Br. 455. Kako pariške novine donose, usprkos sviju oprovrgnuća da će u iste vode otploviti i nekoji austrijski ratni brodovi. Kaže se, da se ovom kombinovanom ekspedicijom hoće da izvede pritisak na Grčku, da umanji svoje tražbe u pogledu otoka. Pred Rhodo- som biće i trojni sporazum dovoljno zastu- pan. »Petit Parisien« veli, da je izašiljanje italijanske ratne mornarice očito u savezu sa krstarenjem francuske i engleške ratne mornarice u Sredozemnom moru. Cilj je Italije, da u onim krajevima učvrsti svoj upliv i zato hoće da vrši pritisak na Grčku. Vijesti iz naroda. Iz Sugjurgja na Šipanu. Već je dobar broj godina, da se borimo za redovitu uspostavu poštanskog ureda, skopčanog zajedno sa pristajanjem poštan- skog parobroda u našem mjestu. C. k. Rav- nateljstvo pošta i brzojava uvidjelo je, da je naše nastojanje zbilja opravdano, pa je djelomično udovoljilo našim zahtjevima, otvorivši u našem mjestu poštansko sabi- ralište. Ali mi nijesmo mogli nikako biti zadovoljni sa ovim djelomičnim ispunjenjem naših želja, jer nikako ne udovoljava našim zahtjevima i potrebama. Što više, uspostd- vom poštanskog sabirališta mnogo se je toga i pogoršalo u bizom poštanskom sa- obraćaju, pa je zbilja suvišan cijeli onaj tro- šak, što se danas izdaje za poštansko sabi- ralište i plaćanje vrlo nemarnog i drzovitog seoskog listonoše i ako postoji fakat, da bi se s istim troškom mogao lijepo namjestiti poštanski ured u Sugjurgju. Pogoršenje u brzom poštanskom saobraćaju sastoji se u tome, što seoski listonoša Koporčić znade držati poslane novce po nekoliko dana dok ih predade, kako da bi to zavisilo o nje- govoj visokoj milosti, a pakete neće nikako da nosi u Luku Šipanjsku, tako da ovi ne- mogu biti poslani nego samo u utornik i petak. Takogjer teška srca nosi pakete, što stignu u Luku Šipanjsku i ako je izvjestio sadašnji činovnik kod poštanskog sabirali- šta, da to »ide u redu«. Mi mu ovdje otvo- reno izjavljujemo, da je izvjestio neistinito i da je vrlo žalosno, da jedan Sugjuranin radi tako i proti svojim i proti mjesnim interesima. U ostalom mi ćemo se s ovim opet i brzo pozabaviti kao i s tim, što nam se šalje često pošta po nekom bosonogom i zamazanom dječaku. Da se sve navedeno ispravi i svede u redovit svoj tijek, mi smo ponovno učinili molbu za uspostavu redovitog poštanskog ureda u našem mjestu, pa ako svi znaci ne varaju, reklo bi se, da se ć. k. Ravnatelj- stvo pošta i brzojava sprema, da udovolji našim željama, a mi ćemo mu na tome biti harni. Megjutim neki »ozdo« nanjušiše, da se ovo sprema, pa udariše u dvostruke razlomljene diple, da stvar ometu. Megju ovim se osobito ističe M. M. iz Luke Ši- panjske, koji se već razbubnjao na sav glas, da ako vlada i bude voljna, da uspostavi redovitu poštu u Sugjurgju, da će on to omesti i zabraniti. Na ovakova nešto morao bi se čovjek nasmijati, da se taj čovo umi- šlja tako velikim, pa ćak zapovijeda mini- starstvima i poštanskim ravnateljstvima! Ali to nije tako, jer i ako je ovaj vrlo sitan prema onome, što se on umišlja, ipak je on kadar odmagliti put Zadra, da ometa ovu stvar pa da dovede i neke nažalost Sugjurane na lijepak, da ga podupiru u tom nedostojnom poslu. Mi zato dostavliamo ovo putem novinstva slavnom Ravnateljstvu do znanja, za daljno znanje i ravnanje. Tvrdo smo uvjereni, da će »njegove« pod- mukle bombe opet tresnuti o njegovu glavu, a »on« bi megjutim dobro učinio, pa se malo, konsultirao kod kojeg specijaliste i pozabavio se svojim mrvicama. Mi mu pak poručujemo, da se umiri dokle mu je na vrijeme, a što je najglavnije, da se ostavi onih blatnih riječi, kojima se na nas nabacuje. Gosparu M., umiri se i sjeti se »ona tri prsta!« — Sugjurani. Domaće vijesti. izbori u Sućurou. Ovih dana na općinskim izborima u Sućurcu pravaši su pobijedili na čitavoj liniji, Protivnici ne u- sudiše se ni prikazati. Skupština slavenskih djaka. Prošlog su utorka održali u Beču češki dja- ci veliku sknpštinu. Prisustvovali su i ostali slavenski djaci. Usvojenom se rezolucijom traži: drugo češko sveučilište u Brnu, slo- vensko sveučilište u Ljubljani i reciprocitet hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. Na ulici = je nastao sukob izmegju slavenskih djaka i _ njemačkih burševa. Redarstvo ih je rastavilo. Za naše pomorce. Hvalevrijedno su vrli zastupnici Hrvatsko-Slovenskog Klu- ba, po g. Matku Mandiću, upravili interpe- laciju na Ministra Trgovine, u kojoj su ista- kli, kako je naredba, kojom se dopušta tu- giinima uprava našijeh parobroda, sasvim protuzakonita, nerazborna, nepravedna, po- nizujuća; kako je ista posljedica nerazbor- nog načina podučavanja u nautičkim ško- lama; kako nadasve ne pruža učenicima onu praksu, skoje su bili glasoviti stari naši kapetani. Traže u interpelaciji, da se škole bolje urede, a nadasve da se otvori koja nautička škola u Istriji i u Trstu, gdje nema niti jedne sa nastavnim našim jezikom. Hrvati katolici! Tajništvo Pijeva društva pozivlje sve vrsti katoličkih hrvat- skih organizacija, da podupru svim svojim silama našu katoličku hrvatsku štampu. Pijevo bi društvo željelo u najužoj vezi sta- jati sa svim našim organizacijama, u ko- liko one rade za procvat katoličke štampe. Stoga ona pozivlje te organizacije, da mu se jave, da se uzmogne u jednu ruku ure- diti sustavna borba protiv nećudoredne i bezvjerske štampe, a u drugu ruku da se uzmogne većma raširiti, podići i podupri- jeti naša katolička štampa. Zbog sistema, o kojem ovisi svakako i stupanj uspjeha, upravlja Pijevo društvo taj poziv na sve naše organizacije. Dosad kod tog nije bilo sistema, pa otuda i toliki napredak protu- vjerske štampe kod nas Hrvata. Nadalje Pijevo društvo moli sve hrvatske katoličke organizacije, da se u nj začlane i organizaćije kao take i svaki njihov član za sebe, — a sve prema imućstvenim pri- likama. Makar dao svaki Hrvat katolik i najmanji novčani prinos za Pijevo društvo, sabrala bi se svota, kojom bi se vanredno mogao poduprijeti katolički naš pokret. Budući da će se dneva 19, ov. mj. odr- žavati u Zagrebu glavna skupština Pijeva društva, umoljavaju se sve organizacije, koje kane toj skupštini prisustvovati, da se odmah jave. Isto tako neki se jave zbog eventualnih informacija i svi oni prijatelji katoličke štam- pe, koji žele ili kane osnovati mjesni zbor Pijeva društva u svom mjestu. Članovi Pijeva društva jesu ovi: zaklad- nici (1000 K jednom za uvijek), utemelji- telji (500 K isto tako) i dobročinitelji (200 K isto tako); promicatelji (10 K na godinu) i pravi članovi (2 K na godinu); napokon učesnici (6 para na mjesec). Sve informa- cije daje i sve prinose prima: Tajništvo me društva, Zagreb, Kurelčeva ul. br. 3. n»Čobanske pjesme““, Primamo iz Spljeta: U br. 44 ovogodišnjeg »Dubrov- nika«, oglasio se g. K. kritizujući moje ne- davno izdane »Čobanske pjesme«. Zapravo kritika je dozvoljena, ali g. K. je svojom kritikom pokazao, da ne poznaje uopće stvar, koju je pokušao kritikovati. G. K. se čudi mom kratkom uvodu o »Ravnim Kotarima«. Pjesme su narodne i za narod, a marod ne voli dugih uvoda, ili bolje gnjavaža, dok svakom dalmatincu, osobito poznavaocu narodnih pjesama ni- jesu tugji »Ravni Kotari«, kao gosparu K., koji se nije valjda prošetao dalje Ploča ili Pila. A kao ni Ravni Kotari, tako ni jezik, koji se govori u onome kraju, nije poznat K., što nije nimalo laskavo po g. kritičara. Naša inteligenca nažalost proučava tugji jezik i znade proputovati tugje krajeve, zato se i ne treba čuditi, da g. K. i ne razu- mije hrvatski jezik, kojim govori naš »ko- tarac«. Ali g. K. je htjeo pokazati, da ne- poznaje ni književni hrvatski jezik. U nje- govoj kritici piše: »zbirki pjesama«, »uvod na jednu novu zbirku«, »jezik nije konse- kventan primjenjen« i t. d. Inače »čobanske pjesme« nijesu bile nigdje objavljene, a dopale se i pučkom pjesniku g. Juri Kapiću, koji ih je obećao preštam- pati i u »Pučkome Listu«. Bit će koji drugi razlog, da peče g. K. — Valjda zato, što »čobanske pjesme« imaju hrvatski karakter, ili pak zato, što su čo- banske, pa ne miriše njegovom aristokrat- skom nosu! — Frano Zenko Donadini. Razno domaće vijesti, | zagre- ne dobi bačko je općinsko zastupstvo jednoglasno | primilo rezoluciju za glagolsko bogoslužje | u crkvama, pridružujući se zaključku vijeća općine Spljeta. — U nedjelju je otputovao komesar bar. Skerlecz u Budimpeštu, da nastavi sa gro- fom Tiszom pregovore o hrvatskoj krizi. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« na dva mjeseca leške tamnice, pooštrene | postom svake nedjelje. — Nadbiskup-koadjutor dr. A. Bauer da- rovao je 4.000 K u korist spomenika bla- gopok. biskupu Strossmayeru. —,U Zenici u Bosni opet je konstatova- no šest podozrivih slučajeva kolere. Prema tome ondje je sada 10 bolesnika i 2 bacilaša. — U selu Biskupiji kod Knina hara škr- let. Postavljene su straže, da niko ne smi- je vani, niti ko njima u selo. U drugom pak selu Kijevu je tifus. U Fojnici u Bo- sni širi se škrlet. — U Sutivanu na Braču primljena je u službu kao općinski liječnik jedna dokturi- ca iz Česke. — U Beču se ovih dana obdržava biskup- ska konferensa, pod predsjedanjem praškog kardinala. Prisutno je 14 biskupa. — Tvornica konservirane ribe Braća Mar- dešić na Komiži piše uredima u Dalmaciji njemački! Puste li narodne svijesti ! — Gostioničar Ivo Novaković u Budvi i neka Tere Radman uapšeni su i zatvoreni, jer njihov nezakoniti 16-mjesečni sinčić na- gjen udavljen u sobi. Javljaju, da ga je No- vaković udavio za vrijeme časovite njezine odsutnosti iz kuće. — U kazalištu Rosetti u Trstu održana je u nedjelju skupština talijanskih djaka za talijansku universu u Trstu. Na ulici se ra- zviše demostracije. Redarstvo ih je rasprši- lo i mnoge uapsilo. — Svi predsjednici čeških društava po- štanskih činovnika položiše čast. Ovo se smatra znakom predstojeće pasivne rezisten- cije, s toga što nije uvedena službovna pra- gmatika. — Obustavljena su od službe četiri ra- čunarska činovnika u Zadru, povodom ve- likog pronevjerenja poštara Rešetke u Bro- darici, o čemu izvijestismo. Novine sad do- nose, da se u popisu Rešetkinih vjerovnika nalaze kao dužnici za ogromne svote živi i mrtvi vrlo visoki činovnici i njegovi pred- postavljenici ! — U Pazinu u Istri otrovala se octenom kiselinom djevojčica Erminija Grubiša. Po- žalivši svoj čin, primila je Svetotajstva i u- mirla. Uzrokom je ljubav. — U gradskoj upravi na Senjskoj Rijeci otkrivene su nove zloporabe. Uprav. grad- skih daća, Ravarsi, obustavljen je od službe. — Vlada je prikazala osnovu zakona, ko- jim se uvagja oprost: od biljegovnih pristoj- ba i kojim se ona odriče vrhovnog vlasni- štva prigodom diobe obragjivih općinskih dobara u Dalmaciji. — Oprema trgovine za Bosnu preko Bo- sanskog Broda obustavljena je zbog prena- trpanja prometa. — Danas se otvara telefonski spoj Dal- macije sa Banovinom, preko Bosne, ali uz prekomjernu cijenu. — Stječaj tvrtke Braća Mrčić u Sarajevu najavljen je sa 1,600.000 K pasiva. — U Zadru sve se to više širi dječja bo- lest škrlet. Zbog wa zatvorene su pučke i srednje ondješnje škole. — Kapetan parobroda »Šibenik« društva »Dalmatia«, zeam Gottivald, putujuć iz Spljeta za Šibenik, htio je u svojoj kabi- ni da poto samoubijstvo. Revolverska mu je kugla ostala zabita u prsima. Ozleda je akše naravi. Uzrok nije poznat. — Na parobrodu »Sofia Hohenberg« u Trstu umro je jedan mornar od kuge. — Kapetan talijanskog parobroda, koji e kako javismo u Metkoviću ubio ni kriva ni dužna Pera Jurakovića, nadglednika pri ukrcavanju ri ubojica je svezanih ruku u pratnji oružnika otpraćen u Italiju. — Austrijsko-bosanska banka u Sarajevu osniva novu banku u Mostaru: »Hercego- vačka banka, dioničarsko društvo«. Živa je istina, da svati naručnik turske srećke mora dobiti! U sretnom slu- čaju iznosi zgoditak 400.000 ili 200.000 zla- tnih franaka, u s... ugodnom slučaju 000, 10.000, 4000 franaka itd., u uajne- ugodnijem pak mora dobiti 400 franaka. Za tursku srećku, koje buduće vučenje se vrši 1, prosinca o, g, izdan novac dakle nije nikako izgubljen, kaošto na primjer po bezuspješnoj igri u lutriji, nego čini sigur- nu glavnicu, koja se iže sa uvijek ra- stućom vrijedn turskih srećaka, Upravo sebne i velike važnosti ke da naručnik urske srećke već po uplati prvog obroka ima isključivo (00 igranja do zgoditaka ME bez svake nadalj- mapiranja tursku srećku, odlučili su se m ni obroci sa samo 4 krune 75 para. pal jesečno k k hoće uplaćivati m dobije g turske srećke križa, Gradska kronika. 15. Novembra 1813. Posljednji uzlet dubrovačke slobode izvrši se 15. novembra 1813. Ovog znamenitog dana bi istaknut dubrovački stijeg u drevnom Epidauru, a današnjem Cavtatu i pozdravljen gruvanjem topova sa engleske fregate »Bacchant« Istog dana bi postavljen za »Privremenog Guber- natora Dubrovačke Republike« Vlaho Ka- boga i to saglasnim pristajanjem sakupljene vlastele i puka pa komodora Hoste-a kao raprezentanta engleske vlade. Na ovaj način opet oživje Dubrovačka Republika i to ne u glavnom gradu, gdje još gospodovahu Francuzi nego, čudnim stjecajem historije, u Cavtatu, na vrelu gdje prvom proklija klica velikog dubrovačkog stabla slobode. Ovim cerimonijalnim aktom dobi Republika opet udjela u internacijonalnom političkom životu. Borba što se sada nastavi izmegju dubrovačke vlastele, osobito napomenutog | Vlaha Kaboge, Dživa Natalića i Pijerka Bu- nica i dubrovačkog puka s jedne strane, a Francuza s druge, svrši kapitulacijom fran- cuskog generala Montricharda i sa izvješe- njem zastave sv. Vlaha na Orlandu. Ali ge- neral Milutinović, koji je pomagao ustan- cima pri tjeranju Francuza, skine bijelu za- stavu Republike sa Orlandova stupa i po- digne austrijsku, a bečki kongres izruči definitivno Dubrovhik sa teritorijem austrij- skom ćesaru Franu I. Odlikovanje veleuč. m. p. O. Urbana Talije. Prošle Nedjelje u pro- storijama mjesnog franjevačkog samostana, cvijećem i zelenilom ukrašenim, Presvijetli Prepošt. Biskup dr. Josip Marčelić u prisu- stvu predstavnika dubrovačkog kaptola i kle- ra, te svih malobraćana, biranim i zanosnim riječima istaknuvši rad veleuč. O. Talije na znanstvenom polju, a kao starješine samo- stana i nastavnika mladih franjevaca, kojim stavi ma srce, da se uvijek drže naputaka svog vrlog lektora, okiti mu prsa srebrenom medaljom, kojom ga slav. vlad. Sv. Otac Papa Pio X odlikovao. Ovom odlikom spo- mene Presvij. Biskup, da je počašćen naš franjevački samostan, koga je on starješina, i cijela redodržava sv. Jeronima, koje je on član. O. Talija nježnim riječima zahvali Pres. Biskupu na visokom odlikovanju od Njeg. Svetosti i završi pozivljajuć prisutne, da š njim skupa izmole Oremus pro Pontifice nostro itd. Nj. Uzoritost kardinal Merri del Val u popratnom pismu upravljenom Pre- svij. Biskupu ističe kako se redovnicima ne običavaju davati odlikovanja, ali zbog osobitih zasluga Veleuč. O. Talije, da je Sv. Otac iznimno mu dao ovu medalju. Ona je naročito kovana. S jedne je strane urezana slika Sv. Oca a s druge strane ime i prezime odlikovanog s nadnevkom 17 ok- tobra 1913. Radujemo se i mi Veleuč. i Mp. O. Ur- banu Taliji, živom željom, da ga Svemo- gući poživi na mnogo ljeta, i svojim neu- mornim radom kao do sad, tako i unapri- jed bude na čast i diku redu i domovini ! imenovanja. Bivši predsjednik du- brovačkog a sada spljetskog okr. sudišta, dvorski savjetnik g. Mato Bojanić, imenovan je predsjednikom zemaljskog sudišta u Zadru. Naš sugragjanin domobranski major g. Bottner, posade u Šibeniku, imenovan je podpukovnikom. Ovdješnji sudski zemaljski savjetnik g. Nikola Costa imenovan je prizivnim savjet- nikom za Dubrovnik. Naš sugragjanin g. Antun Krespi, surad- nik zvaničnog »Sarajevskog Lista«, imeno- van je u IX. činovnom razredu u definitiv- nom svojstvu. Profesor ovdješnje nautičke škole g. dr. Josip Aranza imenovan je upraviteljem mje- sne dvorazredne trgovačke škole. Srdačno čestitamo! Posljednja No64. Hrvatska Dile- tanska Pozorišna Družina priregjuje sutra veče u Bondinu kazalištu predstavu u ko- rist Narodnog Dalmatinsko, Kazališta. Predstavljaće se omiljeni hrvatski istorički igrokaz u 5 činova »Posljednja Noć«, napisao Janko Jurković. Kroz čitav ovaj igrokaz upravo poetičkim riječima provejavaju se ideje o patriotizmu i kmetstvu. Osobito se doimlje IV, čin zbog = runa, uzvišenog svoga stila. Igrokaz je najbolji uspjeh postigao na zagrebačkoj pozornici kao i na svim drugim pozornicama, na ko- jima se do sada prikazivao. U Dubrovniku su sa odličnim uspjehom diletanti dvaput | prikazivali ovaj igrokaz. Bogata odijela na- | ročito su za ovaj komad priregjena po kroju | prikazana onoga doba. Sutrašnjoj predstavi naših po-| v Pokrajinskog | God. IX' zorišnih diletanata sudjeluje takogjer i ne- kolicina članova Nar. Dalm, Pokr. Kazališta. Položili ispit, promocija. Naš sugragjanin g. Dragutin Tolentino, nećak gg. dra. Salomona i braće Mandolfo, polo- žio je na 8. o, mj. na zagrebačkoj universi treći rigoroz sa dobrim uspjehom, a danas slijedi njegova promocija na čast doktora prava. G. Oskar Zglav, sin g. prof. Mata Zgla- va, položio je na zagrebačkom sveučilištu drugi drž. (sudstveni) ispit. Srdačno čestitamo ! Blagosov novog velikog du- brovačkog parobroda. U srijedu u jutro prispio je pred gradsku luku, na putu iz Barry-Docka u Engleskoj, novi ko- losalni parobrod, dubrovačkog parobrodar- skog društva »Naprijed«, svečano iskićen zastavama, pozdravljajući grad, na što sko- pna bje otpozdravljen sa nekoliko hitaca. Pošto je more bilo prilično uzburkano i jak vjetar, te Di uzvanicima bilo neugodno na nj se prevažati, stoga je proslijedio u Gruž i usidrio se na ušću luke. Ovo je najveći parobrod društva »Napri- jed«. Nadjenuto mu je ime »Dubrovnik«. Izgragjen je prošle godine u Sunderlandu, na poznatom svjetskom brodogradilištu »The Northumberland Shipbuilding C.o Ltd.« Nosi 7.750 tona tereta. Plovi regularnom brzinom od 11 milja na sat, što nije obično kod ovako ogromnih teretnih parobroda. Zapada oko 1,200.000 kruna. Na njemu je oko 30 osoba službujućeg personala. Dug je 380 engl. stopa, širok 49 a visok 29!/g, Prvi je kapetan .g. Mato Karaman, drugi g. Niko Baule, takodjer naš sugragjanin, a treći je kapetan g. J. Larsen iz Hamburga. Poslije podne u 3 sata slijedio je sve- čani čin blagoslova, koji je obavio vič. g. Don Ivo Marinović Bilo je oko 60 uzva- nika, gospogja i gospode, koje je prevažao zasebni parobrod »Soko«, takodjer svečano iskićen. Kumovali su: gospogja Marija Ca- stropil (supruga jednog od upravitelja dru- štva »Naprijed« g. Iva kap. Castropila) i gosp. donačelnik dr. Antun Pugliesi. Preko svečanog čina bje izvješena u glav- noj dvorani slika našeg zaštitnika sv. Vlaha i blagosovljena. S desne strane ove slike postavljena je slika grada Dubrovnika, a slijeve Gruža. Preko šampanjca održala je ggja. kuma zanosan lijep govor, a za tijem takodjer gosp. kum, radujući se na ovako ' sjajnom procvatu i napretku našeg dubro- vačkog parobrodarstva, koje služi na ponos i diku slavnog nam grada i požrtvovne vri- jedne gospode upravitelja. Zgodno spo- mene, da same dvije riječi: Dubrovnik i Naprijed mnogo znače koliko u prošlosti toliko u sadašnjosti. Govori bjehu popra- ćeni jednodušnim »Živjeli!«, »Živjela go- spoda upraviteljil«, »Živio vrli komandanat Karaman!«, na što s palube bje ispaljeno više hitaca. Parobrod je uveče, pozdravljajući Gruž i grad, otplovio put Mletaka. Svakom srećom! I unaprijed dubrovačko parobrodarstvo sve to bolje cvalo i napre- dovalo! izmišljotina. Neke su novine, a na- dasve »Riječke Novine«, javile, da će pri otvoru crkve sv. Vlaha u Zagrebu prisu- stvovati naš presvij. biskup sa svojim kap- tolom, i da će istoj crkvi darovati moći sv. Vlaha. Dok su novine na daleko to raz- nijele, čudimo se da je istijem masio »Du- brovnik«, koji je veoma lako mogao da raspita, što je u stvari. Da je priupitao bio bi obaznao što slijedi: Istina je, da će pre- svij. biskup osobno prisustvovati svečanom otvoru crkve sv. našeg parca, koju su hva- levrijedno sa velikim troškom podigli. iisti- na je takodjer, da će tom prigodom istoj crkvi darovati prikladni relikvijar sa moći- ma sv. Vlaha; ali sv. moći, biva sitni ko- madić, darovaće isu presvj. biskup iz zali- he moćiju, koje Qrdinarijat posjeduje, a na- ravno nikome se nije ni snijevalo, pa ni presvj. biskupu, da tiče sv. moći, a mnada- sve one sv. Vlaha, koje su položene u na- šemu moćniku. Samo opaki i zlobnici mo- gli su da zamisle, e bi se mogle oskvrnuti sv. moći velikog našeg