1 M i 6 ri i I t AŠ VRJEISTO SA: DONASANJEM U KUĆU ILI $ POŠTOM NA GODINU K 8. € NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12, KO NE'VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1! UTUŽIVO. U DUBROVNIKU. Š težilo 4 Sita - Situteatinti tutnji sA RAGNA Aa Sit Ga POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. ) IZLAZI SVAKE SUBOTE PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDNI-g TVU. — ZA ZAHVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU;; ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBIs t UZPOPUST.RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI i Sr. 860. Historični :dan. «kaweME$# zauzet ! Ova vijest razne- sena amanjevnom brzinom širom bijelog svi- jeta proizvšla je na svakoga duboki dojam i neizbrisivi utisak. Dok je nas napunila osobitim veseljem, naše vojnike i naše sa- veznike, još većim. oduševljenjem, to je u redovima: naših: protivnika . izazvala prene- ražanje,' povećala malodušje i prouzročila još veću pometnju. Lovćen je zauzet! Tim će do brzo bi- ti zapečaćena i sudbina cijele Crnegore, te će morati.da- dijeli udes Belgije i Srbije. Prvacje neminovna posljedica tog historič- nog dogagjaja 1 pad Cetinja, glave Crne- gore, te“skori bijeg gospodara brda, ' kra- lja Nikite, koji će sada skupa sa kraljem Petrom .morat da se; potuca u tugjini .od nemila. do. nedraga. - Lovćen :je :zauzet, i to mnogo prije ne- go liije iko očekivao, te je gotovo svak tim bio iznenagjen. Samo cigla tri dana mogao je:da prkosi: taj ;gorostas :od 1758 metara visine: našoj bojnoj 'sili. Utaman mu bijaše i no jumaštvo vlastitih sinova, i pomoć Engleza, Francuza, Talijana i Srba. Lovćen je zauzet i bez velikih žrtava, kojima se je svak pravom nađao, jer ga je najvećma branio? prirodni položaj. 'U tom je zaostao za svim«drugim :i slabijim svojim drugovima, Lovćen_je zauzet | Od kolikog je zna- čenja iszamašaja .za daljni tok rata i našu državu 4aj: dogagjaj, nije moguće sada ni procijesiti. : Kolike :će :promjene tim nastati i na "potitičkom 'i na “strategijskom polju, to će nam *ištom «valjda i“skora budućnost po- kazati. Lovćen je zauzet! Tim Boka od Ko- tora postaje ratnom lukom prvog reda, da će joj teško biti slične naći, a engleško- francuskoj floti neće lje ufamo :se više ni na kraj 'pemeti doći, :da bi kušala lomit zu- be o ovaj tvrđi orah. Upoznala je ona Bo- ku Kotorsku, dok su još sa Lovćena tutnji- li njezini topovi, -a škola kod Dardanela valja -da -ju je više .pameti naučila. Lovćen je zauzet, a našim četama put otvoren u Arbaniju. Koli bolno mora da se to ištom dojmi naših vjerolomnih savez- nika Talijana! Italija nije ni pod koju ci- Ratna bilansa. Od nekoliko danu dobio je rat novu ozna- ku : 1984. —1916., pa se s toga isplaćuje, da se malko ugledamo po minulih 17 ratnih mjeseci. " : i 3 ti RERESTVASO Pi RSA EA OPE ji | znatno je jenu htjela da čuje, da bi Lovćen bio ikad naš. Poznala je dobro njegovu vrijednost. | A sad što će? Lovćen je zauzet! Slava naših junaka još se većma svijetom ori, novi vijenac re- si našu bojnu silu, nova je stranica u na- šoj ratnoj povjesti zlatnim slovima napisana. Lovćen je zauzet, padoše Berane, Ga- lipolje očišćeno od Engleza, ruska se toli dugo u Besarabiji spravljana ofensiva izja- lovila, Talijani ne mogu nego samo da »avanti« viču, ali da se s mjesta ne miču, njemačka fronta prema Francuskoj kao da je od stanca kamena, te se razbit nikako ne dade, nije li pri svemu tomu i prst Božji? Hoće li biti dosljedni ? ! Po starom običaju bilo je u Budimpešti na novu godinu važnih političkih izjava. Sve stran- ke čestilale su svojim presjednicima, a vladina stranka čestitala je zatim i ministru presjedniku grofu Stjepanu Tiszi, koji je odgovorio opsežnim govorom. Svi pozdravi i svi govori pošli su sa ratnih dogagjaja i taknuli se nutarnjih odnošaja monarhije, dualizma i posebnih odnošaja Ugar- ske. Grof Tisza posvetio je i Hrvatima jednu op- širniju značajnu stavku, koju doslovno donosimo: Ovaj momenat skupljanja sila pruža se na- ravno i zahtjeva još pojačanu vrijednost gledom na Hrvatsku i Slavoniju. Držim, da i ovdje ima- demo stupati dalje dosađanjim putem.'1 prije rata bijaše otstranjenje mastalih žalosnih nespo- razuma te uspostava dobrog sporazuma jed- nom -od glavnih političkih misli ove stranke i ove vlađe. Još u pojačanoj mjeri mora se ova misao uvažavati sada poslije iskustva ovoga rata, koji je sjedne strane doprinjeo sjajne dokaze ljubavi domovine i junačkog držanja naše hr- vatske: braće, a s druge strane — na našu i njihovu pouku — takogjer pokazao, da imade izvjesnih neprijateljskih struja, koje su se znale već u duše ušuljati, da se nalazimo pred zaje- dničkim neprijateljima, koje ćemo moći potpuno uspješno pobijati samo sa sjedinjenim silama. Velikosrpske agitacije proti ugarskomu na- rođu i proti Monarhiji, člja je intensivnost tek neposrednim antecedencijama ovoga rata olkri- vena, prijeti i opstanku hrvatskoga naroda. Ugarski narod može se samo pomoću Hrvata s potpunim uspjehom boriti proti ovoj pogibelji, ali bi hrvatski narod bezuvjetno od tih opasnosti poginuo, ako se ne bi borio rame o rame s ugar- skim narodom. Na temelju najšireg hrvatskog narodnog čuvstva, baš iz ovog čuvstva moraju Hrvati na- stojati, da naprama velikosrpskoj pogibelji po- stignu potpuni sporazum i zajedničko djelova- nje s ugarskim pobratimskim narodom. Ne dvo- 1, Ententa. Stanje od 7. kolovoza 1914. 7,000.000 km*. Gubitak : Belgija 30.000 km?, Francuska 22.000 km*?, Rusija 350.000 km?, Balkan 91.000 km?, Dobitak : u Elzasu 1000 km?, u Galiciji 4000 kin?. Stanje od 1. siječnja 1916. 6,512.000 km?, 2. Saveznici. Stanje od 7. kolovoza 1914, 1,220.000 km?, Dobitak (kao gore) 493.000 km?, Gubitak (kao gore) 5000 km?, Stanje od /, siječnja 1916. 1,708.000 km». Središnje su dakle vlasti zaposjele gotovo 500.000 km? ili 200 milijuna jutara neprijatelj- skog područja, prostor, koji samo malo zaostaje za Njemačkom prije rata. Na dan otpada dakle po prilici 1000 km, dok je Francuska za isti ko- mad u Elzasu trebala 17 mjeseca. Budući da Jetne dnevno 2000 km? ili 800.000 jutara. Ovo proširenje prodračja i otvor balkanskih i vladi a iišetni degciar Betina olive uzo Mata A tu S sea Ai etna Re kitu ot i i to i g B v jim, da će zadaće, koje ćemio poslije rata imati praktično rješavati, otvoriti duše i rasvijetliti du- hove i u onim krugovima, u kojima vazda krivi i vazda škodljivi nesporazumi prošlosti nijesu posve bez traga prošli. Držim, da prijateljsku ru- ku, koju smo prije rata pružili bratskomu hrvat: skomu narodu, moramo uslijed slavnih iskustva rata svom toplinom naših čuvstava pružiti, Ali i naša hrvatska braća morati će ovu prijateljsku ruku prihvatiti, da se osnuje trajno složno dje- ldvanje, koje je sigurni temelj ojačanja ugarske države ali ujedno i razvoja i procvata hrvatsko- ga naroda«. Dobar je znak, da se ugarski premier sjeća Hrvata ovako lijepim riječima, iza čega nadat se je, da će slijedit i djela. "Nego poznavaču prilika upada u oči, kako se 'grof Tisza čini nevješt, ko je pogodovao srpskom elementu u Hrvatskoj, i ko je indirektno dao prilike, :da še veliko- srpske agitacije tako silno razviju. Državnik-i političar kao “što je Tisza znati će vrlo dobro naći uzrok tomu pokretu, koji ne bi smio biti više ma nijedan način favorizovan. Tad bi hrvatski narod mogao da diše jednim du- hom, riješio bi se more, koja mu je: prsa sapi- njala i došao bi do svojih prava, koje je krvlju svojih sinova ponovno otkupio. Galipolje pročišćeno od neprijatelja, Dne 9. ov. mj. službeno je izvješće u kratko javilo, da su Englezi nakon žestokih bojeva i uz velike gubitke sasvim ispraznili Seddil-Bahr, te da nijedan Englez nije više tamo ostao. Turski pak glavni vojni stan javlja dne 11/1. : Osim napuštenog materijala i veline msožine lje- šina nije od neprijatelja ostalo u Seddil-Bahru ništa više. Za proganjanja sasjekli smo 'ostatke neprijatelja, koji se ne htjedoše predati, već su bježali prema iskrcavalištima. U odsječku potoka Kerevis našli smo veliku množinu neprijateljskih automatskih mina, od kojih su 90 njih samo u jednom malom okrugu naše genijske čete razorile, Tako je sada cijeli galipoljski poluotok pro- čišćen od neprijatelja. Dok su te vijesti izazvale osobito u Cari- gradu neopisivo veselje, dotle su (duboko uzdr- male megjusobno povjerenje ententnih vlasti, te su iznijele opet jednom na javu, da je jedini vez, koji spaja te četiri vlasti, neobuzdana mržnja na centralne vlasti, ali da su im inače interesi tako oprječni, tako razrožni, da mora prije ili kasnije megju njima doći do preloma. Ogorčenje je i nezadovoljstvo naročito ve- liko u Rusiji. Moskovskom carstvu ententine su vlasti dopitale iz plijena, kojemu su se nadale iz današnjeg rata, Carigrad i Dardanele. Pustit ćemo na stranu — pišu »Nar. Novine« — da li ovo obećanje bilo iskreno ili nije, ali je činjenica, da je Rusija tvrdo računala s tim izgledom u budućnost, Bijegom Engleza i Francuza s Gali- polja, koji nije ništa drugo nego potpun slom je pravo, kad je kazao, da se područje, koje seže od Lillea i Arrasa do Rige gospodarski ne može svladati. , Uz tu bilansu ila vrlo je važna i bilansa stanovništva. Ta bilansa, u kojoj se po prirodi stvari još ne može uzeti obzir na ratne gubitke, prikazuje se ovako : 1, Ententa. Stanje od 7. kolovoza 1914. 230,000.000. stanovnika. Gubitak : Belgija 7,000.000 stan., Francuska 7,000.000 stanovnika, Rusija 15,000.000 st., Bal- kan 5,000,000 stan. Stanje od 7/7. 1916, 196,000.000 stanovnika. 2, Centralne vlasti, Stanje od 7: kolovoza 1914. 116,000.000 stanovnika. Dobitak (kao gore) 34,000.000 stan. Stanje od /. siječnja 1916. 150,000,000 st. Nijesu uračunani stanovnici zaposjednutih po ententi dijelova Elzasa i Galicije, jer je račun uzeo u obzir samo milijune, a tih djelova niti iz daleka ne iznosi Jedan milijun duša. Po tomu dakle, odbivši mali dio, što stoji dardanelske akcije, potonule su sve tiše da bi ikad mogla doći u tako požudno željeni posjed otvorenog mora. Ugledne ličnosti su stigle u Stockholm, uvjeravaju, 'da nijedan do- gagjaj zadnjih ratnih mjeseci nije u Petrogradu i u cijeloj Rusiji izazvao tako duboko razočara- nje i tako veliko ogorčenje, kao baš propast dar- danelskog podhvata. | umjereni ruski krugovi dižu po kazivanju tih ljudi teške optužbe proti Engleškoj i Francuskoj, te spočitavaju lukavom Albionu, da je hotice krivo počeo i vodio tu ak- ciju, samo da Rusija ne bi došla u posjed Dar- danela, iako samo otvorom tog morskog pula Rusija može da obezbijedi svoje vitalne iriterese : dovoz ratnog materijala i izvoz žita. = _ Rusija se je, kažu te spomenute ličnosti, tim više rastrijeznila, što je cjelokupno rusko javno misljenje od početka rata isticalo osvojenje Dardanela kao jedini ratni cilj Rusije, toi posjedu tog morskog tijesnaca nazrijevalo jedinu odštetu, koja će Rusiji naplatiti teške rane, što ih joj je zadao ovaj rat. Tako je pod izvjesno Rusija već računala s posjedom Dardanela, da su južnoruski burzovni odbori već pripravili sve mjere, kako će urediti izvoz kroz Dardanele, te su trgovci žitom već spremili ogromne zalihe za izvoz. Miljukov označio je posjed Carigrada i Dar- danela najvažnijom stečevinom za Rusiju, a okto- brista Šidlovski izjavio je, da: je nemoguće po- misliti na mir, dok nije, dardanelsko pitanje ri- ješeno u prilog Rusiji. Kovalevski opet nazvao je Dardanele ključem i bravom ruske kuće, a član državnog vijeća Gureko, pak čak i anglo- filsko'»Ruskoje Šlovo« uvjeravali sa, da Rusija ne bi nikada mogla podnositi, da joj se tiskrati posjed Carigrada i Darđanela. A sada je sve to propalo. Isčeznula je sva- ka nada, da bi četvorni sporazum mogao 'osvo- jiti Dardanele, s kojih su ;ga junački Turci na tako sramotan način protjerali. A ma osnovu to- ga, u očigled svih tih nada i ekspektacija shvat- ljivo je, što je u Rusiji zavladalo ono užasuo razočaranje, i što se sve više zamjećuje struja proti Engleškoj, koja se označuje glavnim kriv- cem sloma na Dardanelima. Uzrok sadašnjih ruskih navala. Neki diplomata, koji izvršno poznaje 'fu- munjske prilike, izjavio je berlinskom dopisniku »Az Esta« : Ruski poklisar Šebeko nije se nimia- lo obradovao, što su mu povjerili misiju, da ide u Rumunjsku. Prema štampi entente, njegova je zadaća bila, da stavi nove predloge rumunjskoj vladi, da ova dozvoli prolaz ruskim čelania kroz Rumunjsku. Šebeko megjutim nije nii došao'do toga, da stavi takve predloge, pošto su ruskim minama zatvorene rumunjske obale. Budući đa bi solunske ententine čete bile preslabe protiv sjedinjenih njemačko-austro-ugarskih i bugarskih pod bugarskim vrhovnim gospodstvom, dilhas se 150 milijuna ljudi nalazi pod upravom . ugarskom i njemačkom. Razlika 'u piičihstiu, koja je na početku rata iznosila 114 gilijita, danas se je smanjila za 68 milijuna, na 46 iil- lijuna duša. Kad bi htjeli, kako to rađi neprijatetjsk štampa, smatrati rat u neku ruku poslom, ' bi morali sada sastaviti i financijslkiu bilansu.'Pa da svako jutro osvojenog zemljišta fčunamb sstho s 500 kruna, već bi to dalo ogromnu svotu du 100 milijarda, ne računajući vrijednost PM nog, što se nalazi na tom prostoru : šuma i inđustrijalnih poduzeća, ia još HA ii govoriti ini ratnoim ' uv »tj slovanju«. Nama bilansa veli, đa imario : km? zemiljišta sa 34 rhilijuhia ljudi 1100 vrijednosti. A to su zalogi, konačn u i čaštan mir, jer šio de Pi e Rom porišti '\ia- še garancije.