Str. 2. gjutim vrlo dobro znalo, da kralj Nikola ne može, pristati na zaseban mir, budući da potpuno stoji pod pritiskom četvornoga sporazuma. Kralj Ni: kola ne osjeća se uostalom ni malo voljko u Francuskoj, već je naprotiv tako nezadovoljan, da je posve otvoreno izrazio želju, da se smije preseliti u San Sebastian u Španjolskoj, koji leži blizu francuske granice. Francuzi ga megjuiim ne puštaju, ali ni španjolska vlađa se ne zagrijava za boravak kralja Nikole na španjolskom tlu, s bojazni, da bi mogla dospjeti u diplomatske zapletaje, a to bi ona uz svaku cijenu željela da zapriječi. S obzirom na to otklonila je madrid- ska vlada predlog, da se crnogorska kraljevska porodica preseli u San Sebastian. Rusija i Italija. U svom velikom govoru izjavio je ruski ministar izvanijskih posala Sazonov : Talijanske čete tjeraju neprijatelja korak po korak natrag. Mi pozdravljamo bratstvo u oružju, koje postoji iz- megju nas i ltalije.« Kako se ovo »bratstvo u oružju« faktično prosugjuje u ruskoj javnosti, prikazuje sasvim jasno uvodnik lista »Utro Rossij« od 12/2, u ko- jemu se kaže: Mi nemamo razloga da prešutimo osjećaje, što se goje u Rusiji i Engleškoj, u Francuskoj, a naročito u Srbiji prema saveznič- koj ltaliji. Kooperacija »savezničke« Italije dosad se uopće nije ni osjetila. Valja priznati, da do- sad naš talijanski »saveznik« za zajedničku stvar i u razmjeru prema dobitku, što mu se je sta- vio u izgled, nije gotovo ništa žrtvovao. Sta vi- še: talijansko naviještanje rata Austro-Ugarskoj utjecalo je u gospodarskom a i u vojničkom po- gledu nepovoljno na položaj Srbije, jer je ova izgubila prijašnju potporu, koju je uživala u izvozu životnih namirnica i municije iz Italije. Nepri- stran i, kako se može pretpostaviti, strog sud povjesnice pasti će tek kasnije o osobitoj polo- vičnoj politici Italije. A najznačajnije je, da će najstroži sud o Salandrinoj politici pasti u Italiji, čim se bude mogla nadati historička prospektiva prve godine rata -izmegju Italije i Austro-Ugarske. Dan na dan i mjesec za mjesecom ograničuju se izvještaji talijanskoga glavnoga stožera na puste riječi i fraze. Dok čete velevlasti lialije već drugu godinu nastavljaju običajni topnički boj, pri če- mu mijesu ni za korak uznapredovale, naš je za- jednički neprijatelj, Austro-Ugarska s pomoću svojih saveznika osvojio čitava područja na Bal- kanu i smatra svog talijanskog neprijatelja pot- puno kao neki »Quantitć nćgligeable«. Uspjeh zračne navale na Englešku. Wolffov dopisni ured saznaje sa mjerodav- ne strane o uspjehu zadnje zračne navale na Englešku : U Liverpoolu je niz mostova i lučkih gra- gjevina tako teško oštećeno, da za sada nijesu više za uporabu. Veća je šteta počinjena i na brodarskim uredbama. Ukupno je uništeno bom- bama ili požarom preko 200 kuća. U Manche- steru razorene su sasvim dvije talionice i dvije veće tvornice željeza. U Shefieldu razorena je ta- lionica većim dijelom. Ponajveća je šteta poči- njena u Shefielou-Nottinghamu, gdje cijene lon- donska osiguravajuća društva štetu na 400.000 funti (oko 10 milijona kruna). U Birminghamu uništene su sasvim dvije vladine tvornice i dvi- je fabrike za municiju. U Grisby-u oštećene su teško obale, brodarnice, skladišta i više teretnih i ribarskih parobroda. I u Hillu su opustošenja vrlo velika. Na rijeci Humber potopljena je ma- la križarica »Caroline« i torpedo-razarači »Eden« i »Nith«. »Caroline« je potonula u 6 časaka; od posade je 31 momak ubijen, 58 ranjenih, a 47 se je mornara utopilo. Na istočnoj strani Engle- ške potopio je jedan zrakoplov engleški paro- brod »Franz Fischer«. Kilogram kruha ovdje stoji pet kruna, ali to je samo idealna cijena, jer se kruha uopće ne može dobiti. Narod moli hranu kod naših etap- nih zapovjedništva, pa je i dobiva. Posvuda su na- še komande pozvale pučanstvo, neka radi kod grad- nje cesta uz potpunu opskrbu i 3 krune nadnice. Bivša crnogorska radiotelegrafska postaja posvema je razorena tanetima, samo hrpa ruše- vina označuje mjesto, gdje je nekada stajala. | lučka skladišta razorile su naše granate, Kolodvor je takogjer više puta pogogjen, a muo (prista- nište) se je pretvorilo u prah. Znamenitost barska, dvorac crnogorskog pri- jestolonasljednika u Topolici, tri kilometra od Bara, koji je sagragjen sred krasnog perivoja, gleda svojim pročeljem ma more. Tu je stanovao Danilo sa suprugom svojom, princesom Ju- tom mecklemburškom. Na krov dvorca pala je bomba, koju je bacio aviatičar, te ga razorila. Inače u dvorcu, izuzevši ono, što su opustošili crnogorci i uličnjaci, sve u potpunom redu. Na- ši vojnici strogo čuvaju dvor, svaki je čavao na jestu. U dvorcu princa Danila, kao i na »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Sa ratišta. Balkansko ratište. Pošto su naše čete prodrle na uzine istočno i sjeverno od Drača, osvojile su dne 27/2. ovaj grad. O tomu je bilo službeno javljeno: Već je jučer prije podne prodro jedan naš odjel u vatri talijanskih ratnih brodova preko sjevernog kop- m tijesna ; preko dana je dopro do Portesa, šest kilometara sjeverno od Drača. CČete, koje bijahu poslane preko južnoga tijesna, bile su is- prva u svom prodiranju sprječavane od topništva s neprijateljskih brodova, ipak je mnogim odu: lima uspjelo, da su. gazeći, plivajući i na spla- vovima doprli do na večer do mosta istočno od Drača i bacili talijanske zalaznice. Ranim jutrom provalio je jedan naš bataljun u grad, koji je bio u plamenu. Naše su čete u Draču dne 28/2 zaplijenile 23 topa, megju ovima 6 obalnih t6pova, 10 pušaka, mnogo topničke municije, velike opskr- bne zalihe, 17 jedrenjača i parobroda. Prema svemu izgleda, da su Talijani u najvećem nerc- du i žurbi bježali na svoje ratne brodove. Inače je na ovom bojištu položaj nepromijenjen. Talijansko ratište. Na talijanskoj fronti nije bilo osobitih do- gagjaja. Jedino je dne 28/2 bilo službeno jav- ljeno : Prekjučer je došlo na primorskoj fronti do žestokih manjih pješadijskih bojeva. Pred zo- ru su poduzeli odjeli naših posada kod goričkog mostišta jedan ispad kod Pevme, te su iznena- dili spavajućeg neprijatelja. Jedan su jarak zau- zeli i doveli sa sobom 16 zarobljenika. Na rubu doberdobske visoravni mavalila je nakon jake topničke priprave neprijateljska pješadija s obje strane brda San Michele i istočno od Pollazza. Talijani su bili bačeni uz krvave gubitke, a o- sim toga su ostavili u našim rukama 127 zarob- ljenika, megju njima 6 časnika. Jučerašnji je dan prošao mirnije. Tribiž je dobio nekoliko granata. Rusko ratište. Na ruskom bojištu nije ove sedmice bilo nikakovih promjena. Zapadno ratište. Sa zapadnog ratišta stizala su ove dane slijedeća službena izvješća: Dne 26/2.: Istočno od Maase su u prisuću carevu na borbenoj fronti polučeni znatni uspje- si. Hrabre su čete zauzele vis južno-zapadno od Louvemonta, pa selo Louvemont kao i utvrdne skupine, što leže istočno odatle. Prožete starim pobudama za napredovanje braniborske su pu- kovnije prodrle do sela i oklopljene tvrgjave Do- naumonta, te ih zauzeše na juriš. U woewreskoj ravnici slomio se neprijateljski otpor na cijeloj fronti do u predjel Macheville (južno od narodne ceste Metz-Pariz). Naše čete slijede uzmičućeg neprijatelja stopu u stopu. Dne 27/2.: Jugo-istočno od Yperna bio je odbijen engleški napadaj. Na visovima desno od rijeke Maas pokuša- vali suFrancuzi u navalama, koje su opetovali pet puta sa svježim četama, da osvoje natrag o- klopnjenu utvrdu Donaumont. Krvavo su bili od- bijeni. Zapadno od tvrgjave osvojile su naše če- te sada takogjer Champ-Neuville, Cote d' Alou i probile su se do blizu južnoga ruba šume sje- vero-istočno od Brasa. Istočno od tvrgjave zau- zele su na juriš prostrane utvrde kod Hardou- monta. U ravnici Woevre napreduje njemačka fronta snažno proti podnožju €Cotes Lorraines. Prema vijestima, što su do sada stigle, iznosi broj neranjenih zarobljenika sada gotovo 15:000. U Flandriji su opetovala jata naših lijetala svoje navale na tabore neprijateljskih četa. U Metzu bilo je od bomba, što su ih bacali neprijateljski letači, ranjeno ili ubijeno 8 civilnih osoba i 7 vojnika. Nekoliko je kuća oštećeno. U području tvrgjave oborena su pucnjavom dva neprijateljska lijetala; letači su zarobljeni.. Dne 28/2.: U Champagni osvojile su naše čete dvorac Navarin i francuski položaj s obje strane odatle u širini od preko 1600 metara. Za- robile su preko 1000: Francuza i otele 9 strojnih pušaka i jedan stroj za bacanje mina. U podru- čju kod Verduna iscrpile su se opet novo do- premljene neprijateljske mase \u uzaludnim na- padajima proti našim položajima u utvrdi Do- naumont i kod ove utvrde i na Hardaumontu. Mi smo pročistili poluotok uz g Maas kod Champ-Neuville od neprijatelja. Naše smo linije pomaknuli dalje u pravcu prema Vacher-au-Ville i prema Brasu. U ravnici Woevre doprli smo sa istoka na više mjesta do podnožja Cotes Lorraines. Pučanstvo je po svuđa mirno i rađuje se, što su prestali bojevi, te se nepritajenim osje- ćajima podaje uživanju mira. Kako sam doznao s nadležne strane, nije se ni za predaje oružja ni kasnije ni najmanje narušio red. Otkad je Bar u našim rukama, samo su se dva puta pokazali Talijani: prvi put dne 6., a drugi put dne 9. veljače. Svaki su put ispalili nekoliko hitaca, ali iz velike daljine, što je po- svema shvatljivo i prirodno, a onda su opet po- bjegli, što su brže mogli. Samo sam jedan dan bio u Baru, ali još ću imati da puno pričam o tom, a naročito o bravuroznom radu naših torpednjača. Na povratku kući iznenada smo se sastali $ Jednom našom vrlom podmornicom. Zamjetila nas je svojim periskopom, izronila iz vode, ali se opet spustila, zaronivši u dubinu, da tamo vrši svoju tešku i opasnu dužnost. Od neprijatelja na čitavom putu nigdje nije bilo ni traga ni glasa. Šteta. Bio bi sjajan do- življaj, da smo na mjesečini ugledali crnu silhu- etu kojeg neprijateljskog broda. — SDSS Dne 29/2. Pojačana topnička djelatnost po- trajala je ma mnogo mjesta. Istočno od rijeke Maase zauzeli smo na juriš malu oklopljenu u- tvrdu tik sjevero-zapadno od sela Douamont. Opetovani neprijateljski napadaji u toj okolici bili su već u klici ugušeni. U ravnici Woevre preko- račile su naše čete mjesta Dieppe, Abaucourt i Blaizče. Pročistile su prostrano šumsko područje sjevero-istočno od Vatronville i Haudiomonta, te zauzele u hrabroj navali Manheulles i Camplon. Do sinoć je nabrojeno neranjenih zaroblje- nika: 228 časnika i 16.575 voinika; nadalje je javljeno, da je zaplijenjeno 78 topova, megju njima mnogo teških topova najnovije vrsti, 86 strojnih pušaka i nepregledan moterijal. Kod šumarije Thiaville, sjevero-istočno od Bandovillera, napali smo na izbočeni dio fran- cuskoga položaja i osvojili ga; veći je broj ne- prijatelja ostao u našim rukama. Dne 1/3: Topnička djelatnost bila je i ju- čer na mnogim dijelovima zapadne fronte vrlo živahna, naročito na neprijateljskoj strani. Na vi- še je mjesta išao neprijatelj pri iom dakako za tim, da nas zavara ; ali se nasuprot činilo da nam je u Yserskom području, u Champagni i izmegju Maase i Mosela nastojao ozbiljno naškoditi. No svoju svrhu nije postigao. U zračnoj je borbi bio madvladan jedan engleški dvokrilni aeroplan kod Menina; letači su zarobljeni. Dva francuska dvokrilna aparata oborena su pucnjanom kod Soissinsa. Jedno na- še lijetalo, što ga je vodio poručnik u pričuvi Kiihl sa opažačem poručnikom u pričuvi Habe- rom, zaustavio je na pruzi Besancon-Jussey ba- canjem bombi jedan transportni vlak, te se us- pješno borio sa svojom strojnom puškom proti transportu momčadi, koja je izišla iz vlaka. Razue vijesti. Uspjesi na moru. — Potopljene tri pomoćne križarice Službeno se javlja, 1. marta: Njemačke su podmornice potopile pred Le Havrom dvije fran- cuske pomoćne križarice, od kojih je svaka bila oboružana sa četiri topa, a jedan engleški paro- brod-stražar potopljen je u ušću rijeke Themse. U sredozemnom moru bio je prema služ- benoj vijesti iz Pariza potopljen francuski po- moćni križar »La Provence«, koji je bio sa tran- spoitom četa od 1800 momaka na putu za So- lun. Navodno se je spasilo samo 696 momaka. Francuski ratni brod, koji je bio dne 8. veljače potoplien na sirijskoj obali, nije bio — kao što javlja sada podmornica, koja se povra- tila — linijski brod »Suiffren«, već je to bila oklopljena križarica »Admiral Charner«. Talijanski gubitci u Draču. Kako »Tribuna« doznaje, zaključeno je is- pražnjenje Drača, pošto se je uvjerilo vojno vod- stvo, da bi obrana Drača iziskivala mnogo ve- ćih žrtava, nego li se je s početka mislilo. U posljednja tri dana pretrpjela je orijaških gubi- taka talijanska ekspediciona vojska. Kako doja- košnje vijesti javljaju, iznosili su talijanski gu- bitci po prilici 3000 mrtvih i 7000 do 8000 ranjenih. Bombardovanje Valone. Iz Brindisi-a javljaju : Bombardovanje Va- lone i okolice po austro-ugarskim aeroplanima, koje je na vojničkim uregjenjima Talijana nani- jelo veliku štetu, palo je žrtvom 80 osoba, me- gju kojima se nalazi i talijanski konsul s obitelju. Kralj Petar o sudbini Srbije. Zastupnik »Associetad Press« razgovarao je s kraljem Petrom, koji je skoro slijep. Kralj je Petar izjavio, da je Srbija htjela (!) dobre odno- šaje s Austro-Ugarskom, ali ova, kao feudalna država, nije trpjela (!) nikakove slobode u svojoj blizini. On je čvrsto osvjedočen o uskrsnuću Sr- bije i neće prije umrijeti, dok Srbija ne bude oslobogjena. D' Annunzlo — očoravlo. Gabriele d' Annunzio je teško ozlijegjen, kada je kao letački časnik vršio službu. Ozlije- dio je desno oko, te će po svoj prilici oko izgubiti. Željezničke nesreće u Italiji. Kod Dortone je sašao s tračnica vojnički vlak, te je tom prilikom nastradalo 150 vojnika, od kojih je 40 već umrlo. I kod Porto San Giorgio je sa tračnica sa- šao vojnički vlak, pri čemu su ozlijegjena bila 22 vojnika i časnika. O padu Erzeruma. U Petrogradskom »Novom Vremenu« opo- minje Menčikov, neka se niko ne podaje pre- velikim nadama poradi osvojenja Erzeruma, pa veli: »Prošle smo godine imali priliku osvojiti mrogo jaču i nepristupačniju tvrgjav:, pa što se je dogodilo ? Poslije dva mjeseca bili smo pri- siljeni da je prepustimo neprijatelju i poslije či- tavog niza neuspjelih bitaka, morali smo čitav niz naših vlastitih utvrda prepustiti neprijatelju«. Sarrall kod grčkoga kralja. — Orčka ncutralna. Milan, 26. veljače: »Corriere della sera« javlja, da je put Sarraila grčkome kralju imao samo značaj dužne udvornosti, pa se nije mogao ni očekivati bilo kakav posljedak, On je kralja izvijestio u glavnim potezima o obrambenom si- stemu u Solunu, dočim da o neprijateljskim bor- Br. 367. benim silama nije pala ni jedna jedincata riječ. Ništa nije odavalo, da bi Grčka kanila da na- pusti svoju neutralnost. Sarrail je. saopćio mini- _ stru predsjedniku Skuludisu, kako on boće da sebi nagje olakšice za osiguranje ishrane gra- gjanskog žiteljstva i grčkih četa u istočnoj Ma- ćedoniji. Iz ruske dime. »Daily Telegraph« javlja iz Petrograda : U dumi je pobudio veliku pažnju govor konservativnoga zastupnika Markova, koji je rekao : Osim naših izvanjskih neprijatelja, zvijerskih Nije- maca, imamo unutrašnjeg neprijatelja, koji je mnogo pogibeljniji, a ovaj neprijatelj obuhvaća tri ele- menta: prvo je skupoća živeža; drugi su Ni- jemci, koji pod krinkom ruskoga državljanstva imaju mnogobrojne centrume u svojim rukama, a ireći i najgori neprijatelj jest mito, korupcija i kragja kako kod državnih činovnika, tako i kod činovnika javnih organizacija. Ove neprijatelje moramo odstraniti. Govornik zahtijeva od vlade samo jedno, da naime izašalje u dumu svojega zastupnika, koji će izjaviti, da li oma uistinu namjerava uskratiti svoju zaštitu razbojnicima i službenim kradljivcima, koji su sada zaštićeni administrativnim garancijama. Njemačka i Portugalska. Agencija Havas javlja, 28. veljače, da izno- si broj u Porlugalu zaplijenjenih brodova 80. PouzdanoXse saznaje, da je Upravila nje- mačka vlada portugalskoj vladi oštru prosvjednu notu, u kojoj izjavljuje, da je rekviriranje nje- mačkih brodova odlučno neprijateljski korak, a izrazuje nadu, da će se rekviriranje opozvati. No- ta se osniva na trgovačkom ugovoru od godine 1908., prema kojemu imadu doduše obje vlade pravo, da uzajamno rekviriraju brodove, ali uz pretpostavku, da se prije toga pravedno uredi pitanje odštete uz sudjelovanje interesanata, a Portugal se sa svojim sadašnjim postupkom o- griješio proti tome. Vijesti iz naroda. S Lopuda. (Priregjivanje zabava u dobrotvorne svrhe). Osobitom požrtvovnošću i meumornim radom potpisanoga, imat ćemo u našem malom mjestu na zadnji dan poklada opet malu zabavu po bi- ranom programu, a u vrlo plemenitu svrhu: za najsiromašnije obitelji našega mjesta. Suvišno je spomenuti, jer u svakom mjestu i u svako doba bilo je, i bit će patnika, koji su prepušteni mi- losrgju plemenitih duša, a tim veće ima ih sada u ovo teško doba. Potpisani je dakle odlučio, da upriličuje rečene zabave u njihovu korist, pa već unaprijed računa na blagodarnu desnicu svo- jih ovdje stanujućih sumješćana, koji se, svi bez razlike, u prošle dvije prigode, baš hvalevrijedno podniješe. No, utješno nam je i časno priznati, da i izvan našega mjesta imamo plemenitih lju- di, koji naše mjesto pozdravljaju i nazivaju »rod- nom grudom.« Apelujemo ovim na njihova srca, obznanjujemo ih na vrijeme, e da bar oni u bli- žem okolišu, kojim ovaj obljubljeni list u ruke dogje, prisusustvuju po mogućnosti toj nastajnoj zabavi, eventualno pošalju svoj obol na ruke pot- pisanoga. Imena plemenitih darovatelja, kao i uspjeh zabave, bit će na svoje vrijeme najvećom zahvalnošću iznesen u ovome listu. — Odbor za priregjivanje zabava u dobrotvorne svrhe. Domaće vijesti. Prošlog ponedjelnika dneva 28. februara navršila se je 20ta obljetnica od onog veoma tužnog dana po cjelokupni hrvatski narod, kad je za navijek zaklopio oči prezaslužni borac, uzor hrvatski rodoljub, neprežaljeni Dr. ANTE STARČEVIĆ Svijetla njegova uspomena živjet će dok i zi dajeg hrvatskog domoljuba na životu bude, Nje- gova žarka ljubav i samoprijegor prema svom narođu bilo nam uvijek vodićem i putokazom. I ovom tužnom zgodom svaki je pravi otadžbenik, najdublje se klanjajući neizbrisivoj uspomeni, svesrdno uskliknuo ; Slava Anti Starčeviću! Slava! ' Odlikovanje. Naš prijatelj g. Ivan De Mattei, ć. k. bilježnik u Ercegnovome, sada oficir & k. Obrambene Straže, odlikovan je brončanom počasnom kolajnom »Crvenog Križa«. itamo ! Podružnica Austro-ugarske kan. ke u Spljetu zamolila nas je, da obavijestimo p. n. općinstvo, da će svakoj stranci, koja do- nese na promjenu zlatni novac u krun- skoj vrijednosti, ili jubilarne zlatne komađe od K 100, onda na prodaju dukate od 20 i 10 fra- naka, Livresterline ili pako zlatne ruble uruči,. dobiti će od Bankovnog poslovodstva jednu na- i