'će uzdržavati taj put. Ali koja hvaj- da, kada mnogi na sastanak ne dogjoše. A i ono što nadošli jedva zaključiše. Vijeće nije htjelo prihvatiti, već je za riješenje sa- stavilo poseban odbor. #Dopisnik nezna pravo kad govori, da put »Zakrajinica« je zapušten samo od Zveko- vice do Ljute, već isti se proteže i zane- maren je sve do Mrcina, te s toga sva ta cesta bi se morala popraviti. — Konavljanin. Tamo-amo po svijetu. — »U Maćedoniji, kaže Scotus Viator, ima pravoslavnih Turaka, što govore grčki; patrijaršijskih Slovena, koji su iz Grčke; ljudi što se nazivaju Arbanasima a govore samo hrvatski; Vlaha (Cigana), što vele da su Grci a ne umiju grčki; Bugara, što sla- ve krsno ime, i poarbanašenih katolika, što se zovu Srbima«. (Ovo je bilo prije rata s Turskom.) — Iz Beograda se javlja, da je kolera sasvim izolovana i više nema novih sluča- jeva. — Turci utvrgjuju i Lozen-grad. Stanov- nicima oduzimlju žetvu. Pučanstvo bježi u brda. Grci uhodare Bugare i bugarsku voj- sku. — »Militrische Rundschau«, organ mi- nistra rata, predlaže, da se poljsko topni- štvo u svakoj pješačkoj diviziji pojača ba- rem za 60 topova, jer austro-ug. artiljerija ne bi, veli, u eventualnom budućem ratu mogla da ušutkava neprijateljsko topništvo, suzbijati pješadiju, pucati na balone itd. — Uslijed pomilovanja, što je car Vilim podijelio prigodom 25-godišnjice svoga vla- darija, do sada je pomilovano 24.000 raznih prekršioca zakona. —č Grčki je kralj dozvolio stanovnicima Malenikova, koji neće da postanu bugarski podanici, da osnuju na grčkom zemljištu nov grad. — U Carigradu se je pojavilo nekoliko slučajeva azijatske kolere. — Univ. prof. Neguleski zagovara u |li- stu »Epoka« ekonomsko-politički savez iz- megju Rumunjske i Srbije, kome bi se ka- snije pridružila i Grčka i Crna-Gora a €e- ventualno i Bugarska i Turska. — Grčki ministar-presj. Venizelos napre- že se da Rumunje uvjeri o prijateljstvu Gr- ka i da omogući užu vezu izmegju oba- dvije države. : — Javljaju iz Rima, da je predana svo- ta od 15 milijuna lira pjemonteškom zdrav- stvenom društvu, u svrhu da se tim nov- cem pokrene velika borba proti sušici (tu- berkulozi). — Prošlog je utorka započeo, kako iz Beograda javljaju, rad mješovitog povjeren- stva za odregjivanje novih srpsko-bugarskih ica. — U Barceloni je nastao sveopći radnič- ki štrajk. — U Devi (Ugarska) šumski radnici J. Matije i M. Zubas u svagji potonji ga je nožem ubio, a zbog 40 para! — Beogradska je općina glasovala 10,000 franaka, kao prvi iznos za veliki spomenik pobjede, što će se podići u Beogradu. — Bivši presjednik ruske Dume, Komja- kov, otrovao se, Cijene, da neće preboljeti, — U Romaszombatu (Ugarska) uslijed nabujalih rijeka srušio se željeznički most u času polaska dvaju teretnih kola. Četvo- rica su teško ranjena, jedan usmrćen a če- tvorica se utopila. — Zbog kolere na Balkanu zabranila je ugarska vlada uvoz mesa i drugih jestvina iz balkanskih država. — Turisti dr. Leutjeus iz Freiburga i dr, E. Miller iz Plauena kod jednog uspona na Dolomite u u, i na mjestu ostadoše mrtvi. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« — U Ugarskoj je opet otkriveno veliko krivotvorenje vina. Policija je podrume za- tvorila a vino zapečatila. — Gragjanski se rat u Kini nastavlja. Čete generala Šangsuma sudariše se kod Nankinga sa ustašama i zauzeše Purpurno brdo, koje dominira gradom. Čete plijene u Nankingu do čega dogju, ali u evropej- ski imetak ne diraju. — U pješačkoj vojarni tjelesne straže u Beču poslužnik kapetana garde Rajko Ja- kovljević u sobi gospodarevoj ispalio hitac na jednu damu, groficu Bolzo, a gospodara ranio; za tijem se strmoglavio u dvorište. Dama je odmah umrla, poslužnik je pod- legao: raiiama uslijed pada, a kapetan Eisen- kolb leži na samrti. — Beograd se pripravlja, da najsveča- nije pričeka vojsku, na povratku sa ratišta. Vojska će bit od gragjanstva pogošćena. Općina je u tu svrhu odredila sto hiljada franaka. ; — Javljaju iz Kalkute: Otkako su Turci ponovo ušli u Drinopolje, šesdeset milijuna muslimana Indije uzrujani kao nikad dosle Po gradovima Indije drže velike skupštine, na kojim se poziva engleška vlada, da ne poduzimlje ništa protiv Turske zbog Dri- uopolja, u kom je Selimova džamija i o- stale muslimanske svetinje. Turska da seli iz Drinopolja. Ruski su ratni brodovi već otputovali u Bosfor, ozbiljno tijem opominjući Tursku, da isprazni Drinopolje i da povuče vojsku na liniju Enos-Midija. Kako se pak iz Carigrada javlja, Turska nipošto ne kani da popusti, pače nepresta- no dovaža silnu vojsku u Drinopolje i A- natoliju. U Carigrad svakog dana stiže 14.000 vojnika. Misli se, da će Bugarska navijestiti rat Turskoj, pošto do složnog istupa vele- vlasti neće doći. Velevlasti su složno istupile, kad se je ticalo da Crna-Gora isprazni Ska- dar!.... Domaće vijesti. Glavni nazornik vojske. Ni. je Velič. kralj imenovao nasljednika prestolja N. V. nadvojvodu Frana Ferdinanda glav- nim nazornikom čitave vojske, kopnene i pomorske. Tijem mu je podijelio čast, koja poslije smrti N. V. nadvojvode Albrechta nije bila popunjena. Zastupnici otklonili poziv na- mjesnika. Dalm. namjesnik grof Attems upravio je poziv narodnim zastupnicima, koji su u Zadru, ma diner. Zastupnici su poziv otklonili, odgovorivši pismom slije- dećeg sadržaja: »Vaša Preuzvišenosti ! Obzirom ma teške povrjede općinske autonomije, koje u za- dnje doba duboko ogorčaše nas i naše su- mišljenike u zemlji, te obzirom uopće na politički sistem, koji se u Dalmaciji pod upravom V. P. provagja — potpisani za- stupnici naroda, zahvaljujući na uljudnom pozivu na sobet 180g ovog mjeseca, u neu- godnoim su položaju što se tom pozivu V. P. nemogu odazvati. — S izrazom odlič- nog poštovanja — Zadar, 16/8. 1913. — Vladimir Simić, Juraj Biankini, Dr. Baljak, Ante Franić, Dr. Mil, Medini, Dr, J. Ma- chiedo«. Atentat na komesara Skeor. leoza. U ponedjeljak je u Zugrebu, kad su izlazili činovnici iz crkve, bio počinjen atentat na kr, komesara baruna Skerlecza. Jedan mladić je preko kordona policaja is- palio dva revolverska hitca na komesara, uz poklik: »Živila Hrvatska! Ovako ću u- strijeliti svakoga ko dogje da tlači Hrvat- sku !« Jedan je hitac promašio, a drugim je pogodio Skerlecza u desnu ruku. Aten- tatora na mjestu uapsiše, koji se zove Stje- pan Dojčić, od 22 godine, rodom iz Lud- brega kod Varaždina. Duže vremena bio je u Americi, baveći se obrtom. Zanimanjem je tokarski pomoćnik. Na preslušanju kod redarstva držao se sasvim mirno i trezveno odgovarao. Megju ostalim je kazao, da je čitajući američke novine došao do i& nami- sli, da izvrši atentat i da navlaš u tu svrhu otputuje u Hrvatsku, da ubije komesara Cuvaja, što mu nije moglo da pogje za rukom, jer je Cuvaj izvan domovine, . Ne. tom je bio imenovan novi komesar, odlu- čio je da usmrti ovoga, jer Hrvatskoj ne trebuje komesara, Iskazao je žalost, što je promašio, ali, reče, da se nada, da će za njim doći drugi sretnije ruke, »Hrvatska ne- će biti mirna — izjavi — dok ne budu po- štovana njena narodna prava«, Uapsiše i atentatorova brata, kuhara u »Narodnoj kafani«, kod koga nagjoše re- volvet. | Komesara odmah prenesoše u bonicu ; tane mu je probilo mišicu iznad desnog lakta. Drži se, da će kroz desetak dana ra- na zacijeliti i da mu neće biti nikakvih po- sljedica. Policija cijeni, da se radi o »anarhističkoj uroti, zasnovanoj u Americi«. Atentator Dojčić izjavio je pred policijom, kako javljaju, i slijedeće: »Ja sain htio da oslobođdim Hrvatsku od tiran- stva, te kazali vladama, da se Hrvatska vi- še neda ilačiti. Prvi je komesar slučajno izbjegnuo smrti, drugi je ranjen, a treći, ako dogje, neće ostati živ. Ja nijesam ni nervozan ni fanatičar. Radio sam sasvim pri svijesti i proračunano. To izjavljujem naročito, jer se Jukiću kazalo, da je lud. Ja hoću da dokažem, da se i normalan čo- vjek može odlučiti da počini ovakovo dje- lo za svoju domovinu«. Bočke novine o atentatu. Sko- ro sve bečke novine vrlo oštio osugjujujko- mesarijat u Hrvatskoj. »Zeit« u broju od 19, o. mj. donosi uvodni članak o hrvat skom pitanju. Veli, da je to pitanje »po- stalo potpunom pogibijom za monarhiju i da se mora što brže riješiti. Komesar je i- zjavio, da ovaj atentat neće imati političkih posljedica, a to znači, da će se i dalje u- potrebljavati nasilje pri rješavanju hrvatskog pitanja. Ali nastavi li se,takovom politikom, u Hrvatskoj će učestati i atentati, jer se vi- di, da su u Zagrebu već na to pripravljeni i priučeni«. Izjava ministra Pejačevića. Osječka »Narodna Obrana« donosi, da je ministar za Hrvatsku grof Pejačević prigo- dom serenade, što mu je priregjena u Na- šicama, izjavio, da će »savjesno zastupati prava Htvatske domovine, da će se oz- biljno zauzeti za to, da se do kraja izvrše hrvatski zahtjevi osnovani na zakonu, i da je pripravan do potrebe sve konsekven- cije povući iz toga svoga stanovišta«. Kolera u Bosni. Po zadnjem služ- benom izvješću u »Sarajevskom Listu«, u tuzlanskom kotaru bjehu četiri bolesnika i jedan podozriv slučaj i to: u Gor. Tuzli jedan prirast, ostaju 3 bolesnika; u Simin- hanu jedan prirast; u gradu Tuzli jedan podozriv, slučaj; u Bukinju nema prirasta. U Brčkom 2 prirasta, od kojih 1 mrtav; broj bolesnika: 1 bolestan, 10 oporavljaju- ćih i 2 koji izmeću bacile, ali ne boluju. — O Oštroj Luci 2 oboljela već su ozdra- vila. U Gračanici nema novih slučajeva. U Bos. Šamcu jedan je od oboljelih umro, o- staju još 3 bolesnika, a jedan je na opa- žanju. Razne domaće vijesti. U Zagrebu boravi naš sugragjanin proslavljeni slikar gospar Vlaho prof. Bukovac. Došao je zbog svoje radnje, slike za novu sveuč. biblioteku, koja prikazuje razvitak hrvatske kulture, — Zaslužnom Mnsgru. Franu Buliću u Spljetu ministarstvo je nastave povjerilo slu- žbu zemalj. čuvara središnjeg povjerenstva za istraživanje i sačuvanje spomenika u Dal- maciji. — U petak je stiglo u Beč do 250 čla. nova »Hrv. obrtničkog saveza«, da uzvrate posjetu bečkim obrtnicima, koji su prošle godine posjetili Zagreb. Bečlije su im pri- redili sjajan doček. U svečano iskićenoj dvo- rani bila je i jedna madžarska zastava, ali ju uslijed prosvjeda odmah skinuše, — Ministarstvo je trgovine naredilo, da postmajstorice uživaju jednaka prava kao i postmajstori, u trajanju vremena službe kao i uživanju pensije. Ova naredba staje na snagu 1. novembra ov, god. — Kotor je službeno proglašen nezara- ženim od kolere, jer od poznatog smrtnog slučaja dneva 6. o. mj. nije više niko obo- lio, pak ni one osobe, što su kao ukućani neprestano sa oboljelom bili u dodiru. — Opet se u petak dogodila željeznička nezgoda na pruzi Sarajevo-Uvac: odronio se hrid i zatrpao tračnice. Za dva dana pro- met je bio prekinut. — U Cirkvenici će jedan konsorcij otvo- rit igračnicu, uregjenu poput Monte-Karla. Konsorcij je već dobio od ug. vlade dozvo- lu, »Lijepog« li »napretka« za Cirkveni- cull!... — Proglašena je Slavonija slobodnom od kolere, ie su ukinute naredbe u pogle- du osobnog i trg. prometa. Na snazi ostaje zabrana na prodaju ribe iz Save i Dunava. U prometu sa Srbijom ostaju sve naredbe u krjeposti. 1 ja hrv. nar. glazbe u Spljelu, s toga što je glazba na dan svečanosti Vla- dareva rogjendana, uslijed općeg aplauza otsvirala komad preko programa, spljetsko God. IX. | kot. Poglavarstvo odmah s Bachovom pa- | tentom, i — osudilo ga na 10 dana odno- sno 200 Kr. globe! — U Trstu ubio se grčki miljoner Kasar, jer je morao da pred sudom odgovara, što je teško progonio kćer. Ruku joj je bio sta- vio na žeravu, a udarcem šakom potrgao joj usnice, i — Talij. jedrenjača »Indipendente«, krcata soli iz Mletaka, u petak je uslijed oluje na- basala na obali kod Pule. Dva ralna broda spasiše osoblje, a jedrenjača je tako ošte- ćena, da ju napustiše, — Kot. Poglavar u Spljetu osudio je po Bachovoj patenti cijelu omišku glazbu, na 3 odnosno 5 dana zatvora, s toga što je, prilikom mlade Mise franjevca Tomasovića, iza objeda obašla gradom svirajući, — Listovi donose, kako se u Sarajevu čuje, da će na jugoistočnoj granici Bosne izgraditi nekoliko modernih tvrgjava. — Stojkovićeva pozorišna družina ovih je dana u Kninu uspješno gostovala. O- danle je otputovala preko Vrlike i Sinja u Bosnu. — Starica Kate ud. Marinković-Tomić na Bolu slavila je ovo dana svoju 100-godiš- njicu. Na svečanu sv. misu donešena je u crkvu na nosiljci, Crkva dupkom puna na- roda, da vidi tu 100-godišnju staricu; koja se još zdrava uzdrži, — Iz Zagreba telefonski javljaju u Beč, da preventivna cenzura zadaje tamo novi- nama stotinu jada i nep1ilika. — lzašla je kraljeva odluka, kojom se u- kidaju ovogodišnje velike vojue vježbe u većem dijeiu zborova. — Ovih je dana za nevremena grom u- bio u Kninu težaka Sima Rajića Todorova, kad je radio u polju. Ostavlja za sobom četvero čiročadi. — Na putu u Tučepe grom je ubio Ja- koba Grubišića Marijanova, mladića od 20 god., kad je jahao na konju put Biokova. — Š«ćer je pojeltinio, pak ovim povodom dobro primjećuje »Pučki List«: To će ob- veseliti pravljače nalivača, ali, budi im us- put na znanje, da će se ove godine strogo paziti koliko ko kupuje cukara i treba li mu ga baš onoliko za kućnu bevandu. — Ministar za željeznice produžio je još za godinu dana dopust spljetskoj općini, da izvrši tehničke predradnje za uskotračnu že- ljezn. prugu nižega reda od Spljeta do So- lina, koju bi gonila električna snaga. — Po zadnjim vijestima iz Sarajeva, o- pet je nekoliko slučajeva kolere u zaraže- nim mjestima. U drugom smo polugodište, pa molimo g.g. predbrojnike, koji nijesu predbrojbu obnovili, da izvole to uči- niti kretom pošte. Na znanje pak onim, koji se na sve molbe i pozive oglušiše, da ćemo ovih dana bit prisiljeni šiljanje lista obusta- viti a dugujuće sudbenim putem utje- rati. Na taj nas neugodan korak ne- koji eto prisiliše, pa svojom krivnjom moraju sada da snose i troškove traž- be, Moljakanje, opominjanje i oče- kivanje prešlo je granice strpljivosti, jer i mi moramo da naše dužnosti i obveze ispunjujemo. Toliko samo na ravnanje, da ne dogju kašnje prigovarati i na dosugjenim troškovima tražbe. Administracija »Prave Crvene Hrvatske“. Gradska kronika. :Rogjendan Njegova Veličan. stva našega kralja i u našem je gradu kao uvijek na dostojan način proslavljen. U medjelju veče, uoči slavlja, grad je bio svečano osvijelljen, kao i predgrugje i Gruž. Pred zgradom kot. Poglavarstva koncertovala je Gragjanska Muzika, oba- gjovši gradom svirajući. Preko Gruža oba- šla je svirajući domobranska glazba, uz bakljadu. Na ratnom brodovlju u Gružu bila je sjajna iluminacija, od hiljada i hiljada električnih žarulja. U predvečerje objavljena je svečanost topovskim hitcima sa bojnog brodovlja, uz svirku muzike sa broda »Vi. ribus Unitis«. U ponedjeljak je u jutro gar- nizonska muzika predvela posadu na polje u Gružu, gdje je bila otslužena sve- čana sv. misa i vojena smotra, gdje li uz zbornog i ska paljba, kao i po podne preko svečano