Br. 452.

te i bugarske straže. Bugarska se je straža
povukla.

U nedjelju su iz Bugarske vraćeni u Sr-
biju posljednji vojni zarobljenici.

*#

Svi samostani na otoku: Athos svečano
su u nedjelju proglasili prisajedinjenje go-
re Athos Grčkoj. Pročelnici sviju samosta-
na potpisali su o tome ugovor.

*

*#

U nedjelju je otputovala iz Skadra inter-
nacijonalna admiralitetska komisija. Odla-
zak je bio veoma svečan.

i .

* #

Bugarski neki listovi žestoko napadaju
Rusiju. Kažu, da drugi balkanski rat znači
kraj bugarske ljubavi za Rusiju.

*

*#

U Tokiju je umro knez Kastura, jedan
od najvigjenijih ličnosti Japana. Školovan
je u Njemačkoj. Dva puta je bio ministar
ratni i pomorski, a posljednje vrijeme pre-
sjednik vlade. Njegovoj politici ima se pri-
pisati aneksija Koreje. Nazivali su ga ja-
panskim Bizmarkom.

 

Domaće vijesti.

Skerlecz kod kralja. Njeg. je
Velič. kralj primio u utorak komesara bar.
Skerlecza u zasebnoj audijenciji u Šenbrunu.
Izvijestio je Nj. Velič. o svojim pregovo-
rima sa hrvatskim strankama.

Bosanska kriza. U ponedjeljak je
dr. Dimović duže vijećao sa poglavicom
Herceg-Bosne, f.z.m. Potiorekom. Javlja se
iz Sarajeva, da je vlada prihvatila u cje-
losti njegov program i povjerila _mu, da
nagje veze s muslimansko-hrvatskim blokom
za sastav saborske većine. Vijećanje dr. Di-
movića s prestavnicima Hrvata i Muslimana
nije dovelo do nikakva uspjeha, jer se re-
čeni blok nemože pridružiti njegovu stano-
vištu u agrarnom pitanju, budući dr. Di-
mović traži reviziju agrarne politike s uve-
denjem obvezatnog otkupa kmetova.

iz bečkog parlamenta. Prva sje-
dnica od utorka, jesenskog zasjedanja, bila
je brojno posjećena. Ipak je raspoloženje,
kako izgleda, vrlo slabo, jer je razrovanost
stranaka još veća nego li ovog ljeta.

Predstojnici klubova odlučiše, da će po-
spješiti financijsku osnovu. Tome se uspro-
tiviše Ruteni i češki radikali. Prvi predloži-
še u plenarnoj sjednici, da se financijska
osnova digne s dnevnog reda, ali njihov
prijedlog bje odbijen. Pri raspravljanju dr-
žao je rutenski zast. Folis opstrukcijonistički
govor. Javlja se, da će Ruteni brzo biti po-
duprti od ostalih radikalnih stranaka.

eški je klub interpelisao zbog ukinuca
ustava uveđenjem upravne komisije u Če-
škoj.

Pri zaključku sjednice pospješio je zast.
Biankini, da bude odmah sazvan vinogra-
darski odbor, e da zauzme stanovište proti
madžarskoj kampanji zametnutoj protiva
dalmatinskome vinu. Zahtijevao je, da se
upotrijebe retorsivne mjere protiva ugarsko-
me vinu.

Izmegju vladinih osnova nalazi se i o-
snova zakona o iseljivanju.

Došlo je u parlamenat veliko izaslanstvo
sviju državnih činovničkih udruženja, te je

stier: Kanavelića. — Piesni razlike; Ranjine.
— Trešnja u Dubrovniku po Kanaveliću. —
Glavosiečenje Iv. Krst., piesan: N. G. Bu-
nića., — Bisernica po Gjonu Palmotiću. —
Tragedije i Opere: Gučetića. — Ilirske pje-
sme: Nalješkovića. — Captislava po Gjonu
Palmotiću. — Piesni razlike: Zlatarića. —
Suze sina razmetnoga: Gjiva Gundulića. —
Sunčanica i Prozerpina: Š. Gundulića, G.
Gundulića. —  Piesni ljubezne, Začinke,
Zgode srećne ljubavi: Gjorgjića i t. d. Sva-
kovrsne pjesme nabožne i ljuvene, ćudo-
redni razgovori, životi svetaca kao i drugi
predmeti raznog sadržaja, ti rukopisi pre-
stavljaju. b) Riječnici hrvatskog jezika: llir-

skog — Talijanskog — Dictionarium quin-

que nobilissimarum Europac lingvarum:
Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et
Ungaricae. — Vocabolario italiano-illirico,
prikupljen od fra Lovre Cekinića franjevca.
— 'Slovoslovlje dalmatinsko-italiansko: ne-
poznata spisatelja. c) Povjest crkovna i
svjetska na talij. i latinskom jeziku napi-
sana od naših suktora. — Epitomen hysto-
riae Ecclesiasticae Rhacusinae a P. Sera-

(patrii, t j. one knjige, koje su tiskane od
Dubrovčana. Po kala

prikazalo vladi i strankama oštru rezoluci-
ju, prihvaćenu od stotinjak činovničkih skup-
ština. Energično zahtijeva, da što prije bu-
de uvedena službovna pragmatika, Izaslan-
stvo izjavi, da će se činovnici prihvatiti naj
oštrijih srestava, ako pragmatika ne bude
uvedena do otvora delegacije. Izaslanstvu
su sve stranke obećale jaku potporu. Upra-
vnik ministarstva financija ipak izjavi, da
vlada ne može nikako uvesti službovnu
pragmatiku prije riješenja financijske osno-
ve. Slično izjavi i min.-presjednik Stiirgk.
Vladina je izjava proizvela u činovničkim
krugovima veliko negodovanje. Naglašuje
se sa sviju strana, kad vlada ima na stoti-
ne milijuna za vojne svrhe, da bi uz malo
dobre volje, bez poteškoća, mogla nama-
knuti oko 30 milijuna potrebitih za službo-
vnu pragmatiku.

Na interpelaciju zast. Biankinia odgovo-
rio je prestojnik Jakel, da će sazvati vinski
odbor;

Zast. Mandić je interpelisao za uvedenje
hrvatske porote u Rovinju, i da budu ime-
novani sucima oni, koji znaju hrvatski.

Proslava Milanskog Edikta.
Prigodom ove proslave u Spljetu, prika-
zivaće ondješnje kazališno društvo, uz go-
stovanje redatelja Hrv. Kazališta u Zagrebu
H. Nučića, dvije drame za ovu prigodu sa-
stavljene od dra. M. Ogrizovića. Na 25. i
27. o. mj. u 8 sati na večer, a na 26. u 3
sata popodne prikazivaće se u opć. kaza-
lištu drama u 4 čina »Car Solinjanin«, a
na 26. i 28. o. mj. u peristilu Dioklecija-
nove palače, električno rasvjetljenu, u 8 s.
u večer »Smrt cara Dioklecijana«, svečani
epilog u jednom činu. Preko 100 osoba
biće na pozornici. Kostumi i scenerije do-
brostivo su ustupljeni od Hrv. Zem. Kaza-
lišta u Zagrebu i od Zemalj. Kazališta u
Ljubljani.

Opet talijanaški napadaji na
Hrvatel Zadarski »Hrvatski Soko«, kad
se u nedjelju vraćao sa izleta, bio je sa
jedne kuće kamenjem napadnut. Raniše
jednog redara. Hrvati htjedoše provaliti u
kuću, ali ih policija spriječi. Talijanaši su
svakojakim rječetinama kao iz busije vrije-
gjali Hrvate i napadali. Došlo je do više
sukoba. Nekoliko ih je uapšeno. Svak bez
razlike osugjuje drske napadaje talijanaške
rulje u Zadru, koja bodrena od svojih go-
spodara fanatičara vrijegja i napada narod
i ovu zemlju, koja ih trpi i hrani. Da nije
i to u ime njihove razvikane kulture i
skladnosti! Što bi pak neka gospoda u Za-
dru, koja sve to podržavaju i odobravaju,
kazala, kad bi im narod ove hrvatske zemlje
odvratio prama njihovim barbarskim dje-
lima kako zaslužuju ? »Dalmata« i »Risor-
gimento« valjda se po običaju neće ni ovaj
put stiditi, da sve to i javno na svoj po-
znati način »opravdavaju« i odobravaju!

Razne domaće vijesti. Madžar-
sko društvo »Julijan« napreže sve sile, da
što više otvori svojih pučkih škola po Hr-
vatskoj i Slavoniji. Sve u svrhu odnarogji-
vanja naše djece — odobrenjem hrvatske
vlade! Kao da je pak sve to malo: Hrvat-
ska je vlada sada dozvolila, da se madžar-
skoj pučkoj školi u Rumi pripoji i škola
za šegrte! Ovo je prva madžarska škola
ove vrsti.

— Stjepanu Dojčiću, koji je radi atentata

— Requm Slavorum et Bosnensium Ducum
brevis historia: Milišić. — Croniche di Ra-
gusa: Giunio Restić, — Bibliographiae ilustr.
Ragusinorum: bez imena. — Annali della
citta di Ragusa; misli se, da su Mar, Gun-
dulića. — Storia di Ragusa: P, S. Razzi,
dominikanac, — Compendio della storia sa-
cra di -Ragusa: Mattei. Ovo su tek glavniji,
a druge ispuštam, kojih je skupno na broju
83 rukopisa. d) Pjesme latinske napisane
od Dubrovčana u rukopisu ih ima po na-
slovu 27, sa mnogim djelovima. Glavniji
pjesnici jesu: Zamanja, Dolci, Bošković,
Ferić, Kunić, Sorgo, Stay, Katić, Benessa
i t. d. e) Govornici u talij, i latin. jeziku.
Skupina rukopisa ima 17, sa mnogim dje-
lovima. Glavniji govornici ovdje su ista-
knuti: Pribojev fra Vicko dominikanac, O.
Dolci franjevac, Lukari jezuit, Gozze i t, d.
f) Pravo je zastupano u 14 rukopisa. g)
Pjesme su talijanske u 27 rukopisa. Skupno
u tom vezu ima 358 rukopisa. Od rukopisa
foglio volante ima ih 773. | tako skupnih

[rukopisa — po Čulića biblioteci — ima

1132. :Rukopisa pak kašnje Čulića sakup-
[ljenih velik je broj. Uz napomenute ruko-
pise od velike su važuosti tako zvani: libri

davnih vremena, od
logu Čulića, ima ih 1904 komada. Raznog |

 

|su sadržaja, kao: nabožne pjesme i profane, |

 

»PRAVA. HRV.

na komesara Skerlecza osugjen na 16 go-
dina, osuđa je potvrgjena i otpravljen je u
Mitrovačku tamnicu.

— Grof Miroslav Kulmer odredio je dati
hrv. zem. arkivu na čuvanje svoj obiteljski
arkiv i onaj u Šestinama. Kao što je po-
znato, u Šestinama je kod Zagreba glaso-
viti starinski dvor grofova Kulmer. Dobro
bi bilo, da bi se u to ugledali i ostali hr-
vatski velikaši.

— Ovih je dana bura u Trstu tako bi-
jesnila, da je jedan čovjek usljed udarca o
pločnik na obali na mjestu ostao mrtav.

— U selu Mladenići u Hrv. živi stogo-
dišnji starac Mato Zubčić, rogjen 21 okto-
bra 1813, Sasvim je zdrav, i radi svakog
dana pletući koševe.

— Petar pl. Vergada, od 24 god., nad-
glednik lučkih radnja u Ražancu kod Za-
dra, umro je uslijed uboda muhe u mišicu.

— Mladi atleta Marijan Matijević, poznat
i u Dubrovniku pod imenom »Junak iz Li-
ke«, otrovao se u Zemunu. U oproštajnom
pismu navagja, da oduzimlje sebi život što
je u Osijeku doživio poraz u hrvanju sa je-
jednim Bavarcem. Nagjoše kod njega i no-
vine, koje donose da je pobijegjen i stoga
da je morao odanle pobjeći.

— Prema zadnjem službenom izvješću,
konstatovana su na okuženom području Sla-
vonije 4 nova slučaja kolere i redan smr-
tni, Do sada je oboljelo 502 osobe, od ko-
jih je 205 umrlo.

— U Zagrebu će ovih dana da započnu
sa gradnjom doma trgovinskog društva
»Merkur«. Ovom prilikom izišao je »Hrv.
Trgovački List« u svečanom ruhu, sa tro-
bojnim obrubom. i

— U Brodarici kod Zadra u poštanskom
je uredu otkriveno pronevjerenje, od 86.000
kruna. Poštarica je supruga I. Rešetka, kon-
trolora pošta u Zadru. On je na glas o ot-
kriću uzeo morfija i raznih otrovi, ali bez
uspjeha. Obojica su stavljena pod istragu.

 

Gradska kronika.

Kazalište. U subotu se je narodno dal-
matinsko pokr. kazalište prikazalo prvi put
dubrovačkom općinstvu krasnom Ogrizoviće-
vom dramskom _ pjesmom Hasanaginica.
Slijedile su zatim ove predstave: u nedjelju
Na posijela, maloruska pučka gluma u 5
činova s pjevanjem od Aleksandrova, glazba
od Lizenka; u ponedjelnik Narodni posla-
zik, komedija u 3 čina od Nušića; u sri-
jedu Nelly Rosier, komedija u 3 čina od
Hennequina; u četvrtak Moj beby, lakrdija
u 3 čina od Mayoe; a u utornik je kao i
sinoć bio odmor.

Što se tiče samih komada, u ovo je pet
večeri već moglo da bude udovoljeno raz-
rim ukusima publike. Bila je naime zastu-
pana i domaća i slavenska i strana pozo-
rišna umjetnost; izmjenjivala se je ozbilj-
nost i šala, humor i satira, slike iz pučkog
života i iz pariških salona. Osobito je pak
ugodila maloruska pučka gluma »Na posi-
jelu«, novost za Dubrovnik.

Sa egzekucijom može da svak bude za-
dovoljan, osobito kad se uzme u obzir, da
se nije predstavljalo u kazalištu, nego u
dvorani Hrvatskog Sokola. Treba dapače
priznati, da se je u pogledu inscenacije na
maloj i nepodesnoj pozornici činilo sve, što
je bilo moguće. Nu taj je nedostatak bio
obilato nadoknagjen zgodnom razdiobom i

životi svetaca, novene, riječnici, povjesti,
bogoslovlje, kritika, matematika, filozofija,
biografija, literatura zabavna. Mimogred na-
vagjam, da je broj inkunabula 23, jer mno-
gi izginuše za požara god. 1667. Tu je
lijepo zastupana i numizmatika dubrov, i
rimska, što sakupi Q. Kuzmić. Osim ruko-
pisa, inkunabula i libri patrii, još i razno
drugo blago krije se u Biblioteci Male Braće.
Već po smještaju, koga prije opisah, svak
može, uvidjeti da mnoge knjige raznih struka
ona ima. Tek letimice markantnija djela
ovdje ističem. Od povjesti domaće osim
modernijih ona posjeduje: Farlati, Luciusa,
Orbini, Tainera, i sve redom dubrov, po-
vjesničara. Gotovo sva djela slavnog Bo-
škovića u njoj se nalaze, Prvo izdanje Gun-
dulićeve Arijadne, čiju korekturu sam je on
vodio, posjeduje ova Biblioteka, Posve je
rijetki eksemplar, neki hoće da je unicum,
Enciklopedije svih većih naroda u ovoj su
Biblioteci, kao: Nuova enciclopedia popo-
lare, italiana — Torino. — Enciclopedia
tal. — Moroni — 60 svezaka. — Enciklo-
pelija njemačka — Mayer. — Enciklope-
dija francuska; Le grand Dictionnaire Hi-
|storique ou le Melange curiuex de Histoire

|sacree e profane, svez. 8 in folio,

Crkovna povjest dobro je zastupana, kao
|Rohrbacher, C. Fleury, Baronius, Unghello,
|Abat Bercastel. Ovo su auktori rijetki,

 

 

God. IX.

dobrim shvaćanjem uloga, okretnim glum-!mnogo godina. Ostavlja ggju. udovu Vje-

ljenjem i ukusnom garderobom. Personal!

ima vrsnih sila&, megju kojim se do sada u
poduljim ulogama pohvalno istaknuše ggje.
Stipanović, Svoboda-Kešelj i M. Ćirić, te
gg. Hajdušković, Veselinović i Barjaktaro-
vić, a bili su na svome mjestu i svi ostali,
kojih pojedince ne spominjemo; to ćemo
učiniti, kad nam se prikažu u kojoj. podu-
ljoj ulozi. — Prve je i treće večeri glavnu
mušku ulogu izvršio vrijedni umjetnik za-
grebačkog kazališta g. Borivoj Rašković kao

gost, kojemu je oduševljena publika prizna- |

la vanrednu umjetničku sposobnost grom-
kim aplauzom i lijepim lovor-vijencem.

Veseli nas, što odmah na početku ove
prve sezone možemo da istaknemo lijep
moralan uspjeh ovog tako zamašitog i po-
trebitog kulturnog pothvata; nu bolnim sr-
cem gledamo njegovu materijalnu buduć-
nost, a to radi nehajstva i apatije većeg
dijela gragjanstva u posjećivanju predstava.
Ako je toj žalosnoj činjenici uzrok to, što
se glumi u Sokolani, a ne u kazalištu, pi-
tamo: Posjećuje li se kazalište radi lokala
ili radi same stvari? Idemo da vidimo, što
će biti, kada se ova sezona nastavi u ka-
zalištu.

Promocije. Naši sugragjani gg. An-
tun Perušina i Arturo Krekić promovisani
su na čast doktora prava, prvi na zagrep-
skoj a drugi na lavovskoj universi. Čestitamo!

Novi advokat, Naš sugragjanin g.
Miho Obuljen, viši sudski savjetnik, pošao
je u mirovinu. Upisao se je kao odvjetnik
u opsegu zadarske odvjetničke komore.

Imenovanje. Naš sugragjanin g. Ma-
to Knego, poštanski oficijal, imenovan je
poštanskim nadoficijalom i premješten u Ši-
benik. Čestitamo na zasluženome proma-
knuću, a žalimo odlazak ovog savjesnog
činovnika i dobrog gragjanina.

Odlazak italijanskog konsu-
la. Ovdješnji italijanski konsuo g. odvij.
Ugo Sabetta olputovao je ovih dana na
svoje novo mjesto u Casablancu u Maroku.

Promaknuće. Viši kot. liječnik pri
mjesnom Poglavarstvu g. dr. Marcel Wen-
dzilowicz promaknut je u VII. razr. čina drž.
činovnika. Čestitamo !

Trgovačka škola. Današnjim da-
nom počinje redovita pouka u našoj trgo-
vačkoj školi — i ako nije još stigao naru-
čeni namještaj. Upraviteljstvo škole zahva-
ljuje na susretljivosti upravi c. k. nautičke
škole, g. kavanaru Periću, c. k. lučkome
uredu i dijecezanskom sjemeništu, te su
svi pripomogli provizornim namještajem.

Odlikovanje. Naš sugragjanin vrije-
dni pomorski kapetan g. Pero Vukić, zapo-
vjednik Lloydova parobroda »Scutari«, o-
dlikovan je od Ni. Velič. našeg kralja zlat-
nim križem sa Krunom za zasluge. Čestitamo!

Čitulje. U ponedjeljak je preminula
ggja. Ane Miović rodj. Zadjelović, u 3loj
godini, supruga mjesnog veleposjednika
požrtvovnog rodoljuba Hrvata g. Iva Mio-
vića. U utorak pobjed bio joj je priregjen
lijep sprovod.

U ponedjeljak su bili prenešeni iz Za-
dra u Gruž mrtvi ostanci dubrovačkog vla-
stelina g. Jera Zamagne, dvorskog savj. u
m., komornika Njeg. Velič., viteza željezne
Krune III. stepena. U Zadru je proboravio

obične ne spominjem. Svjetska povjest osim
modernijih jesu: Sveopća povjest od en-
gleskih učenjaka, tako povjest od talij. uče-
njaka. Teologije pak pravo carstvo njezino
jest ova Biblioteka, Mnogi sveti oci tit su
zastupani kao većinom svi glavni teolozi,
osobito Franjevačkog reda.

U njoj su sva izdanja »Jugoslav. Akađemi-
je«, »Srpskog Učenog Društva«, te Kr, Aka-
demije u Beogradu. Glavne znanstvene pu-
blikacije hrvatske kao i srpske tu se nalaze.
Isto tako mnoga lijepa djela latinske, tali-
janske, njemačke i francuske literature ona
posjeduje. Najmoderniji dio te Biblioteke
jest filialka njezina: Biblioteka O, U. Talije.
Tu su najnovija djela teologije, filozofije,
sociologije, fizike, matematike, naravoslovlja
i drugih struka, Više od 1000 svezaka ona
ima. | tako, Biblioteka Male Braće u Du-
brovniku, sa svim ostalim knjigama tog sa-
mostana, koje njoj pripadaju, ima preko
20,000 komada.

Znamenitost i važnost ove Biblioteke svaki
uvigja i po cijeloj Jugoslaviji najveće zani-
manje ona uzbugjuje. Mislim, da neima kao
u Zagrebu, tako ni u Beogradu, pravog hi-
storiografa, koji u njoj nije radio. A koji

pak da nabroji one profesore, učenjake, koji

nju posjetiše? Cijela učena društva, odjeli
učenika raznih škola česti su posjetioci nje-
zini, I na sami pogled oni ostadu zadiv-

 

koslavu rogjenu Magrini, kćeri Karlotu i
soma i sinove Matu, Enrika i Saba. Sahra-
njen je u obiteljskoj grobnici na grobištu
»Sv. Mihajla« u Lapadu. — . 1
U Kotoru je preminuo g. Velimir Krneta,
viši sudski kanc. oficijal, Pokojnik je mno-
go godina sproveo u našem gradu,

Pokoj im vječni, a teško ucviljenim po-
rodicama i svojti naše iskreno saučešće.

Profanacija Bondina kazali.
šta. Uzrujanost općinstva. Ono
što se dešava s Bondinim kazalištem, sa-
svim je blago kad bi se nazvalo drskom
prostom profanacijom. Onaj lijepi, elegantno
udešeni Bondin teatar, koji je podigao za-
služni dubrovački gospar, blagopokojni vla-
stelin Bonda, koji je za nj sve svoje imanje
i do zadnje pare istrošio, samo da svom
milom rodnom gradu sagradi dostojan hram
prosvjete — eto je nažalost pretvoren u
prosto kine.matografsko poduzeće! To a da
i ne spominjemo ono, što se za kinemato-
grafskih »prestava« dogagja na materijalnu
a valjda i ma moralnu štetu, kao ovih dana,
o čemu imamo svjedoka. U ono pak, što
se odnosi na materijalnu štetu, nećemo da
zalazimo, jer je to posao u prvom redu
vlasnika loža, da u svome interesu tome
stanu na kraj. .

Dosta smo mučali i podnosili, držeći da
će se dotičnici svratiti sa krive staze i da-
vati Bondin teatar samo u onu svrhu, za
uzvišeni plemeniti cilj, u koji je sagragjen,
ali kad se slijedi sve dalje i gore, i kad
se i sami stranci — kao i ovo dana u Beču
— snebivaju i žale što se od našeg lije.
pog kazališta dogagja, stoga dalje ne mo-
žemo i ne smijemo da mučimo.

Mimoilazimo i to za danas, što nam pišu
i što se po gradu čuje, da nije jedna osoba
već da ih je više u tom kinematografskom
poduzeću, ali ne možemo da mimoigjemo
ruganje sa strane voditelja kinematograf.
skog poduzeća, koji na javnim mjestima
napada vrsno Dalmatinsko Narodno Pokra-
jinsko Kazalište — ovu napokon ostvarenu
blagodatnu namisao zaslužnog blagopok,
dra, Balda Bogišića — i još sarkastičnim
tonom ističe, kako se ovom društvu neće
dati kazalište i da će u Sokolani poslije
treće prestave bankrotovati i da će im se
»... morat sakupljati &oleta da ih se po-
šalje iz Dubrovnika«.

Sve je to prosto provociranje dubrovač-
kog općinstva, pak nije čudo da je zavla-
dala opća ogorčenost. Gospoda od kine-
matografskog poduzeća mogla bi se sjetit
one naše, da ko sije vjetar — žanje buru...

Za vrijeme gostovanja pomenutog dru:
štva u našem gradu, i same kinematograf:
ske »prestave« u Bondinu teatru gragjan-
stvo smatra očitom provokacijom, a da
je ovako to može da svak razborit megju
općinstvom opazi. Do zanimanih je, da se
predusretne provokacija i po tome neugo-
dni dogagiaji, što je opaziti po općem
raspoloženju.

Neinamo pak ni najmanje proti kinema-
tografskom poduzeću, kao takovom, neka
ako će i na desetke kinematografa otvori,
samo nč u Bondinu teatru!

Da ustane blagopokojni Bonda, pak da
vidi što se s njegovim kazalištem radi!...
Svakog pravog Dubrovčanina i sama pomi-
sao na ovo mora da ražalosti i ogorči....

ljeni; a kad im se pak pokažu djela i ru-
kopisi onih dubrovačkih književnika, koje
oni uče na školskoj klupi, ostađu iznena-
gjeni. Mnogi i mnogi fotografski aparati nju
snimiše, mnogi slikarski kistovi nju nasli.
kaše, Zadnji fotograf je snimi g. Damiani,
a nema tome 4 dodine, da sam ja morao
kuo model stati u Biblioteci jednom mla-
dom inteligentnom slikaru Rusu.

Ovo je tek sitni crtež te slavne Biblio-
teke, blijeda slika vrijednosti njezine, Nju
Dubrovčani gragjani, Dubrovčani fratri do.

| dijeliše gradu, samostanu. I mi se snjome

dičimo i mije kao amanet pragjedova svojih
čuvamo: ni zašto ne bismo je pregorili. Ona
novi grad Dubrovnik spaja starim, novi fra.

(njevački samostan spaja sa onim starim.

U tami onih zastora, pri očigledu onih tu.
kopisa, inkunabula, pergamena, pameću na-
šom nizaju se sjene ćelavih, starih fratara,
čija ruka ovo sve prikupi a čiji duh bodri
mlagje fratre na tradicijonalan rad za kijigu
i narod svoj.

U sredini sjene pak Biblioteke Male Braće,
a na očigled dragih djela;isčeznutih genija
naših pragjedova, svegjer2se sastajao mlađi
gragjanin Dubrovčanin, mladi franjevac Du:
brovnika, *e da zorno rađe zažšto sjajniju
budućnost svoje mile domovine.
— tatoo —