Br. 452. te i bugarske straže. Bugarska se je straža povukla. U nedjelju su iz Bugarske vraćeni u Sr- biju posljednji vojni zarobljenici. *# Svi samostani na otoku: Athos svečano su u nedjelju proglasili prisajedinjenje go- re Athos Grčkoj. Pročelnici sviju samosta- na potpisali su o tome ugovor. * *# U nedjelju je otputovala iz Skadra inter- nacijonalna admiralitetska komisija. Odla- zak je bio veoma svečan. i . * # Bugarski neki listovi žestoko napadaju Rusiju. Kažu, da drugi balkanski rat znači kraj bugarske ljubavi za Rusiju. * *# U Tokiju je umro knez Kastura, jedan od najvigjenijih ličnosti Japana. Školovan je u Njemačkoj. Dva puta je bio ministar ratni i pomorski, a posljednje vrijeme pre- sjednik vlade. Njegovoj politici ima se pri- pisati aneksija Koreje. Nazivali su ga ja- panskim Bizmarkom. Domaće vijesti. Skerlecz kod kralja. Njeg. je Velič. kralj primio u utorak komesara bar. Skerlecza u zasebnoj audijenciji u Šenbrunu. Izvijestio je Nj. Velič. o svojim pregovo- rima sa hrvatskim strankama. Bosanska kriza. U ponedjeljak je dr. Dimović duže vijećao sa poglavicom Herceg-Bosne, f.z.m. Potiorekom. Javlja se iz Sarajeva, da je vlada prihvatila u cje- losti njegov program i povjerila _mu, da nagje veze s muslimansko-hrvatskim blokom za sastav saborske većine. Vijećanje dr. Di- movića s prestavnicima Hrvata i Muslimana nije dovelo do nikakva uspjeha, jer se re- čeni blok nemože pridružiti njegovu stano- vištu u agrarnom pitanju, budući dr. Di- mović traži reviziju agrarne politike s uve- denjem obvezatnog otkupa kmetova. iz bečkog parlamenta. Prva sje- dnica od utorka, jesenskog zasjedanja, bila je brojno posjećena. Ipak je raspoloženje, kako izgleda, vrlo slabo, jer je razrovanost stranaka još veća nego li ovog ljeta. Predstojnici klubova odlučiše, da će po- spješiti financijsku osnovu. Tome se uspro- tiviše Ruteni i češki radikali. Prvi predloži- še u plenarnoj sjednici, da se financijska osnova digne s dnevnog reda, ali njihov prijedlog bje odbijen. Pri raspravljanju dr- žao je rutenski zast. Folis opstrukcijonistički govor. Javlja se, da će Ruteni brzo biti po- duprti od ostalih radikalnih stranaka. eški je klub interpelisao zbog ukinuca ustava uveđenjem upravne komisije u Če- škoj. Pri zaključku sjednice pospješio je zast. Biankini, da bude odmah sazvan vinogra- darski odbor, e da zauzme stanovište proti madžarskoj kampanji zametnutoj protiva dalmatinskome vinu. Zahtijevao je, da se upotrijebe retorsivne mjere protiva ugarsko- me vinu. Izmegju vladinih osnova nalazi se i o- snova zakona o iseljivanju. Došlo je u parlamenat veliko izaslanstvo sviju državnih činovničkih udruženja, te je stier: Kanavelića. — Piesni razlike; Ranjine. — Trešnja u Dubrovniku po Kanaveliću. — Glavosiečenje Iv. Krst., piesan: N. G. Bu- nića., — Bisernica po Gjonu Palmotiću. — Tragedije i Opere: Gučetića. — Ilirske pje- sme: Nalješkovića. — Captislava po Gjonu Palmotiću. — Piesni razlike: Zlatarića. — Suze sina razmetnoga: Gjiva Gundulića. — Sunčanica i Prozerpina: Š. Gundulića, G. Gundulića. — Piesni ljubezne, Začinke, Zgode srećne ljubavi: Gjorgjića i t. d. Sva- kovrsne pjesme nabožne i ljuvene, ćudo- redni razgovori, životi svetaca kao i drugi predmeti raznog sadržaja, ti rukopisi pre- stavljaju. b) Riječnici hrvatskog jezika: llir- skog — Talijanskog — Dictionarium quin- que nobilissimarum Europac lingvarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae. — Vocabolario italiano-illirico, prikupljen od fra Lovre Cekinića franjevca. — 'Slovoslovlje dalmatinsko-italiansko: ne- poznata spisatelja. c) Povjest crkovna i svjetska na talij. i latinskom jeziku napi- sana od naših suktora. — Epitomen hysto- riae Ecclesiasticae Rhacusinae a P. Sera- (patrii, t j. one knjige, koje su tiskane od Dubrovčana. Po kala prikazalo vladi i strankama oštru rezoluci- ju, prihvaćenu od stotinjak činovničkih skup- ština. Energično zahtijeva, da što prije bu- de uvedena službovna pragmatika, Izaslan- stvo izjavi, da će se činovnici prihvatiti naj oštrijih srestava, ako pragmatika ne bude uvedena do otvora delegacije. Izaslanstvu su sve stranke obećale jaku potporu. Upra- vnik ministarstva financija ipak izjavi, da vlada ne može nikako uvesti službovnu pragmatiku prije riješenja financijske osno- ve. Slično izjavi i min.-presjednik Stiirgk. Vladina je izjava proizvela u činovničkim krugovima veliko negodovanje. Naglašuje se sa sviju strana, kad vlada ima na stoti- ne milijuna za vojne svrhe, da bi uz malo dobre volje, bez poteškoća, mogla nama- knuti oko 30 milijuna potrebitih za službo- vnu pragmatiku. Na interpelaciju zast. Biankinia odgovo- rio je prestojnik Jakel, da će sazvati vinski odbor; Zast. Mandić je interpelisao za uvedenje hrvatske porote u Rovinju, i da budu ime- novani sucima oni, koji znaju hrvatski. Proslava Milanskog Edikta. Prigodom ove proslave u Spljetu, prika- zivaće ondješnje kazališno društvo, uz go- stovanje redatelja Hrv. Kazališta u Zagrebu H. Nučića, dvije drame za ovu prigodu sa- stavljene od dra. M. Ogrizovića. Na 25. i 27. o. mj. u 8 sati na večer, a na 26. u 3 sata popodne prikazivaće se u opć. kaza- lištu drama u 4 čina »Car Solinjanin«, a na 26. i 28. o. mj. u peristilu Dioklecija- nove palače, električno rasvjetljenu, u 8 s. u večer »Smrt cara Dioklecijana«, svečani epilog u jednom činu. Preko 100 osoba biće na pozornici. Kostumi i scenerije do- brostivo su ustupljeni od Hrv. Zem. Kaza- lišta u Zagrebu i od Zemalj. Kazališta u Ljubljani. Opet talijanaški napadaji na Hrvatel Zadarski »Hrvatski Soko«, kad se u nedjelju vraćao sa izleta, bio je sa jedne kuće kamenjem napadnut. Raniše jednog redara. Hrvati htjedoše provaliti u kuću, ali ih policija spriječi. Talijanaši su svakojakim rječetinama kao iz busije vrije- gjali Hrvate i napadali. Došlo je do više sukoba. Nekoliko ih je uapšeno. Svak bez razlike osugjuje drske napadaje talijanaške rulje u Zadru, koja bodrena od svojih go- spodara fanatičara vrijegja i napada narod i ovu zemlju, koja ih trpi i hrani. Da nije i to u ime njihove razvikane kulture i skladnosti! Što bi pak neka gospoda u Za- dru, koja sve to podržavaju i odobravaju, kazala, kad bi im narod ove hrvatske zemlje odvratio prama njihovim barbarskim dje- lima kako zaslužuju ? »Dalmata« i »Risor- gimento« valjda se po običaju neće ni ovaj put stiditi, da sve to i javno na svoj po- znati način »opravdavaju« i odobravaju! Razne domaće vijesti. Madžar- sko društvo »Julijan« napreže sve sile, da što više otvori svojih pučkih škola po Hr- vatskoj i Slavoniji. Sve u svrhu odnarogji- vanja naše djece — odobrenjem hrvatske vlade! Kao da je pak sve to malo: Hrvat- ska je vlada sada dozvolila, da se madžar- skoj pučkoj školi u Rumi pripoji i škola za šegrte! Ovo je prva madžarska škola ove vrsti. — Stjepanu Dojčiću, koji je radi atentata — Requm Slavorum et Bosnensium Ducum brevis historia: Milišić. — Croniche di Ra- gusa: Giunio Restić, — Bibliographiae ilustr. Ragusinorum: bez imena. — Annali della citta di Ragusa; misli se, da su Mar, Gun- dulića. — Storia di Ragusa: P, S. Razzi, dominikanac, — Compendio della storia sa- cra di -Ragusa: Mattei. Ovo su tek glavniji, a druge ispuštam, kojih je skupno na broju 83 rukopisa. d) Pjesme latinske napisane od Dubrovčana u rukopisu ih ima po na- slovu 27, sa mnogim djelovima. Glavniji pjesnici jesu: Zamanja, Dolci, Bošković, Ferić, Kunić, Sorgo, Stay, Katić, Benessa i t. d. e) Govornici u talij, i latin. jeziku. Skupina rukopisa ima 17, sa mnogim dje- lovima. Glavniji govornici ovdje su ista- knuti: Pribojev fra Vicko dominikanac, O. Dolci franjevac, Lukari jezuit, Gozze i t, d. f) Pravo je zastupano u 14 rukopisa. g) Pjesme su talijanske u 27 rukopisa. Skupno u tom vezu ima 358 rukopisa. Od rukopisa foglio volante ima ih 773. | tako skupnih [rukopisa — po Čulića biblioteci — ima 1132. :Rukopisa pak kašnje Čulića sakup- [ljenih velik je broj. Uz napomenute ruko- pise od velike su važuosti tako zvani: libri davnih vremena, od logu Čulića, ima ih 1904 komada. Raznog | |su sadržaja, kao: nabožne pjesme i profane, | »PRAVA. HRV. na komesara Skerlecza osugjen na 16 go- dina, osuđa je potvrgjena i otpravljen je u Mitrovačku tamnicu. — Grof Miroslav Kulmer odredio je dati hrv. zem. arkivu na čuvanje svoj obiteljski arkiv i onaj u Šestinama. Kao što je po- znato, u Šestinama je kod Zagreba glaso- viti starinski dvor grofova Kulmer. Dobro bi bilo, da bi se u to ugledali i ostali hr- vatski velikaši. — Ovih je dana bura u Trstu tako bi- jesnila, da je jedan čovjek usljed udarca o pločnik na obali na mjestu ostao mrtav. — U selu Mladenići u Hrv. živi stogo- dišnji starac Mato Zubčić, rogjen 21 okto- bra 1813, Sasvim je zdrav, i radi svakog dana pletući koševe. — Petar pl. Vergada, od 24 god., nad- glednik lučkih radnja u Ražancu kod Za- dra, umro je uslijed uboda muhe u mišicu. — Mladi atleta Marijan Matijević, poznat i u Dubrovniku pod imenom »Junak iz Li- ke«, otrovao se u Zemunu. U oproštajnom pismu navagja, da oduzimlje sebi život što je u Osijeku doživio poraz u hrvanju sa je- jednim Bavarcem. Nagjoše kod njega i no- vine, koje donose da je pobijegjen i stoga da je morao odanle pobjeći. — Prema zadnjem službenom izvješću, konstatovana su na okuženom području Sla- vonije 4 nova slučaja kolere i redan smr- tni, Do sada je oboljelo 502 osobe, od ko- jih je 205 umrlo. — U Zagrebu će ovih dana da započnu sa gradnjom doma trgovinskog društva »Merkur«. Ovom prilikom izišao je »Hrv. Trgovački List« u svečanom ruhu, sa tro- bojnim obrubom. i — U Brodarici kod Zadra u poštanskom je uredu otkriveno pronevjerenje, od 86.000 kruna. Poštarica je supruga I. Rešetka, kon- trolora pošta u Zadru. On je na glas o ot- kriću uzeo morfija i raznih otrovi, ali bez uspjeha. Obojica su stavljena pod istragu. Gradska kronika. Kazalište. U subotu se je narodno dal- matinsko pokr. kazalište prikazalo prvi put dubrovačkom općinstvu krasnom Ogrizoviće- vom dramskom _ pjesmom Hasanaginica. Slijedile su zatim ove predstave: u nedjelju Na posijela, maloruska pučka gluma u 5 činova s pjevanjem od Aleksandrova, glazba od Lizenka; u ponedjelnik Narodni posla- zik, komedija u 3 čina od Nušića; u sri- jedu Nelly Rosier, komedija u 3 čina od Hennequina; u četvrtak Moj beby, lakrdija u 3 čina od Mayoe; a u utornik je kao i sinoć bio odmor. Što se tiče samih komada, u ovo je pet večeri već moglo da bude udovoljeno raz- rim ukusima publike. Bila je naime zastu- pana i domaća i slavenska i strana pozo- rišna umjetnost; izmjenjivala se je ozbilj- nost i šala, humor i satira, slike iz pučkog života i iz pariških salona. Osobito je pak ugodila maloruska pučka gluma »Na posi- jelu«, novost za Dubrovnik. Sa egzekucijom može da svak bude za- dovoljan, osobito kad se uzme u obzir, da se nije predstavljalo u kazalištu, nego u dvorani Hrvatskog Sokola. Treba dapače priznati, da se je u pogledu inscenacije na maloj i nepodesnoj pozornici činilo sve, što je bilo moguće. Nu taj je nedostatak bio obilato nadoknagjen zgodnom razdiobom i životi svetaca, novene, riječnici, povjesti, bogoslovlje, kritika, matematika, filozofija, biografija, literatura zabavna. Mimogred na- vagjam, da je broj inkunabula 23, jer mno- gi izginuše za požara god. 1667. Tu je lijepo zastupana i numizmatika dubrov, i rimska, što sakupi Q. Kuzmić. Osim ruko- pisa, inkunabula i libri patrii, još i razno drugo blago krije se u Biblioteci Male Braće. Već po smještaju, koga prije opisah, svak može, uvidjeti da mnoge knjige raznih struka ona ima. Tek letimice markantnija djela ovdje ističem. Od povjesti domaće osim modernijih ona posjeduje: Farlati, Luciusa, Orbini, Tainera, i sve redom dubrov, po- vjesničara. Gotovo sva djela slavnog Bo- škovića u njoj se nalaze, Prvo izdanje Gun- dulićeve Arijadne, čiju korekturu sam je on vodio, posjeduje ova Biblioteka, Posve je rijetki eksemplar, neki hoće da je unicum, Enciklopedije svih većih naroda u ovoj su Biblioteci, kao: Nuova enciclopedia popo- lare, italiana — Torino. — Enciclopedia tal. — Moroni — 60 svezaka. — Enciklo- pelija njemačka — Mayer. — Enciklope- dija francuska; Le grand Dictionnaire Hi- |storique ou le Melange curiuex de Histoire |sacree e profane, svez. 8 in folio, Crkovna povjest dobro je zastupana, kao |Rohrbacher, C. Fleury, Baronius, Unghello, |Abat Bercastel. Ovo su auktori rijetki, God. IX. dobrim shvaćanjem uloga, okretnim glum-!mnogo godina. Ostavlja ggju. udovu Vje- ljenjem i ukusnom garderobom. Personal! ima vrsnih sila&, megju kojim se do sada u poduljim ulogama pohvalno istaknuše ggje. Stipanović, Svoboda-Kešelj i M. Ćirić, te gg. Hajdušković, Veselinović i Barjaktaro- vić, a bili su na svome mjestu i svi ostali, kojih pojedince ne spominjemo; to ćemo učiniti, kad nam se prikažu u kojoj. podu- ljoj ulozi. — Prve je i treće večeri glavnu mušku ulogu izvršio vrijedni umjetnik za- grebačkog kazališta g. Borivoj Rašković kao gost, kojemu je oduševljena publika prizna- | la vanrednu umjetničku sposobnost grom- kim aplauzom i lijepim lovor-vijencem. Veseli nas, što odmah na početku ove prve sezone možemo da istaknemo lijep moralan uspjeh ovog tako zamašitog i po- trebitog kulturnog pothvata; nu bolnim sr- cem gledamo njegovu materijalnu buduć- nost, a to radi nehajstva i apatije većeg dijela gragjanstva u posjećivanju predstava. Ako je toj žalosnoj činjenici uzrok to, što se glumi u Sokolani, a ne u kazalištu, pi- tamo: Posjećuje li se kazalište radi lokala ili radi same stvari? Idemo da vidimo, što će biti, kada se ova sezona nastavi u ka- zalištu. Promocije. Naši sugragjani gg. An- tun Perušina i Arturo Krekić promovisani su na čast doktora prava, prvi na zagrep- skoj a drugi na lavovskoj universi. Čestitamo! Novi advokat, Naš sugragjanin g. Miho Obuljen, viši sudski savjetnik, pošao je u mirovinu. Upisao se je kao odvjetnik u opsegu zadarske odvjetničke komore. Imenovanje. Naš sugragjanin g. Ma- to Knego, poštanski oficijal, imenovan je poštanskim nadoficijalom i premješten u Ši- benik. Čestitamo na zasluženome proma- knuću, a žalimo odlazak ovog savjesnog činovnika i dobrog gragjanina. Odlazak italijanskog konsu- la. Ovdješnji italijanski konsuo g. odvij. Ugo Sabetta olputovao je ovih dana na svoje novo mjesto u Casablancu u Maroku. Promaknuće. Viši kot. liječnik pri mjesnom Poglavarstvu g. dr. Marcel Wen- dzilowicz promaknut je u VII. razr. čina drž. činovnika. Čestitamo ! Trgovačka škola. Današnjim da- nom počinje redovita pouka u našoj trgo- vačkoj školi — i ako nije još stigao naru- čeni namještaj. Upraviteljstvo škole zahva- ljuje na susretljivosti upravi c. k. nautičke škole, g. kavanaru Periću, c. k. lučkome uredu i dijecezanskom sjemeništu, te su svi pripomogli provizornim namještajem. Odlikovanje. Naš sugragjanin vrije- dni pomorski kapetan g. Pero Vukić, zapo- vjednik Lloydova parobroda »Scutari«, o- dlikovan je od Ni. Velič. našeg kralja zlat- nim križem sa Krunom za zasluge. Čestitamo! Čitulje. U ponedjeljak je preminula ggja. Ane Miović rodj. Zadjelović, u 3loj godini, supruga mjesnog veleposjednika požrtvovnog rodoljuba Hrvata g. Iva Mio- vića. U utorak pobjed bio joj je priregjen lijep sprovod. U ponedjeljak su bili prenešeni iz Za- dra u Gruž mrtvi ostanci dubrovačkog vla- stelina g. Jera Zamagne, dvorskog savj. u m., komornika Njeg. Velič., viteza željezne Krune III. stepena. U Zadru je proboravio obične ne spominjem. Svjetska povjest osim modernijih jesu: Sveopća povjest od en- gleskih učenjaka, tako povjest od talij. uče- njaka. Teologije pak pravo carstvo njezino jest ova Biblioteka, Mnogi sveti oci tit su zastupani kao većinom svi glavni teolozi, osobito Franjevačkog reda. U njoj su sva izdanja »Jugoslav. Akađemi- je«, »Srpskog Učenog Društva«, te Kr, Aka- demije u Beogradu. Glavne znanstvene pu- blikacije hrvatske kao i srpske tu se nalaze. Isto tako mnoga lijepa djela latinske, tali- janske, njemačke i francuske literature ona posjeduje. Najmoderniji dio te Biblioteke jest filialka njezina: Biblioteka O, U. Talije. Tu su najnovija djela teologije, filozofije, sociologije, fizike, matematike, naravoslovlja i drugih struka, Više od 1000 svezaka ona ima. | tako, Biblioteka Male Braće u Du- brovniku, sa svim ostalim knjigama tog sa- mostana, koje njoj pripadaju, ima preko 20,000 komada. Znamenitost i važnost ove Biblioteke svaki uvigja i po cijeloj Jugoslaviji najveće zani- manje ona uzbugjuje. Mislim, da neima kao u Zagrebu, tako ni u Beogradu, pravog hi- storiografa, koji u njoj nije radio. A koji pak da nabroji one profesore, učenjake, koji nju posjetiše? Cijela učena društva, odjeli učenika raznih škola česti su posjetioci nje- zini, I na sami pogled oni ostadu zadiv- koslavu rogjenu Magrini, kćeri Karlotu i soma i sinove Matu, Enrika i Saba. Sahra- njen je u obiteljskoj grobnici na grobištu »Sv. Mihajla« u Lapadu. — . 1 U Kotoru je preminuo g. Velimir Krneta, viši sudski kanc. oficijal, Pokojnik je mno- go godina sproveo u našem gradu, Pokoj im vječni, a teško ucviljenim po- rodicama i svojti naše iskreno saučešće. Profanacija Bondina kazali. šta. Uzrujanost općinstva. Ono što se dešava s Bondinim kazalištem, sa- svim je blago kad bi se nazvalo drskom prostom profanacijom. Onaj lijepi, elegantno udešeni Bondin teatar, koji je podigao za- služni dubrovački gospar, blagopokojni vla- stelin Bonda, koji je za nj sve svoje imanje i do zadnje pare istrošio, samo da svom milom rodnom gradu sagradi dostojan hram prosvjete — eto je nažalost pretvoren u prosto kine.matografsko poduzeće! To a da i ne spominjemo ono, što se za kinemato- grafskih »prestava« dogagja na materijalnu a valjda i ma moralnu štetu, kao ovih dana, o čemu imamo svjedoka. U ono pak, što se odnosi na materijalnu štetu, nećemo da zalazimo, jer je to posao u prvom redu vlasnika loža, da u svome interesu tome stanu na kraj. . Dosta smo mučali i podnosili, držeći da će se dotičnici svratiti sa krive staze i da- vati Bondin teatar samo u onu svrhu, za uzvišeni plemeniti cilj, u koji je sagragjen, ali kad se slijedi sve dalje i gore, i kad se i sami stranci — kao i ovo dana u Beču — snebivaju i žale što se od našeg lije. pog kazališta dogagja, stoga dalje ne mo- žemo i ne smijemo da mučimo. Mimoilazimo i to za danas, što nam pišu i što se po gradu čuje, da nije jedna osoba već da ih je više u tom kinematografskom poduzeću, ali ne možemo da mimoigjemo ruganje sa strane voditelja kinematograf. skog poduzeća, koji na javnim mjestima napada vrsno Dalmatinsko Narodno Pokra- jinsko Kazalište — ovu napokon ostvarenu blagodatnu namisao zaslužnog blagopok, dra, Balda Bogišića — i još sarkastičnim tonom ističe, kako se ovom društvu neće dati kazalište i da će u Sokolani poslije treće prestave bankrotovati i da će im se »... morat sakupljati &oleta da ih se po- šalje iz Dubrovnika«. Sve je to prosto provociranje dubrovač- kog općinstva, pak nije čudo da je zavla- dala opća ogorčenost. Gospoda od kine- matografskog poduzeća mogla bi se sjetit one naše, da ko sije vjetar — žanje buru... Za vrijeme gostovanja pomenutog dru: štva u našem gradu, i same kinematograf: ske »prestave« u Bondinu teatru gragjan- stvo smatra očitom provokacijom, a da je ovako to može da svak razborit megju općinstvom opazi. Do zanimanih je, da se predusretne provokacija i po tome neugo- dni dogagiaji, što je opaziti po općem raspoloženju. Neinamo pak ni najmanje proti kinema- tografskom poduzeću, kao takovom, neka ako će i na desetke kinematografa otvori, samo nč u Bondinu teatru! Da ustane blagopokojni Bonda, pak da vidi što se s njegovim kazalištem radi!... Svakog pravog Dubrovčanina i sama pomi- sao na ovo mora da ražalosti i ogorči.... ljeni; a kad im se pak pokažu djela i ru- kopisi onih dubrovačkih književnika, koje oni uče na školskoj klupi, ostađu iznena- gjeni. Mnogi i mnogi fotografski aparati nju snimiše, mnogi slikarski kistovi nju nasli. kaše, Zadnji fotograf je snimi g. Damiani, a nema tome 4 dodine, da sam ja morao kuo model stati u Biblioteci jednom mla- dom inteligentnom slikaru Rusu. Ovo je tek sitni crtež te slavne Biblio- teke, blijeda slika vrijednosti njezine, Nju Dubrovčani gragjani, Dubrovčani fratri do. | dijeliše gradu, samostanu. I mi se snjome dičimo i mije kao amanet pragjedova svojih čuvamo: ni zašto ne bismo je pregorili. Ona novi grad Dubrovnik spaja starim, novi fra. (njevački samostan spaja sa onim starim. U tami onih zastora, pri očigledu onih tu. kopisa, inkunabula, pergamena, pameću na- šom nizaju se sjene ćelavih, starih fratara, čija ruka ovo sve prikupi a čiji duh bodri mlagje fratre na tradicijonalan rad za kijigu i narod svoj. U sredini sjene pak Biblioteke Male Braće, a na očigled dragih djela;isčeznutih genija naših pragjedova, svegjer2se sastajao mlađi gragjanin Dubrovčanin, mladi franjevac Du: brovnika, *e da zorno rađe zažšto sjajniju budućnost svoje mile domovine. — tatoo —