Br. 445. posve razborit, no mi smo osvjedo- čeni, da se to dogoditi neće, jer go- spoda naši tutori Magjari i Nijemci o tome neće da čuju. Osnutak Narodnog Pokrajinskog Kazališta u Dalmaciji, Složnom inicijativom kazališnih uprava i odbora Dubrovnika, Spljeta, Zadra i Šibe- nika a na sveopću želju cijele naše pokra- jine, poduzete su najsjegurnije i najmjero- davnije mjere za ostvarenje stalne samo- stalne dramatske družine za Dalmaciju i ostale pomorske krajeve od Trsta do Kotora. Ovu tešku i važnu narodno-prosvjetnu zadaću poduzeo je prokušani i vrsni kaza- lišni strukovnjak upravitelj g. Petar Ćirić, potporom sporazumno sa najodlučnijim ka- zališnim faktorima u našoj pokrajini. Upravitelj Ćirić sa svojom dosađanjom trupom djelovao je zaslužno po cijeloj na- šoj pokrajini puna tri decenija, te je svojim solidnim dramatskim radom uspješno i bez- prijekorno uvijek uz najveće patnje i duš- manske zapreke ustrajno budio u našem narodu svijest za kazališnu umjetnost u materinskom jeziku. Njemu imamo zahvaliti, da je u Varaž- dinu za navijeke onemogućeno gostovanje njemačkih putujućih kazališta, on je prvi gostovanjem svoje trupe bio preteča i ka- snije osnovatelj Osječkog Kazališta. G. Ćirić kao najpovjerljiviji i najpopular- niji naš kazališni strukovnjak, ponukovan od dalmatinskih rodoljuba, usugjuje se sa reorganizacijom svoje kazališne trupe uda- riti temelj ovom novom toli potrebnom na- rodno-prosvjetnom zavodu. Ovakova nova zemaljska kazališna dru- žina stat če pod blagohotnim pokrovitelj- stvom Zemaljskog Odbora u Zadru i Kr. Hrv. Nar. Kazališta u Zagrebu, koji će ga materijalno, tehnički i umjetnički podupirati. Do samostalne kazališne organizacije do- veo je Dalmaciju u posve opravdan razlog i mnogovremeno iskušenje što u najkritič- nijim kazališnim sezonama u jesen i zimu pokrajina ostaje bez narodnog kazališnog prikazivanja, jer ni Osječko, ni Novo- sadsko, a pak najmanje Zagrebačko ne mogu ostavit svoje djelokruge, a u toliko naše pokrajine ostaju izložene štetnom na- metanju tugjinskih kazališnih trupa. Narod. pokraj. kazalište gojit će na prvom mjestu domaću, savremenu dramu i kome- diju, a ponaosob pučku glumu sa pjeva- njem uz pratnju orhestra. Svojim narodno-prosvjetnim radom dje- lovat će.ova družina kad god ustreba dje- lomično po većim gradovima a nakon toga povlačit će se kako bude velegradska se- zona izmicati u sve to manja mjesta po- krajine, da i tamo racijonalno izvrši svoju narodno-apoštolsku misiju. Ovim činom nestat će traga svim onim malim družinicama kazališnim, koje su po- stojale više za prostituciju i profaniranje narodne kazališne umjetnosti, nego li za njezin stalan razvitak. Filološki i dramaturski nadzor bit će po- vjeren u svakom mjestu po kojem književ- nom kapacitetu, a umoljen je i naš gospar Ivo Vojnović, da svojom auktoritativnom suradnjom pomogne ovoj ustanovi. Artističko administrativni referat povjeren je g. R. A. Dinuloviću kao tajniku, koji je svojom spremom uspješno do sada djelo- vao pod intendautom D.rom N. Andrićem u Osijeku, u Beogradskoj Operi, i Pokra- jinskom Kazalištu. Garderoba, scenerija ponugjena je naj- većom preuzetnosti sa strane Zagrebačkog i Beogradskog pozorišta, kao i gostovanje umjetnika prvaka. Vode se pregovaranja za angažovanje do- maćih ponajboljih umjetnika i to: gg. Sti- panović, Dir, Hrvojić, Hajdušković, Stoja- nović, Tolić, Ragoz, i druge koje će u po- krajini umjetničkom vrsnoćom zadovoljno ispunjavati kazališne zahtjeve. Osnivanjem ovog zavoda ne spriječava se svojevremeno gostovanje Osječkog, Za- grebačkog i Novosadskog pozorište, već se samo jedna vitalna manjkavost u pokretu za narodnu kazališnu umjetnost u otugjenoj pokrajini korisno ispunja. Ako se dospije sve shodno za ovaj put obezbijedit, sezona našeg kazališta imala bi otpočeti 18. oktobra, i to sa Dubrovnikom, koji je po svojoj prošlosti kao historijsko narodno kazališno mjesto izabran za poče- tak rada družine. Repertoar je sastavljen iz ovih komada: Hasanaginica, Golgota, . ue re ek opad Osman begov Djul, Seljačka buna, Carev glasnik i t. d. — Narodne glume: Grani- čari, Barun Trenk, Gjido, Dubravka, Gun- dulićev san, Stari kapral, Na posjelu, Šo- kica, Bunjevka, i t. d. Od srca i najvećim pouzdanjem pozdrav- ljamo osnutak ovako važne pokrajinske kulturne ustanove, a nadamo se, da će i naši mjerodavni kazališni faktori, Općine i Zemaljski Odbor, razumljivo poduprijeti plemenito i rodoljubno nastojanje Upravi- teljstva Narodnog Pokrajinskog Kazališta, i da neće dopustiti, da ova neprocjenjena narodno-prosvjetna akcija propadne u svom zametku na dokaz narodnog neosvješćenja. Domaće vijesti. Hrvatsko pitanje. Budimpeštanski izvjestitelj zagrebačkog hrv. dopisnog ure- da saznaje sa pouzdane strane, da će se opširno raspravljati na ministarskoj konfe- rensi, koju je ministar-presjednik sazvao, i hrvatsko pitanje. Grof će Tisza predložiti članovima ministarske konferense uspjehe kr. komesara bar. Skerlecza u dosadašnjim pregovorima sa raznim političarima, kao i one hrvatske zahtjeve, koje kr. komesar sma- tra neophodno nužnim, da se ispune. Bude li stanje kr. komesara dopuštilo, to će on ovih dana nastaviti pregovore sa političari- ma, što je morao uslijed bolesti prekinuti. Komesar namjerava obdržavati još s nekim hrvatskim političarima konferense, a onda bi se »kroz najkraće vrijeme riješila i hr- vatska kriza te uvelo ustavno stanje«. Mješte ustavnosti — još jednu strankul »Budapester Tgbit« u broju od 30. pr. mj., govoreći o hrvatskom pita- nju, megju ostalim veli: Osniva se nova unionistička stranka; njezin je duševni o- tac sveuč. prof. Spevec. Tim je hrvatsko pi- tanje »riješeno«, i barun će se Skerlecz mo- ći po svoj prilici vratiti natrag u Budimpe- štu, gdje je svakako ugodnije nego li u Zagrebu. Komesarijat nije dakle ostao bez svrhe: Hrvatska će biti bogatija — za je- dnu stranku ! Eto što će Hrvatska da do- bija! ... Kriza u Češkoj. Češke radikalne novine oštro istupaju proti sudjelovanju Če- ha u novim nagodbenim pregovorima. | je- dan dio agrarne stranke izjavlja, da neće pregovorima sudjelovati i prijeti, da će i- stupiti iz agrarne stranke, ako bi ona pre- govarala. Nevjerovatnosti ali istinitosti o šibenskoj ludnici. Sa Bola na Braču pišu »Našem Jedinstvu«: Primoran sam, da Vam u općem interesu pišem ovo : Bio sam u šibenskoj ludnici za jedanaest mjeseci i ne mogu propuštiti naredati Vam sve što tamo podnose jadni bolesnici. U sobama, gdje se bolesnici nalaze, i to u sjevernoj kući, kiša lijeva unutra a jadan bolesnik primoran je da spava na mokru u vodi. Zbog nepažnje i manjkavosti stra- žara (imfermijera) bolesnik jede sve što mu pod šake dogje. Vidio sam bolesnika jesti živina, drvo, gvožgje, da piju mokraću, a nije koji propuštio da jede i svoj smrad. Noga u zadnjicu, i s drvom po golome me- su tu ne manjka. Da se koji bolesnik za- gnusi tu se zuade običnom četicom trti po golome tijelu. — Sa poštovanjem: Nikola Barkanović, pomorski poručnik trgovačke mornarice. Ovo što se nažalost dogagja u šiben- skoj ludnici, što prenosimo iz »Našeg Je- dinstva«, jeli na čast naše pokrajine — u XX. vijeku! — to neka zanimani sude, u prvom redu Zemaljski Odbor u Zadru. | pred četrnaestak godina jedna osoba dosta toga bila iznijela o šibenskoj ludnici, koja se je na licu mjesta o svemu osvjedočila i to na javu iznijela, vrlo humanom svrhom, < deal ea pg jja oji su prisiljeni da ondje stoje i podnose sve ono, što je bjelodano dokazano. Pak u mjesto u susret, svemu nastojati da se doskoči i uredi, kako bi morao da bude uregjen jedan takav zavod, od za ci- pe Dalmaciju, odmah se je našla osoba oja je nastojala da sve to kao » ne na odvratilo doličnik, hvalno donosila i ustajala, š : u šib. lu ono koristilo koliko da Uzalud, svak otvoreno g ii Š šib. ludnice, na daleko poznata sa svoje »PRAVA CRVENA HRVATSKA« vrsnoće, dobrote i bratske predusretljivosti prema svakome bez razlike. Ovo primjetismo najplemenitijom svrhom, da stvari koristimo, a tim da u ničiju osje- tljivost ne diramo, što naglašujemo, da se i nas ne bi htjelo na silu krivo i zlobno tumačiti, jer je teško dan-danas boriti se 0 i iskreno, za opću stvar. Dovoljan i dokaz i taj bio, kako je u šib. ludnici, što svaki ikoliko mogućan bolesnik ide u daleke, tugje zavode na liječenje, a zaista niko neće iz kakova ćeifa da dvostruko i trostruko troši nego li što bi u svojoj po- krajini! Družbi. Pišu nam s Janjine, da je on- dješnje Općinsko Vijeće u svojoj sjednici dneva 30. pr. mj. glasovalo kruna 100 za Družbu sv. Ćirila i Metoda. | s naše stra- ne srdačna im zahvalnost na tom izglednom djelu. Jedna 30-godišnjica. Ovih dana navršila se je trideset-godišnjica, da su se u istarskom saboru u jednom govoru prvi put čule slatke hrvatske riječi: God. 1883. progovorio je vrli rodoljub dr. Matko La- ginja prvi put hrvatski, na što talijanaši s galerije podigoše silnu galamu. On se nije dao omesti, već i nadalje govorio, dokazu- jući nezakonitost ondašnjih izbora u Pazinu. Iseljivanje opet preotinlje maha, te svakog razboritog i pravog domoljuba mo- ra da to vrlo žalosti i zabrinjuje, videći svakdano, kako se cvijet naše mladosti ise- ljuje, najviše u Ameriku. Dobro opaža »N. Jedinstvo«, da bi već bilo vrijeme, da se prouči malo dublje način, kako bi se ovo- me donekle stalo na kraj, jer bi nam mo- glo biti od fatalnih posljedica. Činowvnici italijanski podanici u Testu. lialijanski listovi baveći se o nalogu u pogledu italijanskih podanika, slu- žbujućih u Trstu, o čemu izvijestismo, ka- žu, da to pitanje nije svršilo što je austrij- ska vlada ublažila naredbu da se otpušte iz službe, naime da im se produži rok dok steku austr. podaništvo. Rimska »Tribuna« veli, da »monarhija nije mogla austrijani- zovati Balkan, pa sad radi da se slavizuje (ll) unutrašnje Austrija, i zbog toga (ll) da je izdala poznatu naredbu proti italijanskim podanicima u Trstu ! Kako se pak hoće da »slavizuje«, to je dobro poznato, pa bi bilo suvišno o tome nizati dokaze, jedino bi imala »Tribuna« da iznese: koliko je austr. podanika u slu- žbi po ltaliji kao činovnici, i bili uopće tr- pjeli kao takove u bilo kojoj sličnoj službi! Koga taru skrbi te se na nikakav način ne zna pomagati, obično pokušav svoju sreću najposlije još sa srećkom, i u istinu se taj pokus mnogo puta posreći, jer se često čuje, da je taj ili onaj kroz noć obogatio uslijed glavnog zgoditka. Najbolje preporuke je vrijedna turska srećka, jer riješi vlasnika u sretnom slučaju sa svojim glavnim zgo- ditcima po 400000 i 2 zlatnih franaka u istinu svih skrbi, u najneugodnijem slu- čaju pak mu se povrati veći dio za srećku izdanog novca u oblici najmanjeg zgoditka, oj svaka . srećka mora dobiti, dotično do e s uvijek rastuće vrijednosti tur- skih srećaka, u doglednom času takogjer sav svoj novac opet natrag, ako srećku proda. Tako velikih ugodnosti ne nudi nijedna druga srećka i nije lutrije na svijetu, koja bi bila sigurnija i nevinija od turskih sre- ćaka. Turske su srećke dakle ujedno lu- trija i štediona, zato ju preporučamo svima onima, koji bi rado pokušali svoju sreću bez posebnog rizika. Mjesečni obrok za tursku srećku, koje buduće vučenje se vrši dne 1, listopada o. g., iznosi samo 4 krune 75 para. Ko pak hoće dodati još K 1.25, dobije polag još preporučivu srećku tali- janskog crvenog , tako da je po tome dionikom 10 vučenja svake godine. — Na- ručbe prima i obavijesti daje za »Slovensku i Hrvatsku Narodnu Stražu« g. Valentin Urbančić, Ljubljana, i svi suradnici u pro- vincijama slovenskim i hrvatskim. Naručujte samo po posredovanju »Straže«, koja je u svezi sa mogućnom slavenskom kršćanskom bankom sa potpuno uplaćenom dioničkom lavnicom od 40 milijuna kruna, kod koje se nije bojati gubitka i neprilika. bol Gradska kronika. Lične vijesti. Boravio je ovih dana im|u našem gradu presvij. biskup kotorski Fra- no vit, Uccellini. Prošlog je petka prispio u Gruž Ni. V. rski princ Mirko, Sjutra-dan prosli- jedio je u Italiju, gdje mu se nalazi supru- ga Ni. V. a sa djecom. Prispio je u svoj mili rodni grad zaslu- žni naš s g dr. Lujo knez Voj- nović. Ovdje: boravi mili nam gost, brat Čeh, Em Her'man, veliki ljubitelj našeg Mlada misa. Dne 24. pr. mj. bila je u nas lijepa i rijetka svečanost. Naš sugra- gjanin mladomisnik vič, g. Karlo Capurso ispjevao je taj dan svoju prvu sv. misu. Oko 10 sati pr. p. krenu svečar praćen svo- jom gg. roditeljima, presvj. g. Don Matom kan. Pišta, nekolicinom gradskih svećenika, te osoba iz svojte i prijateljima u Katedra- lu. Putem se je bilo sabralo mnogo doma- ćeg a i stranog naroda, da vidi tu svečanu povorku. Preko sv. Mise bio je mladomi- sniku voditeljem presvj. g. kan. Pišta a dvo- rili su gg.: preč. dn. I. kan. Ferranti i vič. dn. S. Fabris. Pjevana je 3-glasna mi- sa O. Ravanella, uz pratnju vojničkog or- hestra, ista krasna misa, koja je pjevana prvi put, kako javismo, na blagdan Velike Gospe. | ovaj put imamo da pohvalimo precizno i lijepo pjevanje gg. diletanata, te u prvom redu gg. solista: D. Babića (ba- sa) i V. Ljubišića (tenora), koji je poslje- dnji lijepo ispjevao, uz pratnju orhestra, krasni motet »Juravit Dominus«, sastavljen od g. kapelnika katedrale Vj. Raha. Pod službom božjom pričestio je mlado- misnik svoje drage roditelje, bližnji rod i prijateljske nekoje osobe. Ti lijepi, uzviše- ni časovi bili su zaista ganutljivi. U našem narodu ima još dosta vjere, pa se je vidje- lo, kako narod mirno i pobožno prati po- gledom a i srcem svaku riječ i kretnju mla- domisnikovu. Preko podneva dobri svečar sabrao je u svojem domu oko gostoljubivog stola lije- pi broj svojih gosti. Preko objeda pročita- no je mnogo brzojavnih pozdrava mlado- misniku i izrečeno srdačnih i lijepih mna- zdravica na hrv. i talij. jeziku. Ovom našem vrsnom i milom sugragja- ninu svećeniku kličemo od srca: »Živio nam sretan i zadovoljan u radu za Boga i na- rod !« Imenovan ja. Naš sugragjanin g. Ja- kob Radulović, kontrolor mjesnog poštan- skog ureda, promaknut je u VIll. razred čina ad personam. G. Fridrik Cobenzl, c. k. financijski taj- nik kod mjesnog kot. Ravnateljstva, ime- novan je financijskim savjetnikom kod istog ureda. Sudski kancelar. oficijal činovnik tamnica u Kotoru g. Velimir Krneta, koji je više godina u Gružu službovao kao podoficir Domobranstva, odlikovan je naslovom i ka- rakterom višeg oficijala. Čestitamo! Početak školske godine u pre- parandiju. Školska godina 1913.-14. za- počet će na 16. sept. Na 18. sept. u 8 sati bit će u zavodu svečana služba Božja za pitomice preparandija, a na 9 s. za učenice vježbaonice. Sve pitomice i učenice dužne su doći na.tu službu Božju. Upisivanje u dječji vrt, vježbaonicu i preparandiju bit će 15., 16. i 17. sept. od 8 do 11 s. pr. p. Na 19. sept. bit će redovita pouka. Doja- košnje pitomice preparandija dosta da se prikažu sa zadnjom škol. svjedodžbom, a nove treba da dogju u pratnji roditelja ili njihovih zamjenika i da prikažu krštenicu ili svjedodžbu rogjenja, kojom će dokazati, ako žele ući u pripravni razred, da su na- vršile 14. godinu, a u druge tečaje prema tome, zatim svjedodžbu krepka fizičkog su- stava, pa svj. dobra ponašanja i zadnju školsku svjedodžbu. Na 16. 17. i eventu- titalno 18. sept. bit će prijamni, popravni i naknadni ispiti, i sve, koje žele na te ispite, treba da se nagju u zavodu na 16. sept. u 8 s. iz jutra. Na prijamne će se ispite pripustiti one, koje imaju gore spo- menute uvjete, ali hoće li biti primljene u zavod, odlučit će ne samo sprema, što je dokažu, nego i red prijave, kad bi ih bilo preko propisanoga broja i veće nego li ima prostora. Preporučuje se roditeljima pito- mica, koje ne stanuju u Dubrovniku, da se za biranje stana svojoj djeci dogovore s u- praviteljem preparandija. Po min. naredbi 17. decem. 1879. br. 26715, ako učiteljski zbor uvidi, pa bilo s kojeg uzroka, da ne bi bilo prikladno, da pito- mica stanuje dalje u kojem stanu, ima pravo zahtijevati od njezinih roditelja ili njihovih zamjenika da promjeni stan; a kad ovi ne bi poslušali, i odalečiti stoga pitomicu iz zavoda. Zato koji žele držati pitomice preparan- dija na stanu i hrani, neka se prijave upra- vitelju, koji će im po školskim propisima kazati uvjete uz kuje bi mogao roditeljima preporučiti da kod njih namjeste svoje kćeri. Da se postigne uzgojna svrha, polrebit je sklad izmegju kole i doma. Škola dakako, sa svoje strane, može da upućuje mladež kako da čuva zdravlje; može da utječe na njezin religijsko-moralni uzgoj; može ne God. KX. | samo da protumači, nego dobrim djelom | da čini već za pouke i upamtiti propisanu | gragiu, ali i dom treba da u tome pomaga \školu; da uvijek pazi da se svi školski pro- pisi tačno vrše i izvan škole, da se higi- jenske preporuke u pouci stavljaju i kod kuće u djelo; da učenice murljivo i tačno polaze školu; da se spremaju na sve za- | datke i da se vladaju u svemu kako se do- \likuje budućim uzgojiteljicama naroda. Da |se taj uzgojni sklad lakše postigne, prepo- Iručuje se roditeljima i njihovim zamjeni- \cima, da češće dolaze u zavod, gdje će im upravitelj davati "potrebite obavijesti svaki dan, a glavari razreda i drugi nastavnici svake sedmice u dane i sate, što će biti odregjeni početkom školske godine. Odlazak vič. D. Joza Brilli, Pišu nam iz Sustjepana u Rijeci Dubrovačkoj: U nedjelju odijelio se je od :nas vič. g. Don Jozo Brilli, kapelan beneficija grofa Kaboge u Batahovini, koji je proboravio izmegju nas punih (deset godina, revno vr- šeć svoje zvanje. Preko sv. mise izrekao je lijepi oprosni govor. Prisutne je do suza doveo, a i sam je plakao, žaleći što se mora da rastane, a i mi s njime. Kao što je poznato, bio je preko mjere dobar; sva- kome je rado činio dobra samo što“ je mo- gao, i to ga je najviše veselilo kad je mo- gao da bilo kome pomogne, a uz to je bio i da1ežljiv, uvijek po onoj, da ne zna lje- vica što čini desnica, vrlo predusretljiv, pri- jateljski i veseljak. Ko ga je samo jednom upoznao, teško mu je bilo od njega se ra- stati. Od sveg srca želimo mu sretan put, zdravlje i zadovoljstvo, toplom željom da se do brzo opet k nami povrati. — Prijatelji. (I mi smnaše strane, žaleći za odlaskom iskrenog prijatelja i dobrog sugragjanina, želimo mu svako dobro u novoj postojbini u Trstu. Uvjereni smo, da će svi ondješnji naši zemljaci i svak, ko bude imao pri- gode da ga upozna, u brzo se uvjeriti, da se je imalo za čim žaliti, isto kao što će se oni u Trstu veseliti da su stekli onako dobrog u svakom pogledu izglednog sve- ćenika, dobrog domoljuba i prijatelja. Ur.) Porotno sudište. Na 1. o. mj. vo- dila se je porotna rasprava pri ovomjesnom okr. sudištu proti: 1) Marku Rose Josipovu, težaka, od : 18 godina; 2): Nikoli- Rose- Lu-: ćinu, težaku, od 18 god., obojica iz Mijaca od Vrgorca, i 3) Josipa Rose pok. Mata reč. Kaurina, težaka, od 43 god. iz Jabuke u Hercegovini. Raspravom je presjedao pre-' sjednik Merlo, u prisustvo priziv. savj. An- cich i suca Nutrizio; optužbu je zagovarao državni odvjetnik Ucović. Opiužene branili su, onog ad-1) Dr. Po- dić, ad 2) Dr. V. Svilokos, a onog ad 3) Dr. M. Čingrija. Optužba tuži okrivljenike i to onog ad 1) što je noći 21. juna o. g. u Kuni udario kamenom u glavu sad pok. Ivana Radalja Jakovljeva, zadavši mu jednu smrtonosnu ozledu, tako da je od te na- stala njegova smrt, a one ad 2) i 3) što bi iste prigode savjetujuć i potičuć prvoga da zlostavi Ivana Radalja obećavajuć mu po- moć pri istoj. Učin se je dogodio ovako: Izmegju pok. Ivana Radalja i Marka Rose došlo je dneva 20/6. o. g. u Kuni do svagje zbog igre na »bankuca«, pri kojoj je Radalj lako ozledio Marka jednim drvom. Ovaj mu zaprijetio osvetom i više nije niti dolazio u njegovo društvo. Doznavši Marko Rose i drugovi mu Nikola i Jozo Rose da je Radalj dne 21. istog mjeseca brzojavno pozvan kući, odlučiše složno natući ga prije nego otpu- tuje. Odlučivši upute se prama kavani Škurla, gdje su sjegutni bili da će naći Radalja, i putem Marko uze dva kamena te ih sa- krije pod jaketom. Našavši Radalja u kafani, Nikola se poče nešto s njim prepirati, ali videći da Radalj neće kavge, izagju a zatim Jozo pozove Radalja, da izagje iz kafane, jer da ga jedan dječak zove; ovaj ne slu- teći zla stupi do praga od vrata, na što ga Nikola pograbi za but noge, tako da je Radalj životom u svu duljinu na ulicu sru- šio se, ua što isti Nikola poviče: »udri Marko«, a ovaj koji je stajao spreman ka- menjem u ruci, potrči do Radalja, koji je loš ležao te ga jednim kamenom udari u glavu a drugim u prsa, i pobjegoše. Malo časova zatim Radalj izgubi svijest i riječ, a sutradan u večer preminu, ostavivši udovu su 4 nejake djece, ici priznaše ih krivim, te ma te. melju njihovog pravorijeka bijahu :