i ( M tima NINI SN E nz m m:== == Br. 449 drugi će Lov XIII. priznati hrvatskom narodu pravednost svog zahtjeva. * * * Silno se radujemo, jer se kler, opći- na i katolička mladež zauzeše, da za- mole prepokorno Rim, poslavši oso- bitog odaslanika, da tegne rukom, kako uprav stoje stvari. To je jedini uspješ- ni put. Izjava akad. omladine. Hrvatska i srpska akademska omladina u Zadru, na pragu nove narodne budućnosti, svijesna snage i uloge svoga naroda, za koji je prožeta čistom ljubavlju u ovo doba mrtvila i nehaja, strančarskih razmirica i osobnosti, dala je slijedeću izjavu hrvatskoj i srpskoj javnosti, koju nam je kasno za prošli broj poslala, a glasi: Pitanje zadarsko, gdje u općini žive 29.000 Hrvata i Srba sa 9000 bes- vjesne i odnarogjene mase, koja se nazivlje talijanima, na sramotu je čita- vom našem narodu, a osobito Dalma- ciji, gdje živi 98% homogenog ele- menta hrvatskog i srpskog imena. Pitanje zadarsko neriješeno je usli- jed nemarnosti naših političkih otaca, koji u zatišju i mirnoći hoće da uži- vaju svoje matuzalemske dane spava- jući na tobožnjim lovorikama stare slave. Zadarsko neriješeno pitanje grijeh je, koji leži na duši onih, kojima se na- rod povjerio da ga vode, a osobito onih, koji za punih 50 godina, što upravljaju autonomnim organizmom Dalmacije, ne učiniše ništa drugo nego raširiše strančarstvo i ličnu mržnju, osi- romašiše zemlju osiguravajući jedino svoje pristaše, a ne mare da obrane i one neznatne tečevine, koje bi nam bile ustavom zajamčene. Nemarni, shvaćanje i borbu ostaviše puku, da zato i časove cijelog svog kratkog odmora žrtvuju onom uzviše- nom osjećaju, koji ti mnogi tobožnjaci izrabljuju obećanjima pa sramotno po- čivaju i — tove se. Valjda iz osobnih obzira ne bore se proti talijanstvu; a narod, neka, sleću- jući se oko te pogibeljne i dosadne žerave, zaboravlja na ostale velike rane, koje tište naš žlvot. Potražiše mandaie valjda zato, da u bečkom parlamentu glasuju za tugje interese, a za nas ne | znaju i kad nas vide klone nas se kao|. inferijornosti. I mi gojimo takove ljude, koji se nas srame, od kojih u teškim prilikama ne možemo čuti ni savjeta ni riječi, do kojih treba doći pognute glave, pozivati ih drhtajući, pa, ako dogju, dogju samo zato, da budu i otidu kao da nijesu ni bili. Ovu izjavu dajemo ojagjeni neenergi- jom i neraspoloženjem naših vogja za svoj narod. Iskazaše se takovima osobito prigodom zadnjeg kongresa talij. akademičara u Zadru, kada čast i narodni karakter zemlje povjeriše hladnim žandarskim bajunetama, dok je svakome poznato neumorno zauzi- manje tugjinaca n. pr. presjednika istar- skog sabora i ostalih mu drugova za svoje, onoga dana u samom Zadru. A naši naprotiv prepustiše narod sebi, koji — i ako nezaštićen — dao je o- duška svojim povrijegjenim osjećajima, pa uvidjev apatiju svojih za sebe, iz- javljuje toj kozmopolitskoj masi ili po- litičkoj birokraciji, koja njegove osje- ćaje nazivlje »nevrastenijom«, da su prestali dani obećanja, jer u njemu živi velika volja, koja hoće da obori sve te neznatne neprilike, za koje se bo- rimo od preko po vijeka i da se sredi oko drugih važnijih pitanja o kojima ovisi ugled i život naroda. Tvrdimo, da je uzrok našem poli- zastoju Hi svakome, koji na taj način bude zator- nikom narodnog napretka i svijesti. Hrvatska i Srpska Akad. omladina u Zadru. Donosimo i ako nam se fon pričinja od- više žestok. Drago nam je, da je vič. Pro- dan bio uz manifestante. Svakako ovaj pro- test neka dokaže jasno, kako pokrajina nije zadovoljna sa ri rabotom većine zastupnika. (Ur.) Tamo-amo po svijetu. — U Srbiji je proglašena djelomična mo- bilizacija vojske, zbog upada arnautskih banda. — Talijanski listovi javljaju, da Italija drži u pripravnosti vojsku, da stupi u Ar- baniju. Pripravni su i ratni brodovi, — Srpske su čete istjerale Arnaute iz Kičeva i Mavrova. Arnauti bježe u unutra- šnjost Arbanije. Buntovnicima razbojnicima prijeti opasnost sa tri strane: od Srbije, Crne-Gore i Grčke. — Radi arnautskog krvološtva, barbar- stva i upadanja preko granice, i crnogorska je vlada naredila djelomičnu mobilizaciju svoje vojske. — Ruski listovi vele, da ruska i irarccu- ska diplomacija odobravaju Srbiji, što je preduzela oštre korake da suzbije napada- je Arbanasa. Ruska je diplomacija uvjerena, da Srbiji u tom pogledu niko ne može i ne smije praviti smetnje, — Usprkos oprovrgnućima sa bugarske strane, listovi drže istinitom vijest, da Bu- garska na svu prešu mobilizuje. — Arbanaška je vlada izjavila, da ne o- dobrava upadaje Arnauta u srpsko podru- čje, izjavljujuć, da ona nema nikakva udje- la u dogagjajima, koji zemlji nanose samo štete. — Srpska vojska u vanredno krvavim bikama kod Dibre i Ohrida hametom je po- tukla Arnaute, Najveći dio Arnauta poginuo je u boju, a ostali pobjegoše u divljem bijegu. — Sofijski »Mir« u zadnje doba piše, da bi se našao način za sporazum Bugar- ske i Srbije. — Turci su napali u ponedjeljak Grke kod Kavale, Grčka hitno provodi mubiliza- ciju. To bi bio — četvrti rat! — U Skadru je proglašena prijeka na- redba: Svi koji bi se pridružili ustašama arnautskim, ili bili š njima u dodiru, biće strijeljani. — Kako se iz New-Yorka javlja, revolu- cijonarci osvojiše američki grad Jerez u dr- žavi Zakatekos i poklaše 100 ljudi. Vladi- ne su čete poapsile mnoštvo revolucijona- raca. — Prošlog je petka u Monakovu smaknut ubojica Straszec, koji je u svoje doba ubio pruskog vojnog atašeja. — U Beču je već provedeno, da mladež ispod 16 god. ne smije pohagjati kinema- tografe, već samo kad su dječje prestave. Sada se o istoj odredbi radi i u Pešti. — Vojna muzika pješ. pukovnije br. 87 u Puli, odregjena je za Skadar, gdje je je- dan bataljun iste pukovnije. Ova je glazba bila i u Kandiji na Kreti, kad je ovaj otok bio zaposjednut megjunarodnom vojskom. — U Perugii u Italiji iz ljubomornosti je u zavodu za umobolne nadbolničarka ustri- jelila dvije bolničarke, a za tijem ubila i sebe. — Službeno se iz Beograda javlja: Do 27. pr. mj. bilo je oboljelih od kolere u Srbiji 922: megju ovim su 124 mova slu- čaja; 52 bolesnika su ozdravila, 46 je u- mrlo i 824 još se nalaze u njegi. — Nedavno preminuli načelnik New- Yorka, Gaynor, miljoner, ostavio je dvjema šćerama samo po 1000 dolara, jer se uda- le za njegove političke protivnike! — Najskuplji drednout naše monarhije biće »Szent Istvan«, koji se gradi. Zapada- će 70 milijuna kruna. Hoće li doći na red hrvatska imena?? Domaće vijesti. Sjednica Uprave Stranke Pra- wa, kao što u zadnjem broju najavismo, održana je prošle uedjelje u Spljetu. Pri- stupio je na istu 21 član, a ostali ispričaše svoju osutnost, izrazivši potpunu svoju so- lidarnost sa zaključcima Uprave. Presjednik vič. D. I. Prodan pozdravi čla- nove, radosan što su skoro svi pristupili, i tijem dokazali svoju brigu za interese stranke i naroda. Pregje na prvu tačku dne- ječ g. dru. M. Drinkoviću za izvješće, Ra- spravljanja su trajala go kasne večeri; u- dioništvovali su u pretresu skoro svi čla- S novi Uprave, u kojem su se povukli sveu. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« kupni odnošaji, Izborna: reformna osnova proglašena je neprihvatljivom i povjereno je presjedniku, da priopći megjustranačkom odboru minimum preinaka, koje Stranka Prava u Dalmaciji smatra pravičnim i ne- otklonivo potrebitim, Odlučeno je, da se što prije sazove Vijeće Stranke. U pogledu sporova u stranci presjednik upozorava na točku 6. $. 3. »Ustrojstva vrhovne uprave Stranke Prava«, gdje je ustanovljeno, da u djelovanje vrhovne uprave Stranke Prava spada i »rješavanje eventualnih političkih ili osobnih sporova megju pojedinim pra- vaškim organizacijama i pojedinim naro- dnim zastupnicima«, uslijed čega Uprava prepušta riješenje sporova Vrhovnoj Upravi naše stranke. Obzirom na dogodovštine i na bojazan nepravaških čima- ili struja od strane poje- dinih članova Stranke Prava, na presjedni- kov prijedlog konstatovano je istomišljenje Uprave glede slijedećih dviju eksplikativnih resolucija, odnosno dvaju putokaza za pra- vaše: 1) »Stranka Prava uzdrži i nadalje tradi- cijonalnu svoju posvemašnju meodvisnost nazora i rada od postojećeg, ili eventualno bilo kojeg drugog protivničkog političkog državnog sustava i njegovih provagjača«. 2) »Težnja k slobodi i jedinstvu hrvat- skoga naroda, budući prema Starčevićevoj nauci apsolutne naravi, nije vezana uz ni- kakve prejudicijalne uslove tugjeg teritorija ili tugjih interesa, nego ima pred očima je- dino teritorij, prava i interese hrvatskoga naroda«. Kako donosi naše glavno glasilo »Hrvat- ska Kruna«, gornje su dvije resolucije ima- le na umu sveukupne novije nezdrave po- jave u Stranci Prava, s ovu i s onu stranu Velebita, u svim uopće pokrajinama cjelo- kupne naše domovine, očekujuć od sviju pravaša bez razlike, da se najpomljivije u svakoj prigodi i prema svemu i svakomu čuvaju svega, što bi bilo kadro i u najma- njoj mjeri zasjeniti čistoću pravaških ideala. Dalmatinsko pokr. nar. kaza- lište i rovarenja. Sa dvije strane primismo dopise o nekom »dalmatinskom« malenom kazališnom društvu Pastirc-Raka- rić. Upozoravamo rodoljube, da ne bi na- sjeli, jer pomenuto je društvo na ustuk so- lidno organizovanom vrsnom Dalmatinskom Pokrajinskom Narodnom Kazalištu, koje će i u manjim mjestima gostovati. Pohvalna namisao rodoljuba eto se je oživotvorila, prebrdile su se sve poteškoće i kojekakove intrige, te će novoustanovljeno Dalmatin- sko Pokr. Nar. Kazalište započeti svoje bla- gotvorno djelovanje u Dubrovniku, kao što javljamo na drugom mjestu. Neka je i io na ravnanje, da je g. Pa- stirc dapače i pismeno obećao dubrovačkom |. odboru za promicanje kazališne umjetnosti, da će svoje društvo raspuštiti, a kad tamo — po svoj prilici uz uputu poznatog intri- ganta — sve protivno radi i nastoji da ro- vari, kao i ovih dana u Stonu. Ali uzalud mu! Malenim je putujućim kazališnim dru- žinama u našim stranama odsada odzvoni- lo, što je bilo i vrijeme, da se jednom tr- simo pozorišne profanacije i zlorabljivanja našeg narodnog rodoljublja. Nekoji pak ili zbog neupućenosti ili radi prozirne svrhe šire glas, da je to ono dru- štvo (Pastirc-Rokarić), koje se je organizo- valo u Dubrovniku« !! Kad bi se pak ko- god od onog društva, koje je ovih dana : prestavljalo u Stonu, služio imenom Dalm. Pokr. Nar. Kazališta, tome bi se u brzo stalo na kraj, i ako još ne vjerujemo, da bi se to usudili, Hrvatska kriza. Naprotiv sviju pre- govaranja uvjerava se sa sigurnošću u do- bro upućenim krugovima, da u Pešti još nije stvoren nikakav stvarni zaključak u hr- vatskom pitanju. Grof je Tisza saopćio mi- nistarskom vijeću o prijedlozima komesara bar, Skerlecza i bivšeg bana bar, Raucha. Veli se, da je predložio, neka se Skerleczu prepušte daljnji koraci za rasplet hrvatske krize, a to su članovi kabineta i odobrili. Pravaški klubovi u Bosni. U- slijed energičnog istupa hrvatskog sabor- skog bos. kluba, bosanska je vlada bila prinukovana, da opozove zabranu pravaških klubova. Na sastanku hrv. sab. kluba, ko- jem prisustvovaše svi hrvaiski zastupnici o- sim dvojice (disidenata), presjednik sabora dr. Mandić dao je službenu izjavu, da je vlada doista opozvala naredbu, kojom se bilo zabranilo osnivanje pravaškog kluba u vnog reda: Izborna reforma, i podijeli ri-| Sarajevu. Redetivedi, časnik auste, tr. ROTAĆŠ Pišu nam iz Trsta: o €. k. Pomorake Vlade, pred na. / ročitim povjerenstvom, sastojećim od čla- nova mjesnog c. k. Lučkog Poglavarstva, kojemu je predsjedao viši pomorski nad- zornik! Marko vit, Niseteo, Njeg. je Vis. Nadvojvoda Maks Eugen Ludvik, drugi sin pok. Nadvojvode Otona, položio dobrim uspjehom ispit brodovogje male obalne plovitbe. Brevet mu je bio: svečano uručen sa strane presjednika Pomorske Vlade, An- tuna vit, Delles-a. Mladi princ, koji je na ovaj način izkazao osobitu čast našoj trgovačkoj mornarici i njezinu časništvu, udostojav se postati mu članom, pokazuje živo zanimanje za sve što zasijeca u brodarsku industriju i te- hniku, te kani nastaviti pomorsku praksu cilju, da vremenom poluči, na temelju do- punitbenih ispita, ovlaštenje na zapovjed parobroda odnosne kategorije. Spomen-dani kroz mjesec 0- ktobar: 7/10. 1908. Aneksija Bosne i Hercegovine; 2/10. 1076. Krunisanje Zvo- nimira kralja; 16/10. 1697. Princ Eugen osvoji Doboj; 19/10. 1874. Otvoreno hrvat- sko sveučilište; 25/10. 1478. Umre u Rimu Katarina kraljica bosanska; 28/10. 1848. Ban Jelačić juriša na Beč; 30/10. 1848. Ban Jelačić pobijedi kod Svehata; 30/10. 1691. Turci odlaze iz Slavonije; 31/10. 1848. Ban Jelačić prodre u Beč. pJadranska Banka“ u Trstu. Ministarstvo Financija dozvolilo je sa od- lukom od 3. pr. mj., br. 64800, da se ko- tiranje dionica Jadranske Banke na bur- zama u Trstu, Pragu i Beču protegne tako- gjer i na 5.000 novo izdanih dionica, što su bile preuzete od dioničara »Hrvatske Veresijske Banke«, koja se je, kao što je poznato, fuzijonisala sa »Jadranskom Ban- kom«. Na temelju - gornje dozvole, pripu- štene su prometu na spomenutim burzama sve 20.000 dionica »Jadranske Banke« u nominalnom iznosu od K 8,000.000:— Gradska kronika. Narodno Dalmatinsko Pokra- jinsko Kazalište. Požrtvovni rodo- ljubni dalmatinski odbori izdali su slijedeći proglas; Prva sezona Narodnog Dalmatinskog Po- krajinskog Kazališta, pod pokroviteljstvom i nadzorom dalmatinskih odbora za promi- canje narodne kazališne umjetnosti u po- krajini. Rodoljubi! Plemenita misao, koju bješe prije 35 go- dina začeo naš neumrli velikan dr, Baldo Bogišić, da se utemelji Narodno Dalma- tinsko Pokrajinsko Kazalište za Dalmaciju i druge naše susjedne zemlje Primorja, kao i davnašnja želja cijelog našeg općinstva evo se ostvaruje zauzimanjem i trudom ne- kolicine naših ljudi, jer cijelo rodoljubno općinstvo podupire njihovo čedno nasto- janje svojim iskrenim i jednakim osjećajem. Sastavila se narodna družina za kazalište, koja će započeti svoj rad najprvo u Gun- dulićevom Dubrovniku, u dvorani Hrvat- skog Sokola. Taj dan biće dugo očekivani dan, koji će nam donijeti ovu odavna po- trebitu narodno-prosvjetnu ustanovu. Dvorana će se »Hrvatskog Sokola« u tu svrhu naročito preudesiti, pozornica pove- ćati | providiti potpuno novom scenerijom i svim spravama električne svjetlosti, Iza- brane domaće sile prikazaće nam komade iz naše i strane književnosti. Privlačivost prvog nastupa naše družine sastoji se iz divnih pučkih igrokaza sa pje- vanjem uz pratnju orkestra, koji će se prvi put izvesti u Dubrovniku u svojoj original- noj narodnoj garderobi i inscenaciji. To će upravo biti revija narodne poezije i narodnih odijela iz svih naših krajeva. Dalmatinski odbori za promicanje narodne kazališne umjetnosti u pokrajini zajedno sa odborom u Dubrovniku položiše temelj i namjeravaju da u Narodno Dalmatinsko Pokrajinsko Kazalište sakupe sve slojeve našeg gragjanstva i sve ljubitelje narodne umjetnosti, bez osjetnih materijalnih žrtava. Stoga je dubrovački mjesni odbor nastojao da Uprava »Hrvatskog Sokola« u Dubrov- niku ustupi za ovu sezonu sokolsku dvo- ranu, koja je veledušno već stavljena na raspolaganje u ovu plemenitu svrhu. Tako će se malom ulazninom omogućiti polaženje kazališta i najširem općinstvu. Sve to nije bilo moguće u Bondinu ka2a- lištu. Iz objave, koju će izdati uprava našeg kazališta, upoznaćete i naše umjetnike i re- pertoar i sve potankosti prvog gostovanja. Odbori dalmatinskih gradova žele da vam God. IX. vašu vlaštinu, kao vaše čedo, kao vaše gore list. Naša je narodna prosvjeta dosta jaka, naša materinska riječ, koja će iz ustiju i srdaca naših umjetnika .u vašim srcima o- djeknuti, probudiće vaše najplemenitije osje- ćaje, te ćete Vi tako naći, da su naši u- mjetnici sposobni i spremni da odgovore narodnoj zadaći, koja im se povjerila. Do nas i našeg rodoljublja stoji, da se ovaj zavod očuva i razvije do savršene u- mjetničke visine. Ugledajmo se u druge kulturne narode, koji svi poklanjaju osobitu pažnju kazali- šnoj umjetnosti, jer živa je riječ najveći, naj- silniji propovjednik. Nastojte da Vašim odazivom što više po- dignete ovaj zavod, kao što ni mi nećemo žaliti truda, da Narodno Kazalište bude do- stojno svog uzvišenog zadatka. Odbori dalmatinskih gradova mole Vas, da ih u ovom rodoljubnom djelu.poduprete vašim povjerenjem i da posvjedočite snagu vaše narodne svijesti i vaš rodoljubni osje- ćaj za kazališnu umjetnost u materinskoj riječi. — Dalmatinski Odbori za promicanje narodne kazališne umjetnosti u pokrajini. Imenovanje. Našeg sugragjanina g. Antuna prof. Vučetića imenovao je ć. k. arhivski savjet u ministarstvu unutrašnjih djela u Beču svojim dopisnikom. Čestitamo! 25-godišnjica misništva. Gru- ško-Lapadski župnik, revni i požrtvovni M. P. g. Don Niko Zlovečera ovih je dana sa- svim skromno proslavio svoj srebrni jubilej. Zaslužnome svečaru svesrdno čestitamo, želeći mu da u zdravlju i zadovoljstvu do- čeka zlatni i dijamantni jubilej, a na korist povjerene mu župe. Lična vijest. U našem gradu boravi g. Frano Ladislav Hovorka, urednik »Na- rodni Politika« i potpresjednik udruženja čeških knjižara i naklada. Čitulje. U utorak je preminuo nakon kratka bolovanja mjesni trgovac g. Alberto Miotto, u muževnoj dobi. Bio je vrlo vri- jedan, radišan, izgledan domaćin. U srijedu poslije podne priregjen mu je lijep spro- vod, uz veliko saučešće. U Zadru je preminuo g. Vjekoslav Pini, financijski savjetnik u m., brat mjesnog lje- karnika g. Josipa Pini. U utorak je preminuo u Mlecima g. Au- gust barun Mayneri, u odmakloj dobi, su- prug naše sugragjanke ggje. kontese Gjor- gjić, takodjer od stare odlične vlasteoske porodice. Pokojnik je bio vrlo zaljubljen u naš grad, kao da je rogjeni Dubrovčanin. Pokoj im vječni, a teško ožalošćenim o- biteljima i svojti naša iskrena sućut u žalosti. Na povratku s naučnog puto- vanja. Predprošle se je sedmice povratio sa svog ovogodišnjeg naučaog putovanja naš sugragjanin g. prof. K. Krile. Ove mu je godine glavna svrha bila, da proputuje polarne krajeve i predjele vječnog leda. Kroz sjevernu Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Belgiju i Nizozemsku došao je u Amster- dam, odakle se je na 4. Kolovoza zaputio parobrodom uz norvešku obalu do skraj- njeg sjevera. Prispjevši nakon 5 dana pu- tovanja na najsjeverniju tačku Europe, Nord- kap, otisnuo se je od europejskog kopna rama nekoč nepristupačnoj otočnoj grupi Šplebergi. Na dan Velike Gospe parobrod je ostavio za sobom i to zadnje — nena- pučeno kopno, koje se u političkoj povi- jesti niti ne spominje, kaonoti što se nije nikada nijedna vlast otimala o njegov po- sjed, niti je danas ekspansivnost bilo koje od njih na nj morena Dvadeset i pet milja na sjeveru od najsjevernije tačke Špicberga našao je parobrod more posve smrznuto, te nije mogao dalje. Bio je to pogled uprav veličanstven. Svuda naokolo goleme ledene sante, bijele i prozirne po- put kristala, plivaju po međoglednoj mor- skoj pučini; a sprijeda se oko gubi u bez- konačnim ledenim poljanama, tvrdim i uko- čenim poput najtvrgje kaldrme, Grobni mak i neka svečana tišina osvaja dušu motrioca, stave na srce ovaj domaći narodno-p zavod i. posivlju Vas, da ga prigrite kao|