Br. 458.

koje ste mislili, da ste ih zaveli. — Uvidi-
te dakle, da vam posao ne uspijeva, jer sva-
ki pravaš — pa i ne slagao se momental-
no s jednim ili drugim vogjom radi osob-
nih razmirica — uvigja, da ne smije napu-
stiti našu miljenicu glazbu, već ju čuvati
kao zjenicu oka svoga.

Snjom rastemo i padamo, pa ju svaki o-
tačbenik mora i podupirati. Tim će doprinije-
ti veoma mnogo ojačanju pravaške svijesti
megju Bokeljima.

 

Tamo-amo po svijetu.

— Vrhovno vijeće Austro-Ugarske ban-
ke zaključilo je, da snizi kamatnjak od 6% na
5/a %,

— Uslijed povišenja civilne liste bavarskog

kralja, donose listovi koliko dohotka poje-
dini kraljevi imaju. Niemački car prima
19,219.296 maraka, a naš vladar 19,210.000.
Ruski car 34,000.000 maraka, italijanski kralj
12,840.000, engleški 11,505.000, španjolski
kralj dobiva 7,000.000, a bugarski 1,000.000.
Crnogorski, srpski i norveški vladari dobi-
vaju ispod jednog milijuna.
Željezničarska banka u Budimpešti
najavila je likvidaciju. Pred mjesec i po
dana banka je zatražila od vlade izvanrednu
pripomoć od 1 i po milijun kruna, da pokri-
je neke svoje obveze, kojoj molbi vlada nije
udovoljila. Tom likvidacijom teško su ošteće-
ne razne željezničarske organizacije, koje
imadu uložene svote organizovanoga radni-
štva.

— Sin pok. američkog miljardera Morga-
na obavijestio je francusku vladu, da je nje-
gov pok. otac ostavio pariškom muzeju sve
umjetnine, koje podsjećaju na Napolena I. i
kraljicu Mariju Antonietu.

— U Rusiji postoji klub samoubojica.
Poznata su do sada dva slučaja samoubij-
stva, počinjena na zapovijed toga kluba.
Samoubijstvo počinuše liječnik Smid i te-
hničar Nikolski. Redaistvo je poduzelo op-
sežne mjere, da ugje u trag tome društvu.

— U Londonu uapsiše 20 podoficira, jer
su kod kupovanja živeža primali mito. Gla-
var provijantnog ureda je pobjegao, pronevje-
rivši preko 100.000 maraka.

— U subotu uslijed sukoba automobila
u Pešti s teretnim kolima, usmrćen je arhi-
tekt Josip Vida.

— U Baku, u Rusiji, poznati miljunaš
Rasvlov ubio je persijskog milijunaša Maga-
bova. Ovaj je došao u Baku da utjera dug
svog pok. oca. Rasulov koji ga je ubio i
oplijenio, nalazi se u tamnici.

— U Budimpešti je poludio poznati ženijal-
ni pjesnik Julije Rudnijanszky.

— U arsenalu u Kragujevcu, Srbiji, popra-
vljeno je do sada pedeset hiljada pušaka,
otetih Turcima i Bugarima.

— Poznati njemački pjesnik Richard
Dechmel, prigodom svoje 50-godišnjice ro-
gjenja, dobio je od prijatelja neobičan dar:
pokloniše mu jedan ljetnikovac, koji će mu
bolje prijati nego li kakav — lovor-vijenac!

— Unuci urara Naundorfa tužili su pariš-
ki list »Patrie«, jer im nijekao pravo na
naslov »Bourbon«., Poslije pregledanja is-
prava pariško je sudište dosudilo urarovim
unucima pravo na taj naslov. Tim je dokaza-
no, da su doista potomci francuskog kralja
Ljudevita XVI.

— Ruskog kipara Mihajla Goldsteina u
atelieru u Berlinu ubio je njegov knjigovogja
Zukrov, sa čekićem, a onda htio provaliti
blagajnu. U to bane u atalier njegov sluga,
kojem se Zukov oteo i počinio samoubijstvo.

— U Londonn su potpisali ugovor za
izgradnju velike luke u Irskoj i o izgradnji
opsežne pruge, koja će pospiješiti vožnju

 

setrama trećeg reda sv, Frana u Sigurati.
I za lijepi niz godina kao sveti amanel bi
čuvana, dok nažalost jedna barbarska ruka
ne isklesa nju i upotrebi za pločnik crkvice,
Jedna stara kronika kaže, da visoki Senat
Dubrov. republike pozva sebi sv. Frana i
njega zapita za uzrok, zašto tako nemilo
ostadoše poražene kršćanske čete od turske
vojske. Na to svetac odgovori: uzrok tomu
jest velika oholost kršćana, grdne njihove
strasti, razuzdan život, te pogaženo što-
vanje svetim stvarima i Božjim službeni-
cima. Dalje zapitaše njega, kako će oni biti
sačuvani od dosagjivanja bližnjih neprija-
telja, i kako da ostanu uvijek slobodni pod
vlastitim zakonima. »Svegjer čistu i neoka-
ljanu uzdržite sv. vjeru katoličku, i to će
vam sve biti«, odgovori svetac, Ove riječi,
kako opaža O. Dolci, bijahu riječi proroka,
jer zbilja samo na Dubrovačko tlo ne stupi
Tursko kopito kao pobjednik; a Dubrovačka
republika kroz vjekove očuva zlatnu svoju
slobodu i čistu vjeru katoličku. A faktično
ju izgubi kad se je počela odalečivati od
sv, vjere i kovala novac: Libertas, (Slijedi),

 

 

izmegju Amerike i Evrope tako, da bi tre-
balo morem samo tri dana.

— Ravnatelj fizikalnog zavoda u Breslavi
pronašao je način, kako se ugalj može uči-
niti tekućinom.

— U luci Honkonga jedan japanski paro-
brod sukobio se s kineškim brodom. Utopilo
se 30 osoba.

— U subotu je u Beč stigao vladar in-
dijske pokrajine, Ichal Karanja, sa suprugom.

— U Drinopolju je prošlog petka svečano
smješten Muhamedov plašt, koji je za osvo-
jenja Drinopolja bio otet iz Selimove dža-
mije.

 

Domaće vijesti.

Izbori u Banovini. Kao što na dru-
gom mjestu govorimo, u Hrvatskoj je na-
stupilo novo stanje uspostavom ustava. Ko-
mesar bar. Skerlecz imenovan je banom.
Izbori su urečeni za 16. a uži za 17.0. mj.
Odasvuda se javlja o žurbi i prepravama
za izborno kreševo, kao uoči sudbonosnih
dogagjaja. Kao što je bilo predvigjati, koa-
licija je razvrgla pakt s našom strankom
prava, samo da dogje na jasle!

Odvjetnički ispit. G. dr. Pero Cvi-
ličević u subotu je na prizivnom sudištu
položio s veoma dobrim uspjehom advo-
katski ispit. Najsrdačnija naša čestitanja !

Iz Kotora ,,Slobodi“ 2000 K.
»Naše Jedinstvo« u broju od pr. subote
donosi iz Kotora:

»Na ponovno tvrgjenje »Slobode« ovla-
šćujem vas izjaviti, da sam ja spravan dati
2000 kruna ako dokaže, da je ijedan isu-
sovac ili svećenik počinio onaj nemoralni
čin, ili pokušao da ga počini. Rok do svr-
he 1913«.

»Naše Jedinstvo« na ovo primjećuje: »U
tomu slučaju daćemo joj adresu našega do-
pisnika, osobe imućne, rodom Bokelja«.

Slika talijanaške kulture. U
zagreb. malom »Obzoru« od 29. pr. mj.
br. 325. čitamo ovaj dopis iz Zadra: Za
sinoć je bio oglasima najavljen koncerat
poznatog tršćanskog umjetnika na guslama
Cezara Barrisona u dvorani Hrv. Čitaonice.
Ovaj je koncerat bio organizirao češki mae-
stro Mohr, koji je učitelj glazbene škole
»Zoranića« u Zadru. Talijanašima zadarskim
silno je zasmrgjelo, što će Barrison prire-
diti koncerat u našoj Čitaonici, te ga pre-
kjučer, čim je stigao u Zadar, zaokupiše i
prikazaše tako stvari, kao da on počinja
veliki narodni zločin, ako i stupi u Čita-
onicu. Bit će dakako, da su upotrebili i
drugih argumenata. Fakat stoji, da su ga
toliko impresionirali, da je on istog dana
otputovao natrag u Trst.

Karakterističan je — slijedi »Obzor« —
ovaj dogogjaj, jer pokazuje, do koje mjere
dosiže talijanaški fanatizam i kakova je nji-
hova kultura. Još onda dogju, pa se tuže,
da se u Dalmaciji progoni talijanska kul-
tura! Eto ju oni sami odbijaju i Hrvatima
daju u tom pravcu dobar primjer!

Ne progoni se niti ignoruje, nč, u Dal-
maciji talijanska kultura, već koji put s/a-
venska i naša -- docet i — Dubrovnik,
slavenska Atena.

Razno domaće vijesti. Pišu nam
iz Opuzena, da se je uslijed odreke načel-
nika g. Ivana Šarića, na 1. o. mj. sastalo
općinsko vijeće. Usprkos sviju spletaka i
najpodlijih kleveta, sa strane dušmana pra-
vaštva i hrvatstva, vijeće je jednoglasno gla-
sovalo povjerenje omiljelome načelniku za-
služnome g. Šariću. Protivnici ostadoše po-
raženi i pokunjeni. Nije im upalila niti to-
liko raširivana krilatica, da je g. Šarić po-
jedincima prepustio, na uštrb sviju Opuze-
njaca, ugrabljenje velikih solin&« !!

— U Zagrebu je preminula vrijedna da-
rovita hrvatska glumica Lijerka pl. Šram,
u 40,0j godini, kći pok. Lavoslava pl. Šra-
ma, odvjetnika i nar, zast, Njezinom smrću
hrvatsko kazalište gubi jednu od najboljih
svojih sila. Prošlog četvrtka priregjen joj
je veličanstven sprovod. Vječni joj pokoj!

— Javljaju nam iz pokrajine, da je na
megjunarodnoj peradarskoj izložbi g. M.
Koludrović, vlasnik uzorne peradarne na
Brodarici kod Zadra, dobio I. megjunarodnu
nagradu, a na Il, dižavnoj izložbi II. drž.
nagradu i više prvih odlika, Našem zemlja-
ku na uspjehu srdačno čestitamo !

— U nedjelju otvorila se je u Zagrebu
megjunarodna fotografska izložba, koju je
priredilo hrvatsko društvo umjetnosti, Kod
svečanog otvaranja prisustvovale su sve vi-
gjenije ličnosti. Na izložbi zastupane su
skoro sve narodnosti, Od Slavena, kojima
se najveća pažnja posvećivala, nijesu se o-

 

 

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA<

dazvali Česi ni Poljaci, a Slovenci i Srbi
su se ispričali.

— U poslu ostavštine patrijarke Bogda-
novića vladin je povjerenik ustanovio, da
nakon odbitka sviju tereta ostaje 140.000 K,
što je predano oblastima na dalnje nredova-
nje. .

— »ll Dalmata« bumbreca, da je »ne-
čuveno nasilje« što je u zadarskoj odvjet-
ničkoj komori ogromnom većinom usvoje-
no, da uredovni jezik bude hrvatski! Sami
moraju da priznaju, da ih je neznatna ma-
njina, a ipak im je »nečuveno nasilje« i
ako je još davno po pravici morao da bu-
de hrvatski uredovni jezik! Pak da nijesu
smiješni! . . .

— Parobrodarsko društvo u Trstu »Au-
stro-Amerikana« odlučilo je urediti sa Ar
banijom tri parobrodarske pruge.

— Lokalni osobni vlak u Pragu prošle
je srijede sašao sa tračnica. Tom je prigo-
dom 230 putnika lako ranjeno.

— Važno za pravnike! »Excerpt rimske
pravne povijesti«, II. izdanje, dobiva se kod
Janka Banfića, Zagreb, »Kačićeva« ul. 21.
Cijena K 2:50.

— U Petrinji u Hrv. redari su nečovje-
ški zlostavljali na putu jednog čovjeka. To
je tako silno uzrujalo prolazeću 19-godiš.
djevojčicu Rozu Buić, koja uslijed potrese-
nosti srca pade i ončas ostade mrtva.

— Pišu nam iz Slanoga, da u obližnjem
selu Grgurićima, kad je supruga seljaka
Stjepana Hrtice otišla u baštinu, da mu od-
nese hranu, našla ga je obješena o grani
masline, mrtva. Bio je poznat kao sasvim
miran. Drži se, da je oduzeo sebi život u
času poremećenja uma.

— U Gracu je ovo dana došlo do veli-
kih demostracija i sukoba izmegju talijan-
skog i njemačkog djaštva. Talijani su de-
mostrirali, da time pospiješe i podupru pi-
tanje talijanskog sveučilišta. Dosta ih je u-
apšenih. Na obim stranama mnogo ih je
ranjenih. Zbog istog uzroka u Trstu i Za-
dru štrajkuju talijanski djaci. (Ove su de-
mostracije našle odjeka skoro po cijeloj I-
taliji. Demostranti su vikali proti Austriji i
proti trojnom savezu. Vojska je morala da
čuva austrijske konsulate.)

— Na Senjskoj Rijeci u brodogradilištu
»Danubius« srušile se skele od 20 met.,
i time usmrtiše tri radnika, a dva teško ra-
niše. Poduzetnik Feliks Gerla, koji je ne-
valjanim materijalom izgradio one nesretne,
skele, uapšen je sjutra-dau u času, kad je
htio da pobjegne.

— U srijedu je stigao u Sarajevo srpski
vojni bjegunac Obren Marković. Iz Soluna
je pobjegao početkom oktobra, sa svim o-
ružjem, koje je predao austrijskoj pograni-
čnoj vlasti u Čajniću.

— Ravnateljstvo tvornice torpeda Withead
na Senjskoj Rijeci odredilo je do januara
otpuštiti 1300 radnika, jer su kovači tvor-
nice istukli ugljevljem inžinira.

— Na ministarstvu unutarnjih posala u
Beču ovo dana raspravljalo se o pitanju
osjeguranja pomoraca, i kako i koliko bi
odnosnoj zakladi imala doprinašati paro-
brodarska društva. Učestvovali su i nekoji
pomorski stručnjaci, čiji su savjeti bili uva-
ženi. Treba da se reorganizuje već posto-
jeće osjegur. društvo u Trstu za pomorske
radnike.

— Talijanski ribari na Senjskoj Rijeci izvu-
kli su mrežom u Kvarneru iz mora žensku
glavu, sa po vrata, Izgleda, kao da je gla-
va bila odrubljena.

— U Trstu su opet nastale velike demo-
stracije, osobito u kazalištu za vrijeme pred-
stave. Netom su Talijani počeli klicati, ofi-
ciri odmah ostaviše kazalište, U Puli su pak
demostriiali srednjoškolci.

 

ez opravdanog
razloga

ne daje većina doinaćica

prednost pravom : Francko-

vom: pridodatku za kavu.
Ovo su mu pribavile

njegove vrline:

ugodan ukus, lijepa boja i

velika izdašnost u potrošku.

ze

 

Gradska kronika.

 SS-godišnjica vladanja WNjeg.
Voličanatva. U utorak dneva 2. 0. mj.
navršilo se je 65 godina, da je Njegovo
Veličanstvo naš Kralj i Car Frano Josip |.
uzišao na Prijestolje.

 

U večer, uoči dana slavlja, garnizonska
je muzika obišla gradom svirajući. Na dan
svečanosti sve zgrade državnih, autonomnih
vlasi! i škola bile su iskićene zastavama.
Garnizonska je glazba predvela mjesnu po-
sadu a domobranska gruško Domobranstvo
na svečanu sv. misu u crkvi O.O. Domini-
kanaca. — Oficiri su u prostorijama »Ar-
senala« na 1 imali zajednički objed,
tar svirao.

  
  
   
   

Naš sugragjanin g. dr.

Miho Papi, radi djelovanja oko ra-
njenika u rvenog Križa« u Crnoj-
Gori, odliko od crnogorskog kralja

Danilovim ogđenom Ill. stepena. Srdačno
čestitamo !

Lične vijesti. Ovdje boravi naš u-
gledni sugragjanin, gospar Pero prof. Bud-
mani, poznati naučenjak i akademik. Do-
šao je iz Jakina, gdje je s porodicom na-
stanjen, da cijelu zimu proboravi u svome
milome rodnome gradu.

Prošlog utorka prispio je, na prolasku s
Cetinja, naš sugragjanin g. dr. Lujo knez
Vojnović. Sjutra-dan proslijedio je put Trsta.

Srebreni pir. G. Ivo Biuk, ovdješnji
kotarski tajnik, i supruga mu gospogja Ma-
rija rogi. pl. Cvitković, slave ovih dana dva-
desetpetgodišnjicu svoga vjenčanja. Srdačno
čestitamo !

Gundulićeva“ zabava. Kako na-
javismo, pjevačko-glazb. društvo »Gundulić«
priredilo je običnu Cecilijansku zabavu, koja
je u svakom pogledu uspjela preko svakog
očekivanja.

Koliko pjevanje i sviranje, toliko i uspjela
predstava, koju su naši požrtvovni diletanti
odigrali, zabavilo je dupkom punu dvoranu
posjetnika.

Kako smo informirani, prirediće »Gun-
dulić« na 14. o. mj. drugu svoju zabavu,
o kojoj ćemo u narednom broju donijeti
program.

Raduje nas napredak ovog zaslužnog
društva, koje uz hrvatsku goji i slavensku
pjesmu. Zaslužuje »Gundulić« pripomoć
sviju prijatelja naše glazbe i sviju rodo-
ljuba, koji neka se po dužuosti i ovog po-
trebnog nam društva sjete bilo kakvom
potporom.

Čudna disonancija. »Dubrovnik«
od pretprošlog četvrtka nije ni zere napisao
o talijanskom društvu »Maschere«; sve mu
je, što je mislio pisati, ostalo u patriotskom
peru. »Crvena« je šekspirski navijestila :
»Glumci dolaze!« — scusate se & poco!
»Prava« se je razglagoljala: rekla je što je
u ovoj prigodi valjalo reći.

Ovaj tercet dubrovačkih zvona napravio
je, naravno, strašnu disonancu.

Razabiru li to toliki naši gospari i go-
sparići ?... Ko zna?!... Puštimo ih stat'
i Menjnmo im se... to su dubrovački pa-
rioti

Zanimivo predavanje. Dojduće
će sedmice Hrv. Akademički Klub u Du-
brovniku priredit prvo svoje predavanje, ko-
je će čitati uvaženi publicista Dr. Vladimir
Zagorsky. Ovaj je već u nekoliko ovećih
hrvatskih gradova držao predavanja te po-
brao burni aplauz brojne publike, Sada sa-
kuplja materijal za izdanje velikog djela na
francuskom jeziku o Strossmayeru, našem
velikanu. Isti je takogjer sudjelovao u bal-
kanskom ratu kao dopisnik francuskog
»Journal des Debats«, te će ratne doživlja-
je čitat na svom predavanju. U našem će
gradu čitat 1—2 predavanja, te se nadamo
da će dubrovačko općinstvo mnogobrojno
pohrliti na to, tako zanimljivo i poučno pre-
davanje. Ulaznica će biti veoma imalena, o
čemu će se naknadno javiti.

Čitulja. U Gružu je preminuo g. Gjino
Sušteršić, u 16. god., učenik III, tehu. tečaja
nautičke škole. Bio je vrlo dobar mladić,
i od učitelja i od svojih sudrugova osobito
cijenjen i vrlo dobro gledan. Prekjučer
bio mu je priregjen lijep sprovod, kojemu
je prisustvovao cijeli profesorski zbor i svi
učenici nautičke škole, Vječni mu pokoj, a
teško ucviljenu obitelj Bog utješio! Naša
im iskrena sućut.

Zabava u ,,Zadruzi“, Sutra u Ne-
djelju dneva 7. o, mi. priregjuje »Hrvatska
Radnička Zadruga« domaću zabavu, za svo-
je članove. Početak na 7 ura u večer,

Trešnja. Sinoć oko 7 sati osjetio se
je prilično jak potres.

Kazeolište. Italijanska komična dru.

žina »Le Maschere lialiane« sinoć je dala
sedmu zadnju predstavu. Držimo, da će im

 

God. IX*

to sigurno biti za uvijek zadnja predstava
u našem gradu. Mnogi su mislili, du će
posjećivati ove predstave iz same zabave
— jer o kakovoj poučno-uzgojnoj svrsi ne-
može da bude ni govora — ali i u toj se
nadi prevariše. Isti talijanaši ne mogu a da
ne priznaju, da se na slične predstave može
otići najviše dva puta, jer te već s drugim
putem sasvim obuzme nesnosna dosada.
Uz to su vrvjeli t. zv. »šaljivi izrazi«, ili
bolje neslani glupi »vicevi« i na pretek sva-
kojakih najškandaloznijih rječetina, kakovih
se od postanka Bondina kazališta nije čulo.
I još su nekoji roditelji pače redovito vo-
dili svoje obitelji i djecu!

I takovo društvo »patrioti« su nam do-
veli, i još onako preobilno subvencijoni-
sali! Ali kad se tiče kojeg našeg hrvatskog,
slavenskog društva, tad se do zadnje pare
prepiru i cjepidlače!

Ipak je kazalište nažalost bilo sasvim do-
bro posjećivano, jer neki veliki »rodoljubi«
uprav su kao demostrativno sa svim svojiin
obiteljima hodili na ovakove predstave,
valjda da s tijem pokažu »dobar« izgled !...
Ili pak jedino stoga, jer je italijanski, pa
bilo što bilo!... Aut-aut! Druge isprike
ne može da bude! ć

»Demonstracije““ | Skoro su sve
novine donijele brzojavnu vijest iz Dubrov-
nika, da su pred Bondinim kazalištem na-
stale velike: demonstracije, zbog dolaska ita-
lijanske družine — o kojoj govorimo na
drugome mjestu —, da je 72 uapšenijeh,
i da je zapriječeno predstavljanje. Naravno,
novinama je lako nasjesti na telegrafsku
još tako senzacijonalgu vijest.

Kako će svak biti shvatio, to se je neko
htio da naruga »patriotizmu« nekih ovdješ-
njih gospara, koji još hoće da slove kao
politički prvaci! Treba pak znati, da su re-
dovito posjećivali italijanske predstave, sa
svim svojim familjama, svi prvaci srpske
stranke!

»Slovenski Narod«, glasilo slovenačkih
naprednjaka, u broju od 3. o. mj. pod
naslovom »Demonstracije o Dubrovniku iz
simpatij do Slovencev« opisujući tobožnje
demonstracije veli i slijedeće:

»V Bondinem gledalištu v Dubrov-
niku je nameravala neka italijanska
družba prirediti serijo predstav. Pred
zaćetkom predstave se je pred. gleda-
liščem zbrala velika množica ljudi, ki
je ogorčeno demonstrirala proti itali-
janskim igralcem  kličoč: »Proč z Ri-
cordijem«. »Mi nečemo poslušati ita
lijanskih oper, ako se ne pojejo v na-
šem jeziku!« ter vdrla v gledališki ve-
stibul, da prepreči predstavo.

Demonstrantje, med katerimi so bili
zastopani vsi družabni sloji, so pojoč
nacijonalne pesmi in manifestirajoč za
narodno edinstvo Hrvatov, Srbov in
Slovencev končno izsilili, da se je ita-
lijanska operna predstava morala od-
povedati. Demonstracije so bile tako
burne in hrupne, da je policija areti-
rala 72 oseb. Manifestacija je posle-
dica znane prepovedi tvrdke Ricordi
v Milanu, da se Puccinijeva opera
»Madame Butterfley« ne sme v Trstu
peti v slovenskem jeziku. Dubrov-
čani so torej demonstrirali proti Itali-
janom iz solidarnosti in iz simpatij do
svojih krvnih bratov  Slovencev, za
kar jim bodi izrečena iskrena bratska
zahvala, ter stem pokazali vsemu svetu,
da res ni kri voda in da res biva od
Drave do Kotora en narod enega srca
in ene krvi! Živeli Dubrovčanit«

Dotična osoba, koja je gornju satiričnu
brzojavku upravila, mogla bi sad da im ja-
vi imena sviju onih patriota Srba i Hrva-
ta, koji su u upravi Bondina teatra, koji su
italijanskn družinu i doveli. Takodjer mo-
gla bi im javiti imena i onih kaponja, ko-
ji su prestave posjećivali. Nek se tako i na-
dalje bude znati, kakovi su nč na riječi, ne-
go na djelu!

Sad pak dolazi najteže: nakon oprovr-
gnuća mnogi dubrovački vrhovni patrioti
svijetu se prikažuju u pravome svijetlu...
Bilo je i vrijeme! Neka pučanstvo zna, što
su i kakvi su, i koliko im može da u po-
litičkim stvarima vjeruje!

oda na moru. Dubrovački pa-
robrod »Petka«, uslijed magle i nevremena,
nasukao se je na pličinu u puljskoj luci.
Nez se dogodila u noći izmegju nedje-
lje i ponedjelnika. Bio je na putu iz Trsta,
Kako od kompetentnih čujemo, do zapo-

|vjednika nije ni najmanje krivnje, koji je