ma na PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONAŠANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 6 NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 9. KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE, I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO tita alt Aaa DNEČ SSS AL DSS DAL NSS DE Br. 460. Sretan Božić! Lanjske godine Božić vam je bio veoma žalostan, jer su bili svi vaši pod oružjem, strahom ste gledali, ka- ko će se zavrći krvavo kolo. Sretno se je taj nemili zapletaj za- vršio, a domaći vaši ove će godine veseljem provestit Badnji-dan i svetko- vine uza vas na domaćem ognjištu. _ _Radosno zato vam čestitamo, jer je š udesna godina prošla, udesna i s toga, jer je bila slaba ljetina. < Dao dobri Bog, da vam bude go- dina, koja nastaje, i s materijalne i sa svake strane što sretnija i čestitija. To vam iz sveg srca želimo, dok vam ka- žemo, mili naši predbrojnici: sretan + vam bio Božić na mnogo ljeta i godina! Izbori u Hrvatskoj. Koalicija plovi strujom tvrdog unio- nizma, ona će prepustiti nekoliko odr- tih magjarona, da budu kako kvas a da se magjarska pogača dobro uski- sne; ona je bacila pod noge sveti u- govor, kog je bila sklopila sa prava- šima; ona je pristala da se odgodi fi- nancijalna nagoda još za godinu i po dana, a što će uraditi u saboru, i uz koje se je uvjete zavezala Pešti, do malo će se saznati. Naravno, ona će biti pod okriljem vlade, i isti goropa- dni Pribičević, i dobiti će većinu, a da- li pak toliku, koliko umišlja, uvjereni smo da neće. Dapače naše je mnenje e bi prilično slabo bila prošla, kako vjerolomnica, da su pravaši od dviju stranaka radili ako ne skupa i jedin- stveno, barem dogovorno. Baš sad, kad je bila najpreča nužda, e bi se istaknuo program stranke prava, e bi svi prihitili za jedan štap, da zbiju i pometu vjerolomce, one kojim rastu zazubnice za zob; baš sad treba da prevlada tvrdoglavost, mržnja, i odur- na i grozna poruka: nikako i podni- pošto! Istina je, da su frankovci tvrdo stali za kooperaciju, a da je dr. Mile apsolutno ju odbio; a tim cijenimo, PODLISTAK. O dolasku sv. Frana Asiškoga našim stranama i izvatol du. brovačkih povjesničara o njo» govom boravku u Dubrovniku. (3) Napisao: O. Frano Jurić. Osobitu zanimivost o dolasku sv. Frana pobugjuje krasna legenda: »Sv. Frančisko od Sidža (Asiza) u Trstenomu«, koju pri- branim jezikom napisa god. 1905. veleuč. spisatelj i marni sabirač našijeh starina g. prot. Vido Vuletić-Vukasović po pričanju sluškinje g. grofa Vita Bassegli-Gozze, Ma- rije Podimočke. Sadržaj te legende jest ovaj: Pokornik Teotil u duhu vigje sv. Frančiska gdje dolazi tome mjestu, te cijelu Božju noć zvoni zvonce na Vračevu brdu. U zoru presta cilik zvonca i pokornik Teofil oblači se u novo ruho te stupa obali mora; a mimo Koločepa baš leti neka lagja, regbi, , angjeli je nose ma krilima. Lagja se za. ustavi i usidri ispred »Srdupine« (sada most I pećina Nardelli), a sv. Frančisko izagje SMATRA SE DA JE PREDBROJEN I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. si U DUBROVNIKU, 20; DECEMBRA 1913 s . " najvišu nevolju nanio zemlji, koja mu je majka, za koju je spravan i krv svo- ju dati. Biti će imao dovoljnih razlo- ga, da tako nepomirljivo radi, o tome za sad ne možemo suditi, jer je ka- zao, da su ga neki htjeli moralno i materijalno upropastiti, ali nije ništa konkretna naznačio, nu ipak narodna je stvar zahtjevala od njega da kad li tad li on razračuna gdje bilo sa tim dušmanima, ali da ne ometa u 'ovom sudbonosnom času oduševljenja i na- rodno pregnuće da uskrati svoje po- vjerenje onijem, koji opet hoće da na- rod drže u okovima, i da ga tišti po- plat goropadnog Arpada, koji ga je podase zbio. U tomu je utješljivo € narod nije se poveo za svojim pogla- vicama, i u nekoliko izborništava, pra- vaši će pak bili frankovci bili milinov- ci, skupa i dogovorno na biralište da iznesu nove ne okužene spobornike, koji će svojski raditi za narodno do- bro. Kamo sreće, da je takav duh o- buzeo sve pravaše u svim slojevima i mjestima, a da jednom narod oda- hne od vječitih nadmetanja i raskola. Bude li svijesni hrvatski narod, neo- svrčuć se ita jade uprava i upravnika, tim putem izvojštio i bacio u pozadi- nu stare i nove magjarone, zaista će sebi steći slavu, koja će nadmašiti sva velebna i slavna njegova pridobića i na kulturnom i na bojnom polju. Delegacije. Po žurbi, kojom rade oba Parlamenta i Delegacije, rijet bi da svi posli u Monar- hiji idu kako po loju, što se kaže. A kad tamo, pravog i stvarnog dobra jako malo, a poplave silnih riječi, prosvjeda, koje na jednu ruku ponizuju moć naše Monarhije, a ostavit će napokon vrijeme, koje je i bilo. I u jednoj su i drugoj Delegaciji podignuti silni prigovori na izvješće minislra spolja- šnih posala Berchtolda. To je izvješće u- mjereno i lukavo bilo sastavljeno, tako da uz neke pramove svijetla, iznašalo silni mrak, kojim su obaviti dogagjaji prošle i ove godine, a nadasve nije dobro razjasnilo naše odnošaje sa saveznicima, sa Balkacima, sa Turskom, a ponajpače sa trojnim spo- na kopno, gdje bi lijepo primljen i počaš- ćen od vlastelina Vukote Gučetića i vladike Radosave. Tu ozdravi jedno dijete na umoru, Dočulo se i u gradu za dolazak sv. Fran- čiska, te mu na priček pogje nadbiskup s kanonicima, knez s vijećnicima i s vlaste- lom. Oni pozovu sveca u svoj grad. Na to im svetac reče: što Božja providnost odredi, spravan sam učiniti. Istodobno im prorokova budućnost njihove domovine. Vladiki Rado- savi, koja mu dovede sina Vidosava i kćerku Dešu eda ih blagoslovi, darova mjedenu pločicu, koje s jedne strane bi slika crkve u Sidžu (Asizu), a s druge Propeće. Ra- dosava poljubi ovu uspomenu i postavi je na prsa muloj Deši, Zatim svetac poljubi pokornika Teofila, a ovaj poljubiv svečev p&s, pade ničice i zaspi vječni san pred Frančiskovim nogama. Kozar Ostoja po- hvali Teofila radi njegovog sv. života, a svetac njemu obeća, da će biti on_prvi Fran- čiskov brat na ovijem stranama. To se i dogodi. Frančisko se uputi na more s bra- ćom, a zvono na Vračevti brdu samo po- čime zvoniti. Otisne se galija od kraja a Frančisko još jednom blagoslovi onaj ubavi kraj, onaj dobri puk, onu plemenitu obitelj. I voda zapjeni niz litice, zabiglišu slavulji IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 10 PARA. tai ea PA tn Epi razumom. I kod jednih i kod drugih bilo je dosta neiskrenosti, madmudrivanja, ote- zanja, svakojakih pripleta, a to je sve ostalo u mraku. Naravno, u tome svemu, uvjereni smo, ima najmanje krivice g. Ministar, jer ako je njemu naregjeno e bi vodio politiku takovu, koja bi bila protivna pravednim željama nas Slavena na jugu, vodio je tako uspješno, da je nas svijeh ozlojedio, stekao mnogo neprijatelja i očitih i prikrivenih, a stvarna probitka ne postigao. Za nas ne- upućene umrlike ostati će uvijek zagonetka, zašto nije naša Monarhija ustala odma i prva da Turska dade autonomiju Makedo- niji i Arbaniji, i tako bi bila predusrela rat, koji ju je silno razočarao i doveo je do napornog iskušanja, da trgne mač iz korica. Ako se je nadala u jakost Turske, onda je zaista bila posve zlo izvješćena o pravom stanju i Balkanaca i Turske. Ali Turska nebi bila pristala. Mi mislimo da bi, kad bi moćna Njemačka otprto bila nastojala da se do toga dogje. Istina je, da je Rusija prošla sto puta gore nego naša Monarhija, jer je napokon ona imala nekoliko utješlji- vih zadovoljština, biva da su se Srbi potegli nase smora, da su (Crnogorci ispraznili Skadar, da su morali ne uništiti Bugarsku, a to je sve oštra kost u grkljanu Rusije, ali svi ti uspjesi propali su, kad se ni- je provela modifikacija Bukareškog mirov- nog ugovora, a napokon kako zaključak donaša našoj Monarbiji tisuću briga i ne- volja, jet sve te vlasti 1 ako su Časimice podlegle sili, prijekim će okom, prikrivenim će i očitim nepovjerenjem pratiti svako na- stojanje sa strane naše Monarhije, e bi se srdžbe utažile i nastala mirna i uspješna vremena, a Arbanija biti će više od omete nego od koristi, ako ne potakne još ltaliju da ugrabi tu pečenicu ispred našeg nosa. Njeg. je Veličanstvo, naš kralj, naglasio g. Namjesniku pripravnost i podaničku pri- vrženost našega naroda, baš u to posve kritično doba. Mi se tim ponosimo, kako je kazao delegat Baljak, ali u isto bi smo doba iz svega srca željeli, da Monarhija zadovolji našim pravednim željama i za- htjevima; a to da sajedini naš narod po- čevši od Slovenske, Istre, Dalmacije, Herceg- Bosne sa materom zemljom Hrvatskom, da stegne magjarsku bahatost i svemožnost, da se kani provagjati njemačke namjere preko naših šija. Onda bi zaista naš narod bio zadovoljan i spravan i u vodu i u vatru za moć Monarhije. Kud ćeš eklatantnije nepravde, nego kad vijećaju Delegacije, da dvije junačke ponosne pokrajine, kakove su Hercegovina i Bosna, ne imadu svojih da pozdrave sveca, koji posveti ovaj ča- robni perivoj svojim dolaskom. — Domaći povjesničari pri opisivanju do- laska sv. Frana u Dubrovnik donašaju i jedno čudo, koje se dogodi na dubrovačkom zemljištu a po zagovoru sv. Frana. O tome čudu piše i kronika Franjevačkog reda, sv. Bonaventura u knjizi; Vita s, Francisci — Miracula, te manuskripti Dubrovačkih Anala. Sv, Bonaventura o tom čudu ovako piše na str. 213.: Na otoku Šipanu jedan mla- dić, imenom Gjerald, rodom iz Dubrovnika, pogje za vrijeme jematve u trganje na neko svoje imanje, Radeći oko grožgje u neko do- ba pri gnječenju i stavljanju masta u mjeho- ve obali se jedan kamen i svega ga smrvi, te bijednik ostade na mjestu mrtav. Opazivši tu groznu nesreću otac, bolno zajaukne, a na vapaj njegov okolišni ljudi dotrčaše i mrtvo tijelo mladića izvukoše ispod ka- mena. Otac videći da mu je utaman svaka ljudska pomoć, potrči k jednom Raspelu, koji bit tu podignut na štovanje tom do- brom narodu, i živom vjerom zaprosi uskr- snuće sina po zagovoru sv. Frama, čija svečanost do koji dan imala je biti; a isto- dobno učini zavjet, da će hodočastiti svecu u Asiz. Još on bje u molitvi, kad se sinak estas m PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA I DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU, ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU SE. A PRSNI estate a A Ma i A pokrajina stoje sa strane i gledaju što će im se kako milostinja udijeliti, Ako Monar- bi je naskočio izvanjski neprijatelj. To da- vno vele svi koji razumiju, koji žele dobra Monarhiji, a hoće li biti uslišani, idemo da vidimo. Dubrovnik, 19/XII. Austr. ministar-presjednik primio je u po- nedjeljak jednu deputaciju bečkih činovni- ka i obećao, da će pragmatika doći pod svaki uvjet na novu godinu i da će imati retrospektivnu moć. Ova se ministrova izja- va svakojako tumači. Pošto nema nade, da bi financijski plan bio do nove godine svr- šen, cijeni se, da se ministar grozio da će mali financ. plan provesti pomoću $. 14. Nadalje izjavi, kako mu iz Lavova stižu vijesti, da pregovori o izbornoj reformi te- ku sasvim povoljno. Drž. činovnici, primjeti, nemaju dakle nikakva razloga, da se boje sadanje konstelacije. a“ *# U pregovorima o pitanju orijentalnih že- ljeznica izmegju Austro-Ugarske i Srbije, nastao je novi spor. Uprava srpskih želje- znica hoće, da se pošiljke u novu Srbiju (t, ji. za Bitolj i Solun) imoraju providjeti novim tovarnim listovima i dokumentima. Bečki mjerodavni krugovi izjavljuju, da su tijem povrijegjene ustanove ugovora god. 1883 izmegju Austro-Ug., Bugarske, Tur- ske i Srbije. Na prosvjed pruskih, austrij- skih i ugarskih drž. željeznica, odgovorila je Srbija, da ne priznaje konvencije za sao- braćaj u krajevima Nove Srbije, U Beču odgovaraju, 'da se ovaj argumenat ne mo- že prihvatit,7jer da Srbija, kao pravna na- sljednica Turske, mora preuzeti od Turske i sve dužnosti. * #* Poklisari vlasti triple entente posjetivši velikog vezira u Carigradu, uložiše prosvjed proli imenovanju njemačke vojne misije za | Tursku. Rk *# Rumunjski min. Majorescu kaže, da su izmišljene vijesti o vojenom tajnom ugo- voru izmegju Srbije i Rumunjske, koji da je uperen proti našoj monarhiji. + * *# U nedjelju je obavljen svečani čin anek- sije Krete Grčkoj, u prisustvu kralja, pre- |stolonasljednika i prinčeva. Italijanski i ru- trznu kao od dubokog sna probugjen; po- gleda naokolo stojeće žalosne prijatelje, prikori ih zbog njihove male vjere, i izjavi, da mu je sv. Frano povratio život, — Ovo mjesto, gdje se ovo čudo dogodi, bi na- zvano »Gjeraldovo«, a kašnje »Arlorovo« i sve do dana današnjega osobitim žarom oko Dubrovnika spominje se ovo čudo. (Fabijanić O. Donato: Storia dei Frati Mi- nori. Vol. I. str, 28.) ' Godine 1828., kad su se činile sjajne sve- čanosti u crkvi Male Braće, prigodom iz- našašća tijela Serafskog oca sv. Frana u Asizu, mnogim lijepim govorima i pjesnič- kim sastavcima slavilo se ovo čudo. Izmegju mnogobrojnih sastavaka drago mi je ovdje iznesti ove klasične distihe, koje sastavi uva- ženi pjesnik Matej Sorkočević (Sorgo): — Vix tua te virtus Francisce ovexit ad araš Mirifice nostra in vota vocatns ades. Tu exanimem puerum confractum pondere saxi Incolumen reddis Jauridis agricolae. Sic nos prisca fides docuit, nomenque, locumque Signat adhuc, memori et servat in historia. Auspleiis tua nunc quum laetis ossa resurgant Condita quae ignoto delitnere loco, O iterum loca reapice nota, atque undique fractum Sacra loci dominum o eximat urna malis, IA rSSASA StA MA ISSA A ute delegata, nego treći da moraju zagovarati|ski konsuli po nalogu svojih vlada sudje- njihovo dobro, a da uglednici tih ponosnih | lovali su u službenome karakteru. «* * # Engleška se obratila na velevlasti, da se hija se stavi odobrovoljiti svoje južne Sla- | sklopi megjunarodni zajam od 60.000 fun- vene, tad će stopro. posve ojačati u nutar-|ti šterlina za suzbijanje bijede tu Arbaniji. njosti, a biti će nepredobivi bedem, ako|Svaka velevlast imala bi dati 10.000, * # Grčka je obavijestila bugarsku vladu, preko ruskog poslanika, da nijedan bugar- ski kažnjenik neće biti smaknut i da će biti pušteni na slobodu, netom se uspo- stave diplomatski odnošaji, uz pretpostav- ku, da će prestati progon Grka u Traciji. «* *o* Prigodom svečanog prijema novog austro- ugarskog poslanika bar. Giessla u Beogra- du, kralj je Petar rekao, da će on i vlada nastojati, da se uspostave prijateljski odno- si s našom monarhijom. Za tijem se je raspitao o zdravlju našeg kralja, za kojeg goji veliko poštovanje. U Bugarskoj kao da se razvija republi- kanski pokret. Sofijska dva lista ovo dana doniješe i uvodne članke u očitom repu- blikanskom smijeru. Vele, da su »grješke monarhizma iznijele na dnevno pitanje re- publiku«. «* U Arbaniji rijet bi da su na vidiku novi opsežni nemiri. U Draču, Skadru i Lješu došlo je ovih dana do velikih demostraci- ja protiv Esad-paše, koji da je protivan do-. lasku kneza Vilima Vida na prijestolje. De- mostrante je razagnala Esad-pašina vojska. Uslijed svega toga, kako se javlja, njegov je život u opasnosti. Megju Arnautima “opaža se jači pokret protivu Srbije, osobito u okružju Cura i Ljuma. Srbija je uslijed toga pojačala svo- je čete na granici prema odnosnim mjestima. * # Grčke čete imaju da ovo dana ostave južnu Arbaniju. Velesile će da se sporazu- me, na koji će se način u dotičnim zemlja- ma održati mir i red. * # Engleška je upravila signatarnim vlasti- ma berlinskog ugovora hitno saopćenje, da je došao čas, da se provede izmjena (misli izmegju evropskih vlada o pitanju južno- arbanaškom i u pitanju otoka od Grčke za- posjednutih, koja je u južno-arbanaškom pitanju uregjenja doprinijela žrtava, ipa da ju se nadoknali na drugom području. Ide se za tijem, da Grčka dobije Egejske otoke, izuzev Imbros i Tenedos, koji će o- stati Turskoj. Nadalje će se baviti pitanjem onih otoka, koje je Italija zaposjela. Urna ignota diu qua inventa sidera tanto Nunc melius faustis te ferar auspiciis. Slobodni prevod: Netom Te Tvoja krepost uzvisi na oltar, Frano, Ti se čudesno odzivlješ našim to- plim željam netom si sazvan. — Ti mrtvog dječaka, koji je bio satrven težinom ka- mena, neozlegjena i živa povraćaš seljaku Jauridi. — To nama svjedoči davna pre- daja, koja nam i dandanas pokazuje to mjesto i ime, to sve se čuva u vijernoj po- vjesti. — O pogledaj opet na mjesto Tebi poznato u onom času, .kad se sretno i sa veseljem iznašaju na javu Tvoje kosti, koje su se zakopane skrivale u neznanom mje- stu, te oj neka oslobodi sveta žara (u kojoj se čuva Tvoj prah) gospodara mjesta, koji je zlom okružen sa svih strana, i sada, pošto je pronagjen: sa tolikim sjajem Tvoj grob, koji je bio dugo sakriven, u Te ću se zaufano pouzdati. Mislim, da će mnoge zainteresovati lije- pa elegija, koju latinski ispjeva g. Vicko Petrović, pjesnik, rogjen 1677., a odnaša se na dolazak sv. Frana u Dubrovnik, i s to- ga je ovdje u slobodnom prevodu dona- šam. Nju donaša P, Ćerva i P, Kuzmić u svojim povjestima. u zu DRZE IŠA rot OAE IZA a5 See IJE u iz ines _ PIR OOSSRE_