CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. tuta PRO AA at RSA Br. 444. RA Ae s LOST SLO S A LSI PRE tutti ko Matt Ra rSAA AJE Pod JES PT SR Katolički hrvatski sastanak. *or takovići kao veliki, napredni, ne- zavisni duhovi otresli su se, oni ba- Još nam je u živoj uspomeni veli- \rem tako kažu, svih slabuština i svega čanstveni prvi katolički sastanak u Za- praznovjerja, kojemu robujemo mi, te grebu. Prošlo je nekoliko godina od kliču posvemašnjoj slobodi, koje da se onda, te i ako se nijesu ostvarile sve dočepaju, postala bi najgora tiranija za želje, ni proveli svi predlozi i odluke, vjerni narod. ipak mirne duše pokretaši mogu biti Nego pravom zamjeramo toj gospo- zadovoljni, jer se je prilično puta uči- di, koja ne samo da se okosno izra- nilo u dobro. Ta je akcija, i ako ne- zuju o tome nastojanju, nego još grob- izravno mnogo doprinijela da su se nim mukom svojim, hoće da zabušure Hrvati diljem domovine okupili oko'i narodno skroz hrvatsko slavlje, koje jedinstvene zastave, a da nije raskol u je neminovno skopčano sa revnim ra- stranci prava suzbio slavodobitni na- spravljanjem i sa duhovitim i zgodnim stup svih Hrvata k jedinstvu i slozi, resolucijama na toj skupštini. zaista bi danas mnogo bolje stala ipo- Ta gospoda, koja objese na veliko litička naša stvar, u groznim ovim da- zvono svaki i najmanji sastanak na- nima iskušenja i napasti. Nu politički rodni, uz troboju, uz narodne znako- su probitci sporedna stvar pothvatu, koji hoće đa domovini pripravi pod- mladak ožet vjerom i nepokolebivim uvjerenjem, koji hoće da stvara ljude nepomične, odvažne, značajne, koji ho- će da gradi na tvrdom kamenu žive pučke privrženosti k vjeri otaca svo- jih, koji peli svakom članu : daj Bogu što je Božije, vlasti na što ima pravo, ali neka su ti sveta, kako i vjerske i- stine, i pravedno prava i želje hrvat- skog naroda tvoga, iz kog si nikao, i kojemu misliš posvetiti umne i životne snage svoje. Tu je zadaću sebi opredjelio ovaj naš hrvatsko-katolički sastanak. Velimo hrvatski, jer su dični Slovenci prigrlili naš narodni program, te su se zavje- tovali poraditi skupa s nama da ga provedu, Nema dvojbe, da ako je prvi sasta- nak silu dobra narodu pribavio, ovaj će drugi po sto puta više; i tako živa je nada u našim dušama, e će domaća povjest jednoć napisati taj dan, kako jedan od najsretnijih za narod naš, za milu Hrvatsku. Da ih ima nekolicina, koja gledaju prijekim okom to sveto zauzeće, pod okriljem One nebeske Kraljice i Majke Marije, kojoj će prestavnici iz svih na- ših krajeva, iz gradova i $elija, posvetiti nas nje smjerne sinove, i naš skromni rad, to očito vidimo po njihovim na- padajima, i koji dočim bi htjeli biti duhoviti, postaju zlobni i smješni; ali se na to nećemo osvrnuti, jer dopo- PODLISTAK. Iz glazbenog svijeta. (Nastavak). Ovih je dana dato nekoliko večernjih pred- stava Verdijeve »Aide«, pod otvorenim ne- negdje oko god. 70 po 18.) divne lombar- dijske metropole, Verone. Svaki je put bilo nekoliko hiljada osoba iz raznih talijanskih gradova, a naosob iz Milana. U ovoj areni ima mjesta za 30 do 35 hiljada Osoba. i počimale uveče na 8% sa- ti, Dirigovao je maestro Tullio Serafin, ko- li 've, uz ushitno pjevanje narodne naše | himne, uz najsićušni pokret na naro- | dno dobro, sad kad će u bijelu Lju- bljanu tisuće i tisuće Hrvata predati svoju iskušanu domovinu dobrim ru- kama nebeske Majke, sad kad će iz hiljade i hiljade grla zagrmjeti narodna himna, oni će mučati kako poliveni, ili će siktati kako ljutica, koja padne u procijep. A to će činiti, i ako, kako je svakomu poznato, biti će tamo na sastanak ponajglavniji naši ljudi, naši književnici, naši rodoljubi, kapa do klobuka, seljak do grofa, prosti kape- lan do velikog dostojanstvenika, naši zanatlije, naši obrtnici, naša uzdani- ca vrla i značajna omladina, i to ne iz jednog grada, ne iz jedne pokraji- ne, nego širom sveukupne naše Hr- vatske. Takovo zbliženje, takov dogo- vor, takav sastanak, gdje će se bez dvojbe uz religiozni pretresati i poli- tičko naše stanje, gdje će Hrvat iz Kranj- ske pridružiti ruku Hrvatu iz Boke, onaj iz Megjumurja onomu iz Bosne, a da \oživu staru i nesretnu majku svoju, i- \malo bi pokrenuti srce te gospode, ako \imadu i same iskre pravog rodoljublja, da ne samo časno spomenu, nego i |pohvale, pak bilo s jedinog političkog gledišta, taj ugledni i spasonosni sa- stanak. Nu ona se gospoda ponijela, kako hoće, mi iz sve duše pozdravljamo taj sastanak, mi ćemo poštovanjem do- |nijeti mudre odluke, mi (ćemo prama islabim silama poraditi, da iste se os- krasnim prizorima u operi silno uljepšanim čarom ljetnog talijanskog neba. Da je do ovih predstava došlo, i da su se mogle o- vako sjajno izvesti, ima se najviše zahvali- ti pomenutomu tenoru Zenatellu, kojemu je Verona rogjeno mjesto. On je za Veronu pravi mecenat u raznim filantropičnim i ar- tističnim djelima i poduzećima, Ove pred- stave »Aide«, za koje je on riskirao nema- le svote, potpuno su sa svake strane uspje- le i donijele poduzeću vrlo lijep novčani dobitak. Zenatello nije od te dobiti ni nov- čića za se uzeo. Veoma lijepo su uspjele u ljetnom za- grebačkom kazalištu u Maksimiru večernje predstave (u prirodi pod vedrim nebom) Gundulićeve »Dubravke« (uz Zajčevu glaz- bu) na 17. i 20 0. mj. i Shakespeareovog +[»Sna ljetne noći« (uz glazbu Mendelssohn- Bartholdijevu) na 24. o, mj. Svaki od tih puta bilo je ne manje od 3000 gledalaca. Kroz prošli jul i kroz ovaj mjesec (au- IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. testni na tas teta RSA Aa SEE SSS U it JES AZ EEE AAE RSA o U DUBROVNIKU, 30. AUGUSTA 1913. tvare i narodu donesu--najvišu blago- dat i dobro. Mi smo osvjedočeni e će rasprave i odluke najkorisnije i najblagodatnije uplivati na vjerski preporod naroda našega, na kulturni i ekonomički pre- porod; jer kad svi zbiljski upremo da podignemo intelektualno naše pučan- stvo, nadasve ogromnu masu seljaka, kad ga naučimo štednji i radu, te ga tako izbavimo grabežnim čamprama lihvara, kad mu utuvimo duh rodo- ljuba i samosvjesti, mi ćemo onda i tek onda moći kazati: Zapjevaj, tužna Hrvatska, došao je dan tvoga pira, tvoje slave! Narodna je tvoja svijest raznijela dušmane i napasnike, kako što zrake sunca raspršuju noćne tmi- ne! Sastanak će hrvatski u Ljubljani biti trublja, koja nas zove na okup, na ju- riš, a do nas će biti, da se i sveti i narodno uharni cilj postigne. O kongresu čitamo u »Riječkim No- vinama«: Na zajedničkoj je svečanoj sjednici izabran u predsjedništvo za Slovence štajerski zem. poglavar dr. Janković, njegov zamjenik*prof* Jarc. Za Hrvate dr. Velimir Deželić, dr, Markulin, savj. bosanskoga stola Gavez i dr. Alfire- vić. Od vlade su prisutni grof. Cho- rinsky i dr. Šušteršić. Presjednik čita poslane i prispjele brzojave, Slovenac dr. Brejc (Celovac) govori svečani go- vor. Njemu zahvaljuje predsjednik i naglasuje, da je. upravo ideja jedinstva Slovenaca i Hrvata, koja je naglašena u sastanku pravaša iz Hrvatske i Slo- venije, dovela do ovog sjajnog kon- gresa; vodstvo kongresa predaje dru. Velimiru Deželiću, koji uz burno plje- skanje i klicanje naglasuje, da sve do- bro i zlo stiže zajedno Hrvate i Slo- vence. Zatim govori svečani govor od Hrvata dr. Šimrak. U večer je u dvo- rani hotela »Uniona« bio svečan kon- cerat »Ljubljane«, na kojem su izve- dene prvi put izvanredno uspjele kom- pozicije glazbenika. Sveteka. U isto je vrijeme bio komers starješina hrvatskih i slovenskih akademskih društava u »Tivoliu«, koji je preko očekivanja sjaj- no uspio. Predsjednik pripravnoga odbora pred- gust) date su i davaju se u rimskom kaza- lištu »Adriano« ove komične i poluozbiljne opere: »Tutti in maschera« (aut, Pedotti), »Fra Diavolo« (Aubert), »Crispino e la co- mare« (Ricci), »Betly« i »L' Aio nell' imba- razzo« (G. Donizzetti), »Le nozze di Figa- ro« (Mozart), »Pipet&« (Ferrari), »Pap& Mar- tin »(Cagnoni), »Il birraio di Preston« (Ricci ot.), »II matrimonio segreto« (Cimarosa), »La Cenerentola« (Rossini). Ove opere izvagja »Societa Coop?rativa« pjevača i glazbenika. . * Nustajna sezona u milanskom kazalištu »Scala« bit će razdijeljena u 2 perijođe : prvu od 1.-X. do 16.-XI., drugu od 17.-XI. do 20.-IV. 1914. U prvoj perijodi, odregjenoj u proslavu Verdijeva centenara, pjevat će se ove ope- re: »Nabucco«, »Aidg«, »Palstaff«, »Otello« (zadnji put tamo pjevan g. 1900.) i »Missa de requie«, U drugoj perijodi pjevat će se ove ope- re: »La Parisina«, nova opera Mascagnije- PRAVA. CRVENA HRVATSK di sui ta dt era patim JJI oo ložio je za kralja ovaj brzojav :.20,000 Slovenaca i Hrvata, vjernih podanika Vašega Veličanstva, sabranih na katolič- kom kongresu u Ljubljani, da proslavi spomen prvoga kršćanskoga vladara Konstantina, obnavlja tom prilikom svo- jemu apoštolskomu vladaru prisegu ne- ograničene vjernosti, moleći nebesa za Njegovu osobu sreću i blagoslov. Nasljedniku prijestolja: 20.000 ka- tolika slovensko-hrvatskoga naroda, ko- ji je Božja providnost postavila na ju- žni branik habsburške države, izrazuje Vašoj c. i kr. Visosti čuvstva neogra- ničenoga poštovanja i odanosti. Odgovor je kraljev glasio: Njegovo je c. kr. Veličanstvo primilo prigodom katoličkoga kongresa u Ljubljani za proslavu jubileja prvoga kršćanskoga cara Konstantina izraz lojalnosti. Izra- zite tamo sabranim Slovencima i Hr- vatima osjećaj Njegove zahvalnosti. Pre- ma zapovijedi: Barun Schiessl. Odgovor nasljednika prijestolja glasi: Vašoj kneževskoj biskupskoj milosti (dr. Jeglić) i ostalim sakupljenim članovima katoličkog kongresa u Ljubljani zahva- ljujem od svega srca za vruće želje, koje ste izrazili u pozdravu. Želim, da u ove dane nagjete dosta utjehe i sna- ge i kao vjerni sinovi Crkve i domo- vine, te da svoju uzvišenu misiju iz- vršite. Nadvojvoda Franjo. U subotu i nedjelju bila je Ljublja- na puna ljudi, sve su gostionice, ho- teli i privatne kuće upravo do zadnje- ga kuta bile pune gostova. U nedjelju je izjutra ogromno mnoštvo ljudi, a megju njima ima i mnogo stranaca, bi- lo u špaliru po ulicama, kojima je tre- bala proći povorka. Dekoracije su bile prekrasne, a oltar na Kongresnom tr- Bu upravo umjetnički uregjen. Sve je ilo puno zastava raznih naroda. Već pri dolasku raznih vlakova dan prije i po noći opazismo, da će Ljublja- na valjda prvi put iza svoga osnova- nja vidjeti do 30.000 stranaca. U su- botu popodne dogjoše Istrani i Riječa- ni, u večer Dalmatinci, koje je pozdra- vio zastupnik u carevinskom vijeću g. Povše, dok mu je odgovorio vič. g. Banić. Onda stigoše u posebnom vlaku Česi, koje je pozdravio u ime ,Orlo- va“ g. dr. L. Pogačnik, a odgovorio va, kojoj je libret sastavio G. D' Annunzio, Wagnerova zadnja opera »Parsifal«, koja se je do sada davala samo u Waqgnerovom kazalištu u Bayreuth-u, »L' Ombra di Don Giovanni«, nova opera maestra Alfano, »L'A- more dei Tre Re«, opera maestra Itala Mon- temezzi, pjevana malo puta u prošloj sezo- ni u »Scali«, »Tristano e Isotta« Wagnero- va, i još jedna opera, koja se odredi. Dirigenti orhestra bit će A. Toscanini, T. Serafin, L. Mugnone., Ovih je dana nagjena u Njemačkoj je- dna sinfonija u D-duru, djelo neumrlog Jo- sipa Haydn-a, do sada nepoznato. * »Muzikalni Klub« u New-Yorku odredio je dati nagradu u iznosu 10.000 dolara glaz- beniku, te bi sastavio operu, kojuj se sa moralnog gledišta neće moći išta da opazi. Glasoviti virtuoz na glasoviru: Injacij Pa- derewski, proslavio je u Riond Bosson-u (na genevskom jezeru), u krugu svojih pri- jatelja, većim dijelom glasbenika, svoj 593.ći f PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- 3 ŠTVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI € UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. atta Rata tuja testise aa ADS REL ALENS SR pa JENS STD God. IX. mu .je gosp. Sedlaček iz Brna, kojega posuše Slovenke cvijećem. Iza toga je stigao posebni vlak iz Zagreba. Goste je dočekao presv. dr. Gruden i ogro- mno mnoštvo Slovenaca, koje je Hr- vate pozdravilo upravo frenetičnim kli- canjem. Poslije stigoše Poljaci i slo- venski delegati iz Njemačke. U noći je stiglo 15 posebnih vlakova a me: gju njima onaj iz Rijeke s 300 uče- snika i jedan iz Trsta. U nedjelju su se u 7 sati izjutra sa- kupljali učesnici na različitim sastaja- lištima, a na znak se fanfare počeše redati u vrste. Povorku su otvorila četiri čvrsta slo- venska Ziljana iz Koruške, jašući na konjima bez sedala. Iza njih su jahali konjanici iz Viča. Za njima je stupala bijelogranjska fanfara, svirajući narodne popijevke. Tada su stupali u nepreglednim re- dovima, u gragjanskim odijelima, ali većina u prekrasnim šarolikim narod- nim nošnjama: Zemaljski kranjski odbornici, državni i zemaljski zastupnici, načelnici, općin- ski vijećnici. Deputacija 6 slovenskih društava iz njemačkih krajeva u rudarskim nošnja- ma. Oko 100 Poljaka sa zastavama, u prekrasnim narodnim odijelima. Poljake su primili s velikim oduševljenjem. Česke deputacije u hanačkim nošnja- ma. Hrvati oko 1500; seljaštvo u narod- nim nošnjama, gragjanstvo, svećenstvo, gjaci i akademici; svi složno pjevajući »Lijepu našu domovinu«. Ugodno je i milo djelovao pogled na dug niz kranjskih djevojčica u na- rodnim nošnjama, kako ponosno i sa- mosvijesno stupaju. Podmladak slovenskih orlova. Oko 1200 koruških Slovenaca, koji rukama mašu, a okonjih im 'se viju slo- venske : troboje. Impozantan red slovenskih akadem- skih starješina i ekademika. Češki Orli i Orlice, oko 300, iza njih hrvatski katolički Soko iz Dobri- nja, a onda slovenski Orli, preko 2000, Bjelokranjci, Primorci, velika skupi- na iz Trsta i okolice. rogjendan. Megju raznim tačkama ove pro- slave bile su i ove: Na jednom glasoviru petorica glasovitih glasovirača izvela su Stiaussov valzer »Na lijepom, plavom Du- navu«, gdje je svirao i Paderewski. Wein- gartner (Zadranin)*) upravljao je jednom sinfonijom, gdje je bilo a solo-pjevanja, uz sviranje jednog glasovira, — sviralo je 12 ruka. + Jedan od intimnih Edisonovih suradnika vidjevši, koliko energije svagdano troše o- sobe, te sviraju na glasoviru, došao je do čudnovite zamisli, da se ta energija upo- trebi i za kakvu miaterijalnu korist, Uvje- ten on, da po glasoviru najviše sviraju go- spogje i gos pronašao je — to veli list »Petite Republique« — da se to svi- ranje može, pomoću jednog stroja, staviti u svezu sa šivaćim strojem, tako da će ra- zna jakcst i brzina u sviranju moći izvesti razne radnje u švenju i vezenju. (i će 36). N. Qi. podlisku ovog llsta od ee oko obe 03 ia