__»PRAVA_ CRVENA HRVATSKA« Str. 2. će se mjesta oružje i slične stvari otpremiti na crnogorskim transportnim srestvima, a ako ova ne bi bila dovoljna, na austro-ugarskim, u mjesta Nikšić, Danilov Grad i Podgoricu, gdje će se prema uvigjavnosti c. i kr. vojničkih sjedišta ču- vati i osigurati. Potrebna transportna srestva za- tražit će crnogorska vlada, naznačivši mjesto i težinu transporta, kod c. i kr, posadnih četa. Časnici mogu pridržati svoje sablje. Oružjem za pucanje mogu biti oboružani najnužniji policajni + oružnički organi svih kotareva i pogranične straže na granici Arbanije. Dalje se dozvoljava, da mogu u pograničnim predjelima prema Arba- niji i dijelom prema Sandžaku nositi pouzdanici oblasti revolvere. Svaki Crnogorac, koji je ovla- šten nositi oružje, mora uvijek nositi sobom le- gitimaciju, što mu ju je za njegovu osobu izdala crnogorska vlada, jer inače će biti nakon roka, označena u točki 2., progonjen kao neprijatelj ili će se nakon razoružanja postupati proti njemu u smislu propisa vojničkog kaznenog suda. Cr- nogorska će vlada predložiti c. i kr. vojnom za- povjedništvu u Cetinju broj osoba, kojima se je ostavilo oružje, i ujedno će naznačiti, kako su, odnosno kako će biti ovi organi izvanjskim zna- kom obilježeni. 3. Pošto su c. i kr. čete zaposjele već go- tovo sav crnogorski teritorij, to im je slobodno, da nastave, dok bude sklopljen mir, svoje ope- racije. Pri tom ih Crnogorci neće nili priječiti niti uznemirivati. Crnogorska će vlada sa svoje strane pružiti c. i kr. četama pri tome svaku moguću potporu, i to u pogledu konačišta, drva, vode i transportnih srestava, u koliko će to do- puštati čedne crnogorske okolnosti. 4. Crnogorska vlada preuzima — u koliko je to u njezinoj moći — jamstvo, da će svi za oružje sposobni ljudi ostati mirno u svojim bo- ravištima i da se neće tjerali nikakva agitacija proti Austro-ugarskoj. U slučaju, ako bi se gdje- god dogadile takove agitacije ili drugi nemiri ozbiljnoga značaja, može c. i kr. vojno zapo- vjedništvo uvesti dotični vojnički nadzor. Crno- gorska će vlada vlastitom pobudom zatražiti od c. i kr. četa pomoć u onim slučajevima, u kojima bi ona to smatrala nužniri. Sve luke, iskrcava- lišta, željeznice i utvrde već su u rukama c. i kr. četa i ove ih mogu zadržati dotle, dok bude mir sklopljen. Crnogorska vlada izjavljuje, da nema u zemlji nikakovih drugih utvrda, a ako bi bilo, mogu ih c. i kr, čete slobodno zaposjesti. 5. Svi austro-ugarski i njemački ratni za- robljenici bit će 25. siječnja t. g. pušteni na slo- bodu, te se imadu predati u Podgoricu c. i kr. vojnom zapovjedništvu. Crnogorski ratni zarob- ljenici bit će predani, kada bude sklopljen mir, ali crnogorski delegati mole, da budu njihovi ratni zarobljenici pušteni na slobodu već prije, nego što će biti sklopljen mir. Oni Crnogorci, koji su se nakon obustavljenih neprijateljstva od dne 17. siječnja u 8 sati 30 minuta predali c.ik. četama, ne smatraju se ratnim zarobljenicima, te će se što prije povratiti u domovinu. 6. Upravu će u Crnoj Gori izvršivati crno- gorske oblasti. Austro-ugarski vojnički zapovjed- nici mogu uvijek zahtijevati suradnju tih oblasti. 7. Sva plovidbena sredstva, što se nalaze na Skadarskom jezeru, i njihovo stajalište ima- du se u jednom izkazu saopćiti c. ik. zapovjed- niku u Cetinju, iu koliko je to moguće, imadu ih crnogorske oblasti otpremiti i Virpazar; tran- sportna sredstva, koja neće biti od potrebe, po- vratit će c, i k. vojničke oblasti njihovim vlasnicima. 8. Kraljevska će crnogorska vlada počam od 25. siječnja, ako bude od potrebe, svaki dan izvješćivati c. i k. vojničkog zapovjednika u Ce- tinju o stanju u pogledu polaganja oružja. 9. Crnogorski će delegati javljati, gdje se nalazi odgovorna crnogorska vlada, koja za sa- da boravi u Podgorici. 10. Crnogorski delegati umoljavaju, da se mirovni pregovori što prije započnu, jer bi to pomirljivo djelovalo na crnogorsko pučanstvo, Zaključeno i potpisano od obostranih opu- nomoćenih delegata. Cetinje, dne 25. siječnja 1916. C. i k. delegat: pl. Weber m. p. podmaršal, Schupich m. p. major generalnoga stožera. Crnogorski delegati : General Bećir m. p. major Lompar m. p. Istina o Crnoj Gori, Iz ratnog dopisnog stana javljaju 31./1.; Izvještaji, s kojima su crnogorski generalni kon- zuli u Rimu, Parizu i Londonu za vrijeme ra- zoružanja Crne Gore liranili ententinu štampu, spadat će za sva vremena megju najdivnije kul- turne dokumente svjetskoga rata. Ovi su izvještaji bili tako drski, da su se dale isprva zavesti ne- utralne zemlje, te su im bar djelomice povjero- vale, Jer činilo se nevjerovatnim, da bi mogao iko na svijetu tako krupno lagati. Trebalo je više odrješitih izjava našega vojnoga vodstva, da se moglo javnosti objasniti osebujnosi službenog | izvješćivanja kraljevskih crnogorskih generalnih konzulata. Crnogorski generalni konzul u Rimu jednostavno je poricao mogućnost pismenog u- govora izmegju austro-ugarskih i crnogorskih opunomoćenika o razoružanju Crne Gore. Na žalost bio je još istoga dana, kada je generalni konzul dao tu svoju izjavu, objelodanjen u Beču i Budimpešti: tekst o utanačenjima kapitulacije crnogorske vojske. Vrlo je interesantno za austro-ugarske kru- gove da saznaju, da stoje general Janko Vukolić i princ Mirko na čelu crnogorskih i srpskih četa koje se bore proti nama. Gdje se nalazi serdar Janko Vukotić, to nijesmo znali. Jedan wisoki časnik njegova imena dočekao je naše čete u Nikšiću. Nije nam poznato ni to, gdje se on bori proti nama. Sigurno je samo to, da naše divi- zlje u Crnoj Gori od 15. siječnja nijesu ispalile još ni jednoga hitca. $to se tiče princa Mirka, valja konstatrati, da on stanuje mirno u kraljev- skoj vili Kruševac kod Podgorice i da je često kao rado vigjeni gost učestvovao kod frugalnog objeda kod jednog našeg višeg zapovjedništva. Sve u sve: gospodinu generalnom konzulu ne može se uskratiti obavijest, da je cjelokupna crnogorska vojska izlučena iz redova naših pro- tivnika, izuzev vrhovnog vojnog gospodara kra- lja Nikitu, koji je u zadnjem času sa šakom svo- jih časnika podbrusio pete. Sa ratišta. Balkansko ratište. U Crnoj-Gori položaj je miran. Držanje je pučanstva vrlo dobro. Posljednih su dana mno- gi Crnogorci molili, da ih se uzme kao ratne dobrovoljce proti Italiji; toliko su kivni na Tali- jance. Vrlo mnogi Crnogorci mole da u unutra- šnjosti Monarhije mogu tražiti rada, jer im je dugogodišnji rat oduzimao svaku privredu u otadžbini. Ove će se želje ma zgodan način uzeti u obzir. Naravno, da naše čete uopće u vrlo postradaloj zemlji imadu da izvedu znatan dio kulturnog rada, a u prvom redu u opskrbi i u zdravstvenom pogledu. Dosada je na glavna sabirališta, računajući i plijen s Lovćena, dotjerano 314 topova, preko 50.000 pušaka i 50 strojnih pušaka. Brojenje o- ružja nije još dovršeno. U toliko naše čete napreduju u Arbaniji. Dne 29/1. zaposjele su Lješ (Alessio) i Sv. Ivan Meduanski. Ovdje su zaplijenjena dva topa i vr- lo mnogo artiljerijske municije te znatne zalihe kafe i žita. Do 2/Il. naše su prednjn čete dopr- le bez borbe na južnu obalu rijeke Mati. Dne 1/Il. jedan je zrakoplov naših savez- nika napao na brodove i skladišta Entente u lu- ci Soluuskoj a uspjeh toga bio je opažen, te se šteta — prama pisanju talijanskih novina — ra- čuna na milijun lira. Naši su letači opažali još i susljedne dane velike požare na lučkim zgradama. Talijansko ratište. Na talijanskom ratištu do svrhe prošlog mjeseca nije bilo znamenitijih dogogjaja. Počet kom ovoga mjeseca naše su čete u dolini Suga- na zapadno od Roncegno odbile više napada- ja jednog talijanskog bataljuna. Na obronku Col di lana osvojile su i razorile neprijateljski saper- ski položaj. — Na fronti Soče vodili su se top- nički bojevi. Sjeverno ratište. Rusi su svrhom pr. mj. žestoko navaljivali ne mostovni šanac kod Uszieczka na Dnjestru, ali bez uspjeha. Prostor pred šancem ostao je posi- jan ruskim lješinama. Na Strypi bila su uništena 2 aeroplana, a tri prisiljena da se spuste. Kod Be- rešćana na Styru suzbile su naše straže navale jačih ruskih izvidnih odijeljenja. — Kod Uszi- eczka je napokon neprijatelj bio prisiljen, da ostavi svoje prednje jarke. Njemačke su ophodnje napale i uništile jedan jači ruski odjel na rijeci Viesielucha izmegju Stochoda i Styra. Zapadno ratište. Na zapadu vodile su se žešće borbe kod Neuville, kod Arrasa i u Champagni. Borbe su su bile uspješne za Nijemce, koji su južno od Somme osvojili položaj u duljini od 3500 m. a u širini 1000 m. i zarobili 1270 Francuza. Kao odgovor, što su francuski letači bacali bombe na otvoreni grad Freiburg, navalile su njemačke zračne lagje kroz dvije noći na tvrgjavu Pariz i to s dobrim uspjehom. Noćni napadaj Engleza zapadno od Meseinesa bio je odbijen. Zadnje dane neprijatelj je razvijao veću djelatnost u Champagni i u Vogezima, te je opet pucao na grad Lens. Veliki francuski zrakoplov bio je za- hvaćen od njemačke vatre i srušio se je na ze- mlju. Letači su ranjeni i zarobljeni. Tursko ratište. Novinske vijesti donose, da je posljednih dana stiglo po Engleze uznemirujućih glasova iz Adena, i da se engloške čete nalaze tamo u vr- lo ugroženom položaju. Aden s kopnene strane opsijedaju mnoga jaka i dobro oružana arapska plemena s nekoliko turskih redovitih sila. ua kavkaškoj fronti došlo je do bojeva iz- megju turskih predstraža i neprijateljskog bata- ljuna. Neprijatelj je izgubio 200 mrtvih i ranjenih. Razne vijesti. Poklonstvena deputacija kod Prijestolona- slj Nadvojvoda je prijestolonasljednik Karlo Frano Josip dne 29/1. u 11 sati prije podne pri- mio u dvoru, pod vodstvom saborskog predsje- dnika Ivčevića i u prisustvu namjesnika grofa Attemsa, izaslanstvo dalmatinske poklonstvene deputacije, koje se sastojalo od petnaest članova. Presj. Ivčević je u govoru istakao, da odgo- vara srdačnim željama izaslanika Dalmacije, ako i prema prijestolonasljedniku izrazi tradicionalnu vjemost i nepokolebivu privrženost dalmatinskog pučanstva prama previšnjoj carskoj Kući. Nagla- sio je duboki dojam riječi, punih očinske ljuba- vi, koje je Car jučer izrekao, te se sjetio veličan- stvenog odjeka, koji će te riječi naći u cijeloj Dalmaciji. Ivčević je govor završio s molbom, da pri- jestolonasljednik Dalmaciji i dalje pošloni svoju: naklonost. Na to je odvratio nadvojvoda prijestolona- sljednik, da on može odanstvo uvjeriti, da spon- tano poklonstvo kraljevine Dalmacije Njegovo Veličanstvo jako veseli i dira. Prijestolonasljednik je tzornoj hrabrosti dalmatinskih vojnika i požrtvovnom držanju do- maćeg pučanstva posvetio riječi toplog prizna- nja. Srdačno je zahvalio na izkazanim osjećaji- ma. Zatim je prijestolonasljednik sa svim učesni- cima izmijenio po nekoliko riječi. Promjena u ruskoj vladi. Ministar je presjednik Goremijkin iz zdrav- stvenih razloga razriješen od službe. Njegovim je nasljednikom imenovan član lržavnog vijeća Stiirmer. Sva štampa naglasuje, da je ministar pred- sjednik Goremijkin pao samo iz razloga unutar- nje politike i da neće imati njegov pad nikakva utjecaja na nastavak rata. Novi ministar presjednik Stilrmer, usprkos svog njemačkog imena, spada megju najodluč- nije neprijatelje Nijemaca. Bugarski kralj u Nišu. Dne 28. siječnja u jutro stigli su bugarski kralj i kraljica u pratnji ministra predsjednika Radoslavova u Niš. Prije podne posjetio je kralj ratnoga maršala Mackensena i vojvodu Ivana Al- brechta Meklenburškoga. O podne je primio kralj posjetu velikog vojvode od Mecklenburg-Schwe- rina, koga je kralj imenovao vitezom reda sv. apostola Cirila i Metoda. O podne je bio u po- sebnom vlaku velikog vojvode na kolodvoru de- jeuner, kojemu su prisustvovali takogjer kralj i kraljica. Na večer je otputovao veliki vojvoda posebnim vlakom iz Niša. Kralj i kraljica pri- sustvovali su zatim na poziv ratnoga maršala Mackensena kod objeda u kazinu, glavnom voj- mom stanu Mackensenove armade. U noći su se vratili kralj i kraljica u Sofiju. Zračna navala na Englešku. Jedan je od njemačkih zračnih brodova u noći od 31. siječnja na 1. veljače napao s pra skavim i požarnim bombama na dok, luku i tvorničke spreme u i kod Liverpoola i Birken- heada, na željezare i talionice kod Manchestera, na tvornice i talionice kod Nottinghama i Shef- fielda, na velike industrijalne spreme na Hum- beru i kod Greatyarmoutha. Svagdje je u sna- žnim eksplozijama i žestokim požarima opažen jak učinak. Na Humbertu je osim toga ušutkana jedna baterija. Sa svih se mjesta na zrakoplove žestoko pucalo, no nije ih se pogodilo Svi su se zrakoplovi povratili dobro sačuvani. Zeppelin nad Parizom. U subotu 29/1. u večer bacio je jedan Zep- pelin nekoliko bomba na Pariz. Broj ubijenih iznosi 24, a ranjenih 28. Jedna je bomba pro- bila trokatnu kuću sasvim, a druga bomba jednu trokatnicu do polovice; jedna treća bomba pro- bila je kuću od pet spratova; ostale su bombe razrušile ili oštetil? druge kuće, Jedna bomba nije eksplodirala. Havasova agencija javlja o Zeppelinovu napadaju na Pariz: Gusta magla, što je pokri- vala grad do visine od 700 do 800 metara, o- slabila je djelovanje reflektora i spriječavala va- tru obranbenih topova. Više je lijelala pošlo na lov za Zeppelinom, koji je letio u velikoj visini, te su pucali na nj u času, kada je cpet odlazio. U 1 sat i 10 časakalbila je rasvjeta u Parizu opet uspostavljena. Uspjesi njemačkih podmornica. »Nieuwe Courant« javlja iz Londona: Mi- nistarstvo za trgovinu javlja, da je u vrijeme od 4 kolovoza 1914. do 31. listopada 1915. poto- pljeno: 274 britanska parobroda od ukupno 542.648 tona, 19 jedrenjača od 15.542 tone, 227 ribarskih brodova od 14.104 tone. (Ovoliko je"službeno javljeno, a koliko će biti u istinu ? l) Sultan — njemački ratni maršal. Njemački je car povodom svoga rogjendana imenovao sultana ratnim maršalom njemač, vojske. Br. 363. Četvrtina engleške vojske uništena. Službeno se javlja 29. siječnja. Re britanski gubitci na mrtvima, ran i izgubljenima na iz- nose do 9. siječnja 24.192 lika MA momaka. - # Talijani će braniti Valonu. =: Reuterov ured javlja iz Rima : Jučerašnje je ministarsko vijeće, zaključilo da će Valogu svim silama braniti. Potrebite su mjere već poduzete. »Matin« javlja iz Rima : Talijani su se bez sumnje združili s Esad pašom, pa utvrgjuju sa- da Valonu i druge točke u južnoj Albaniji, da se uzmognu uspješno oprijeti neprijatelju. Srpska vojska ide u Maćedoniju. Srbi će, koji su sabrani na Krfu, biti pre- vezeni u Macedoniju, gdje bi imali sačinjavati savezničko desno krilo. Vijesti iz naroda. Iz dubrovačke okolice. Pišu nam iz vojničkih : Poznato je vrlo dobro svim Dubrovčanima, koliko je do- prinio za dobro hrvatstva gosp. Karlo pl. Foder- mayer, ć. k. satnik, kada je još u početku rata s pomoću poglavitog gosp. Renkina, 6. k. kot. poglavara i drugih nekojih rodoljuba bio sabrao lijepu četu mladića, koja je pokazala i izvan Du- brovnika, da u njemu žive još onaj stari duh vjeran dinastiji i Austriji. Bilo bi suvišno sađa da ističemo Fodermayerov izgledan rad, požitvo- vanje i zasluge oko vojničke naobrazbe dotične čete, jer je to i onako poznato, već ćemo samo napomenuti s velikim zadovoljstvom, da je onu puku dubrovačkom, a osobito u okolici stekao neku osobitu ljubav i poštovanje, što u punoj mjeri zaslužuje. Prosto ali zdravo i pošteno se- ljakovo srce upoznalo je njegovu veliku zaslugu, te ga je na osobiti način zavolilo. To se je mo- glo opaziti i na njegov imendan, kada je primio čestitaka iz cijele okolice dubrovačke, a ponaj- pače od svojih vijernih i odanih vojnika. Koliku ljubav i privrženost uživa u srcima naših dubro- vačkih vojnika nek pokaže i prigodna pjesma, koju uklapamo ovom dopisu, za koju molimo to ugledno Uredništvo, da je u cijenjenoj »Pra- voj« štampa: Milom svom zapovjedniku c. i k. satniku KARLU Edleru von FODERMAYERU prigodom Imendana .. . sinjerno podregjeni vojnici. K Vami stupa hrabra naša četa I čestita zdravlje do sto ljeta, Sa uglednom a gospogjom Vašom, A po Vami, milom wajkom našom. Vaša slava, i naša je slava, A prigoda Bogom data, prava Naša čuvstva da kažemo smjerno Što nam srce, želi Vami, vjerno. Gospodine ! Nek Vam Bog nagradi Skrb očinsku, i štogod ste radi Našeg boljka podnijeli jada Od početka pak redom do sada. Stariji Vam zasluge priznali, I odličje zasluženo dali; Bog Vam dao, da junaštvo Vaše Skrši, stuče napasnike naše ; Uz sokola takog da mi ptići Vojujemo kako sokolići ; Vaša četa da pohvalu steče Te se bojne naužije sreće; Da spominje Vaša hrabra djela Svojoj djeci sred kućnog veselja. Svi smo spravni ko klisura slavno Stati uz Vas, poginuti slavno ! U to imc naša četa kliče: Živio nam mili. naš Satniče! Brzojavi bečkog Korrespondenz-Burea#. Zračno borbe na sjevernom rati. štu. — Živahnija topovska djelat. nost na primorskoj frenti. — Nađe napredovanje u Arbaniji. — Zračna navala na Drač i na Valonu. BEC, 3. |. Službeno se javlja : Rusko ratište: Sjeveroistočno Bojana iz- jalovila se ruska nenadna navala na naše pred- |