.
> ,:
. ' “n .
NA HRVATS
QUNNANE LISTW SA DONASANJEM U KUĆU ILI $ POŠTOM NA GODINU K 8. IZLAZI SVAKE SUBOTE branama 1 OOLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI
'NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12. TVU. — ZA ZAMVALE | PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU,
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN i ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU AKOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
\ ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU, POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. | UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI sE
iš raži NSK SS SES omnia NR NE Nm L ESENS DJENI Aaaa SA sky em
Sr. 8028. U DUBROVNIKU, 29. JANUARA 1016. God. xU. )
Vijesti iz neprijateljskog tabota, koje napo-
minje gornje službeno izvješće o stanju u Crnoj-
Gori, javljaju u glavnom: da su kralj Nikola i
crnogorska vlada odbili sve austro-ugarske uvje-
te i da će nastaviti borbu do skrajnosti ; — kralj
Nikola sa svojim sinovima organizira još posljed-
nju obranu đa olakša eventualno ispražnjenje
zemlje; — general Martinović na čelu više hi-
ljada Crnogoraca i Srba odupro se predaji oružja
i da je kralju Nikoli nametnuo svoju volju.
Agencija Stefani javlja iz Brindisi od 22. sije-
čnja: Crnogorski kralj Nikola prispio je s prin-
cem Petrom i vojničkom pratnjom ovamo, oda-
kle će otputovati u Lyon. Kraljević Mirko ostao
je u Crnoj Gori na izričitu želju crnogorske
vojske, koja nastavlja borbu. Na kolodvoru ih je
pozdravio kralj Viktor Emanuel, Kralj Nikola
putvje još danas dalje za Lyon. Talijanski listovi
javljaju 24. siječnja, da je primio crnogorski kralj
za vrijeme svoga boravka u Rimu — koji je po-
trajao 7 sati — francuskoga, ruskoga i engleš-.
koga poklisara i srpskoga poslanika. Dva tali-
janska dvorska činovnika otpratila su kralja Ni-
kolu u Lyon. Crnogorski generalni konsulat u
Rimu saopćuje na temelju brzojava, što ga je
.| kobu. izmegju Crnogoraca i Arnauta, koji ži- | primio od crnogorskog ministra predsjednika iz
pragu i+rogjenoj grudi; već i u tugjini i u I ovoj novoj humanitaronj i patriotskoj | yu kod Podgorice. U ovom su sukobu pali žr- | Brindisi: Crnogorska vojska ništavlja pod zapo-
stranom svijetu. A. lani smo doživjeli ga-\ ustanovi želimo sretan uspjeh — na što! tvom poznati vogja Armauta Isa Boljetinac i nje- | vjedništvom generala Vukotića borbu proti ne-
nutljivi prizor, da su naši vojnici i na: bo-| geću utjehu nevoljne siročadi, a na čast na-| gov sin. Uzrok tome sukobu još nije objašnjen.| prijatelju, da se uzmogne združiti sa srpskom
jištu na osobiti način proslavili ovaj blag- šemu gradu! Razni crnogorski fuukcionari pohitili su au vojskom.
dan, i na vječitu uspomenu poslali nam I dok djelima milosrgja budemo sla- | stro-ugarskim četama u susret i zamolili nji-
ratni barjak sv. Vlaha. viti ovogodišnju svečanost našeg nebeskog prona njoupon"tri M NA "Ni si U osvojenom Cetinju.
Barjak: sv. Vlaha slavno se je vijao i| pokrovitelja, molimo Ga, da Njegova mo-| naše čete unišle u Podgoricu, bio je grad_miran. »Pester Lloydov« izvjestitelj javlja :
po kopnu i po sinjem moru do na kraj guća desnica bude i unaprijed povrh nas, Dne 2$/\: Razoružanje crnogorske vojske pro- Cetinje je niski i raštrkani grad. Ima tri. ši»
svijeta. Barjak sv. Vlaha sticao je uvijek| «e da Svemogući po Njegovu isprošenju | vodi se sveudilj posve glatko. Svuda, kamo | roke ulice, a prekrasan je izgled na Lovćen, go-
novih lovor-vijenaca i na političkom i na| sačuva Dubrovnik od svakoga zla! god dogju naše čete, predavaju crnogorski ba- tovo impozantniji mego li iz Boke. Na Cetitiji
trgovačkom polju, te je bio uvijek i svag:- taljoni pod zapovjedništvom svojih časnika bez| 8 ne zapaža bijeda. Naša će vojna uprava za
kolebanja svoje oružje. Mnogi crnogorski odjeli | koji dan doskočiti i nestašici kruha. Pučanstvo
1500 Srba. Naše su čete zaposjele jadranske luke
Bar i Ulcinj. — Dne 24/1: Sinoć smo zaposjeli
Skadar. Nekoliko hiljada Srba, koji su bili sa-
činjavali posadu ovoga grada, povukoše se pre-
ma jugu, a da se nijesu ni upustili u borbu.
Osim toga unišle su naše čete tečajem jučeraš-
njega dana u Nikšić, Danilov-Grad i u Podgo-
ricu. Razoružanje Crne Gore provodilo se je do
sada bez ikakvoga trvenja. Na nekim mjestima
crnogorski odjeli nijesu čekali, da dogju naše
čete, nego su već prije položili oružje, da se
uzmognu vratiti kući. Na drugim mjestima oda-
brao je najveći dio razoružanih Crnogoraca ra-
dije ratno zarobljeništvo, nego da se povrate svo-
jim kućama, što im je bilo pušteno na slobodnu
volju. Pučanstvo je dočekalo naše čete svuda
prijatno, često puta i svečano. Izgredi, kao što su
se na primjer dogodili u Podgorici, prestali su
odmah, čim se je pojavila prva austro-ugarska
četa. Ob ovim izgredima u Podgorici javlja se
iz Beča: Današnje izvješće našega generalnoga
štaba spominje na kraju, da su se u Podgorici
desili izgredi, koji su prestali, čim su se pojavile
prve austro-ugarske čete. Koliko je do sada po-
znato, sastojali su se ti izgredi u krvavom su-
Šesnaeststota obljetnica. A ne ima li i u sadašnjim prilikama
da Dubrovnik ostane haran svom zaštitniku,
Sutra. već- započimlje u našem gradu| što je ostao poštegjen od ratnih nepogoda,
svečano trodnevlje još svečanijeg blagdana | pak da zato što svečanije proslavi Njegovu
sv. Vlaha, zaštitnika grada i biskupije Du-| svečanost, osobito ljetos kad se ujedno na-
brovačke. Od davnih je još davnina ova| vršava 16-stota obljetnica Njegove mučeni-
svečanost .postala za sve:.Dubrovčane na-, čke smrti.
rodnim. blagdanom: . Dubrovčani, ma gdje Nego sa ovogodišnjim slavljem spo-
se nalazili, nastoje: «da što: bolje proslave| jeno je i svečano otkriće »Željeznog Do-
ovaj za njih toli znameniti dan. mobranca«. Dubrovnik, koji se je odmah
Dubrovnik i sv. Vlaho nerazdruživi su| na početku rata istaknuo u svim humani-
pojmovi. Na svakoj stranici dubrovačke po-| tarnim i patrijotičnim akcijama kao malo
vjesti, na svakom koraku rada i pregnuća|koji drugi grad, hotio je da podigne i že-
Dubrovnika, nailaziš na ime slavnog Se-| ljeznog vileza, koji će i poznijim vjeko-
vatskog Mučenika. | obratno : povjest sve-| vima pričati ne samo o jakosti naše dr-
čanosti sv. Vlaha sasma je usko ispreple- | žave, o junaštvu naših četa, već i 0 po-
tena sa zgodama i nezgodama malene alij žrtvovnoj akciji onih, koji su ostali na domu
slavne dubrovačke republike. svomu, ali znali ipak doprinijeti svoj dar
S toga nije čuda, da je svakom Du-) na oltar domovine, brinući se i za one,
brovčaninu tako duboko u srce uvriježena | koji na bojnim poljanama za Cara i Dom
ova riifla' svečanost; “i_da je svaki sa 080-| krv liju, kao i za sirole i udovice onih,
bitim ushitom slavi .ne. samo na kućnom | te su pali na polju časti.
dje dobro poznat. : : i
Nakon ka itulacije Crne Gore. iz onih predjela, koje mi još nijesmo zaposjeli, | se drži mirno, uslužno i prijateljski susretljivo,
i Slika i kip sv. Vlaha gia rev po P ] = | prijavili su kod naših predstraža svoju pripra- pače i bez poziva izručuje oružje. Ljudi su wdo
jedine dubrovačke kuće i gradske zidine, Kao preduvjet za mirovne pregovore, slije-| ynost, da polože oružje. U Skadru smo zaplije- gostoljubivi, a pogotovo spram naših časnika.
već je duboko utisnuta u srce svakom sinu| dil ie predaja oružja crnogorske vojske. Austro-| niji 12 topova, 500 pušaka i dvije strojne puške. | Gotovo, da se i ne osjeća, da smo u neprijatelj-
slavnog Dubrovnika. Mnogobrojni je narod ugarske čete su u OVU svrhu obustavile svako| Sve vijesti, što potječu iz neprijateljskog iabora, | skoj zemlji, budući da izmegju naroda
iz cijele dubrovačke okolice hrlio na dan sv. neprijateljstvo i pošle u unutrašnjost zemlje. Gdje| o novim bojevima u Crnoj-Gori, jednostavno su vlada najveći sklad. Sve se jasnije osjeća, kao u
Vlaha da dade javnog iskaza svom vjerskom se crnogorski vojnici sastanu sa našim odjelima, | izmišljene. De je ostavio kralj Nikola svoju zem- Srbiji, da se pravi neprijatelj malazi drugdje.
g imaju položiti oružje ; gdje to učine bez otpora,| ji i svoju vojsku, to se potvrgjuje. Još se ne Pred svakom od javnih zgrada postavljena je
i patrijotskom čuvstvu, uz odjek pušaka i| mogu ostati u svojim mjestima i bavit se svo-| da sa stalnošću ustanoviti, u čijim :se rukama za naša straža i to samo radi propisa, buđući đa
prangjija.i uz. tradicijonalno izvijanje barjaka.| jim zanimanjem, a ko se odupre, bude na silu| oravo u ovaj čas nalazi vlada. Ovo je megjutim | $€ nema ničesa
Dah: sv. Vlaha lebdi nad gradom, koji razoružan i otpremljen megju ratne zarobljenike.| po vojnički rezultat cmogorskoga rata bez ika- U arsenalu se je našao bogat plijen. ,Sve
se diči i ponosi Njegovim imenom, i Du- O tomu su naša službena izvješća javljala| ke važnosti. je bilo u najvećem redu; moderni pušćani stro-
slijed (V. dalje u brzojavima.) jevi i nabojnjače, soba za modele ša svim mo-
edeće :
brovait, 059. 1 VO, Ta . i. Dne 23/1: Predaja oružja Grnogoraca dalje Prema izvješću strane štampe izgleda, da gućim puškama i oružjem, razni strojevi — sve
m , zagovor svog nebeskog arCa, | ge nastavlja. Na mnogobrojnim tačkama zemlje | je kralj Nikoja pošao preko Rima u Lyon, kamo | 4 besprikornom stanju, ukratko veliko skladište
i za vrijeme glada i rata, kuge i pomora, | položeno je oružje. Na sjevero-istočno fronti| mu je još prije krenula kraljica Mileva, sa kće- oružja, pušaka, revolvera, handžara, djelomice
trešnje | inih nepogoda. Crne Gore predalo sc u posljednje dane preko | rama Verom i Ksenijom. još u sanducima. U dvorištu je postavljeno mno-
ratnoj godini od nas sa slabim srestvima pts To je božji sud, pred kojim su prilike iz- | brzo raširi“ kao jako srestvo za utamanjivanje
ža vječnu uspomenu! njoj započetu ofenzivu. Ali kad je došao teški nijele dokaz za vječno spominjanje, kako je sra- gamadi. Od god. 1868. započne s tim predme-
: čas za ovo kraljestvo, gdje su ostali njeni spa- | motno ponašanje drzovite Entente, koja je svoje| om svjetska trgovina Crnegore, koja je tađa do-
Mali narodi Evrope, upoznajte svoje zaštitnike. | sioci > Malo. engleških topnika, nekoliko francus- | prijatelje nasukala na rat i natjerala u bijedu, a| nijela na tržište prašak uz visoku cijenu. Kasnije
je započela ovaj svjetski rat, kad | kih letača, koji su bili masno plaćeni — to je| zatim ih ostavila na cijedilu i u nevolji. uslijedi utakmica, a cijena predmeta počne opa-
nas je napala u času, čim pograbisimo oružje, da| bilo sve. A da i ne govorimo o inizernoj po- Zapamtite to, vi maleni i slabi i upoznajte, dati. Jer je i Amerika tvrdila, da i kod nje us-
dademo već odavna zasluženu kaznu razbojnič- | moćnoj akciji u Macedoniji, koja je spriječila jednom svoje »viteške« zaštitnike ! pijeva ista biljka, proturi ona drugi prašak u
koj Srbiji. slobodu jednom drugom malom narodu, koji je »Die Rundsehau«. | svjetsku — trgovinu. Mi budući da amerikanski
. je piistala uz svoje saveznike. | ipak hotio da ostane neutralan. Gdje je bila pomoć — prašak nije imao jakosti, opet poskoči cijena cr-
nogorskom. Nego Amerikanci, koji ne puštaju
tako lako jednu dobit iz ruka, urediše posao u
Podgorici te su u posljednim godinama zaslužili
s ovim praškom za uništavanje gamadi isto to-
liko, koliko u zadnjoj godini prahom za ubija-
nje ljudi.
Spomenućemo ovdje još jedan »izvozni ar-
tiki« Crnegore, kojim je Crnagora baratala na
svjetskom tržištu, i to baš artikl, koji je skoro
za svu Evropu bio ubitačan 4 najviše je dopri-
nio oko uspirenja svjetskog požara proti Nje-
s
ušla u rat, tobož da obrani Rusije, kada osvajasmo Beograd, Kragujevac i
u ligiju. : Prizren ? Nekoliko Dunavskih prevoznih brodova izvozna trgovina Crnegore.
Sve ove države rastrubiše u sve četiri strane | sa kukavnom municijom — to je bilo sve. Ne bi se vjerovalo, da mala zemlja Crna-
svijeta, da se prisiljeni latiše oružja, € da obrane A sada Crnagora. Pobjedonosno stojimo u | gora izvaža jedan predmet na cijelo svjetsko tr-
slobodu i pravo samoopredijeljenja malih naroda | srcu zemlje, nakon što osvojismo najjaču tvrgjavu | žište. A ipak je tako.
proti osvajalačkoj požudi središnjih vlasti, te prijetijasmo malom narodu istu sudbinu iz- Dapače može se kazati, da je ovaj izvozni
A ptevareni svijet vjerovao je većim dije- gladnjenja, koju nam zaludu htjedoše spraviti | predmet od prevelike znamenitosti za sadašnji
lom u samoprijegormne vitezove. naši neprijatelji, Prisiligmo Crnogorce, da nam | rat, jer ga se troši u velikoj mjeri na svim boj-
Dočim kako je Batenta pomogla svojim šti- padnu na koljena. Gdje su njeni braniči ? Gdje\ nim poljima. To je naime — osjenač (buhač).
ćenicima? To ostaje zabilježeno za uvijeke u| su vojnici i brodovi zeta iz Rima ? Prije ga se zvalo »persijski« prašak proti gamadi.
povjesnu knjigu dugova, za vječnu uspomenu Prevareni narodi, poznate li sada svoje| Mi potječe iz Crnegore, i to od biljke »Pyre-
i opomenu | : prijatelje ?_ Vidite li barem gada, kako su vas|thrum cinerariae folium«, koja tamo raste u ve- mačkoj i njezinim saveznicima.
Belgija se iskrvanila bez ičije pomoći. Jedna zlorabili i na što su vas doveli ? likim masama posvuda. Kad je u mirno doba neki dopisnik nagla-
gleška brigada do- Vi ste prodani, izdani i zapušteni ! Vas su Godine 1840, meka Njemica u Dubrovniku, \ sio kralju Crnegore, da njegova zemlja izvaža
- | iskoristili, iscijedili a zatim odbacili. Ana Rosauer, iščupala je bila ovu biljku iz svog | malo artikla, odgovori Nikita lukavim smiješkom :
Vaši kraljevi lutaju bez zemlje kao bjegunci | vrta | bacila je u kut. Nakon nekoliko vremena,
i jedu gorki kruh mršavog gostoprimstva u \tu- iza kako se je cvijeće već bilo osušilo, opazi
-| glini. Kroz vaše zemlje prošao je bije? ratni, vaši | ona, da blizu ove osušene biljke leži mrtvo mnoš-
gradovi | bregovi, vaša sela | polja, vaše kuće i ivo gamadi, & čega pomisli, da se tu radio biljci,
šume u vlasti su neprijatelja, kojemu biste imali | koja uništuje gamad. Pomoću ljekarnika Drobca
u prvoj biti zahvalni, da vam ne uzvraća jednakom mjerom. počne priregjivati iz ove biljke prašak, koji se
»Moj gospodine, Vi zaboravljate — moje kćeri“ |
— Poznato je naime, da kćeri Nikitine,
kralja Srbije Petra, ruskog velikog kneza Niko-
lajevića i kralja talijanskog, imađu pršte ne
u zapletaju svjetskog rata. «N, W. Journal».
—— ui
il!