Br. 454. govorniku, istomišljeniku, svoju ideju, s nji izradi statut i sve potrebito za utemeljenj velike novčane zaklade, koja je imala oži- votvoriti ovo pozorište i obećao da će od- rediti veliki novčani iznos za zakladu. Bo- gišić se tada zakloni u sjenu na korist ideje, dok ju je širi odbor poprimio u sve potan- kosti. Od toga žalibože ne bi ništa, jer kad odbor učini prvi korak u javnosti, neprista- janje na slogu sa strane zapriječi izvagjanje ove ideje. Ova se Bogišićeva misao, da se materinska riječ postavi stalno na pozor- nicu, gajila ipak i dalje i poslije njegove smrti. Ovdje govornik donosi mnoštvo za- nimivih historičkih podataka o tome kako se u posljednjih 50 godina prije po malo, pa bujno širila materinska riječ u Dubrov- niku i u Dalmaciji i kako se radilo u to vrijeme da se ona pojavljuje na pozornici. To je stvorilo u Dalmaciji povoljnu pod- logu za stalmo namještenje materinske ri- ječi na pozornici, o čemu se radi u Du- brovniku i drugovdje po Dalmaciji. Što se danas čini, to je ideja i djelo Bogišićevo, te govornik kaže da treba Bogišića zato slaviti i pozivlje općinstvo, da mu kliče: Slava! Napokon govornik razlaže, da je sestra Bogišićeva, gospogja Marija Bogišić-Pohl, zadojena istom ljubavi prama jednom i dru- gom plemenu našega naroda, prema Srbima i Hrvatima, postala i ona velikanka srcem i voljom, jer je velikim djelima blagodar- nosti stvorila svome zavičaju, milom Cav- tatu, podlogu za materijalni napredak a u Cavtatu za narod i ostali svijet podlogu za duševni gragjenjem javnog vodovoda, po- ljepšanjem Epidavra, utemeljenjem bibli- oteke i muzeja. Osim toga svojom gospo- gjinskom blagodarnosti bitno je doprinijela k poljepšanju i Dubrovnika. Pri svemu tomu iskazala je najnesebičniju i najčišću ljubav prema svome blagopok. bratu nadijevajući svojim djelima ne svoje ime, nego bratovo ime. Tim je zaslužila veću slavu nego sve slavne dubrovačke gospogje prošlih vje- kova. Ona će nadmašiti i stare rimske ma- trone u onom trenutku, kad su pokazivale rijetke dragulje i vrlu djecu, jer će moći pokazati svoja djela, koja će biti njeni sku- pocjenjiji dragulji i njena vrlija djeca. Govornik napokon završuje, da je ona ovjenčala svoja djela i svoju ljubav prema bratu tim, što je njega upisala kao prvog utemeljitelja Narodnog pozorišta na primorju u Dubrovniku pokazavši se najljubaznijom i najblagodarnijom majkom Narodnog po- krajinskog dalmatinskog kazališta u Du- brovniku i pozivlje općinstvo, da joj kliče: Slava ! Tamo-amo po svijetu. — U Austro-Ugarskoj žive danas oko 52 milijuna duša: Nijemaca ima 12,450.000, Madžara 9,700.000, Čeha 8,850.000, Hrvata i Srba 5,650.000, Poljaka 4,700.000, Rusina 4,200.000, Rumunja 3,400.000, Slovenaca 1,400.000, Talijana 800.000, a drugih na- rodnosti 850.000. Prama tomu u našoj mo- narhiji skoro polovina cijeloga pučanstva pripada slavenskim plemenima, a druga po- lovina pripada svim ostalim narodnostima skupa. — Najveća morska dubina izmjerena je s njemačke topnjače »Planete« u blizini Fi- lipinskih ostrva u Tihom oceanu: 9.780 m. — Nekoji članovi općine Praga prone- vjeriše velike svote, ako je istina što je o- vih dana rekao prof. Masažik: »U praškoj općini krade se sistematski, jer u općini ima oko desetak lopova (?) koji vrše teror nad ostalim«. — U Bukureštu zapalila se u nedjelju esplozijom jedna petrolejska rupa. Vatra je zahvatila 15 drugih rupa. Strašan požar ha- ra čitavom dolinom i brežuljcima. — Propalo je italijansko parobrod. dru- štvo »Societa nazionale« u Milanu, akoprem je uživalo priličnu drž. subvenciju. — Srebro pojeftinilo je u zadnje vrijeme u Londonu za nekoliko postotaka. — Ovih dana na Gibraltaru je padala jaka crvena kiša. Misli se, da je uslijed a- frikanskog pijeska, kojega je vjetar donio. — Na 29. pr. mj. umrla je najstarija že- na u Budimpešti, a valjda i u cijeloj Ugar- skoj: Tereza udova Frana Horvata rogjena pl. Pivonkay, u 114. godini. — Javljaju iz Segedina. da su stanovni- ci sela Pake i Malkopuste naišli na jednog podivljalog čovjeka. Sav je zabataljen, du- tomiti. Mim a Ugarskoj, če: | .| Mjesečni obrok za tursku srećku, koje bu- grmljavinu. Sakriše se u obližnju pećinu, »PRAVA CRVENA HRVATSKA« da, odvjetnik u Zagrebu i Dr. M. Obauljen, gdje puče grom i pećina se odroni. Sve če-| odvjetnik u Zadru. Na sastanku prihvaćena tiri imale su do brzo se udati. Roditelji|je resolucija, da se agenture za prevoz pu- tražeći ih, nagjoše spržena tjelesa pod sti-|tnika koncentrišu u organizaciji »Zadružnog jenaima. — Društvo »Panamerican Association« gradi u New-Yorku palaču, koja će nadma- šiti sve dosadašnje ogromne američke zgra- de. Imati će 74 kata! — Velika gragjevna tvrtka Wollmeyner u Beču, koja je sada gradila oko stotinu ku- Saveza«, i to po sustavu monopola; da se propagiše društvo »Sv. Rafaela«; da se kon- centracijom kapitala, što ga priregjuje emi- gracija, nastoji podignuti blagostanje naro- da. Zaključeno je, da »Zadružni Savez« priopći ove resolucije sa motivacijom svim našim zastupnicima, Zemaljskim Odborima ća, najavila je stečaj. Pasiva iznosi 2,700.000|u Zadru i Ljubljani, te svim zadružnim or- K. Gradnje su obustavljene. — U pruskom Marburgu otrovala se ču- vena slikarica Kurtre. Dva dana kasnije o- trovale su se i njezine dvije sestre. — Turski vojni avijatičar Nuri-beg pro- letio je u aeroplanu iz Drinopolja u Cari- grad za tri sata. Ovo je prvi znatniji lijet u Turskoj. — Povodom kopanja temelja za nove bankovne palače »Am Hof« u Beču naišli su na zanimive ostatke gragjevina stare rim- ske »Vindobonae«. Nagjeni pločnici su od betona priregjenog sa vapnom. Dakle be- ton nije nikakav novi izum, kako bi neki ganizacijama u Austriji. »Zadružni Savez« ima takogjer preuzeti inicijativu za ovo pi- tanje i zainteresovati sve zadružne organi- zacije u ovoj poli monarhije, da se čim prije sazove sastanak zadružnih organizaci- ja u Beču, u svrhu jedinstvenog postupa- nja prama navedenoj resoluciji. Za hrvatsku katoličku štam. pu. Pijevo Društvo za širenje i podupi- ranje katoličke štampe megju Hrvatima ja- vlja svim svojim prijateljima, da je ovih dana dalo u štampu informacione i agita- cione letake. U tim tiskanicama- naći će htjeli, već su ga i rimljani poznali! ovaa sve upute glede širenja hrv. kat. štampe — U bonici u Augsburgu liječnici su mii ideje Pijeva Društva. šili srce jednom mladiću, koji se u samou- Stoga umoljava Pijevo Društvo, da bi mu bilačkoj nakani ustrijelio. Otpušten je zdrav! $€ Svi prijatelji njegovi javili glede narudžbe — Ravuatelj kazališta u Ženevi, Berger, počinio je samoubijstvo. U pismu navagja, da ga je na to nagnalo neprijateljstvo kri- tičara jedne velike novine, — U Parizu stoji na ulicama ovaj oglas: rečenih letaka, Podjedno umoljava Pijevo Društvo makar i za najmanji prinos, da se uzmognu troškovi oko toga podmiriti. Ve- 1 iko bi djelo za katoličku štampu i za ideju Pijeva Društva u hrvatskim zemljama učinio, »Svatovski kinematograf! Vjerenici! Hoćete #9 bi možda podmirio sav trošak oko tih li da u starim danima imate sliku i tačnu uspoimenu na svoje svatove? Ako hoćete, onda dajte svatove kinematografski snimiti, tiskanica. Ovdje mislimo na tolike naše mogućnike, Dobro raširena katolička štampa najus- i t starosti ćete se moći opet vidjeti kao|Pješnije i najsigurnije je oružje u borbi za mladi, zaljubljeni par, koji je pun nade i pogleda na svoju buduću sreću«. Ne zdvajati! Ko na nikakav način ne zna se pomagati, obično pokuša svoju sreću, na posljetku još sa srećkom, i u istinu se taj pokus mnogo puta posreći, naše svetinje. Svaka hrvatska katolička organizacija mo- gla bi osnovati u svojoj sredini posebnu sekciju, koja bi se bavila širenjem naših katoličkih časopisa i novina pa sakuplja- njem prinosa za Pijevo Društvo. To su neke jer se često čuje, da je taj ili onaj kroz noć već učinile i javile se, ali još mnoge nijesu. obogatio uslijed glavnog zgoditka. Najbolje preporuke je vrijedna turska srećka, jer ri- ješi vlasnika u sretnom slučaju sa svojim glavnim zgoditcima po 400.000 i 200.000 zlatnih franaka u istinu svih skrbi, u naj- neugodnijem slučaju mu se pak povrati ve- ći dio za srećku izdanog novca u obliku najmanjeg zgoditka, kojeg svaka srećka mo- ra dobiti, dotično dobije uslijed uvijek ra- stuće vrijednosti turskih srećaka .u dogle- dnom' času takogjer sav svoj novac opet natrag, ako srećku proda. Tako velikih u- godnosti ne nudi nijedna druga srećka i ni- je lutrije na svijetu, koja bi bila sigurnija i nevinija od turskih srećaka. Turske su srećke dakle ujedno lutrija i štediona, zato ju preporučamo svima onima, koji bi rado pokušali svoju sreću bez posebnog rizika. duće vučenje se vrši 1. prosinca o. g., iz- nosi samo 4 krune 75 para. Ko pak hoće dodati još K 1:25, dobije polag još prepo- ručivu srećku talijanskog »Crvenog Križa«, tako da je po tomu dionikom 10 vučenja svake godine. Narudžbe primaju i obavije- sti daju za »Slovensku i Hrvatsku Narodnu Stražu« g. Valentin Urbančić, Ljubljana 16, i svi suradnici u provinciji. Naručujte samo po posredovanju »Straže«, pa nećete biti U kojemgod mjestu ima barem deset pra- vih članova Pijeva Društva, neka se osnuje mjesni zbor, jer će se time moći mnogo lakše naprijed. Za sada imamo samo ne- koliko mjesnih zborova. U tom bi svetom djelovanju mogli najviše učiniti prosvjeti- telji mašega naroda: svećenici i učitelji. Doskoro će Pijevo Društvo imati glavnu skupštinu, pa bi svakako lijepo bilo, da se ma toj glavnoj skupštini nagje na okupu više novoosnovanih mjesnih zborova. Konačno javlja Pijevo Društvo, da će se rečena glavna skupština održavati potkraj mjeseca studenoga ove godine. Odgoda je učinjena zbog priprema za glavnu, skup- štinu. Dan te skupštine biće pravodobno objavljen u svim našim hrvatskim kKatolič- kim novinama, a po mogućnosti i časo- pisima. Članovi Pijeva Društva jesu: Zakladnici: (1000 K jednom za uvijek), utemeljitelji (500 K isto tako) i dobrotvori (200 K isto tako); zatim promicatelji (10 K na godinu), redovni članovi (2 K na godinu); napokon prevareni i oštećeni! učesnici s prinosom od 6 para na mjesec. BG Predbrojnici: jeste li pod. mirili predbrojbu za god. 1913? Sjetite se svoje dužnosti! Sve upute daje i sve prinose prima: Taj- ništvo Pijeva Društva u Zagrebu, Kurel- čeva ul. br. 3, II. kat. Domaće vijesti. vembar: 2/11. 1582, Paulini utemelje prvu hrvatsku gimnaziju u Lepoglavi; — 3/11. 1594. General Lenković osvoji Bihać; — 8/11. 1868. Sklopljena hrvatsko-ugarska nagoda; — 11/11. 1663, Petar Zrinski po- Hrvatska kriza. Kako nam iz Za-|tuče Turke kod Čazme; — 13/11. 1848. Hr- greba pišu, naskoro će se u Hrvatskoj us- postaviti ustavno stanje. Izbori, kako se s raznih strana uvjerava, biće obavljeni na- stajnog mjeseca. Komesar bar. Skerlecz i- mao bi da bude prije izbora imenovan ba- nom. Najavljen je sastanak sviju kotarstih predstojnika, koji će da izvijeste o sadanjem položaju u Banovini, vati osvoje Megjumurje; — 18/11. 1838. O- tvorena prva hrvatska čitaonica u Karlovcu. štva. Pišu nam iz Zagreba, da će se ovo- godišnja glavna redovna skupština Pijeva Društva za promicanje katoličke štampe megju Hrvatima održavat u srijedu 19. o. Sastanak na ,,Zadružnom Sa. wezu““, Pišu nam iz Spljeta: Na 28, pr. mj. držan je na »Zadružnom Savezu« u Spljetu sastanak, koji se je bavio iseljeni- čkim pitanjem. Za ovo pitanje bilo je u zadnje vrijeme osobitog interesa na Save- zu, te je već bilo odregjeno, da se na Sa- vezu osnuje iseljenički odio. Škandal sa »Canadian-Pacifice bio je uzrokom, da se je pospješilo riješenjem ovog pitanja i da se je držao ovaj sastanak, Prisustvovali su istoj sjednici: sa strane »Zadružnog Saveza« Dr. Ivan Bulić i ra- vnatelj Antičević; sa strane »Zadružne Sve- ze« u Ljubljani ravnatelj Traven, sa »Go- |spodarske Sveze« u Ljubljani, ravnatelj Jo- van; za »Putnika« u Zagrebu, uprav. Gu- stim, narodni zastupnik Lupis, Dr. K. Jan- mj. u 4 sata po p. u dvorani »Hrvatskog katoličkog kasina« u Zagrebu (Kaptol br. 87), sa slijedećim dnevnim redom: 1) Po- zdravni govor (potpresjednika; 2) Izvješće središnje uprave i nazornog vijeća; 3) Stva- ranje zaključaka o eventualnim predlozima središnje uprave ili mjesnih zborova; 4) Izbor devetorice članova središnje uprave, te nadzornog vijeća. — Na ovu skupštinu pozivaju se najuljudnije svi društveni čla- novi i prijatelji, osobito oni iz provincije, da svojim savjetom pomognu razvoju dru- štvenog nastojanja, a to tim više, što će se Razne domaće vijesti. Nezako- nito podržavljenje madžarske škole u Rumi izazvalo je po cijeloj Banovini veliko ogor- čenje. Dakle i madžarske Julijanske škole na teret kraljevine Hrvatske!... — Kotorska je općina odlučila sudjelo- vati svotom do 30.000 K u izgradnji veli- kog hotela u Kotoru. — Svi državni umirovljenici i udove pri- maće od 1. Februara dojduće godine pen- siju putem ć. k. poštanske štedionice u Beču. — Daljnim istraživanjem konstatovaše, da je u pošlanskome uredu u Brodarici kod Zadra pronevjereno 110.000 K. Obustavljena su od službe dva poštanska revizora. — Neki seljak u Marini kod Trogira, u svagji s jednom staricom susjedom zbode ju nožem u trbuh, pa hroz sav vrat. Ončas je umrla. — Na vagone redovito u Zagreb dova- žaju meso iz Srbije, od volova prve vrsti, što se dnevno prodaje u gradskim mesar- nicama. Zašto se pozvani ne pobrinu, da se i kod nas dovaža? — U selu Kijevu kod Knina pojavilo se nekoliko slučajeva pjegavoga tifusa. — Huso Kadrić, mesar u Sarajevu, svi- rača Aliju Gušića u svagji udari šakom u ubušnu slabinu tako, da je potonji na mje- stu ostao mrtav. Ubicu odmah zatvoriše, — Čuje se, da je u jednom otmjenom zagrebačkom društvu bivši odjelni predstoj- nik Crnković izrugivao se barunstvu Cuva- jevu. Ovaj, saznavši zato, pozvao -je Crn- kovića na dvoboj. — Porotno sudište u Segedinu osudilo je urednika omlad. lista »Novi Srbin« prof. V. Slajića na 6 mjeseca tamnice i 400 K, ra- di »draženja protiv madžarske narodnosti«!. . — U Prnjavoru u Bosni 19-godišnji se- ljak Gjuro Gavranović iz osvete je ubio braću Joza i Peja Jaldžića. — U Kočevju u Kranjskoj umrla je naj starija žena Kranjske, Jelka Vedervol, u 118. godini. — Raspisan je natječaj na jedan miraz od K 1.380 za god. 1914, iz zaklade ute- meljene od nepoznate osobe prigodom vjen- čanja Nadvojvotkinje Gisele sa knezom Leo- poldom od Bavarske. Molbenice treba ne- posredno opremiti Namjesnišivu u Beču naj- dalje do 15. Dećembra 1913. — Ministarstvo je rata zaključilo, da Ši- benik postane druga ratna luka na Jadranu, jednaka puljskoj. Stalno će u Šibeniku biti usidreno više ratnih brodova, pod zapo- vjedništvom jednog kontreadmirala. — Gjoko Muratović u Mostaru, više puta kažnjen radi naprasite ćudi, ovih dana po- hiti da revolverskim hitcem ubije čobana svoga susjeda, jer stoka naljegla na nje- govu travu. Čoban u pogibiji života za- mahne nožem, i Muratovića ončas usmrti, Zatim naleti na čobana njegov brat, da ga osveti, ali i ovoga teško nožem rani. 18-godišnji čoban sam se prijavio vlasti; bje stavljen u istražni zatvor, Muratović pokopan a brat mu prenešen u bonicu. -- Raspisan je natječaj na jedno mjesto lučkog peljara u Gružu. — Izravne tarife za Dalmaciju, kojima se Trst silno protivi, jer na štetu naše po- krajine crpi od nje godišnje ogromnu ko- rist od dva milijuna kruna, rijet bi, da će napokon bit ukinute. Gradska kronika. Dan mrtvih. Vrijeme je bilo sasvim lijepo, te je cijeli dan, kao i uoči dana imr- tvih, po svim grobištima obilazilo mnoštvo naroda, da resi grobove -i uzdiže molitve za upokoj svojih milih pokojnika. Prva predstava u Bondinu teatru. Danas nastavlja svoju sezoru u Bondinu teatru naše narodno dalm. kazali- šte Vojnovićevom pjesmom u prozi: Gun- dulićev san, sa glazbom takogjer našeg su- gragjanina g. Andra Mitrovića. Za vrijeme ove stanke naučila je naša vrijedna družina nekoliko novosti, megju kojima i lijepu Čorovićevu sliku iz ženskog svijeta u Bo- sni: »On«. Ovaj uprav akvarel, kako ga na- zvaše kritičari, slika nam život ondješnjih begova i mladih djevojaka, Glazbu za sliku napisao je Dubek. Originalno je da u ko- mađu nema ni jedne muške uloge. Sutra krasna pučka gluma sa pjevanjem Lijepa Bunjevka. Obje su presdtave izvan predbrojbe, U utorak nastavlja se predbrojba Nušićevim »Svijet«. Blagosov novog parobroda. Po svoj prilici prispjeće u srijedu jutro, 12. o, mj, ma putu iz Kardifa pred mjesnu lu- ku novi veliki dubrovački parobrod »Du- brovnik«, društva »Naprijed«, Isti dan biće | God. IX. po starom dubrovačkom običaju obavljen svečani blagosov, a za tijem će proslijediti put Mletaka. Čitulja. U subotu je preminuo u Tr- stu, gdje je bio i nastanjen, naš sugragja- nin g. Mato Grošeta, namjesništveni tajnik u m. Bio je vrijedan, dobar domaćin, po- znata ličnost. Laka mu zemlja! Zabava u ,,Zadruzi““, Suira u ne- djelju 9 ov. mj. priregjuje »Hrvatska Ra- dnička Zadruga« domaću zabavu za svoje članove. Početak na 7 ura u večer. Predstava vrijednih naših di. letanata. Požrtvovni mjesni pozorišni diletanti dali su u nedjelju u Sokolskoj dvo- rani francusku operetu »Mamselle Nitouche«, u korist rezervnog fonda Narodnog Dalm. Kazališta, pod nadzorom i rukovogjenjem istoga. Ob ovoj melodioznoj opereti već smo govorili prilikom prve predstave, koja se tako svidila, da su ju eto po treći put davali. Uspjeh je u svakom pogledu bio dobar. Uloge su sasvim dobro izvedene, e bi rijeti kao da su to pravi glumci. Glavnu ulogu »Denisu« odigrala je kao gost gca. M. Hrvojić, vrsna operetna pjevačica. Ovom prilikom vidjeli smo i nakoje nove diletan- te, koji pokazaše dovoljno spreme i shva- ćanja. - Dubrovačka omladina, koja i ovom zgo- dom nije žalila truda ni vremena, zaslužuje svake pohvale i priznanja, gdje nastoji i ulaže sve sile, da što bolje podupre ovu novoustanovljenu prosvjetnu ustanovu. Bilo joj na čast, a drugim na izgled! Na izjavu kotorskih sokolaša radnika, koju donosimo na drugom mjestu, opaziti nam je, da g. Ferdo pl. Ghetaldi ne samo što nije protivnik radništva u Hrv. Sokolu, nego je dapače uopće pravi iskreni prija- telj radništva, jer ga kao no ti našeg su- gragjanina dobro poznamo. Za sve vrijeme i dok je bio u ovdješnjim našim društvima, zbog pohvalna rada i požrtvovanja zaslu- žio je svesrdnu pohvalu. Društvu za poljepšanje gra- da. Uzduž ceste koja s Boninova vodi u Lapad, poravnalo se je nabačenu sovrnju i zemlju, i tijem prilično uredilo, što treba priznati i pohvaliti. Ali zašto su oko spo- menika pok. D. Vlaha Marčinka ogradili kamenjem i tim napravili udubinu? Sada izgleda kao grob, a osim toga uslijed kiše nakupiće se u udubini vode, što će biti ne samo grdesija već se i pogibeljne mušice i komarci sakupljati, Pomenuti je spomenik zbog podignuća ceste ostao sasvim ispod pula. Nadamo se, da će zaslužno rečeno dru- štvo, dogovorno s vlasništvom, podignut stečak na livel, kao što je i prije bio. Porota. Zasjedanje porotnog sudišta u Dubrovniku otvoriće se dneva 1. Dećem- bra. Predsjedateljem odregjen je predsjednik g. Spasoje Merlu, a njegovim zamjenikom savjetnik g. Nikola Costa. Postalia. Čuditi se je, zašto su di- gauli poštansku škrinjicu kod knjižare Pre- tner & Tošović. Na rečenom je mjestu naj- potrebnije da bude, gdje je i odavnina bi- la, a u blizini je više ureda i trgovina. Dobro je, što su namjestili nekoje škrinjice, gdje do sada nijesu bile, ali na pomenutom mje- stu svakako treba da ju se opet postavi. Moiimo Upraviteljstvo Pošte, da bi što br- že udovoljilo ovoj opravdanoj želji. Nasukao se dubrovački paro- brod. Ovdješnjeg parobrodarskog društva »Unione« parobrod »Federiko Glavić«, do- lazeći iz Odese, nasukao se uslijed jake struje na plićini kod Bremerhavena. Sedam mu je remarkera odmah došlo u pomoć. Poslije podne već je bio izvučen bez vid- ljivih šteta. Za spasavanje traže četiri hi- ljade lira šterlina. Pošto je to pretjerana svota, naročito će povjerenstvo da ustanovi iznos. Ispiti osposobljenja za opće pu- čke i gragjanske škole s nastavnim jezikom hrvatskim započet će u Dubrovniku na 20. ovog mjeseca. Iz hrv. pjev. društva ,,Gundu. 18644, Doba je godine kada se po društvi- ma opaža života ili bolje počinje društveni život, pak i u našem »Gunduliću« već se spravljaju, da proslave dan Sv. Cecilije, a istodobno da pruže svojim članovima po domaću malo zabave, Razumijeva se, da će to biti početak nizu još i drugih sličnih za- bava, što uprava nastoji da priredi svojim članovima.