Str. _2. Podmaršal grof Salis-Seewis guverner Srbije. »Beogradske Novine« br. 7 od 30. pro- sinca javljaju : »Jučer je prije podne stigao u Beograd Njegova Preuzvišenost podmaršal grof Salis-Se- ewis, koji je imenovan general-gouvernerom od cesarsko i kraljevskih četa zaposjednutih djelo- va Srbije. U 10 se je sati prije podne dovezao Nje- gova Preuzvišenost, gospodin general-gouverner u pratnji svog šefa generalnog stožera, potpu- kovnika Oskara Gelineka, pred gouvernersku zgrađu, pred kojom je bila postavljena počasna satnija. Pošto je Preuzvišeni gospodin general- gouverner primio prijavak zapovjednika počasne satnije, uputio se je u gouvernersku zgradu, gdje je bila predstavka časničkog zbora. Po tome je Preuzvišeni gospodin primio razne mjesne deputacije, koje su ga pozdravile u ime gragjanstva. I ovim danom prestaje svaka druga vlada, nego ona, koju reprezentuje general-gouverner. Njegova će uprava nastojati ovoj teško proku- šanoj zemlji povratiti željno očekivani mir i red«. Bijeg Engleza s Galipolja. Ratni izvjestitelj »N... W. Journala« jav- lja iz Pere: Dozvolom Enver paše i Liman paše pribivao sam posljednjim bojevima kod Ari Burna i ma ironti kod Anaforte. Na Ga- lipolju bio sam svjedokom jadnog poraza i bi- jega Engleza. Nekoliko dana prije bijega engleški su zrakoplovi žestoko navaljivali na turske po- . ložaje. Kopnene baterije i topovi s više velikih brodova i torpeda kroz nekoliko su dana sipali žestoku vatru na poluotok, pa čak i iza turske fronte. No unatoč tomu tursko je pješaštvo i topništvo tako pritislo Engleze, da su za ma- glovite noći od 19. na 20. prosinca počele ispraž- njivati obalu u opsegu od 40 kvadratnih kilo- metara. Streljački rovovi na rubu pogorja Hebeg leže jedan nasuprot drugomu, često četiri do de- set metara udaljenosti, tako da su Englezi uvi- djeli, da ne mogu provaliti, pa su naprosto po- bjegli. Na vrat na nos ostavili su sva skladišta s topovima, municijom i hranom i svim mogu- ćnim opremnim predmetima u vrijednosti od mnogo milijuna. U 3 sata u jutro javili su turski motritelji, da se vide engleški transportni brodovi. Turci su odmah navalili. Englezi su uz neznatan otpor uzmicali, iako je sav terrain bio posut minama. Jurišajući Turci nijesu mogli vidjeti engleškog brodovlja. Bijeg Engleza svakako je najveća blamaža u svjetskome ratu, budući da engleške utvrde i skladišta, što sam ih vidio, dokazuju, da su En- glezi namjeravali još dugo ondje ostati. Englezi su sagradili na obali, a osobito na gorskom o- bronku golem grad od skladišta. Groblje čas- nika, što se proteže na kilometre, dokazuje o strašnim engleškim gubitcima. Pa premda je momčad u šančevima od tri metra dubine bila dobro zaštićena, ipak su se najviše služili Au- stalcima, Novozelandijcima i Kanadijcima, koji su bili strogo odijeljeni od bijelaca. Časnička su za- kloništa udobno uregjena i provigjena električ- nom rasvjetom, što su sve ma bijegu razorili. Svuda naokolo leže razbacane boce šampanjca i whiski-a. U bijegu su zapalili nekoliko svojih skladišta, ali se i požar brzo ugasio. Mnogo je poljskih topova ostalo neoštećeno, dok su teške brdske topove razorili. Turcima je palo u ruke nepregledno mno« štvo konserva, marmelade, na stotine tisuća boca mineralne vode i četrunova soka, kao i mnoštvo strojeva. Ukratko rečeno : velik, izvrsno uregjeu grad izmegju streljačkih jaraka. Naokolo leži mnoštvo nepokopanih mrtvih Engleza. Uslijed poraza Engleza postale su jake tur- ske čete slobodnima, pa su odmah krenule na južnu frontu poluotoka, gdje se biju zalaznički bojevi. I ondje se je posljednjih dana vidjelo megju bojnim brodovljem mnogo prevoznih pa- robroda. Poslije izvojštene pobjede posjetio je Enver paša pobjedničke čete. Zatvaranje konsula u Solunu, Bugarska agencija konstatira, da je uhap- šenje konsula Njemačke, Austro-Ugarske, Bugar- ske i Turske u Solunu izazvalo u! Sofiji, naro- čito u sobranju, silan utisak. U hodnicima so- branja izražavalo se opće uvjerenje, da postaje u Ateni položaj po ententu sve teži, Moguće je, da će Grčka stupiti iz neutralnosti, ali svakako su porušeni mostovi izmegju nje i entente, Grčki je kabinet upravio radi dogagjaja u Solunu oštru prosvjednu notu na vlade četvor- noga saveza. U noti se veli, da je Grčka prisi- ljena da prosvjeduje proti najflagrantnijoj i naj- nečovječnijoj povredi grčkoga suvereniteta, koja se je dogodila uz posvemašnji prezir tradicional- PEKAVA OKVCENA NKVA TIMA mmm am —— nih pravila diplomatskoga prava asila i najele- mentarnije tradicionalne kurtoazije. Grčki je poslanik izjavio ministru presjed- niku Radoslavovu, da je Grčka odtučno prosvje- dovala proti uhapšenja bugarskog konsula i da ona neće više trpjeti nikakove povrede svoje ne- utralnosti i suvereniteta. Havasova agencija javlja službeno : Neprija- teljski konsuli, koji su uhapšeni u Solunu i koji će biti otpremljeni u Marsilju, bit će, čim stignu, poslani na švicarsku granicu. Wolffov ured javlja iz Atene, 4. siječnja : Saveznici su uhapsili jučer u Solunu 1000 po- danika neprijateljskih država. Bezobzirni postu- pak generala Sarraila i preziranje grčkih prava izazivlje u cijeloj javnosti veliko ogorčenje. O- krutnosti, što ih dozvoljavaju savezne sile, bivaju sve nepodnoslivije. Vojničke oblasti zatvaraju sveudilj sumnjive i kompromitirane osobe. Saveznici su počeli izragjivati utvrgjeni po- jas na fronti strategičke linije, koja se proteže na 100 kilometara sveukupne duljine. Sa ratišta. U opće je na bojištima vladao zadnjih dana zastoj u operacijama većega stila. Osobito ma balkanskom ratištu nije bilo važnijih dogagjaja. Kod Ipeka oteli su naši opet 4 topa, što su ih Srbi bili zakopali, Kod Maj- kovca bilo je natjerano u bijeg jedno crnogorsko odijeljenje sa sjeverne obale Tare, na kojoj se vode čarkanja. Na talijanskoj fronti podržavao je nepri- jatelj u noći Nove Godine živahnu vatru proti Coldilana. U južnom tirolu vodili su se topnički bojevi. Naši su letači bacili bombe na neprija- teljsko skladište u Ali. Na visoravni Doberdo dnevni bojevi sa ručnim granatama i minama. | na cijeloj pomorskoj fronti vladala je nešto ži- vannija djelatnost artilerije. Ni na zapadnom ratištu nije bilo bitnijeh dogagjaja. U noći Nove Godine osujećeni su po- kušaji Engleza, da prodru u njemačku poziciju kod Armentieresa. Na cesti Labasse-Bethune u- spjelo je Nijemcima, da zaspu lagumima nepri- jateljske jarke i nažđenu u bijeg preživjeli dio posade. Inače manje pojedinačke borbe. Na ruskom ratištu vodile su se borbe nešto većom žestinom. Glavna težina bojeva ležala je na donjoj i srednjoj Strypi. Rusi u istočnoj Ga- liciji i na besarabijskoj granici hoće da nepre- stanim navalama probiju našu frontu. Inače se njihova ofensiva proteže i na ostale dijelove fronte južno od Pripjetskih jezera. Sve su ogorčene borbe i jake ruske navale ostale bezuspješne i stale ih znatnih gubitaka i na mrtvim i na ra- njenim. U malo dana zarobljeno je u ist. Gali- ciji preko 3000 Rusa. Zadnjih se dana tu oso- bito odlikovala naša varaždinska pukovnija. — Na besarabijskoj granici nabrojilo se je u jed- nom odsjeku 2300 ruskih lješina pred našom frontom. Od pojedinih bataljuna sa 1000 ljudi ostalo je — kako isti Rusi izvješćuju — samo po 130 glava. Borbe još traju. Razne vijesti. Bugarski kralj u Smederevu. Iz ratnog se dopisnog stana javlja 1. siječ- nja: Iza svečanosti povodom otvorenja beograd- skog željezničkog mosta otišao je feldmaršal- nadvojvoda Fridrik da posjeti bugarskog kralja u Smederevu, da vijernom savezniku i njegovoj slavnoj vojsci isporuči pozdrave i čestitke cara i kralja Frana Josipa i austro-ugarske vojske na velikim uspjesima. Da odsutnost vojnog nadza- povjednika iz njegova glavnog stana što je mo- guće više prikrati, izašao je bugarski kralj, pra- ćen piijestolonasljednikom i princom Ćirilom maršalu u susret do Smedereva. Do pola je noći ostao kralj kod nadvojvo- de, a onda je nastupio put natrag u Sofiju. Nad- vojvoda se zatim otputio u svoj glavni stan. Kralj Petar u Solunu. Kralj Petar, koji je odsjeo u srpskom kon- sulatu, čuva sobu zbog velike tjelesne malaksa- losti. On je navodno došao u Solun u tu svrhu, da nadzire reorganizaciju srpske vojske, koja sti- zava iz Arbanije u skupinama od 200 do 400 momaka. Kralj će izdati proglas na Srbe za sve- ti savez, koji ima da oslobodi zemlju, što su je zaposjeli neprijatelji. Listovi javljaju, da će se boravak kralja Pe- tra u Solunu na neko vrijeme oduljiti. Izdan je nalog, da se iznajme stanovi za srpske činovni- ke, Posjet kralja Petra kod grčkoga kralja ovisi o razvitku političkih i vojničkih |dogagjaja. Govori se takogjer o tome, da će naskoro prispjeti u Solun i crnogorski kralj. * Zanimivi ratni podatci iz Srbije. Roda Roda je držao u Beču konferencu o balkanskom bojištu, ma kojoj je iznio slijedeće brojke: U prvom je balkanskom ratu 1912/13, imala Srbija 402,000 momaka, a islom je silom stupila i u svijetski rat 1914. Gubitak od 70.000 momaka u balkanskim bojevima nadomješten je rekrutiranjem u Macedoniji. Početkom je listo- pada 1915. uslijed silnih gubitaka u ratu, te uslijed zaraznih bolesti, napose uslijed pjegave pošaline spala snaga srpske vojske na 250.000 momaka, od kojih je izgubila opet u bojevima do polovice studenoga 190,000 momaka. Pre- ostatak od 60 hiljada ljudi pretrpila je u goro- vitim predjelima Arbanije gubitke od 45 hiljada ljudi. Prema tome je srpska vojska sasvim razbi- jena i uništena. . Tajni spisi srpskog generalnog stožera nagjeni. »Belgrader Nachrichten« javljaju : Pronagjeni su tajni spisi srpskog generalnog stožera. Dugo se je tražilo ove spise u bivšim uredovnim pro- storijama u svim vojničkim zgradama, svuda, gdje se je naslućivalo, da bi se ovi spisi mogli sakriveni nalaziti. No dugo vremena uzalud. Na- pokon su velika nastojanja redarstva okrunjena s uspjehom. Kako se u vojničkim objektima nije moglo naći spisa, svratila se pažnja na neka druga mjesta i doista su akti ondje pronagjeni. Doduše to nije potpun arkiv, ali imade velik broj spisa od zamašnog značenja za historičare ovog rata, pa je sva sreća da su spisi za vremena otkri- veni, jer bi arhiv na mjestu, gdje je bio sakri- ven, očito propao. Srpska državna riznica. »Agence Havas« javlja iz Marsilje : Srpska državna riznica, što ju je ovamo dopremila jedna krstarica, otpremit će se dalje u Pariz. S istom su krstaricom stigli i članovi ruskog poslaništva iz Srbije. Ruski upliv na Balkanu. »Birževija Vjedomosti« saznaje, da se u proračunskom odboru Duminu žestoko napalo na ministra izvanjskih poslova Sasonova zbog neuspjele balkanske politike. List na to dodaje : Rusija nema više nikakova prijatelja na Balkanu, te s one strane nemože računati na mikakovu potporu. Srbi su zdvojni. »Gazetta di Venezia« javlja iz Drača: Megju srpskim je vojnicima smalaksala ste- ga. Talijanski je konsulat dnevno opkoljen od Srba, koji izjavljuju, da nemaju više nikakve na- de da će uskrsnuti njihova domovina, te odlučno a zahtijevaju, da ih se otpremi u Italiju. Hiljadu| ih je već i otpremljeno. Uza sve to ima nade, da će talijanska vojska ipak moći izvišiti svoj zadatak u Arbaniji. Promjene u crnogorskoj vladi. Kabinet je predao ostavku. Dosadašnj: mi- nistar financija Mijušković dobio je nalog, da sastavi novi kabinet. Ratno zasjeđanje bugarskog sobranja. Izuzevši socijaliste, podaje sobranje sliku potpune sloge. Vlada je posve sigurna za su- radnju sobranja za provedbu narodnih zadataka. Već se je počela rasprava o polugodišnjem pro- računu. Sobranje je primilo jednoglasno i bez de- bate tursko-bugarski ugovor. Ministar predsjednik Radoslavov izjavio je, da se čvrsto uzda u tur- sko-bugarsko prijateljstvo. Sobranje je zatim od- gogjeno do 24. siječnja. Ucjene na njemačke podmornice. Ergleške su oblasti izdale objavu, u kojoj obećaju svakomu, koji bi mogao dati kakve po- datke o prisutnosti njemačkih podmornica u E- gejskom moru, nagrađu od 50.000 franaka. Jottre preuzimlje vodstvo nad solunskim operacijama. Sada se pod izvjesno zna, da su saveznici pojačali svoje čete, koje su se iskrcale na Bal- kanu, s četama, što su ih dopremili s Galipolja. Prema sudu solunskih vojničkih krugova, vodit će general Jofire macedonske operacije Četvor- nog. Sporazuma. Isto se tako drži, da će se u Solun dopremiti takogjer ostalci srpske vojske, koji će se odmah s nova maoružati i poslati na frontu. Potopljenje parobroda »Perslia«. Jedan putnik sa »Persije« brzojavio je o potonuću broda slijedeće: Parobrod je bio 40 morskih milja južno od Krete pogogjen od tor- peda. Podmornica je pokušala da pomogne, ali to nije bilo moguće, U svemu je bilo spušteno u vodu šest čamaca, od kojih su bila dva, puna ljudi, povučena zajedno s »Persijom« u dubinu, pošto nije bilo vremena, da se presjeku užeta. Četiri su se čamca mogla izbaviti, te ih je na- kon 30 sati spasio jedan ratni brod. Razni bro- dovi, koji su prolazili, nijesu se usudili pružiti pomoć, jer su se bojali zasjede. Megju brodo- lomcima, koji su ostali na životu, nalaze se prvi e DI. 30, i drugi kormilar, 7 strojara, 90 mornara i 59 putnika, megju njima pukovnikTBigham i Ame- rikanac Grant. Amerikanski se je konsul iz A dena, Mac Neely, utopio. Drugi jedan Amerika nac, po imenu Rose, iskrcao se u Gibraltaru Turska uvagja Gregorijanski kalendar, Vlada priregjuje zakonsku osnovu, kojom ima da se promijeni dosadašnji sistem u računa- nju vremena. Zakonska osnova prihvaća za gra- gjansku godinu gregorijanski kalendar, po ko- jem počinje godina 1. siječnja. Financijska će godina početi na 14. ožujka. Arapsko računanje vremena po mjesečnoj godini pridržat će se kao vjersko računanje vremena. 4 : Još uvijek se govori, da je za nakup si- gurnih i preporučljivih srećaka sa zajamčenim zgoditcima (do 630.000 kruna) sada već radi to- ga najzgodnije vrijeme, jer će svaki naručilac do- biti u sretnom slučaju 4000 franaka sasvim bada- va. — Upozorujemo na današnji odnosni oglas »Srećkovnog zastupstva«. Domaće vijesti. + Barun Juraj Rukavina. Dne_31. prosinca 1915. umro je na svom imanju u Za- gorju barun Juraj Rukavina, u 82. godini života. Pokojni barun Rukavina isticao se osamdesetih godina u političkom životu, bio je više puta na- rodni zastupnik i predsjednik Starčevićeve stran- ke prava. Pokoj mu vječni i slava | Naknadni izbor u Novoj Gradi. ški za hrvatski sabor. Dne 11. siječnja obavit će se u novogradiškom kotaru naknadni izbor za hrvatski sabor, pošto je ukinut saborski mandat dosadašnjeg zastupnika poznatog dra. Hinkovića. Pronijelo se, da kani vlada kandidi- rati u tom kotaru odj. predstojnika za gospodar- stvo, Žepića. Ovo se megjutim sada oprovrgava. Stranka prava kandidira sveučilišnog profesora dra. Pazmana. Meleizdajnička parnica u Za. grebu, Dne 30. prosinca dovršena je u Zagre- bu glavna rasprava proti dru. Srgjanu Budisav- ljeviću i drugovima radi zločina veleizdaje. Drž. odvjetnik Alexander plaidirao je za osudu. Nije još ustanovljeno, kada će bili izrečena osuda. Nedjeljno pučko izdanje >Hr. vatske«. Uprava glavnog organa stranke pra- va »Hrvatske« odlučila je, da će počevši od No- ve Godine izdavati svake nedjelje pučko izdanje toga lista. Ovo nedjeljno izdanje moći će naru- čivati i oni, koji nijesu pretplatnici »Hrvatske«. Stajat će na godinu 6 K. »Hrvatska Riječ“, glavno glasilo Hr- vatske ujedinjene samostalne stranke izašlo je na Novu Godinu pod odgovornim uredništvom senjskog nar. zast. Giuda pl. Hreljanovića. Stran- ka od obustave »Hrvatskog Pokreta« nije imala svog glasila. Istup nar. zastupnika Wildera iz koalicije, »Hrvatska Riječ« donosi: »Po- vodom vijesti nekih novina, da je narodni za- stupnik Venćeslav Wilder istupio iz hrvatsko-srp- ske koalicije, doznajemo s upućene strane, da je doduše zast. Wilder odmah nakon obustave »Hrvatskog Pokreta« najavio egzekutivnom od- boru svoj istup iz saborskog kluba hrvatsko- srpske koalicije, no plenum kluba nije primio ovaj istup na znanje«. + Stjepan Kugli. Dne 26. pr. mj. pre. minuo je u Zagrebu poznati knjižar i nakladnik Stjepan Kugli, poslovni nasljednik jedne od naj- starijih hrv. knjižara — Hartmana, koji ju je o- pet preuzeo od ilirskog knjižara Supana. — Po- kojmiku su bile 63 godine. Neumornom svojom radinošću i marljivošću svoju knjižaru je podi- gao do svjetskog glasa. iz učiteljskh krugova. Danas i viši činovnički stalež rve se da preživi, učitelj- ski najgore prolazi, osobito u nekim krajevima sa mnogobrojnom obitli. Zemaljski Odbor stavio je u izgled pripo- moć, ali ne znamo da li je to od početka rata, da li je to jednom za uvijek i da li je to samo na temeljnu plaću. Svaka kaplja oganj gasi, pa će i to dobro doći dajbudi da otac obitelji kupi obuću svojoj dječici. Znamo da ni Zem. Odbor ne raspolaže Bog zna kakovim svotama, ali se učiteljstvu koje radi fizički i intelektualno za Državu i narod mora priskočiti u pomoć ma otkle, jer je ne- volja golema, a glad ne pozna zakona. Učitelju sa 16 godina službe što je 5:33 K dnevno? Malo i za njega sema, a nekmoli za njegovu obitelj, jer ne samo da se mora jesti, ali i obla- čiti. Za to bi umjesnije bilo da se oženjenim nj -