Str. 2. Sa ratišta. Balkansko ratište. Nakon osvojenja _Lovćena i zauzeća crno- gorske prijestolnice, Cetinja, naše su pobjedo- nosne vojske? nastavile navalama u zapadnoj i južnoj Crnojgori.Naš;7se je pritisak najviše o- sjećao na crnogorskoj zapadnoj fronti. Kolone našega desnoga krila napredovale su iz prostora Budve preko pograničnog područja u pravcu Bar-Virpazar. Kolone lijevoga krila udarile su iz Grahova prema Nikšiću. Pred našim sređištem i desnim krilom Crno- gorci su bili prisiljeni da uzmaknu prama Skadar- skom jezeru, Morači i Zeti. U Skadar se je regbi povukao i sam kralj Nikola. U ovom proganja- nju potučenog neprijatelja naše su čete desnim krilom zaposjele 14. o. mj. Spič. Dne 15. o. mj. zarobljeno je kod Grahova 250: Crnogoraca i o- teto skladište puno municije. Iza toga su još na- še južne čete zaposjele Virpazar i Rijeku te otele 20 ocjelnih topova pa su obustavile neprijatelj- stvo. Crnogorski naime kralj dobro je uvidio, da, još neće dugo trebati, pa da će i Crna Gora biti | gdje i Srbija, te da s#nka pomoć sa strane En- tente, ako je uopće imala doći, da će stići kasno, | pa se odvažio, da zajedno sa svojom Vladom zamoli pobjednike za povedenje mirovnih pre- govora i pristao na zahtjev naše vlade te pri-, hvatio bezuvjetno položenje oružja. Tako je Cr- nagora potpuno kapitulirala. Pregovori, koji imaju. da uređe ovu kapitulaciju crnogorske vojske, za-. počeli su dne 17. o. mj. popodne. Rusko ratište. | Novogodišnja bitka u istočnoj Galiciji i na' besarabijskoj granici u predjelu oko Toporoucza i istočno od Rarancza, žestinom svojom natkrili- la je sve bojeve, što su se do sada bili na o. vom agazbojištu. Neprijatelj je 14. o. mj. četiri; puta, a na pojedinim mjestima i šest puta izveo | svoje napađajne kolone sa 12 do 14 redova pro- tiv položaja, o koje živo bije, nu uvijek je ne-. prijatelj — a ne rijetko i nakon boja iz bliza s bajunetom — bio natrag bačen. Kakovi su bili neprijateljevi gubitci, može se prosuditi po tome, da je u borbenom prostoru jedne auslro-ugarske brigade nabrojeno preko hiljadu ruskih lješina. Zarobljena su dva ruska časnika i 240 vojnika. Vrijedni su branioci održali sve svoje položaje. Rusi nijesu nigdje zadobili a ma ni stopu prosto- ra. Iza tog je nastupila stanka, koja je katkada bila isprekidana topničkom pucnjavom. U ovoj bitci, koja se smatra završnom, naše je oružje pobijedilo na svim tačkama bojnog polja, koje »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Tursko ratište. Kavkaška fronta : U noći izmegju 14. i 15. siječnja opetovao je neprjatelj s glavnim silama svoje žestoke navale/proti odsjeku južno /od ri- jeke !Aras pa do klanca kod Narmana, i proti prostoru oko pleiine Karasten. Svi su napadaji bili s uspjehom odbijeni. Rusi su pretrpili sira- šne gubitke. : s Razne vijesti. Odlikovanje prigodom osvojenja Lovćena. Ni. Veličanstvo naredilo, da se u priznanje za sjajno, uz teške okolnosti provedeno junačko djelo, osvojenje Lovćena, izrazi previšnje po- hvalno priznanje zapovjedniku armade generalu pješadije KOvessu, zapovijedajućem generalu u Sarajevu Sarkotiću i zbornom zapovjedniku Trollmannu. Nadalje je Nj. Veličanstvo tim povodom podijelilo divizijskom zapovjedniku pl. Weberu i kontre -admiralu Mansi vojnički križ za zasluge I. razreda s ratnom dekoracijom : zapovjedniku jedne skupine podmaršalu pl. Sersichu i puko- vniku Karlu Giinste, šefu generalnog štaba je- dnog vojnog zbora, red željezne krune 2. razreda s ratnom dekoracijom. Čestitka njemačkog cara povodom osvojenja Lovćena. Povodom osvojenja Lovćena primio je car Frano Josip od cara Vilima i od saskoga kralja brzojavne čestitke, ua koje je on odgovorio brzo- javnom zahvalom. Brzojavna čestitka njemačkog cara glasi: »Dopusti da Ti od srca izrazim moje čestitke k osvojenju Lovćena, što su ga divnom ustraj- nošću i spretnošću provele Tvoje hrabre čete. Bog je očito pomogao, On će biti i nadalje s nama. — Vili Car Frano Josip je odgovorio : »Vrlo obradovan Tvojim priznanja punim učešćem kod najnovijeg ratnog uspjeha mojih hrabrih četa, kojima je uspjelo, da na juriš o- svoje jaku poziciju na Lovćenu, molim Te, da primiš moju najtopliju hvalu za Tvoj savezničko- prijazni brzojav. Božja će nas pomoć pratiti do sretnoga završetka našega zajedničkoga vojevanja. — Frano Josip«. Okupacija grčkih otoka. Odjel francuskih četa iskrcao se je na Krfu. Zapovjednik odjela pozvao je tamošnjeg grčkoga prefekta, neka se ne odupire okupaciji otoka. Odjel je izvjesio francusku, zastavu, zaposjeo Achilleion i brzojavnu postaju, te zapremio jednu m«, se je protezalo 130 kilometara u širinu. Ta ve- lika t z. novogodišnja bitka na sjeveroistoku Austrije počela je na 24. decembra, te je trajala — prekiđdana bojnom stankom samo na neke dane — do 15. januara, ukupno dakle 24 dana. Mnoge su pukovnije stajale kroz to vrijeme pu- nih 17 dana u najžešćoj borbi. Ruske dnevne vojarnu. Tu se sakupljaju ostatci srpske vojske iz arbanaških gora. Potonula dva talijanska parobroda. Agencija Stefani javlja, 14. siječnja : Na donjem Jadranu su rekvirirani parobrod zapovijedi, iskazi njihovih zarobljenika i čitav niz službenih i poluslužbenih izjava iz Petrograda | potvrgjuju, da je rusko vojno vodstvo s ofensi- | vom svoje južne vojske imalo velike vojničte i političke ciljeve pred očima. Ove su nakane ta- | kogjer odgovarale sa onim silnim ljudskim ma-, sama, što ih je meprijatelj uložio proti našim frontama. Om je žrtvovao — a da nije polučio nikva uspjeha — najmanje 70.000 ljudi mrtvih i ranjenih, a ostavio je u našim rukama blizu 6000 boraca zarobljenih. Ali kao da će se kod Toporoutza istočno od Čemovica rasplamtiti novi bojevi. Rusi su| 19. o, mj. navaljivali mnogobrojnim kolonama po četiri puta jedangiza drugoga, ali su svuda bili odbiveni od hrabrih branioca. | Talijansko ratište. | Na talijanskoj fronti vodila se je u glavnom čas jača čas slabija topnička borba. Pri osvoje- | nju jedne kose kod Oslavlja, bilo je zarobljeno 933 Talijanca, a megju njima 31 časnik. Ovu sulikosu naši opet napustili, jer se je na nju usredotočila neprijateljska vatra. Na go- ričkoj [fronti naši su aeroplani prisilili nekoliko talijanskih vezanih zrakoplova, da se spuste, i bacali su u neprijateljski tabor bombe, Manji neprijateljski pothvati pred tolminskim mostobra- nom, bili su odbijeni. jina moru: Dne 17 I. popodne naša je flotilja hidroplana žestoko napala Jakin, gdježje pogodila teškim bombama i zapalila že- ljezničku stanicu, električni namještaj poslovnice i jednu kasarnu. Žestoka vatra od četiri obram- bena topa nije imala nikakva uspjeha. Svi su se leteći strojevi povratili neoštećeni. Zapadno ratište. Na zapadnoj fronti nije bilo osobitijeh do- gagjaja. Englezi su pucali na unutrašnjost grada Lille i nanijeli znatnu; materijalnu štetu. U Lensu je bilo ubijeno topovskom vatrom 16 stanovnika. su oborili dva engleška i jedan francu- seroplan. Na 18. o. mj. neprijateljski su aero- plani bacali bombe na Melz i nanijeli samo ma- terijelne štete, »Brindisi« od 541 tone dne 6. siječnja, te oružni parobrod »Citta di Palermo« od 1052 tone dne 8. siječnja udarili na mine i potonuli. Spašena je gotovo čitava posada i gotovo svi putnici s »Citla di Palermo«, te sva posada i više od polovice ukrcanih inozemskih osoba s parobroda »Brindisi«. Srpska vlada u Brindisi. »Agencija Stefani« javlja: U Brindisi su sti- gli članovi srpske vlade sa zborom činovnika, ukupno 40 osoba, kao i diplomatski zastupnici, koji su ovjerovljeni kod kralja Petra. »Secolo« javlja, da će srpska vlada ostati u Brindisi samo neko kratko vrijeme, a onda da će putovati dalje u Francusku. Englezi zaposjeli Phaleron. »Az Est« javlja iz Sofije, da je sofijske po- litičke i diplomatske krugove osupnula vijest, da su Englezi i Francuzi u atenskoj luci Phaleronu iskrcali svoje čete, Po drugim vijestima već su Englezi i Fran- cuzi zaposjednuli i Pirej. Vladini krugovi u Sofiji unatoč dogagjajima u Grčkoj prosugjuju položaj optimistički, Vladine su stranke uvjerene, da će iduća sedmica doni- jeti važnih dogagjaja, a podjedno definitivno pri- ključenje Grčke centralnim vlastima. Borbe u jižnoj Macedoniji. Kako »Corriere della Sera« iz Soluna ja- vlja, potvrgjuje se vijest, da su Englezi i Fran- cuzi lagumom digli u zrak željezničku postaju Klindir, te razorili reservoare i ženijske mostove, megju kojima most u Karasulu kao i brzojavne žice. Neprijateljski su aeroplani svaki dan 'bom- bardovali francuski tabor, pri čem je katkada bio pogogjen takogjer po koji grčki vojnik, Francuski su avijatičari bacali bombe na bugarske linije, Plijen kod Seddil-Bahra. Megju plijenom kod Seddil-Bahra nalazi se, koliko je do sada/ustanovljeno, 15 topova ra- znih kalibara, velika množina municije, na sto- tine municionih kola, mnogo automobila, velika množina materijala za poljske željeznice, na mi- lijone kilograma ječma i zobi i mnogo drugoga materijala. Sve skupa vrijedi najmanjom rukom dva milijona funti. Mi nailazimo još uvijek na velike množine zakopanih ili u more bačenih predmeta. Gubitci entente na Galipolju. »Baseler Tagesanzeiger« ustanovljuje, da su Francuzi kod Galipolja izgubili okruglo 100.000 ljudi; Englezi 205.000 ljudi, i to 125.000 ranje- nih, mrtvih i nestalih, nadalje 80.000 bolesnika. Ukupni gubitci iznose prema tomu 300.000 mo- maka, koji su se bezkorisno žrtvovali. Ovaino nijesu uračunani krvavi gubitci, što ih je pretr- pjelo brodovlje četvrnoga sporazuma pred Dar- danelima. Bill o obrambenoj dužnosti u Engleškoj prihvaćen. Doljnja je kuća u drugom čitanju prihvatila sa 413 protiv 39 glasova osnovu zakona o uve- denju obrambene dužnosli. Zastupnici radničke stranke u kabinetu opozvali su svoju molbu za otstup. Ministar-predsjednik Asquith izjavio je u doljnjoj kući, da se prisilna obrainbena dužnost proteže takogjer na zastupnike, koji stoje u voj- no-obvezatnoj dobi. Naš plijen na Cetinju. Kako je naša navala na Cetinje iznenadila, razabire se i odatle, što je na Cetinju nagjen čitav arsenal; Crue-Gore, koji nam je pao u ruke: 154 stara i nova topa, 10.000 pušaka, 10 pušćanih strojeva, mnoštvo municije i ratnog materijala, tako da je naš plijen u Crnoj-Gori narastao na 260 topova. Njemački car u Nišu. Wolffov ured javlja iz Niša, 18. siječnja : Danas opodne sastali su se u svečano iskićenom građu Nišu njemački car i bugarski kralj. Bu- garske su čete sačinjavale počasnu kumpaniju na kolodvorskom peronu. Nakon što su se oba vla- dara srdačno pozdravili, odvazoše se u automo- bilima u citađellu, gdje su zajednički održali smotru nad bugarskim, macedonskim i njemačkim četama. Car je Vilim predao kralju Ferdinandu feldmaršalsku palicu, a kralj je bugarski imeno- vao cara šefom 12. bugarske pješačke pukovnije. Balkanski vlakovi. Dne 15. o. mj. je krenuo prvi balkanski vlak iz Berlina preko Dražgjana, Beča, Beograda i Sofije u Carigrad. Mnogobrojni je znatiželjni svijet ispratio vlak klicanjem te mašući šeširima i rupcima. Vlak je putem bio svuda živo pozdravljan. Novi potkralj Indije. Lord Čhelmsford imenovan je potkraljem Indije, pa će koncem ožujka nastupiti u svoju službu. Još uvljek se govori, da je za nakup si- gurnih i preporučljivih srećaka sa zajamčenim zgoditcima (do 630.000 kruna) sada već radi to- ga najzgodnije vrijeme, jer će svaki naručilac do- biti u sretnom slučaju 4000 franaka sasvim bađa- va. — Upozorujemo na današnji odnosni oglas »Srećkovnog zastupstva«. Domaće vijesti. Pobjeda hrvatska misli. U po- nedeljak 11. o. mj. izabran je sa 1182 glasa u Novoj Gradiški narodnim zastupnikom kandidat stranke prava g. Dr. Josip Pazman. Hrvatska misao, koja vodi i krijepi naše junake u junačkom mezevu na dalekim ratnim poljanama istoka, juga i sjevera — pobjedono- sno eto utire i put kod kuće. Ogroman za ovo ratno vrijeme, gdje je malne polovica izbornika na ratištu, br j glaso- va, koji su predani za našeg kandidata — veli- čajno oduševljenje, kojim je izabran i sramotan uzmak koalicije iz kotara, koji je do pred uedav- no zastupao jedan od njenih najvigjenijih vogja Hinković, jasnim je dokazom da hrvatski narcd u buduće kani kretati novim, boljim svojoj sreći, samostalnosti i blagostanju. novom narodnom zastupniku piše »Hr- vatska« od 12. ovog mj.; slijedeće : »Dr. Josip Pazman dušom je i tijelom o- dan hrvatskoj narodnoj stvari, Duboko vjerujući kršćanin i vjerni sin katoličke crkve, on je ro- gjeni Hrvat, prionuo u zreloj imuževnoj dobi uz stvar stranke prava, Time je već kao muž naj- opsežnije naobrazbe, čestit i nes. bičan otadžbenik, iskren prijatelj hrvatske mladeži, prosvjedočio, da hrvatska politika stranke prava odgovara i njegovim nada sve lojalnim osjećajima i kato- ličkim uvjerenjima. Mi od sveg srca čestitamo izbornicima novogradiškog kotara, tim vjernim sinovima kralja i domovine Hrvatske«. I mi s naše strane srdačno čestitamo na- šem uglednom pristaši i narodu, koji ga je iza- brao. Bilo na sreću i dobrobit Hrvatske ! Osudaldru. Lazi Popoviću | dru. govima. Javljaju nam iz Zagreba: Na 11 ov, mj. je proglašena iosuda u veleizdajničkoj par- nici protiv vogja sokolskih dra. Laze Popovića, Milana 'Teodorđvića i dr. Svi su optuženi rije Br. 561. šeni od zločina veleizdaje, a sugjeni su radi smetanja javnog mira: dr. Laza Popović, na 14 mjeseci tamnice, dr. Metikoš na 10 mjeseci, a dr. Srgjan pl. Budisavljević ma 8 mjeseci. Ostali su optuženici riješeni od (optužbe. _ _fadušnice_ slavno pogin . Dneva 3. novembra pr. E jeTpogin na talijanskom ratištu: g. Mato Kljunak,| sin & Nika Kljunak pok Iva,:posjednika na Brsečina. ma. Bio je vrijedan i ; neustrašiv,“ pripadnik“naše 37. gruške domobr. pukovnije. . Danas 22. 0. mj. održaće'se svečane zadušnice zalispokoj njegove plemenite duše u crkvi sv. Gjurgja u Brsečinama. _.. . Vječnižmu pokoj !_Teško ucviljenom ?ocu i obitelji bilo najboljomžuijehom koliko žrivovanje i slavna smrt ljubljenog sina, toliko i opće sa- učešće prijatelja i znanaca. i Kotarska Pripomoćna Povje. renstva glede vojničkih pripomoći. (Ako muž pobire pola plate, ide ženu cijela pot- pora uzdržavanja.) Pišu nam: »L' Eto del Li. torale«, novina, koja je prije izlazila u Gorici, a sada u Beču, donosi u broju 79 od 7, pr. mj. slijedeće, što u interesu zanimanih upućujemo Vam u prijevodu: Kako je poznato, protiv odlu- ka Kotarskog Povjerenstva za uzdržavanje ne- ma priziva na više molbe. Ali svak, čigov bi zahtjev bio sasvim ili djelomično odbit, ima pravo da protumači Povjerenstvu, da je upalo u po- grešku i da zatraži neka se izdade nova presuda. Nu protiv svakog riješenja bilo koje vlasti, za koji nije više pripušten priziv (utok), može se podignuti žaoba pred Upravno Sudište, i tako isto protiv riješenja Kotarskog Povjerenstva za uzdržavanje. Taka žaoba ide spojena sa znatnim dosadama i troškovima; stoga je malo žena, či- govi su zahtjevi bili odbijeni, pridiglo tu žaobu. Pred Upravnim Sudištem u Beču bilo je prvo pretresanje glede jedne; potporežza uzdrža- vanje. Marija Sraga, žena jednoga dvotnika (po- slovogje) u Podersamu u Češkoj, i čiji je muž pozvat još od početka rata, ne primi za sebe i za malo dijete nikakve potpore. Kao »razlog« bi navedena činjenica, da je muž i nadalje »po- birao svoju platu«. Ali tim se samo prepisao jedan redak zakona, kako se žalibože često do- gagja. Nasuprot nije nipošto istinito da muž i nadalje pobire svoju platu. Istinito je da, da muž ima platu od 160 kruna mjesečno i da vlasnik poslovnice dava ženi pozvatog Sraga-e;80 kruna mjesečno. U žaobi se istakne da $. 3 zakona izjavlja ovo : »Ne postoji pravo (na potporu za uzdrža- »vanje), ako »pozvanik« u aktivnu službu po- »bire dalje svoju platu, ili ako s drugog razloga »ne podnosi nikakva smanjenja svojih prihoda, »ili ako po njegovu društvenu položaju, po vrsti »njegova vlasništva, njegove dobiti i njegova pri- »hoda, može se držati, na temelju izviđa (ispiti- »vanja), da zbog njegova poziva u aktivnu službu, »nije ugroženo uzdržavanje njegove porodice«. Nu, ako žena pobire 80 kruna, muž ne po- bire ništa; ali samo ako je pozvanik, koji pobire kakav iznos, stupa u krepost iznimka; i toliko manje on pobire »svoju platu«, u koliko njena polovina očevidno nije cijela plata. Da je zako- nodavac hotio odbiti potporu za uzdržavanje, kad bi bila isplaćivana polovina plate, on bi bio ka- Zao: ...., »ako pozvanik nadalje platu cjelovito il djelomice« Mt Upravno Sudište, pod predsjedanjem dru- goga predsjednika, baruna Schwartzenau-a, složio se, naravno, s ovim mnijenjem i stoga je ukinuo, kao nezakonito, riješenje Povjerenstva. : Sve žene, koje se nalaze u položaju Sraga- inu, mogu zatražiti isplatu potpore za uzdrža- vanje, kao i eventualne iznose neisnleće-e (710. stavše). Ako bi sada Povjerenstva imala iziiašali drugi kakav razlog za svoje uskrate, kažući na primjer, da, po vrsti prihoda pozvanika, uzdrža- vanje porodice nije ugroženo, neka se njima od- govori već od sada sa konstatacijom slijedećom : Zakonodavac je predmnijevao, da samo kad »samome mužu« bude isplaćivana »cijela plata«, nije ugroženo uzdržavanje njegove porodice — i ovim je ori mislio na javne činovnike, koji po zakonu imadu pravo na nastavljanje (dalje uži- vanje) plate — a na osobit je način zahljevao, da sam muž uzima vrstu prihoda, koja bi mu dopustila da uzdržava svoju porodicu. To znači, da ako Povjerenstva 'odbiju tražbe žena, koje dobivaju štogod, upadaju u pogrešku. Dobit že- nin nije razlog da se odbije njena tražba. Ovdje se ne radi nego o prihodu; muševu. $ $ govori o društvenom položaju, ojvrsti vlasništva, o dobitku i prihodu muževu;“članovi njegove porodice nijesu spomenuti. Da je zakonodavac znao tačno ono što hoće, proizlazi i iz €. 7, koji kaže: »Poipora za uzdržavanje, na koju je dužna »država, ne podnosi »nikakvo" uslijed »eventualnih pripomoći, bi udijelila pokra- »jina, općina ili koje Ka A lice«. Porodica dakle može od davaoca radnje muža pozvana primati najveće grpomeć.a da to nipošto ne riješi državu od; 'i isplaći- vanja potpora za uzdržavanje«.