Br. 457.

toga smo prekinuli sa starim i svetim ve-
zama prijateljstva, stradali smo, bez ikakve
lične koristi, nego priličnom matetijalnom
štetom, što svjedoče svi izboti, koji su se
desili od početka ovoga vijeka.

Naša su braća »gjeneralaši« u Primorju iz-
nosili i hrabro vojevali za D.ra Drinkovića,
i da nije bilo Vrgorca, eto slave: oni su i-
mali tvrdog ukopavanja po sudima, bilo je i
globa, a zahvala im je da smo — gjeneralaši!

Dr. Drinković, koji uzvisuje svoj negi-
bljivi, neslomljivi značaj, imao bi kazati,
kad je djelom taj značaj dokazao: ili onda,
kad nas.je hvalio kao kremen-pravaše, ili
kad nas nazivlje »gjeneralašima«.

Dr. Mate! Tvrda ti vjera naša, mi Dubro-
vački »gjeneralaši« niti odobravamo, niti će-
mo odobravati sistem vladajući u Austriji dok
ne ugje u narodnu kolotečinu, dok ne iz-
vojštimo prava napisana u našem programu;
ali nećemo takodjer da budemo zastavica,
skojom maha simo i tamo svaki udarac vjetra.

Sad smo Doktore na čistu: mi »gjenera-
laši« rekosmo našu, od koje odustati nećemo,
a ti dipli i gjeneralaj do mile volje!

Tamo-amo po svijetu.

— U podružnici Austro-Americane u Bro-
dyu ustanovljeno je po oblastima, đa su u
6 mjeseca otpremili do 90.000 iseljenika!

— Na prvom vučenju razredne lutrije u
Beču, glavni zgoditak od 60.000 K dobila
je srećka br. 20.338, srećka br. 93.200 do-
bila je 20.000 K, br. 23.672 dob. 5000, a
br.' 63.538 i 763.98 po 2000 K.

— Ured »Veritus« javlja, da je u sep-
tembru ov. god. nastradalo 19 parobroda i
24 jedrenjače. Utopila se je trećina mom-
čadi i putnika.

— U Odesi umro je milijunaš Kodrian.
Živio je 17 godina sasvim povučen od svi-
jeta. Umro je od gladi.

— Nastajnog mjeseca biće predan pro-
metu Nevjorški vodovod. Izgradnja zapada
708 milijuna maraka; opsiže dužinu od 205
klm. Radilo je kroz sedam godina 17.240
radnika.

— U jednoj Varšavskoj kafani policija
je uhvatila 89 trgovaca djevojaka. Uhvatiše
i njihova poglavicu Silbermana, koji je sto-
pro stigao iz Argentine.

— Supruga poštara Smidta u Briksenu
rodila je ovo dana triđeseto dijete!

— U Londonu ima 16.000 redarstvenika,
za koje vlada troši 6,000.000 dolara godi-
šnje. U ovom glavnom gradu Engleške ima
pak preko šest hiljada osoba, koje spavaju
na otvorenu zraku, jer nemaju kuće ni ku-
čišta.

— U Engleškoj kroz ovo zadnje polu-
stoljeće pomor od sušice povisio se na 60%:

— U aprilu o. g. u Beču osudiše Talijanca
Maria Sterle na 5 godina tamnice, radi u-
vrede Veličanstva i veleizdaje. Kralj ga je
sad pomilovao, oprostivši mu ostatak kazne.

— Čitamo u »Zori« iz Nove Zelande, ka-
ko u New-Yorku 19-godišnjeg mladića F.
Maybury prati »sreća«: Kroz 14 godina na-
stradao je životom 14 puta. Izgubio je de-
snu ruku, koju nadomjesti umjetnom ; u i-
stoj tvornici zatim izgubi lijevu nogu. Pod-
vrgao se opericiji slijepog crijeva. Kad je
iz bonice izišao, tane iz puške zgodi ga u
oko, i staviše mu oko od cakla. Prošle go-
dine uslijed neke bolesti izvadiše mu iz li-

čeništva, dogje morskoj obali i ukrca se u
jednu lagju, koja je putovala put Sirije, nu
budući se podigoše protivni vjetrovi, bi pri-
siljen pristati uz krajeve Sklavonije.) —
Fra Bartolomej iz Pize piše: »Sexto conver-
sionis ipsius anno, ad praedicandum Sara-
cenis et aliis ad partes Syriae ire disposuit.
Verum ventis non secundis flantibus, com-
pulsus est partes arripere Sclavoniae. (Šeste
godine svojeg obraćenja odluči poći pro-
povjedati Sarac, i drugim narodima po Si-
riji. Nu radi nepovoljnih vjetrova bi prisi-
ljen sklonuti se Sklavonskim stranama.) —
Harold: Cum maritimum  portum  petens
conscendit navim vela facturum in Syriam,
sed reflante vento in Sclavoniam repulsus,
alia navi Anconam reversus est, in qua a
gravi tempestate nautas, et a fame, mira-
biliter multiplicata annona, liberavit. (Do-
šavši morskoj luci ugje -u lagju, namjerom
da šnjome otplovi put Sirije, bi protivnim
vjetrovima nanešen Sklavoniji, drugom pak
lagjom povrati se u Jakin, na kojoj lagji
oslobodi mornare od velike oluje i glada,
umnoživši na čudnovati način živež.) Mislim
da ovi izvatci osobito savremenih povjes-
ničara svakoga moraju uvjeriti ob ovoj po-
vjesničkoj istini. To je o dolasku sv. Frane
na naše strane, koji povjesnički fakat svi
povjesničari i domaći i strani, koji su ob
ovome pisali, sasma vjerojatno i stalno
potvrgjuju. (Svršiće se.)

 

jeve ruke više kostiju. Ipak se uvijek veseo
nalazi, ali i sada u bonici, jer mu imaju
da odrezaju komad slezene |

— U prostorijama odvjetničkog društva
u Budimpešti ubio se je 33-godišnji odvje-
tnik dr, Makay. Nedavno se oženio, a sav
svoj imetak uložio je u vojni stručni list
»Hadiidyi Szemle«, koji ga je sam uregji-
vao, ali nije imao preduvjeta za uspjeh.
Kažu, da se je zbog toga ustrijelio.

— Bračni par Bishop i obitelj Smith vo-
zili se parobrodićem na rijeci Hudson u
Americi. Stroj se pokvario i na jazu prevr-
ne se i svi se utopiše. Svi ovi utopljenici
bili su se teškom mukom spasili prilikom
katastrofe »Titanika«.

— U Lincu je svečano otkriven spome-
nik zrakoplovstvu. Spomenik je darovao
nadvojvoda Frano Ferdinand. Svečano je
otkriće obavila vojvotkinja Margarita.

— Više hotela i svratišta u Meranu, zbog
sasvim slabe sezone, palo je pod stječaj.

— U Karlshorstu u Njem. jedan pokusni
vlak naletio na grupu radnika, zaposlenih
pri istoj radnji. Petnaestorica su usmrćena,
a više ih ranjeno.

— U Petrogradu uapsiše ravnatelja ruske
banke za izvanjsku trgovinu, Wolsteina, pod
sumnjom da je pronevjerio 100.000 rubalja.

— Poštanskome parobr. izmegju Islandi-
je i Kopenhagena u strašnoj oluji prošle
nedjelje, valovi otrgnuše zapovjednički most,
na kom se nalazio kapetan, kormilar i je-
dan mornar. Sva se trojica utopiše.

— Na jezeru Nihaj u ponedjeljak je po-
tonuo jedan veliki parobrod. Od 102 putni-
ka spasilo ih se trideset.

— U Budimpešti je ovih dana obavljena
zanimiva ženitba: Princ Enriko Ghika, koji
je gluhonijem (brat princa Alberta Ghike,
pretendenta na arbanaško prijestolje), vjen-
čao se s gcom. Terezom Rotnay, koja je
takodjer gluhonijema! Upoznali su se bili
na nekoj zabavi u Pešti.

— U Porto Serajo počinio je samoubij-
stvo ravnatelj filijalke propale »Banca po-
polare livornese«, Giov. Joachimo. U Pešti
se je ustrijelio advokat dr. Otto Patoš, jer
njegova supruga nije htjela da se š njim
izmiri.

— U Stanislavi je u podružnici »Austro-
Americane« izvršena premetačina. Uapsiše
upravitelja i jednog činovnika.

— Društvo »Sv. Marta« za podupiranje
slovenačke služinčadi u Štajerskom Gracu,
najavilo je sa pasivom od 80.000 K stječaj.
Na 1. Dećembra biće stavljena na
dražbu ostavština izdajice Redla; bogata
garderoba, dva automobila i t. d.

— Poljski književnik Grybel u Lavovu
bacio se s prozora trećeg kata. Uzrok sa-
moubijstvu nije poznat.

Domaće vijesti.

Ovacije presvij. Stadleru. |Hr-
vati Sarajeva i Muslimani u velikom broju
dočekaše tog velikana na Balkanu, te mu
prirediše srdačne ovacije. Tako su muževno
i pohvalno odgovorili na gadne napadaje,
onijeh, koji su pokrenuli i nebo i zemlju (a
nauckani od pakla, da ga maknu. On osta-
je, i neka mu dobri Bog podari zdravlja
na dugo, da okruni velebno djelo vanredne
svoje marljivosti.

Papinsko odlikovanje. Preč. ka-
nonik na Korčuli Don Mašo Bodulić, bio
je imenovan od S. O. Pape svojim komor-
nikom sa nazivom Monsignora. Vrlomu trud-
beniku na kulturnom polju, izglednom sve-
ćeniku, naša majsrdačnija čestitka; jer je
zaista svojim vrlinama zaslužio odlikovanje,
Ponosio se na dugo, i nastavio svoje izvr-
sne radnje,

Slavlje Pravog Hrv. Sokolstva
u Vranjicu. U prošlu nedjelju obavili
se je posveta barjaka »Hrv. Sokola« u Vra-
njicu kod Spljeta. Tom svečanom slavlju
prisustvovali su sokoli iz Žrnovice, Kaštela,
»Pravi Hrvatski Soko« iz Dubrovnika, Mu-
slimanski Soko iz Trebinja, Vatrogasno druš-
tvo iz Sinju, društva »Preporod« i »Napre-
dak«, odaslanstvo slov, »Orlova«, glazba
sokolska i glazba društva »Svačić« iz Ka-
štela. Poslije svečanog pričeka, blagoslova
barjaka, slijedio je zajednički objed. Poslije
posvete i tekom objeda izredalo se neko-
liko govora i mazdravica. Nakon objeda
slijedila je vrlo živahna zabava, dok se o-
kolo 5 sati sva ta ogromna povorka uputi
u Spljet. Pri našem dolasku u Spljet do-
čeka nas nekolicina od poznate inače do-
bro plaćene bande sa. povicima, kojih bi
se i malo pristojan čovjek sramio, ali u
brzo se umiriše i time prištediše sebi ono,
što nijednom čovjeku nije baš ugodno, jer
neka budu uvjereni, da bi im krepak duh

INO

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

i čvrste "mišice naših sokolova bile dale
zasluženu lekciju. Povorka, sa glazbom na
čelu, progje glavnim spljetskim ulicama
preko »Gospodskog trga« do Pravaške Či-
taonice. Putem orili su se burni poklici pra-
vom sokolu, stranci prava, inašim vogjama
\i t. d. Iz samih par protivničkih zvižduka
| uvjerismo se, da se kule ruše... Pravaštvo
\ redom osvaja spljetsku okolicu i uvjereni
smo, da. neće vele proći, a da će pravaška
svijest dominirati i u samom Spljetu.

Sve o sve, mi smo islavljem u Vranjicu
\i snašim svečanim istupom u Spljetu ve-
\oma zadovoljni, jer u ovo kratko vrijeme
opstanka Pravog hrv. sokolstva vidjesmo
ovakove uspjehe, koji će se još bolje do-
kumentirati u budućnosti. Pravo hrv. sokol-
stvo nek i nadalje slijedil svojom započe-
tom stazom, nek i nadalje okuplja u svo-
jim četama sve klase naroda, nek i nadalje
razvija moralnu. i fizičku stranu hrvatskoga
naroda, pa nek se ničega ne boji! Poslje-
dice svoje intolerancije protivnici već sada
opažaju. Zdravo! — Pravi Sokolaš.

Glavna skupština Pijeva dru.
štva. Ovih dana se obdržavala u prosto-
rijama Hrv. kat. kasina u Zagrebu glavna
redovna ovogodišnja skupština Pijeva druš-
tva. Skupštini je prisustvovao i presvij. nad-
biskup koadjutor Dr. Ante Bauer sa svojim
tajnikom d.rom Svetozarom Rittigom, zatim
više kanonika prvostolne crkve zagrebačke:
msgr. Dr. Josip Lang, Dr. Dominik Pra-
muž, Dr. Rudolf Vimer, Milan" Strahinšćak,
Antun Starec, zatim urednik »Vrhbosne«
Dr. Buljau, O. Miroslav Škrivanić, urednik
»Serafinskog Perivoja« O. Dr. Jelenić, mnogo
svećenika i redovnika pa laika iz provincije
i iz grada Zagreba. Napose spominjemo,
da je skupštini prisustvovalo naše akadem-
sko djaštvo.

Skupštinu je otvorio u odsutnosti zbog
bolesti I. potpresjednika društva O. Ljude-
vita Dostala, superiora hrvatske pokrajine
diužbe Isusove, II. potpresjednik O. Rafael
Rodić, provincijal hrvatske franjevačke pro-
vincije Sv. Ćirila i Metoda, i pozdravio za-
nosnim govorom, punim žarke ljubavi za
svetu stvar, protumačivši'svrhu Pijeva druš-
tva za promicanje katoličke štampe megju
Hrvatima. Iza njega je društvenittajnik Dr.
Stjepan Markulin, odvjetnik zagrebački, iz-
nio pred skupštinu pobliži pregled rada Pi-
jeva društva u godinama 1912. i 1913. Valja
osobito istaknuti, da je taj izvještaj, kako-
god je dugo trajao, bio nadasve zanimljiv
i da su ga prisutnici slušali s pravim užit-
kom, jer je taj izvještaj govorio o činjeni-
cama, o uspjesima,"ne samo o programima
Pijeva društvo. Napose nam (je iz toga iz-
vještaja konstatovati, da je to društvo mnogo
učinilo za prosvjetu hrvatskoga naroda odr-
žanim skioptikonskim predavanjima, otva-
ranjem mnogobrojnih kajižnicaj posselima,
raspačavanjem i dijeljenjem po narodu za-
bavnih i poučnih knjiga, i t. d. Zanimljiv
je i blagajnički izvještaj društva, koje je
mnogima katoličkim časopisima zacijelilo
mnogu materijalnu ranu.

Napokon se obavio izbor novih članova
odbora. To su'ovi: prof. Ivan;/Butković (Za-
dar), Dr. Ante Alfirević (Spljet), msgr. Proš-
tenik (Varaždin), August Wolf (Osijek), Dr.
Velimir Deželić (Zagreb), kanonik Antun
Strahinšćak, Nikola Maraković i O, Ljude-
vit Dostal, D. I., kanonik Dr. Lang, Dr. Mi-
halović, Dr. Njaradi, Petar Gogulja i Lju-
devit Tomšić (Zagreb).

Na skupštinu je stiglo više brzojavnih
pozdrava, a sa skupštine je otposlan brzo-
javni pozdrav začetniku hrv. kat, pokreta,
poznatom ustrajnom. i energičnom boriocu
za hrvatstvo u Istri, pokrovitelju Pijeva druš-
tva biskupu krčkom D.ru Antunu Mahniću.
Sa skupštine se razigjosmo zadovoljni te
potaknuti na još veći rad za to blagotvorno
društvo, — Prisutnik.

Živjela nam mladeži Na zagre
bačkoj se je universi mladež opoštenila.
Povratila se je na staru stazu pravaštva i
izabrala uglednu upravu, a na glavi česti-
tog Hrvata bošnjaka muslimana. Mi se ra-
dujemo i čestitamo, jer uvijek upiremo na
onu: svakome svoje!

Razno domaće vijesti. U spomen
slave, u počast dra, Ivana Banjavčića, odr-
žane u Opatiji na 19. 0, mj., predloženo
je, da se jelan trg u Opatiji prozove ime-
nom slavnoga dobrotvora hrvatskoga naro-
da, dra. Ivana Banjavčića.

— Hrv. vlada u Zagrebu će izgraditi »i-
seljenički dom«. Svrha je ovome »domu«,
da bude postajom za kontrolu i registrova
nje, kao i živom maticom za sve iseljenike,
koji ostavljaju svoju domovinu. Izgradnja
doma zapasti će 300,000 K.

 

«“

 

— Vlast je u Pragu raspuštila društvo
»slobodnih mislioca«, a društv. imovinu za-
plijenila. Uzrokom je, što se je društvo vi-
še puta ogriješilo o zakon.

— Na vježbalištu ratne mornarice u Puli
obaviće ovo dana pokus s novim velikim
topovima, koji su opredijeljeni za drednoute
naše ratne mornarice. Topovi su dugi 15
mt., a teški po 70.000 kig. Svaki naboj te-
ži 700 kigr. Tane probija u daljini od 9
kim. 40 cm. debeli Krupov oklop.

— U nedjelju je u Zagrebu svečano po-
stavljen temeljni kamen doma trg. društva
»Merkur«.

-- Sarajevska tvornica piva, čija je gla-
vnici K 3,600,000, polučila je u zadnjoj
poslovnoj god. čisti dobitak od K 606.112.
Prema tome predložili su na glavnoj skup-
štini dneva 25. o. mj., da se podijeli divi-
denda od 15% ili K 30 po dionici.

— Pučki učitelji spremaju u Pragu na
2. dećembra monstre demostraciju. Biće ih
20.000, Čeha i Nijemaca, da manifestuju za
povišenje svojih beriva.

— Prošlog utorka u Zagrebu željezničar
Luka Hapčić, potrčavši da zakvači vagone,
dospije megju »pufere«, i ončas ostade mrtav.

— U trgovini oružja u Gorici trg. Sau-
nig nabijajući revolver, nehoteć opali i u-
smrti mladu kasiricu.

— U Dubici u Hrv. gostioničar Stevo I-
saić bio je član ravnateljstva srpske zemljo-
radničke zadruge. U istoj pred par godina
počinjena je lopovština, krivnjom drugih.
Zauzeo se Isaić, da sve u red stavi, ali tim
se je sam prezadužio. Vjerovnici ga salije-
tali, a on ovih dana zatvori se u školi,"gdje
ga nagjoše obješena.

— U nedjelju je održana glavna godiš.
skupština odvjetničke komore u Zadru, u
čiji djelokrug spada i okružje sudišta u Ši-
beniku. Sa 18 glasova proti 14 usvojen je
zaključak, kojim se proglašuje hrvatski je-
zik uredovnim jezikom odvjetničke komore
u Zadru i njenog odbora. Bilo je napokon
i vrijeme! Ta od 240.000 duša, koje su u
okružju komore, od tih je samo 9000 tali-
janaša! Ipak su talijanaši bili sve umoguće
poduzeli, da osujete, ali utaman im trud!

 

Gradska: kronika.

Novi dubrovački parobrod.
Dubrovačko parobrodarsko društvo »Napri-
jed« kupilo je ove sedmice novi kolosal-
ni parobrod. Još je u izgradnji na bro-
dogradilištu  Monfalkone kod Trsta. Ovo
dana imalo bi da slijedi porinuće u more.
Ovo će biti najveći dubrovački parobrod
duge plovitbe. Zapada oko 1,800,000 kru-
na. Radošću čujemo, da će mu nadjenuti
ime »Sveti Vlaho«.

Bilo_u std dobrih časa! Srećno'i ber'ćetno!

Odlikovanje. Uz ovdješnja već spo-
menuta četiri liječnika i dvije milosrdne se-
strice mjesne bonice, koji su odlikovani u-
slijed zasluga u službi »Crv.'Križa« za balk.
rata, bio je i opć. zdravstv. povjerenik, vri-
jedni g. Melko Kosić, koji je odlikovan od
Crnogorske vlade Danilovim redom V. ste-
pena. Srdačno čestitamo!

Čitulja. U petak je preminuo, u 680j
godini, ugl. naš sugragjanin g. Marko An-
geli Radovani, viši porezni prijamnik u m.
U nedjelju pobjed bio mu' je?priregjen ve-
ličanstven pogreb, uz veliko saučešće gra-
gjanstva.

Teško ucviljenom; sinu i svoj porodici
naša iskrena sućut. Pokoj mu vječni!

Ispiti osposobljenja. Na mjesnom
preparandiju, svršili su u četvrtak večer i-
spiti osposobljenja jesenskog roka, pod
predsjedanjem pokrajinskog školskog nad-
zornika dra. Antuna Primožića.

Na ispit se je prijavilo četrnaest kandida-
tica i četiri kandidata, i jedan kandidat za
talijanski kao nuzgredni predmet.

Bili su osposobljeni s odlikom: Bartulica
Olga, Nardeli Zamira, Radić Antun i Miki-
jelj Nikola; a osposobljeni: Bego Nikica,
Dražić Jozica, Frka Blaž, Marinović Srećka,
Maroević-Ivčević Lukrecija, Martinić Jerka,
Matić-Krnić Katica, Stančić Katica, Stančić
Magda, Šturica Pavle, Tomić Katica, Vuko-
vić-Gjengjinović Marija i Vukotić Špiro. Iv-
čević Nikola bio je osposobljen za talijan-
ski jezik kao nuzgredni, u pučkim školama
sa hrvatskim nastavnim jezikom.

imenovanja i promjoečtaji u
sudekoj struol. Naš sugragjanin g.
Mirko Castrapelli, sudac u Orebiću, imeno-

van je kotarskim sucem i predstojnikom

suda za Starigrad, Naši sumješćani suci g.
Antun Šulić premješten je iz Drniša u Ben-
kovac, g. dr. Frano Finelli iz Vrlike u Ko-

 

God. IX:

tor, g. Arturo Nikolić iz Benkovca u Supe-
tar; sucu g. Mihu Vodopiću u području vi-
šeg zem. suda u Zadru udijeljeno je jedno
sudačko mjesto u Cavtatu, a sudac g. Ivan
pl. Rendić-Miočević u Kotoru imenovan je
kotarskim sucem za Šibenik.

Zabava u ,,Zadruzi“, Sutra u Ne-
djelju dneva 30.0. mj. priregjuje «Hrvatska
Radnička Zadruga« domaću zabavu, za svo-
je članove, Početak na 7 ura u večer.

Uprava istodobno obznanjuje g.g. člano-
ve, da će se počevši od nastajne sedmice
u društvu održavati podučavanja plesa, i to
srijedom i subotom na 7/a sati u večer.
S toga se preporuča gg. članovima i nj ho-
vim obiteljima, da ne propuste ovu lijepu
prigodu, za koju treba na vrijeme se prija“
viti Upravi.

»Savjeti“t jednog ,,dobrijana““
prama Nar. Dalm. Kazalištu. U
zadnjem7broju »Crv. Hrv.« — za sigurno
jedan poznati »prijatelje Nar. Dalm. Kaza-
lišta, koji ima smjelosti da javno po kafa-
nama napada ovo domaće nam društvo,
da se izrugava materinskoj riječi i da za-
govara italijanske družine — izmotava se
i primotava, kako bi u »savjetujućem« cilju
napao na pomenuto društvo i na odnosni
odbor. Ali je i ovaj put pred svim razbo-
ritim i zdravomislećim promašio cilj, a is-
kazao se što je i ko je. Napada i odbor,
jer se nebi bili davali narodni komadi.
A kad tamo davani su skoro sve sami na-
rodni, slavenski komadi, hrvatski, srpski, pa
i ruski!

Da je ikoliko nepristran bio bi, ako ne
pohvalio, barem priznao odboru za promi-
canje narodne kazal. umjetnosti u pokra-
jini, jer ko što je i njemu poznato, odbor
je imao bezbroj poteškoća, neumorna truda
i borba, dok je sve intrige svladao i po-
hvalnu namisao doveo do oživotvorenja.
Uza sva moguća rovarenja dušmana naših
kazališnih družina, odbor je društvu i u
gotovu pribavio preko četiri hiljade kruna,
a dotični »patriota« taj isti odbor da na-
pada!...

Kao što smo, i po novinarskoj dužnosti,
sve pratili, odbor zaslužuje svakog priznanja
i pohvale, jer je upravo, što riječ, učinio
čudesa, ažto uza sve intrige poznatih »pa-
triot4« i što još društvu nijesu htjeli niti
da ustupe Bondin teatar, već stopro uslijed
općeg žigosanja. Bilo je i takovih, koji su
obilazili po gradu, da se ne bude hoditi u
kazalište, da se bojkotuje! Nevjerojatno, ali
nažalost istinito!

»Crv. Hrv.« u istom broju donosi o kon-
certu čuvenog uinjetnika ćeliste g. Tkalčića,
kojemu je takodjer bio teatar prazan. Dakle,
po logici »ozbiljnog« odnosnog »rodoljuba«
u »Crv. Hrv.«, i priznati svjetski umjetnik
g. Tkalčić bio bi »nikakav umjetnik«, ako
ćemo suditi, ko što čini pisac »Crv. Hrv.«,
na temelju toga, što je kazalište i taj put
prazninom _ zjalo.

Isti pisac u »Crv. Hrv.«, mjesto sipati
neumjesne prigovore i napadaje, po duž-
nosti imao bi da bodri i podupire, pače to
bi odgovaralo i njegovu sadašnjem zvanju.
U mjesto nabacivati se neumjesnim zahtje-
vima, da to sve budu svjetski glumci pr-
vog reda, mogao bi u času razbora pret-
postaviti, da je društvo stopro ustanovljeno,
da treba samo pomoći i rada, a nč intriga,
da treba požrtvovanja i podupiranja, e da
društvo dobro uznapreduje i steče sasvim
solidan temelj. Ta svaka je, pa i najmanja
stvar, u početku teška, kamo li u ovom i
ovakom patriotskom pothvatu, uza sve borbe
i protivštine našoj materinskoj riječi!

Odbor, kao takav, čujemo da se neće niti
osvrnuti na odnosnu pisaniju. Ima i pravo,
jer ne zaslužuje, kad je i onako u gradu
poznato, kako se je izgledno borio, izlagao
podvalama i sve intrigante pohvalnim dje-
lima porazio. Mi se pak ovim osvrnusmo
jedino po novinarskoj dužnosti, uvijek po
onoj: za istinu i pravicu, a zbog drugih u
stvar neupućenih izvan Dubrovnika, da nebi
kogod nasio tendecijoznoj pisaniji, a na
štetu opće nam narodne stvari,

Valjda je ono sve istresao kroz »Crv.
Hrv.« u ime »patriotizma«, isto kao što u
ime tog istog »patriotizma« nije imao niti
riječi da pokudi dovagjanje italijanskih dru-
žina! Biće to i u ime: »slobodarstva«, isto
kao što talijanaši u ime tog istog »slobo-
darstva« ne dadu niti pristupiti našim i naj-
boljim društvima u Trst, na Senjsku Rijeku
i drugovdje, pak niti u glavni grad hrvat-
ske Dalmacije!

Samo tako naprijed, na zator hrvatstva i
slavenstva, a na veselje dušmant!...

(Dolazi nam itolijanoka druži.
mal Poslije poznatog dogagjaja u Trstu,