Br. 457. toga smo prekinuli sa starim i svetim ve- zama prijateljstva, stradali smo, bez ikakve lične koristi, nego priličnom matetijalnom štetom, što svjedoče svi izboti, koji su se desili od početka ovoga vijeka. Naša su braća »gjeneralaši« u Primorju iz- nosili i hrabro vojevali za D.ra Drinkovića, i da nije bilo Vrgorca, eto slave: oni su i- mali tvrdog ukopavanja po sudima, bilo je i globa, a zahvala im je da smo — gjeneralaši! Dr. Drinković, koji uzvisuje svoj negi- bljivi, neslomljivi značaj, imao bi kazati, kad je djelom taj značaj dokazao: ili onda, kad nas.je hvalio kao kremen-pravaše, ili kad nas nazivlje »gjeneralašima«. Dr. Mate! Tvrda ti vjera naša, mi Dubro- vački »gjeneralaši« niti odobravamo, niti će- mo odobravati sistem vladajući u Austriji dok ne ugje u narodnu kolotečinu, dok ne iz- vojštimo prava napisana u našem programu; ali nećemo takodjer da budemo zastavica, skojom maha simo i tamo svaki udarac vjetra. Sad smo Doktore na čistu: mi »gjenera- laši« rekosmo našu, od koje odustati nećemo, a ti dipli i gjeneralaj do mile volje! Tamo-amo po svijetu. — U podružnici Austro-Americane u Bro- dyu ustanovljeno je po oblastima, đa su u 6 mjeseca otpremili do 90.000 iseljenika! — Na prvom vučenju razredne lutrije u Beču, glavni zgoditak od 60.000 K dobila je srećka br. 20.338, srećka br. 93.200 do- bila je 20.000 K, br. 23.672 dob. 5000, a br.' 63.538 i 763.98 po 2000 K. — Ured »Veritus« javlja, da je u sep- tembru ov. god. nastradalo 19 parobroda i 24 jedrenjače. Utopila se je trećina mom- čadi i putnika. — U Odesi umro je milijunaš Kodrian. Živio je 17 godina sasvim povučen od svi- jeta. Umro je od gladi. — Nastajnog mjeseca biće predan pro- metu Nevjorški vodovod. Izgradnja zapada 708 milijuna maraka; opsiže dužinu od 205 klm. Radilo je kroz sedam godina 17.240 radnika. — U jednoj Varšavskoj kafani policija je uhvatila 89 trgovaca djevojaka. Uhvatiše i njihova poglavicu Silbermana, koji je sto- pro stigao iz Argentine. — Supruga poštara Smidta u Briksenu rodila je ovo dana triđeseto dijete! — U Londonu ima 16.000 redarstvenika, za koje vlada troši 6,000.000 dolara godi- šnje. U ovom glavnom gradu Engleške ima pak preko šest hiljada osoba, koje spavaju na otvorenu zraku, jer nemaju kuće ni ku- čišta. — U Engleškoj kroz ovo zadnje polu- stoljeće pomor od sušice povisio se na 60%: — U aprilu o. g. u Beču osudiše Talijanca Maria Sterle na 5 godina tamnice, radi u- vrede Veličanstva i veleizdaje. Kralj ga je sad pomilovao, oprostivši mu ostatak kazne. — Čitamo u »Zori« iz Nove Zelande, ka- ko u New-Yorku 19-godišnjeg mladića F. Maybury prati »sreća«: Kroz 14 godina na- stradao je životom 14 puta. Izgubio je de- snu ruku, koju nadomjesti umjetnom ; u i- stoj tvornici zatim izgubi lijevu nogu. Pod- vrgao se opericiji slijepog crijeva. Kad je iz bonice izišao, tane iz puške zgodi ga u oko, i staviše mu oko od cakla. Prošle go- dine uslijed neke bolesti izvadiše mu iz li- čeništva, dogje morskoj obali i ukrca se u jednu lagju, koja je putovala put Sirije, nu budući se podigoše protivni vjetrovi, bi pri- siljen pristati uz krajeve Sklavonije.) — Fra Bartolomej iz Pize piše: »Sexto conver- sionis ipsius anno, ad praedicandum Sara- cenis et aliis ad partes Syriae ire disposuit. Verum ventis non secundis flantibus, com- pulsus est partes arripere Sclavoniae. (Šeste godine svojeg obraćenja odluči poći pro- povjedati Sarac, i drugim narodima po Si- riji. Nu radi nepovoljnih vjetrova bi prisi- ljen sklonuti se Sklavonskim stranama.) — Harold: Cum maritimum portum petens conscendit navim vela facturum in Syriam, sed reflante vento in Sclavoniam repulsus, alia navi Anconam reversus est, in qua a gravi tempestate nautas, et a fame, mira- biliter multiplicata annona, liberavit. (Do- šavši morskoj luci ugje -u lagju, namjerom da šnjome otplovi put Sirije, bi protivnim vjetrovima nanešen Sklavoniji, drugom pak lagjom povrati se u Jakin, na kojoj lagji oslobodi mornare od velike oluje i glada, umnoživši na čudnovati način živež.) Mislim da ovi izvatci osobito savremenih povjes- ničara svakoga moraju uvjeriti ob ovoj po- vjesničkoj istini. To je o dolasku sv. Frane na naše strane, koji povjesnički fakat svi povjesničari i domaći i strani, koji su ob ovome pisali, sasma vjerojatno i stalno potvrgjuju. (Svršiće se.) jeve ruke više kostiju. Ipak se uvijek veseo nalazi, ali i sada u bonici, jer mu imaju da odrezaju komad slezene | — U prostorijama odvjetničkog društva u Budimpešti ubio se je 33-godišnji odvje- tnik dr, Makay. Nedavno se oženio, a sav svoj imetak uložio je u vojni stručni list »Hadiidyi Szemle«, koji ga je sam uregji- vao, ali nije imao preduvjeta za uspjeh. Kažu, da se je zbog toga ustrijelio. — Bračni par Bishop i obitelj Smith vo- zili se parobrodićem na rijeci Hudson u Americi. Stroj se pokvario i na jazu prevr- ne se i svi se utopiše. Svi ovi utopljenici bili su se teškom mukom spasili prilikom katastrofe »Titanika«. — U Lincu je svečano otkriven spome- nik zrakoplovstvu. Spomenik je darovao nadvojvoda Frano Ferdinand. Svečano je otkriće obavila vojvotkinja Margarita. — Više hotela i svratišta u Meranu, zbog sasvim slabe sezone, palo je pod stječaj. — U Karlshorstu u Njem. jedan pokusni vlak naletio na grupu radnika, zaposlenih pri istoj radnji. Petnaestorica su usmrćena, a više ih ranjeno. — U Petrogradu uapsiše ravnatelja ruske banke za izvanjsku trgovinu, Wolsteina, pod sumnjom da je pronevjerio 100.000 rubalja. — Poštanskome parobr. izmegju Islandi- je i Kopenhagena u strašnoj oluji prošle nedjelje, valovi otrgnuše zapovjednički most, na kom se nalazio kapetan, kormilar i je- dan mornar. Sva se trojica utopiše. — Na jezeru Nihaj u ponedjeljak je po- tonuo jedan veliki parobrod. Od 102 putni- ka spasilo ih se trideset. — U Budimpešti je ovih dana obavljena zanimiva ženitba: Princ Enriko Ghika, koji je gluhonijem (brat princa Alberta Ghike, pretendenta na arbanaško prijestolje), vjen- čao se s gcom. Terezom Rotnay, koja je takodjer gluhonijema! Upoznali su se bili na nekoj zabavi u Pešti. — U Porto Serajo počinio je samoubij- stvo ravnatelj filijalke propale »Banca po- polare livornese«, Giov. Joachimo. U Pešti se je ustrijelio advokat dr. Otto Patoš, jer njegova supruga nije htjela da se š njim izmiri. — U Stanislavi je u podružnici »Austro- Americane« izvršena premetačina. Uapsiše upravitelja i jednog činovnika. — Društvo »Sv. Marta« za podupiranje slovenačke služinčadi u Štajerskom Gracu, najavilo je sa pasivom od 80.000 K stječaj. Na 1. Dećembra biće stavljena na dražbu ostavština izdajice Redla; bogata garderoba, dva automobila i t. d. — Poljski književnik Grybel u Lavovu bacio se s prozora trećeg kata. Uzrok sa- moubijstvu nije poznat. Domaće vijesti. Ovacije presvij. Stadleru. |Hr- vati Sarajeva i Muslimani u velikom broju dočekaše tog velikana na Balkanu, te mu prirediše srdačne ovacije. Tako su muževno i pohvalno odgovorili na gadne napadaje, onijeh, koji su pokrenuli i nebo i zemlju (a nauckani od pakla, da ga maknu. On osta- je, i neka mu dobri Bog podari zdravlja na dugo, da okruni velebno djelo vanredne svoje marljivosti. Papinsko odlikovanje. Preč. ka- nonik na Korčuli Don Mašo Bodulić, bio je imenovan od S. O. Pape svojim komor- nikom sa nazivom Monsignora. Vrlomu trud- beniku na kulturnom polju, izglednom sve- ćeniku, naša majsrdačnija čestitka; jer je zaista svojim vrlinama zaslužio odlikovanje, Ponosio se na dugo, i nastavio svoje izvr- sne radnje, Slavlje Pravog Hrv. Sokolstva u Vranjicu. U prošlu nedjelju obavili se je posveta barjaka »Hrv. Sokola« u Vra- njicu kod Spljeta. Tom svečanom slavlju prisustvovali su sokoli iz Žrnovice, Kaštela, »Pravi Hrvatski Soko« iz Dubrovnika, Mu- slimanski Soko iz Trebinja, Vatrogasno druš- tvo iz Sinju, društva »Preporod« i »Napre- dak«, odaslanstvo slov, »Orlova«, glazba sokolska i glazba društva »Svačić« iz Ka- štela. Poslije svečanog pričeka, blagoslova barjaka, slijedio je zajednički objed. Poslije posvete i tekom objeda izredalo se neko- liko govora i mazdravica. Nakon objeda slijedila je vrlo živahna zabava, dok se o- kolo 5 sati sva ta ogromna povorka uputi u Spljet. Pri našem dolasku u Spljet do- čeka nas nekolicina od poznate inače do- bro plaćene bande sa. povicima, kojih bi se i malo pristojan čovjek sramio, ali u brzo se umiriše i time prištediše sebi ono, što nijednom čovjeku nije baš ugodno, jer neka budu uvjereni, da bi im krepak duh INO »PRAVA CRVENA HRVATSKA« i čvrste "mišice naših sokolova bile dale zasluženu lekciju. Povorka, sa glazbom na čelu, progje glavnim spljetskim ulicama preko »Gospodskog trga« do Pravaške Či- taonice. Putem orili su se burni poklici pra- vom sokolu, stranci prava, inašim vogjama \i t. d. Iz samih par protivničkih zvižduka | uvjerismo se, da se kule ruše... Pravaštvo \ redom osvaja spljetsku okolicu i uvjereni smo, da. neće vele proći, a da će pravaška svijest dominirati i u samom Spljetu. Sve o sve, mi smo islavljem u Vranjicu \i snašim svečanim istupom u Spljetu ve- \oma zadovoljni, jer u ovo kratko vrijeme opstanka Pravog hrv. sokolstva vidjesmo ovakove uspjehe, koji će se još bolje do- kumentirati u budućnosti. Pravo hrv. sokol- stvo nek i nadalje slijedil svojom započe- tom stazom, nek i nadalje okuplja u svo- jim četama sve klase naroda, nek i nadalje razvija moralnu. i fizičku stranu hrvatskoga naroda, pa nek se ničega ne boji! Poslje- dice svoje intolerancije protivnici već sada opažaju. Zdravo! — Pravi Sokolaš. Glavna skupština Pijeva dru. štva. Ovih dana se obdržavala u prosto- rijama Hrv. kat. kasina u Zagrebu glavna redovna ovogodišnja skupština Pijeva druš- tva. Skupštini je prisustvovao i presvij. nad- biskup koadjutor Dr. Ante Bauer sa svojim tajnikom d.rom Svetozarom Rittigom, zatim više kanonika prvostolne crkve zagrebačke: msgr. Dr. Josip Lang, Dr. Dominik Pra- muž, Dr. Rudolf Vimer, Milan" Strahinšćak, Antun Starec, zatim urednik »Vrhbosne« Dr. Buljau, O. Miroslav Škrivanić, urednik »Serafinskog Perivoja« O. Dr. Jelenić, mnogo svećenika i redovnika pa laika iz provincije i iz grada Zagreba. Napose spominjemo, da je skupštini prisustvovalo naše akadem- sko djaštvo. Skupštinu je otvorio u odsutnosti zbog bolesti I. potpresjednika društva O. Ljude- vita Dostala, superiora hrvatske pokrajine diužbe Isusove, II. potpresjednik O. Rafael Rodić, provincijal hrvatske franjevačke pro- vincije Sv. Ćirila i Metoda, i pozdravio za- nosnim govorom, punim žarke ljubavi za svetu stvar, protumačivši'svrhu Pijeva druš- tva za promicanje katoličke štampe megju Hrvatima. Iza njega je društvenittajnik Dr. Stjepan Markulin, odvjetnik zagrebački, iz- nio pred skupštinu pobliži pregled rada Pi- jeva društva u godinama 1912. i 1913. Valja osobito istaknuti, da je taj izvještaj, kako- god je dugo trajao, bio nadasve zanimljiv i da su ga prisutnici slušali s pravim užit- kom, jer je taj izvještaj govorio o činjeni- cama, o uspjesima,"ne samo o programima Pijeva društvo. Napose nam (je iz toga iz- vještaja konstatovati, da je to društvo mnogo učinilo za prosvjetu hrvatskoga naroda odr- žanim skioptikonskim predavanjima, otva- ranjem mnogobrojnih kajižnicaj posselima, raspačavanjem i dijeljenjem po narodu za- bavnih i poučnih knjiga, i t. d. Zanimljiv je i blagajnički izvještaj društva, koje je mnogima katoličkim časopisima zacijelilo mnogu materijalnu ranu. Napokon se obavio izbor novih članova odbora. To su'ovi: prof. Ivan;/Butković (Za- dar), Dr. Ante Alfirević (Spljet), msgr. Proš- tenik (Varaždin), August Wolf (Osijek), Dr. Velimir Deželić (Zagreb), kanonik Antun Strahinšćak, Nikola Maraković i O, Ljude- vit Dostal, D. I., kanonik Dr. Lang, Dr. Mi- halović, Dr. Njaradi, Petar Gogulja i Lju- devit Tomšić (Zagreb). Na skupštinu je stiglo više brzojavnih pozdrava, a sa skupštine je otposlan brzo- javni pozdrav začetniku hrv. kat, pokreta, poznatom ustrajnom. i energičnom boriocu za hrvatstvo u Istri, pokrovitelju Pijeva druš- tva biskupu krčkom D.ru Antunu Mahniću. Sa skupštine se razigjosmo zadovoljni te potaknuti na još veći rad za to blagotvorno društvo, — Prisutnik. Živjela nam mladeži Na zagre bačkoj se je universi mladež opoštenila. Povratila se je na staru stazu pravaštva i izabrala uglednu upravu, a na glavi česti- tog Hrvata bošnjaka muslimana. Mi se ra- dujemo i čestitamo, jer uvijek upiremo na onu: svakome svoje! Razno domaće vijesti. U spomen slave, u počast dra, Ivana Banjavčića, odr- žane u Opatiji na 19. 0, mj., predloženo je, da se jelan trg u Opatiji prozove ime- nom slavnoga dobrotvora hrvatskoga naro- da, dra. Ivana Banjavčića. — Hrv. vlada u Zagrebu će izgraditi »i- seljenički dom«. Svrha je ovome »domu«, da bude postajom za kontrolu i registrova nje, kao i živom maticom za sve iseljenike, koji ostavljaju svoju domovinu. Izgradnja doma zapasti će 300,000 K. «“ — Vlast je u Pragu raspuštila društvo »slobodnih mislioca«, a društv. imovinu za- plijenila. Uzrokom je, što se je društvo vi- še puta ogriješilo o zakon. — Na vježbalištu ratne mornarice u Puli obaviće ovo dana pokus s novim velikim topovima, koji su opredijeljeni za drednoute naše ratne mornarice. Topovi su dugi 15 mt., a teški po 70.000 kig. Svaki naboj te- ži 700 kigr. Tane probija u daljini od 9 kim. 40 cm. debeli Krupov oklop. — U nedjelju je u Zagrebu svečano po- stavljen temeljni kamen doma trg. društva »Merkur«. -- Sarajevska tvornica piva, čija je gla- vnici K 3,600,000, polučila je u zadnjoj poslovnoj god. čisti dobitak od K 606.112. Prema tome predložili su na glavnoj skup- štini dneva 25. o. mj., da se podijeli divi- denda od 15% ili K 30 po dionici. — Pučki učitelji spremaju u Pragu na 2. dećembra monstre demostraciju. Biće ih 20.000, Čeha i Nijemaca, da manifestuju za povišenje svojih beriva. — Prošlog utorka u Zagrebu željezničar Luka Hapčić, potrčavši da zakvači vagone, dospije megju »pufere«, i ončas ostade mrtav. — U trgovini oružja u Gorici trg. Sau- nig nabijajući revolver, nehoteć opali i u- smrti mladu kasiricu. — U Dubici u Hrv. gostioničar Stevo I- saić bio je član ravnateljstva srpske zemljo- radničke zadruge. U istoj pred par godina počinjena je lopovština, krivnjom drugih. Zauzeo se Isaić, da sve u red stavi, ali tim se je sam prezadužio. Vjerovnici ga salije- tali, a on ovih dana zatvori se u školi,"gdje ga nagjoše obješena. — U nedjelju je održana glavna godiš. skupština odvjetničke komore u Zadru, u čiji djelokrug spada i okružje sudišta u Ši- beniku. Sa 18 glasova proti 14 usvojen je zaključak, kojim se proglašuje hrvatski je- zik uredovnim jezikom odvjetničke komore u Zadru i njenog odbora. Bilo je napokon i vrijeme! Ta od 240.000 duša, koje su u okružju komore, od tih je samo 9000 tali- janaša! Ipak su talijanaši bili sve umoguće poduzeli, da osujete, ali utaman im trud! Gradska: kronika. Novi dubrovački parobrod. Dubrovačko parobrodarsko društvo »Napri- jed« kupilo je ove sedmice novi kolosal- ni parobrod. Još je u izgradnji na bro- dogradilištu Monfalkone kod Trsta. Ovo dana imalo bi da slijedi porinuće u more. Ovo će biti najveći dubrovački parobrod duge plovitbe. Zapada oko 1,800,000 kru- na. Radošću čujemo, da će mu nadjenuti ime »Sveti Vlaho«. Bilo_u std dobrih časa! Srećno'i ber'ćetno! Odlikovanje. Uz ovdješnja već spo- menuta četiri liječnika i dvije milosrdne se- strice mjesne bonice, koji su odlikovani u- slijed zasluga u službi »Crv.'Križa« za balk. rata, bio je i opć. zdravstv. povjerenik, vri- jedni g. Melko Kosić, koji je odlikovan od Crnogorske vlade Danilovim redom V. ste- pena. Srdačno čestitamo! Čitulja. U petak je preminuo, u 680j godini, ugl. naš sugragjanin g. Marko An- geli Radovani, viši porezni prijamnik u m. U nedjelju pobjed bio mu' je?priregjen ve- ličanstven pogreb, uz veliko saučešće gra- gjanstva. Teško ucviljenom; sinu i svoj porodici naša iskrena sućut. Pokoj mu vječni! Ispiti osposobljenja. Na mjesnom preparandiju, svršili su u četvrtak večer i- spiti osposobljenja jesenskog roka, pod predsjedanjem pokrajinskog školskog nad- zornika dra. Antuna Primožića. Na ispit se je prijavilo četrnaest kandida- tica i četiri kandidata, i jedan kandidat za talijanski kao nuzgredni predmet. Bili su osposobljeni s odlikom: Bartulica Olga, Nardeli Zamira, Radić Antun i Miki- jelj Nikola; a osposobljeni: Bego Nikica, Dražić Jozica, Frka Blaž, Marinović Srećka, Maroević-Ivčević Lukrecija, Martinić Jerka, Matić-Krnić Katica, Stančić Katica, Stančić Magda, Šturica Pavle, Tomić Katica, Vuko- vić-Gjengjinović Marija i Vukotić Špiro. Iv- čević Nikola bio je osposobljen za talijan- ski jezik kao nuzgredni, u pučkim školama sa hrvatskim nastavnim jezikom. imenovanja i promjoečtaji u sudekoj struol. Naš sugragjanin g. Mirko Castrapelli, sudac u Orebiću, imeno- van je kotarskim sucem i predstojnikom suda za Starigrad, Naši sumješćani suci g. Antun Šulić premješten je iz Drniša u Ben- kovac, g. dr. Frano Finelli iz Vrlike u Ko- God. IX: tor, g. Arturo Nikolić iz Benkovca u Supe- tar; sucu g. Mihu Vodopiću u području vi- šeg zem. suda u Zadru udijeljeno je jedno sudačko mjesto u Cavtatu, a sudac g. Ivan pl. Rendić-Miočević u Kotoru imenovan je kotarskim sucem za Šibenik. Zabava u ,,Zadruzi“, Sutra u Ne- djelju dneva 30.0. mj. priregjuje «Hrvatska Radnička Zadruga« domaću zabavu, za svo- je članove, Početak na 7 ura u večer. Uprava istodobno obznanjuje g.g. člano- ve, da će se počevši od nastajne sedmice u društvu održavati podučavanja plesa, i to srijedom i subotom na 7/a sati u večer. S toga se preporuča gg. članovima i nj ho- vim obiteljima, da ne propuste ovu lijepu prigodu, za koju treba na vrijeme se prija“ viti Upravi. »Savjeti“t jednog ,,dobrijana““ prama Nar. Dalm. Kazalištu. U zadnjem7broju »Crv. Hrv.« — za sigurno jedan poznati »prijatelje Nar. Dalm. Kaza- lišta, koji ima smjelosti da javno po kafa- nama napada ovo domaće nam društvo, da se izrugava materinskoj riječi i da za- govara italijanske družine — izmotava se i primotava, kako bi u »savjetujućem« cilju napao na pomenuto društvo i na odnosni odbor. Ali je i ovaj put pred svim razbo- ritim i zdravomislećim promašio cilj, a is- kazao se što je i ko je. Napada i odbor, jer se nebi bili davali narodni komadi. A kad tamo davani su skoro sve sami na- rodni, slavenski komadi, hrvatski, srpski, pa i ruski! Da je ikoliko nepristran bio bi, ako ne pohvalio, barem priznao odboru za promi- canje narodne kazal. umjetnosti u pokra- jini, jer ko što je i njemu poznato, odbor je imao bezbroj poteškoća, neumorna truda i borba, dok je sve intrige svladao i po- hvalnu namisao doveo do oživotvorenja. Uza sva moguća rovarenja dušmana naših kazališnih družina, odbor je društvu i u gotovu pribavio preko četiri hiljade kruna, a dotični »patriota« taj isti odbor da na- pada!... Kao što smo, i po novinarskoj dužnosti, sve pratili, odbor zaslužuje svakog priznanja i pohvale, jer je upravo, što riječ, učinio čudesa, ažto uza sve intrige poznatih »pa- triot4« i što još društvu nijesu htjeli niti da ustupe Bondin teatar, već stopro uslijed općeg žigosanja. Bilo je i takovih, koji su obilazili po gradu, da se ne bude hoditi u kazalište, da se bojkotuje! Nevjerojatno, ali nažalost istinito! »Crv. Hrv.« u istom broju donosi o kon- certu čuvenog uinjetnika ćeliste g. Tkalčića, kojemu je takodjer bio teatar prazan. Dakle, po logici »ozbiljnog« odnosnog »rodoljuba« u »Crv. Hrv.«, i priznati svjetski umjetnik g. Tkalčić bio bi »nikakav umjetnik«, ako ćemo suditi, ko što čini pisac »Crv. Hrv.«, na temelju toga, što je kazalište i taj put prazninom _ zjalo. Isti pisac u »Crv. Hrv.«, mjesto sipati neumjesne prigovore i napadaje, po duž- nosti imao bi da bodri i podupire, pače to bi odgovaralo i njegovu sadašnjem zvanju. U mjesto nabacivati se neumjesnim zahtje- vima, da to sve budu svjetski glumci pr- vog reda, mogao bi u času razbora pret- postaviti, da je društvo stopro ustanovljeno, da treba samo pomoći i rada, a nč intriga, da treba požrtvovanja i podupiranja, e da društvo dobro uznapreduje i steče sasvim solidan temelj. Ta svaka je, pa i najmanja stvar, u početku teška, kamo li u ovom i ovakom patriotskom pothvatu, uza sve borbe i protivštine našoj materinskoj riječi! Odbor, kao takav, čujemo da se neće niti osvrnuti na odnosnu pisaniju. Ima i pravo, jer ne zaslužuje, kad je i onako u gradu poznato, kako se je izgledno borio, izlagao podvalama i sve intrigante pohvalnim dje- lima porazio. Mi se pak ovim osvrnusmo jedino po novinarskoj dužnosti, uvijek po onoj: za istinu i pravicu, a zbog drugih u stvar neupućenih izvan Dubrovnika, da nebi kogod nasio tendecijoznoj pisaniji, a na štetu opće nam narodne stvari, Valjda je ono sve istresao kroz »Crv. Hrv.« u ime »patriotizma«, isto kao što u ime tog istog »patriotizma« nije imao niti riječi da pokudi dovagjanje italijanskih dru- žina! Biće to i u ime: »slobodarstva«, isto kao što talijanaši u ime tog istog »slobo- darstva« ne dadu niti pristupiti našim i naj- boljim društvima u Trst, na Senjsku Rijeku i drugovdje, pak niti u glavni grad hrvat- ske Dalmacije! Samo tako naprijed, na zator hrvatstva i slavenstva, a na veselje dušmant!... (Dolazi nam itolijanoka druži. mal Poslije poznatog dogagjaja u Trstu,