__»PRAVA_ CRVENA HRVATSKA«

Str. 2.

će se mjesta oružje i slične stvari otpremiti na
crnogorskim transportnim srestvima, a ako ova
ne bi bila dovoljna, na austro-ugarskim, u mjesta
Nikšić, Danilov Grad i Podgoricu, gdje će se
prema uvigjavnosti c. i kr. vojničkih sjedišta ču-
vati i osigurati. Potrebna transportna srestva za-
tražit će crnogorska vlada, naznačivši mjesto i
težinu transporta, kod c. i kr, posadnih četa.
Časnici mogu pridržati svoje sablje. Oružjem za
pucanje mogu biti oboružani najnužniji policajni
+ oružnički organi svih kotareva i pogranične
straže na granici Arbanije. Dalje se dozvoljava,
da mogu u pograničnim predjelima prema Arba-
niji i dijelom prema Sandžaku nositi pouzdanici
oblasti revolvere. Svaki Crnogorac, koji je ovla-
šten nositi oružje, mora uvijek nositi sobom le-
gitimaciju, što mu ju je za njegovu osobu izdala
crnogorska vlada, jer inače će biti nakon roka,
označena u točki 2., progonjen kao neprijatelj
ili će se nakon razoružanja postupati proti njemu
u smislu propisa vojničkog kaznenog suda. Cr-
nogorska će vlada predložiti c. i kr. vojnom za-
povjedništvu u Cetinju broj osoba, kojima se je
ostavilo oružje, i ujedno će naznačiti, kako su,
odnosno kako će biti ovi organi izvanjskim zna-
kom obilježeni.

3. Pošto su c. i kr. čete zaposjele već go-
tovo sav crnogorski teritorij, to im je slobodno,
da nastave, dok bude sklopljen mir, svoje ope-
racije. Pri tom ih Crnogorci neće nili priječiti
niti uznemirivati. Crnogorska će vlada sa svoje
strane pružiti c. i kr. četama pri tome svaku
moguću potporu, i to u pogledu konačišta, drva,
vode i transportnih srestava, u koliko će to do-
puštati čedne crnogorske okolnosti.

4. Crnogorska vlada preuzima — u koliko
je to u njezinoj moći — jamstvo, da će svi za
oružje sposobni ljudi ostati mirno u svojim bo-
ravištima i da se neće tjerali nikakva agitacija
proti Austro-ugarskoj. U slučaju, ako bi se gdje-
god dogadile takove agitacije ili drugi nemiri
ozbiljnoga značaja, može c. i kr. vojno zapo-
vjedništvo uvesti dotični vojnički nadzor. Crno-
gorska će vlada vlastitom pobudom zatražiti od
c. i kr. četa pomoć u onim slučajevima, u kojima
bi ona to smatrala nužniri. Sve luke, iskrcava-
lišta, željeznice i utvrde već su u rukama c. i
kr. četa i ove ih mogu zadržati dotle, dok bude
mir sklopljen. Crnogorska vlada izjavljuje, da
nema u zemlji nikakovih drugih utvrda, a ako
bi bilo, mogu ih c. i kr, čete slobodno zaposjesti.

5. Svi austro-ugarski i njemački ratni za-
robljenici bit će 25. siječnja t. g. pušteni na slo-
bodu, te se imadu predati u Podgoricu c. i kr.
vojnom zapovjedništvu. Crnogorski ratni zarob-
ljenici bit će predani, kada bude sklopljen mir,
ali crnogorski delegati mole, da budu njihovi
ratni zarobljenici pušteni na slobodu već prije,
nego što će biti sklopljen mir. Oni Crnogorci,
koji su se nakon obustavljenih neprijateljstva od
dne 17. siječnja u 8 sati 30 minuta predali c.ik.
četama, ne smatraju se ratnim zarobljenicima, te
će se što prije povratiti u domovinu.

6. Upravu će u Crnoj Gori izvršivati crno-
gorske oblasti. Austro-ugarski vojnički zapovjed-
nici mogu uvijek zahtijevati suradnju tih oblasti.

7. Sva plovidbena sredstva, što se nalaze
na Skadarskom jezeru, i njihovo stajalište ima-
du se u jednom izkazu saopćiti c. ik. zapovjed-
niku u Cetinju, iu koliko je to moguće, imadu
ih crnogorske oblasti otpremiti i Virpazar; tran-
sportna sredstva, koja neće biti od potrebe, po-
vratit će c, i k. vojničke oblasti njihovim vlasnicima.

8. Kraljevska će crnogorska vlada počam
od 25. siječnja, ako bude od potrebe, svaki dan
izvješćivati c. i k. vojničkog zapovjednika u Ce-
tinju o stanju u pogledu polaganja oružja.

9. Crnogorski će delegati javljati, gdje se
nalazi odgovorna crnogorska vlada, koja za sa-
da boravi u Podgorici.

10. Crnogorski delegati umoljavaju, da se
mirovni pregovori što prije započnu, jer bi to
pomirljivo djelovalo na crnogorsko pučanstvo,

Zaključeno i potpisano od obostranih opu-
nomoćenih delegata.

Cetinje, dne 25. siječnja 1916.

C. i k. delegat: pl. Weber m. p. podmaršal,
Schupich m. p. major generalnoga stožera.

Crnogorski delegati : General Bećir m. p.
major Lompar m. p.

Istina o Crnoj Gori,

Iz ratnog dopisnog stana javljaju 31./1.;
Izvještaji, s kojima su crnogorski generalni kon-
zuli u Rimu, Parizu i Londonu za vrijeme ra-
zoružanja Crne Gore liranili ententinu štampu,
spadat će za sva vremena megju najdivnije kul-
turne dokumente svjetskoga rata. Ovi su izvještaji
bili tako drski, da su se dale isprva zavesti ne-
utralne zemlje, te su im bar djelomice povjero-
vale, Jer činilo se nevjerovatnim, da bi mogao
iko na svijetu tako krupno lagati. Trebalo je više
odrješitih izjava našega vojnoga vodstva, da se

moglo javnosti objasniti osebujnosi službenog |

izvješćivanja kraljevskih crnogorskih generalnih
konzulata. Crnogorski generalni konzul u Rimu

 

jednostavno je poricao mogućnost pismenog u-
govora izmegju austro-ugarskih i crnogorskih
opunomoćenika o razoružanju Crne Gore. Na
žalost bio je još istoga dana, kada je generalni
konzul dao tu svoju izjavu, objelodanjen u Beču
i Budimpešti: tekst o utanačenjima kapitulacije
crnogorske vojske.

Vrlo je interesantno za austro-ugarske kru-
gove da saznaju, da stoje general Janko Vukolić
i princ Mirko na čelu crnogorskih i srpskih četa
koje se bore proti nama. Gdje se nalazi serdar
Janko Vukotić, to nijesmo znali. Jedan wisoki
časnik njegova imena dočekao je naše čete u
Nikšiću. Nije nam poznato ni to, gdje se on bori
proti nama. Sigurno je samo to, da naše divi-
zlje u Crnoj Gori od 15. siječnja nijesu ispalile
još ni jednoga hitca. $to se tiče princa Mirka,
valja konstatrati, da on stanuje mirno u kraljev-
skoj vili Kruševac kod Podgorice i da je često
kao rado vigjeni gost učestvovao kod frugalnog
objeda kod jednog našeg višeg zapovjedništva.

Sve u sve: gospodinu generalnom konzulu
ne može se uskratiti obavijest, da je cjelokupna
crnogorska vojska izlučena iz redova naših pro-
tivnika, izuzev vrhovnog vojnog gospodara kra-
lja Nikitu, koji je u zadnjem času sa šakom svo-
jih časnika podbrusio pete.

Sa ratišta.

Balkansko ratište.

U Crnoj-Gori položaj je miran. Držanje je
pučanstva vrlo dobro. Posljednih su dana mno-
gi Crnogorci molili, da ih se uzme kao ratne
dobrovoljce proti Italiji; toliko su kivni na Tali-
jance. Vrlo mnogi Crnogorci mole da u unutra-
šnjosti Monarhije mogu tražiti rada, jer im je
dugogodišnji rat oduzimao svaku privredu u
otadžbini. Ove će se želje ma zgodan način
uzeti u obzir. Naravno, da naše čete uopće u
vrlo postradaloj zemlji imadu da izvedu znatan
dio kulturnog rada, a u prvom redu u opskrbi i
u zdravstvenom pogledu.

Dosada je na glavna sabirališta, računajući
i plijen s Lovćena, dotjerano 314 topova, preko
50.000 pušaka i 50 strojnih pušaka. Brojenje o-
ružja nije još dovršeno.

U toliko naše čete napreduju u Arbaniji.
Dne 29/1. zaposjele su Lješ (Alessio) i Sv. Ivan
Meduanski. Ovdje su zaplijenjena dva topa i vr-
lo mnogo artiljerijske municije te znatne zalihe
kafe i žita. Do 2/Il. naše su prednjn čete dopr-
le bez borbe na južnu obalu rijeke Mati.

Dne 1/Il. jedan je zrakoplov naših savez-
nika napao na brodove i skladišta Entente u lu-
ci Soluuskoj a uspjeh toga bio je opažen, te se
šteta — prama pisanju talijanskih novina — ra-
čuna na milijun lira. Naši su letači opažali još
i susljedne dane velike požare na lučkim zgradama.

Talijansko ratište.

Na talijanskom ratištu do svrhe prošlog
mjeseca nije bilo znamenitijih dogogjaja. Počet
kom ovoga mjeseca naše su čete u dolini Suga-
na zapadno od Roncegno odbile više napada-
ja jednog talijanskog bataljuna. Na obronku Col
di lana osvojile su i razorile neprijateljski saper-
ski položaj. — Na fronti Soče vodili su se top-
nički bojevi.

Sjeverno ratište.

Rusi su svrhom pr. mj. žestoko navaljivali
ne mostovni šanac kod Uszieczka na Dnjestru, ali
bez uspjeha. Prostor pred šancem ostao je posi-
jan ruskim lješinama. Na Strypi bila su uništena 2
aeroplana, a tri prisiljena da se spuste. Kod Be-
rešćana na Styru suzbile su naše straže navale
jačih ruskih izvidnih odijeljenja. — Kod Uszi-
eczka je napokon neprijatelj bio prisiljen, da
ostavi svoje prednje jarke. Njemačke su ophodnje
napale i uništile jedan jači ruski odjel na rijeci
Viesielucha izmegju Stochoda i Styra.

Zapadno ratište.

Na zapadu vodile su se žešće borbe kod
Neuville, kod Arrasa i u Champagni. Borbe su
su bile uspješne za Nijemce, koji su južno od
Somme osvojili položaj u duljini od 3500 m. a
u širini 1000 m. i zarobili 1270 Francuza. Kao
odgovor, što su francuski letači bacali bombe na
otvoreni grad Freiburg, navalile su njemačke
zračne lagje kroz dvije noći na tvrgjavu Pariz i
to s dobrim uspjehom. Noćni napadaj Engleza
zapadno od Meseinesa bio je odbijen. Zadnje
dane neprijatelj je razvijao veću djelatnost u
Champagni i u Vogezima, te je opet pucao na
grad Lens. Veliki francuski zrakoplov bio je za-
hvaćen od njemačke vatre i srušio se je na ze-
mlju. Letači su ranjeni i zarobljeni.

Tursko ratište.

Novinske vijesti donose, da je posljednih
dana stiglo po Engleze uznemirujućih glasova iz
Adena, i da se engloške čete nalaze tamo u vr-
lo ugroženom položaju. Aden s kopnene strane
opsijedaju mnoga jaka i dobro oružana arapska
plemena s nekoliko turskih redovitih sila.

ua kavkaškoj fronti došlo je do bojeva iz-
megju turskih predstraža i neprijateljskog bata-
ljuna. Neprijatelj je izgubio 200 mrtvih i ranjenih.

 

Razne vijesti.

Poklonstvena deputacija kod Prijestolona-
slj

Nadvojvoda je prijestolonasljednik Karlo
Frano Josip dne 29/1. u 11 sati prije podne pri-
mio u dvoru, pod vodstvom saborskog predsje-
dnika Ivčevića i u prisustvu namjesnika grofa
Attemsa, izaslanstvo dalmatinske poklonstvene
deputacije, koje se sastojalo od petnaest članova.

Presj. Ivčević je u govoru istakao, da odgo-
vara srdačnim željama izaslanika Dalmacije, ako
i prema prijestolonasljedniku izrazi tradicionalnu
vjemost i nepokolebivu privrženost dalmatinskog
pučanstva prama previšnjoj carskoj Kući. Nagla-
sio je duboki dojam riječi, punih očinske ljuba-
vi, koje je Car jučer izrekao, te se sjetio veličan-
stvenog odjeka, koji će te riječi naći u cijeloj
Dalmaciji.

Ivčević je govor završio s molbom, da pri-

jestolonasljednik Dalmaciji i dalje pošloni svoju:

naklonost.
Na to je odvratio nadvojvoda prijestolona-

sljednik, da on može odanstvo uvjeriti, da spon-
tano poklonstvo kraljevine Dalmacije Njegovo
Veličanstvo jako veseli i dira.

Prijestolonasljednik je tzornoj hrabrosti
dalmatinskih vojnika i požrtvovnom držanju do-
maćeg pučanstva posvetio riječi toplog prizna-
nja. Srdačno je zahvalio na izkazanim osjećaji-
ma. Zatim je prijestolonasljednik sa svim učesni-
cima izmijenio po nekoliko riječi.

Promjena u ruskoj vladi.

Ministar je presjednik Goremijkin iz zdrav-
stvenih razloga razriješen od službe. Njegovim je
nasljednikom imenovan član  lržavnog vijeća
Stiirmer.

Sva štampa naglasuje, da je ministar pred-
sjednik Goremijkin pao samo iz razloga unutar-
nje politike i da neće imati njegov pad nikakva
utjecaja na nastavak rata.

Novi ministar presjednik Stilrmer, usprkos
svog njemačkog imena, spada megju  najodluč-
nije neprijatelje Nijemaca.

Bugarski kralj u Nišu.

Dne 28. siječnja u jutro stigli su bugarski
kralj i kraljica u pratnji ministra predsjednika
Radoslavova u Niš. Prije podne posjetio je kralj
ratnoga maršala Mackensena i vojvodu Ivana Al-
brechta Meklenburškoga. O podne je primio kralj
posjetu velikog vojvode od Mecklenburg-Schwe-
rina, koga je kralj imenovao vitezom reda sv.
apostola Cirila i Metoda. O podne je bio u po-
sebnom vlaku velikog vojvode na kolodvoru de-
jeuner, kojemu su prisustvovali takogjer kralj i
kraljica. Na večer je otputovao veliki vojvoda
posebnim vlakom iz Niša. Kralj i kraljica pri-
sustvovali su zatim na poziv ratnoga maršala
Mackensena kod objeda u kazinu, glavnom voj-
mom stanu Mackensenove armade. U noći su se
vratili kralj i kraljica u Sofiju.

Zračna navala na Englešku.

Jedan je od njemačkih zračnih brodova u
noći od 31. siječnja na 1. veljače napao s pra
skavim i požarnim bombama na dok, luku i
tvorničke spreme u i kod Liverpoola i Birken-
heada, na željezare i talionice kod Manchestera,
na tvornice i talionice kod Nottinghama i Shef-
fielda, na velike industrijalne spreme na Hum-
beru i kod Greatyarmoutha. Svagdje je u sna-
žnim eksplozijama i žestokim požarima opažen
jak učinak. Na Humbertu je osim toga ušutkana
jedna baterija. Sa svih se mjesta na zrakoplove
žestoko pucalo, no nije ih se pogodilo Svi su
se zrakoplovi povratili dobro sačuvani.

Zeppelin nad Parizom.

U subotu 29/1. u večer bacio je jedan Zep-
pelin nekoliko bomba na Pariz. Broj ubijenih
iznosi 24, a ranjenih 28. Jedna je bomba pro-
bila trokatnu kuću sasvim, a druga bomba jednu
trokatnicu do polovice; jedna treća bomba pro-
bila je kuću od pet spratova; ostale su bombe
razrušile ili oštetil? druge kuće, Jedna bomba
nije eksplodirala.

Havasova agencija javlja o  Zeppelinovu
napadaju na Pariz: Gusta magla, što je pokri-
vala grad do visine od 700 do 800 metara, o-
slabila je djelovanje reflektora i spriječavala va-
tru obranbenih topova. Više je lijelala pošlo na
lov za Zeppelinom, koji je letio u velikoj visini,
te su pucali na nj u času, kada je cpet odlazio.
U 1 sat i 10 časakalbila je rasvjeta u Parizu
opet uspostavljena.

Uspjesi njemačkih podmornica.

»Nieuwe Courant« javlja iz Londona: Mi-
nistarstvo za trgovinu javlja, da je u vrijeme od
4 kolovoza 1914. do 31. listopada 1915. poto-
pljeno: 274 britanska parobroda od ukupno
542.648 tona, 19 jedrenjača od 15.542 tone, 227
ribarskih brodova od 14.104 tone.

(Ovoliko je"službeno javljeno, a koliko će
biti u istinu ? l)

Sultan — njemački ratni maršal.

Njemački je car povodom svoga rogjendana
imenovao sultana ratnim maršalom njemač, vojske.

 

Br. 363.

Četvrtina engleške vojske uništena.
Službeno se javlja 29. siječnja.
Re britanski gubitci na mrtvima,

ran i izgubljenima na iz-
nose do 9. siječnja 24.192 lika MA
momaka. - #
Talijani će braniti Valonu. =:

Reuterov ured javlja iz Rima : Jučerašnje
je ministarsko vijeće, zaključilo da će Valogu svim
silama braniti. Potrebite su mjere već poduzete.

»Matin« javlja iz Rima : Talijani su se bez
sumnje združili s Esad pašom, pa utvrgjuju sa-
da Valonu i druge točke u južnoj Albaniji, da
se uzmognu uspješno oprijeti neprijatelju.

Srpska vojska ide u Maćedoniju.

Srbi će, koji su sabrani na Krfu, biti pre-
vezeni u Macedoniju, gdje bi imali sačinjavati
savezničko desno krilo.

Vijesti iz naroda.

Iz dubrovačke okolice.
Pišu nam iz vojničkih : Poznato
je vrlo dobro svim Dubrovčanima, koliko je do-
prinio za dobro hrvatstva gosp. Karlo pl. Foder-
mayer, ć. k. satnik, kada je još u početku rata
s pomoću poglavitog gosp. Renkina, 6. k. kot.
poglavara i drugih nekojih rodoljuba bio sabrao
lijepu četu mladića, koja je pokazala i izvan Du-
brovnika, da u njemu žive još onaj stari duh
vjeran dinastiji i Austriji. Bilo bi suvišno sađa
da ističemo Fodermayerov izgledan rad, požitvo-
vanje i zasluge oko vojničke naobrazbe dotične
čete, jer je to i onako poznato, već ćemo samo
napomenuti s velikim zadovoljstvom, da je onu
puku dubrovačkom, a osobito u okolici stekao
neku osobitu ljubav i poštovanje, što u punoj
mjeri zaslužuje. Prosto ali zdravo i pošteno se-
ljakovo srce upoznalo je njegovu veliku zaslugu,
te ga je na osobiti način zavolilo. To se je mo-
glo opaziti i na njegov imendan, kada je primio
čestitaka iz cijele okolice dubrovačke, a ponaj-
pače od svojih vijernih i odanih vojnika. Koliku
ljubav i privrženost uživa u srcima naših dubro-
vačkih vojnika nek pokaže i prigodna pjesma,
koju uklapamo ovom dopisu, za koju molimo
to ugledno Uredništvo, da je u cijenjenoj »Pra-
voj« štampa:
Milom svom zapovjedniku
c. i k. satniku
KARLU Edleru von FODERMAYERU
prigodom Imendana
.. . sinjerno
podregjeni vojnici.
K Vami stupa hrabra naša četa
I čestita zdravlje do sto ljeta,
Sa uglednom a gospogjom Vašom,
A po Vami, milom wajkom našom.
Vaša slava, i naša je slava,
A prigoda Bogom data, prava
Naša čuvstva da kažemo smjerno
Što nam srce, želi Vami, vjerno.
Gospodine ! Nek Vam Bog nagradi
Skrb očinsku, i štogod ste radi
Našeg boljka podnijeli jada
Od početka pak redom do sada.
Stariji Vam zasluge priznali,
I odličje zasluženo dali;
Bog Vam dao, da junaštvo Vaše
Skrši, stuče napasnike naše ;
Uz sokola takog da mi ptići
Vojujemo kako sokolići ;
Vaša četa da pohvalu steče
Te se bojne naužije sreće;
Da spominje Vaša hrabra djela
Svojoj djeci sred kućnog veselja.
Svi smo spravni ko klisura slavno
Stati uz Vas, poginuti slavno !
U to imc naša četa kliče:
Živio nam mili. naš Satniče!

Brzojavi

bečkog Korrespondenz-Burea#.

Zračno borbe na sjevernom rati.
štu. — Živahnija topovska djelat.
nost na primorskoj frenti. — Nađe
napredovanje u Arbaniji. — Zračna

navala na Drač i na Valonu.

BEC, 3. |. Službeno se javlja :

Rusko ratište: Sjeveroistočno Bojana iz-
jalovila se ruska nenadna navala na naše pred-

|