Br. 458. koje ste mislili, da ste ih zaveli. — Uvidi- te dakle, da vam posao ne uspijeva, jer sva- ki pravaš — pa i ne slagao se momental- no s jednim ili drugim vogjom radi osob- nih razmirica — uvigja, da ne smije napu- stiti našu miljenicu glazbu, već ju čuvati kao zjenicu oka svoga. Snjom rastemo i padamo, pa ju svaki o- tačbenik mora i podupirati. Tim će doprinije- ti veoma mnogo ojačanju pravaške svijesti megju Bokeljima. Tamo-amo po svijetu. — Vrhovno vijeće Austro-Ugarske ban- ke zaključilo je, da snizi kamatnjak od 6% na 5/a %, — Uslijed povišenja civilne liste bavarskog kralja, donose listovi koliko dohotka poje- dini kraljevi imaju. Niemački car prima 19,219.296 maraka, a naš vladar 19,210.000. Ruski car 34,000.000 maraka, italijanski kralj 12,840.000, engleški 11,505.000, španjolski kralj dobiva 7,000.000, a bugarski 1,000.000. Crnogorski, srpski i norveški vladari dobi- vaju ispod jednog milijuna. Željezničarska banka u Budimpešti najavila je likvidaciju. Pred mjesec i po dana banka je zatražila od vlade izvanrednu pripomoć od 1 i po milijun kruna, da pokri- je neke svoje obveze, kojoj molbi vlada nije udovoljila. Tom likvidacijom teško su ošteće- ne razne željezničarske organizacije, koje imadu uložene svote organizovanoga radni- štva. — Sin pok. američkog miljardera Morga- na obavijestio je francusku vladu, da je nje- gov pok. otac ostavio pariškom muzeju sve umjetnine, koje podsjećaju na Napolena I. i kraljicu Mariju Antonietu. — U Rusiji postoji klub samoubojica. Poznata su do sada dva slučaja samoubij- stva, počinjena na zapovijed toga kluba. Samoubijstvo počinuše liječnik Smid i te- hničar Nikolski. Redaistvo je poduzelo op- sežne mjere, da ugje u trag tome društvu. — U Londonu uapsiše 20 podoficira, jer su kod kupovanja živeža primali mito. Gla- var provijantnog ureda je pobjegao, pronevje- rivši preko 100.000 maraka. — U subotu uslijed sukoba automobila u Pešti s teretnim kolima, usmrćen je arhi- tekt Josip Vida. — U Baku, u Rusiji, poznati miljunaš Rasvlov ubio je persijskog milijunaša Maga- bova. Ovaj je došao u Baku da utjera dug svog pok. oca. Rasulov koji ga je ubio i oplijenio, nalazi se u tamnici. — U Budimpešti je poludio poznati ženijal- ni pjesnik Julije Rudnijanszky. — U arsenalu u Kragujevcu, Srbiji, popra- vljeno je do sada pedeset hiljada pušaka, otetih Turcima i Bugarima. — Poznati njemački pjesnik Richard Dechmel, prigodom svoje 50-godišnjice ro- gjenja, dobio je od prijatelja neobičan dar: pokloniše mu jedan ljetnikovac, koji će mu bolje prijati nego li kakav — lovor-vijenac! — Unuci urara Naundorfa tužili su pariš- ki list »Patrie«, jer im nijekao pravo na naslov »Bourbon«., Poslije pregledanja is- prava pariško je sudište dosudilo urarovim unucima pravo na taj naslov. Tim je dokaza- no, da su doista potomci francuskog kralja Ljudevita XVI. — Ruskog kipara Mihajla Goldsteina u atelieru u Berlinu ubio je njegov knjigovogja Zukrov, sa čekićem, a onda htio provaliti blagajnu. U to bane u atalier njegov sluga, kojem se Zukov oteo i počinio samoubijstvo. — U Londonn su potpisali ugovor za izgradnju velike luke u Irskoj i o izgradnji opsežne pruge, koja će pospiješiti vožnju setrama trećeg reda sv, Frana u Sigurati. I za lijepi niz godina kao sveti amanel bi čuvana, dok nažalost jedna barbarska ruka ne isklesa nju i upotrebi za pločnik crkvice, Jedna stara kronika kaže, da visoki Senat Dubrov. republike pozva sebi sv. Frana i njega zapita za uzrok, zašto tako nemilo ostadoše poražene kršćanske čete od turske vojske. Na to svetac odgovori: uzrok tomu jest velika oholost kršćana, grdne njihove strasti, razuzdan život, te pogaženo što- vanje svetim stvarima i Božjim službeni- cima. Dalje zapitaše njega, kako će oni biti sačuvani od dosagjivanja bližnjih neprija- telja, i kako da ostanu uvijek slobodni pod vlastitim zakonima. »Svegjer čistu i neoka- ljanu uzdržite sv. vjeru katoličku, i to će vam sve biti«, odgovori svetac, Ove riječi, kako opaža O. Dolci, bijahu riječi proroka, jer zbilja samo na Dubrovačko tlo ne stupi Tursko kopito kao pobjednik; a Dubrovačka republika kroz vjekove očuva zlatnu svoju slobodu i čistu vjeru katoličku. A faktično ju izgubi kad se je počela odalečivati od sv, vjere i kovala novac: Libertas, (Slijedi), izmegju Amerike i Evrope tako, da bi tre- balo morem samo tri dana. — Ravnatelj fizikalnog zavoda u Breslavi pronašao je način, kako se ugalj može uči- niti tekućinom. — U luci Honkonga jedan japanski paro- brod sukobio se s kineškim brodom. Utopilo se 30 osoba. — U subotu je u Beč stigao vladar in- dijske pokrajine, Ichal Karanja, sa suprugom. — U Drinopolju je prošlog petka svečano smješten Muhamedov plašt, koji je za osvo- jenja Drinopolja bio otet iz Selimove dža- mije. Domaće vijesti. Izbori u Banovini. Kao što na dru- gom mjestu govorimo, u Hrvatskoj je na- stupilo novo stanje uspostavom ustava. Ko- mesar bar. Skerlecz imenovan je banom. Izbori su urečeni za 16. a uži za 17.0. mj. Odasvuda se javlja o žurbi i prepravama za izborno kreševo, kao uoči sudbonosnih dogagjaja. Kao što je bilo predvigjati, koa- licija je razvrgla pakt s našom strankom prava, samo da dogje na jasle! Odvjetnički ispit. G. dr. Pero Cvi- ličević u subotu je na prizivnom sudištu položio s veoma dobrim uspjehom advo- katski ispit. Najsrdačnija naša čestitanja ! Iz Kotora ,,Slobodi“ 2000 K. »Naše Jedinstvo« u broju od pr. subote donosi iz Kotora: »Na ponovno tvrgjenje »Slobode« ovla- šćujem vas izjaviti, da sam ja spravan dati 2000 kruna ako dokaže, da je ijedan isu- sovac ili svećenik počinio onaj nemoralni čin, ili pokušao da ga počini. Rok do svr- he 1913«. »Naše Jedinstvo« na ovo primjećuje: »U tomu slučaju daćemo joj adresu našega do- pisnika, osobe imućne, rodom Bokelja«. Slika talijanaške kulture. U zagreb. malom »Obzoru« od 29. pr. mj. br. 325. čitamo ovaj dopis iz Zadra: Za sinoć je bio oglasima najavljen koncerat poznatog tršćanskog umjetnika na guslama Cezara Barrisona u dvorani Hrv. Čitaonice. Ovaj je koncerat bio organizirao češki mae- stro Mohr, koji je učitelj glazbene škole »Zoranića« u Zadru. Talijanašima zadarskim silno je zasmrgjelo, što će Barrison prire- diti koncerat u našoj Čitaonici, te ga pre- kjučer, čim je stigao u Zadar, zaokupiše i prikazaše tako stvari, kao da on počinja veliki narodni zločin, ako i stupi u Čita- onicu. Bit će dakako, da su upotrebili i drugih argumenata. Fakat stoji, da su ga toliko impresionirali, da je on istog dana otputovao natrag u Trst. Karakterističan je — slijedi »Obzor« — ovaj dogogjaj, jer pokazuje, do koje mjere dosiže talijanaški fanatizam i kakova je nji- hova kultura. Još onda dogju, pa se tuže, da se u Dalmaciji progoni talijanska kul- tura! Eto ju oni sami odbijaju i Hrvatima daju u tom pravcu dobar primjer! Ne progoni se niti ignoruje, nč, u Dal- maciji talijanska kultura, već koji put s/a- venska i naša -- docet i — Dubrovnik, slavenska Atena. Razno domaće vijesti. Pišu nam iz Opuzena, da se je uslijed odreke načel- nika g. Ivana Šarića, na 1. o. mj. sastalo općinsko vijeće. Usprkos sviju spletaka i najpodlijih kleveta, sa strane dušmana pra- vaštva i hrvatstva, vijeće je jednoglasno gla- sovalo povjerenje omiljelome načelniku za- služnome g. Šariću. Protivnici ostadoše po- raženi i pokunjeni. Nije im upalila niti to- liko raširivana krilatica, da je g. Šarić po- jedincima prepustio, na uštrb sviju Opuze- njaca, ugrabljenje velikih solin&« !! — U Zagrebu je preminula vrijedna da- rovita hrvatska glumica Lijerka pl. Šram, u 40,0j godini, kći pok. Lavoslava pl. Šra- ma, odvjetnika i nar, zast, Njezinom smrću hrvatsko kazalište gubi jednu od najboljih svojih sila. Prošlog četvrtka priregjen joj je veličanstven sprovod. Vječni joj pokoj! — Javljaju nam iz pokrajine, da je na megjunarodnoj peradarskoj izložbi g. M. Koludrović, vlasnik uzorne peradarne na Brodarici kod Zadra, dobio I. megjunarodnu nagradu, a na Il, dižavnoj izložbi II. drž. nagradu i više prvih odlika, Našem zemlja- ku na uspjehu srdačno čestitamo ! — U nedjelju otvorila se je u Zagrebu megjunarodna fotografska izložba, koju je priredilo hrvatsko društvo umjetnosti, Kod svečanog otvaranja prisustvovale su sve vi- gjenije ličnosti. Na izložbi zastupane su skoro sve narodnosti, Od Slavena, kojima se najveća pažnja posvećivala, nijesu se o- »PRAVA CRVENA HRVATSKA< dazvali Česi ni Poljaci, a Slovenci i Srbi su se ispričali. — U poslu ostavštine patrijarke Bogda- novića vladin je povjerenik ustanovio, da nakon odbitka sviju tereta ostaje 140.000 K, što je predano oblastima na dalnje nredova- nje. . — »ll Dalmata« bumbreca, da je »ne- čuveno nasilje« što je u zadarskoj odvjet- ničkoj komori ogromnom većinom usvoje- no, da uredovni jezik bude hrvatski! Sami moraju da priznaju, da ih je neznatna ma- njina, a ipak im je »nečuveno nasilje« i ako je još davno po pravici morao da bu- de hrvatski uredovni jezik! Pak da nijesu smiješni! . . . — Parobrodarsko društvo u Trstu »Au- stro-Amerikana« odlučilo je urediti sa Ar banijom tri parobrodarske pruge. — Lokalni osobni vlak u Pragu prošle je srijede sašao sa tračnica. Tom je prigo- dom 230 putnika lako ranjeno. — Važno za pravnike! »Excerpt rimske pravne povijesti«, II. izdanje, dobiva se kod Janka Banfića, Zagreb, »Kačićeva« ul. 21. Cijena K 2:50. — U Petrinji u Hrv. redari su nečovje- ški zlostavljali na putu jednog čovjeka. To je tako silno uzrujalo prolazeću 19-godiš. djevojčicu Rozu Buić, koja uslijed potrese- nosti srca pade i ončas ostade mrtva. — Pišu nam iz Slanoga, da u obližnjem selu Grgurićima, kad je supruga seljaka Stjepana Hrtice otišla u baštinu, da mu od- nese hranu, našla ga je obješena o grani masline, mrtva. Bio je poznat kao sasvim miran. Drži se, da je oduzeo sebi život u času poremećenja uma. — U Gracu je ovo dana došlo do veli- kih demostracija i sukoba izmegju talijan- skog i njemačkog djaštva. Talijani su de- mostrirali, da time pospiješe i podupru pi- tanje talijanskog sveučilišta. Dosta ih je u- apšenih. Na obim stranama mnogo ih je ranjenih. Zbog istog uzroka u Trstu i Za- dru štrajkuju talijanski djaci. (Ove su de- mostracije našle odjeka skoro po cijeloj I- taliji. Demostranti su vikali proti Austriji i proti trojnom savezu. Vojska je morala da čuva austrijske konsulate.) — Na Senjskoj Rijeci u brodogradilištu »Danubius« srušile se skele od 20 met., i time usmrtiše tri radnika, a dva teško ra- niše. Poduzetnik Feliks Gerla, koji je ne- valjanim materijalom izgradio one nesretne, skele, uapšen je sjutra-dau u času, kad je htio da pobjegne. — U srijedu je stigao u Sarajevo srpski vojni bjegunac Obren Marković. Iz Soluna je pobjegao početkom oktobra, sa svim o- ružjem, koje je predao austrijskoj pograni- čnoj vlasti u Čajniću. — Ravnateljstvo tvornice torpeda Withead na Senjskoj Rijeci odredilo je do januara otpuštiti 1300 radnika, jer su kovači tvor- nice istukli ugljevljem inžinira. — Na ministarstvu unutarnjih posala u Beču ovo dana raspravljalo se o pitanju osjeguranja pomoraca, i kako i koliko bi odnosnoj zakladi imala doprinašati paro- brodarska društva. Učestvovali su i nekoji pomorski stručnjaci, čiji su savjeti bili uva- ženi. Treba da se reorganizuje već posto- jeće osjegur. društvo u Trstu za pomorske radnike. — Talijanski ribari na Senjskoj Rijeci izvu- kli su mrežom u Kvarneru iz mora žensku glavu, sa po vrata, Izgleda, kao da je gla- va bila odrubljena. — U Trstu su opet nastale velike demo- stracije, osobito u kazalištu za vrijeme pred- stave. Netom su Talijani počeli klicati, ofi- ciri odmah ostaviše kazalište, U Puli su pak demostriiali srednjoškolci. ez opravdanog razloga ne daje većina doinaćica prednost pravom : Francko- vom: pridodatku za kavu. Ovo su mu pribavile njegove vrline: ugodan ukus, lijepa boja i velika izdašnost u potrošku. ze Gradska kronika. SS-godišnjica vladanja WNjeg. Voličanatva. U utorak dneva 2. 0. mj. navršilo se je 65 godina, da je Njegovo Veličanstvo naš Kralj i Car Frano Josip |. uzišao na Prijestolje. U večer, uoči dana slavlja, garnizonska je muzika obišla gradom svirajući. Na dan svečanosti sve zgrade državnih, autonomnih vlasi! i škola bile su iskićene zastavama. Garnizonska je glazba predvela mjesnu po- sadu a domobranska gruško Domobranstvo na svečanu sv. misu u crkvi O.O. Domini- kanaca. — Oficiri su u prostorijama »Ar- senala« na 1 imali zajednički objed, tar svirao. Naš sugragjanin g. dr. Miho Papi, radi djelovanja oko ra- njenika u rvenog Križa« u Crnoj- Gori, odliko od crnogorskog kralja Danilovim ogđenom Ill. stepena. Srdačno čestitamo ! Lične vijesti. Ovdje boravi naš u- gledni sugragjanin, gospar Pero prof. Bud- mani, poznati naučenjak i akademik. Do- šao je iz Jakina, gdje je s porodicom na- stanjen, da cijelu zimu proboravi u svome milome rodnome gradu. Prošlog utorka prispio je, na prolasku s Cetinja, naš sugragjanin g. dr. Lujo knez Vojnović. Sjutra-dan proslijedio je put Trsta. Srebreni pir. G. Ivo Biuk, ovdješnji kotarski tajnik, i supruga mu gospogja Ma- rija rogi. pl. Cvitković, slave ovih dana dva- desetpetgodišnjicu svoga vjenčanja. Srdačno čestitamo ! Gundulićeva“ zabava. Kako na- javismo, pjevačko-glazb. društvo »Gundulić« priredilo je običnu Cecilijansku zabavu, koja je u svakom pogledu uspjela preko svakog očekivanja. Koliko pjevanje i sviranje, toliko i uspjela predstava, koju su naši požrtvovni diletanti odigrali, zabavilo je dupkom punu dvoranu posjetnika. Kako smo informirani, prirediće »Gun- dulić« na 14. o. mj. drugu svoju zabavu, o kojoj ćemo u narednom broju donijeti program. Raduje nas napredak ovog zaslužnog društva, koje uz hrvatsku goji i slavensku pjesmu. Zaslužuje »Gundulić« pripomoć sviju prijatelja naše glazbe i sviju rodo- ljuba, koji neka se po dužuosti i ovog po- trebnog nam društva sjete bilo kakvom potporom. Čudna disonancija. »Dubrovnik« od pretprošlog četvrtka nije ni zere napisao o talijanskom društvu »Maschere«; sve mu je, što je mislio pisati, ostalo u patriotskom peru. »Crvena« je šekspirski navijestila : »Glumci dolaze!« — scusate se & poco! »Prava« se je razglagoljala: rekla je što je u ovoj prigodi valjalo reći. Ovaj tercet dubrovačkih zvona napravio je, naravno, strašnu disonancu. Razabiru li to toliki naši gospari i go- sparići ?... Ko zna?!... Puštimo ih stat' i Menjnmo im se... to su dubrovački pa- rioti Zanimivo predavanje. Dojduće će sedmice Hrv. Akademički Klub u Du- brovniku priredit prvo svoje predavanje, ko- je će čitati uvaženi publicista Dr. Vladimir Zagorsky. Ovaj je već u nekoliko ovećih hrvatskih gradova držao predavanja te po- brao burni aplauz brojne publike, Sada sa- kuplja materijal za izdanje velikog djela na francuskom jeziku o Strossmayeru, našem velikanu. Isti je takogjer sudjelovao u bal- kanskom ratu kao dopisnik francuskog »Journal des Debats«, te će ratne doživlja- je čitat na svom predavanju. U našem će gradu čitat 1—2 predavanja, te se nadamo da će dubrovačko općinstvo mnogobrojno pohrliti na to, tako zanimljivo i poučno pre- davanje. Ulaznica će biti veoma imalena, o čemu će se naknadno javiti. Čitulja. U Gružu je preminuo g. Gjino Sušteršić, u 16. god., učenik III, tehu. tečaja nautičke škole. Bio je vrlo dobar mladić, i od učitelja i od svojih sudrugova osobito cijenjen i vrlo dobro gledan. Prekjučer bio mu je priregjen lijep sprovod, kojemu je prisustvovao cijeli profesorski zbor i svi učenici nautičke škole, Vječni mu pokoj, a teško ucviljenu obitelj Bog utješio! Naša im iskrena sućut. Zabava u ,,Zadruzi“, Sutra u Ne- djelju dneva 7. o, mi. priregjuje »Hrvatska Radnička Zadruga« domaću zabavu, za svo- je članove. Početak na 7 ura u večer, Trešnja. Sinoć oko 7 sati osjetio se je prilično jak potres. Kazeolište. Italijanska komična dru. žina »Le Maschere lialiane« sinoć je dala sedmu zadnju predstavu. Držimo, da će im God. IX* to sigurno biti za uvijek zadnja predstava u našem gradu. Mnogi su mislili, du će posjećivati ove predstave iz same zabave — jer o kakovoj poučno-uzgojnoj svrsi ne- može da bude ni govora — ali i u toj se nadi prevariše. Isti talijanaši ne mogu a da ne priznaju, da se na slične predstave može otići najviše dva puta, jer te već s drugim putem sasvim obuzme nesnosna dosada. Uz to su vrvjeli t. zv. »šaljivi izrazi«, ili bolje neslani glupi »vicevi« i na pretek sva- kojakih najškandaloznijih rječetina, kakovih se od postanka Bondina kazališta nije čulo. I još su nekoji roditelji pače redovito vo- dili svoje obitelji i djecu! I takovo društvo »patrioti« su nam do- veli, i još onako preobilno subvencijoni- sali! Ali kad se tiče kojeg našeg hrvatskog, slavenskog društva, tad se do zadnje pare prepiru i cjepidlače! Ipak je kazalište nažalost bilo sasvim do- bro posjećivano, jer neki veliki »rodoljubi« uprav su kao demostrativno sa svim svojiin obiteljima hodili na ovakove predstave, valjda da s tijem pokažu »dobar« izgled !... Ili pak jedino stoga, jer je italijanski, pa bilo što bilo!... Aut-aut! Druge isprike ne može da bude! ć »Demonstracije““ | Skoro su sve novine donijele brzojavnu vijest iz Dubrov- nika, da su pred Bondinim kazalištem na- stale velike: demonstracije, zbog dolaska ita- lijanske družine — o kojoj govorimo na drugome mjestu —, da je 72 uapšenijeh, i da je zapriječeno predstavljanje. Naravno, novinama je lako nasjesti na telegrafsku još tako senzacijonalgu vijest. Kako će svak biti shvatio, to se je neko htio da naruga »patriotizmu« nekih ovdješ- njih gospara, koji još hoće da slove kao politički prvaci! Treba pak znati, da su re- dovito posjećivali italijanske predstave, sa svim svojim familjama, svi prvaci srpske stranke! »Slovenski Narod«, glasilo slovenačkih naprednjaka, u broju od 3. o. mj. pod naslovom »Demonstracije o Dubrovniku iz simpatij do Slovencev« opisujući tobožnje demonstracije veli i slijedeće: »V Bondinem gledalištu v Dubrov- niku je nameravala neka italijanska družba prirediti serijo predstav. Pred zaćetkom predstave se je pred. gleda- liščem zbrala velika množica ljudi, ki je ogorčeno demonstrirala proti itali- janskim igralcem kličoč: »Proč z Ri- cordijem«. »Mi nečemo poslušati ita lijanskih oper, ako se ne pojejo v na- šem jeziku!« ter vdrla v gledališki ve- stibul, da prepreči predstavo. Demonstrantje, med katerimi so bili zastopani vsi družabni sloji, so pojoč nacijonalne pesmi in manifestirajoč za narodno edinstvo Hrvatov, Srbov in Slovencev končno izsilili, da se je ita- lijanska operna predstava morala od- povedati. Demonstracije so bile tako burne in hrupne, da je policija areti- rala 72 oseb. Manifestacija je posle- dica znane prepovedi tvrdke Ricordi v Milanu, da se Puccinijeva opera »Madame Butterfley« ne sme v Trstu peti v slovenskem jeziku. Dubrov- čani so torej demonstrirali proti Itali- janom iz solidarnosti in iz simpatij do svojih krvnih bratov Slovencev, za kar jim bodi izrečena iskrena bratska zahvala, ter stem pokazali vsemu svetu, da res ni kri voda in da res biva od Drave do Kotora en narod enega srca in ene krvi! Živeli Dubrovčanit« Dotična osoba, koja je gornju satiričnu brzojavku upravila, mogla bi sad da im ja- vi imena sviju onih patriota Srba i Hrva- ta, koji su u upravi Bondina teatra, koji su italijanskn družinu i doveli. Takodjer mo- gla bi im javiti imena i onih kaponja, ko- ji su prestave posjećivali. Nek se tako i na- dalje bude znati, kakovi su nč na riječi, ne- go na djelu! Sad pak dolazi najteže: nakon oprovr- gnuća mnogi dubrovački vrhovni patrioti svijetu se prikažuju u pravome svijetlu... Bilo je i vrijeme! Neka pučanstvo zna, što su i kakvi su, i koliko im može da u po- litičkim stvarima vjeruje! oda na moru. Dubrovački pa- robrod »Petka«, uslijed magle i nevremena, nasukao se je na pličinu u puljskoj luci. Nez se dogodila u noći izmegju nedje- lje i ponedjelnika. Bio je na putu iz Trsta, Kako od kompetentnih čujemo, do zapo- |vjednika nije ni najmanje krivnje, koji je