SDMGOTI_ PRN SEE SROER 1 RRRGNE- toe Str. 2. Mosela razvijalo je francusko topništvo bez pre- kida veoma živu djelatnost. Neko je vrijeme pu- calo osobitom žestinom na okolicu Douaumonta. Pješad bojeva nije bilo. Da izbjegnemo u- zaluđnim gubitcima, ispraznili smo kod šumarije Thiaville, sjevero-istočno od Badonvillera, jedan jarak, što smo ga bili 28. veljače oteli Francu- zima, pošto je bila onamo uperena u masama n | vatra. Dne 6/3 : Sjevero-istočno od Vermellesa živahni bojevi s minama. Engleška pješadija, koja je ondje više puta poduzimala manje napadaje, bila je vatrom otjerana. Na is- točnoj obali rijeke Maas prošao je dan u glav- nom mirnije nego do sada. Ipak smo u manjim bojevima jučer i prekjučer zarobili 14 časnika i 934 vojnika. Dne 7/3: Manji engleški odjeli, koji su jučer prodrli sjevero-istččno od Vermellesa do u naše jarkove, bili su bajunetom opet ba- čeni natrag. U Champagni osvojili smo u izne- nadnoj navali natrag naš položaj istočno od Mai- son de Champagne, gdje su se bili dne 11. ve- ljače učvrstili Francuzi. Pri tom su zarobljena 2 časnika i 150 vojnika. U Argonima smo sjevero- istočno od La Chalade nakon većeg lagumanja pomaknuli naš položaj nešto naprijed. U pod- ručju rijeke Maas živahnija topnička vatra. Do bojeva iz bliza nije došlo. U ravnici Wovre za- uzeli smo danas na juriš selo Fresnes. U poje- dinim se kućama na zapadnom rubu toga mjesta Francuzi još drže. Izgubili su 300 zarobljenika. Jedan naš zrakoplov bacao je u izdašnoj mjeri bombe na željezničke uredbe u Bar-le-Duc. Tursko ratište. Sa nijedne fronte turskog ratišta nije se javljala kakva znatna promjena. + mem Razne vijesti. Neutralni sud o našim uspjesima pred Dračom. Švajcarski. listovi, baveći se dogagjajima u Arbaniji pišu : I posljednji boj pred Dračem po-| kazao je premašaj austro-ugarskih četa nad Ta- lijanima. Nade su se potonjih upravo jadno raz- bile. Rasulo Talijana pred Dračom odlučilo je i sudbinom Valone i o čitavoj akciji Talijana ma Balkanu. Talijani su doživili samo jednu bla- mažu više. Kralj Nikola pao u nemilost. »Ruskoje Slovo« javlja: Engleška su i ru- ska vlada riješile, da se Crna Gora nema više smatrati državom, koja pripada ententi, a niti kralj Nikola oficielnim gostom Francuske. Povoljan položaj Bugara kod Soluna. »Az Est« javlja iz Sofije : Po nalogu špa. njolskoga ratnoga ministarstva izaslani major Lon na bugarsku frontu izjavio je o položaju kod Soluna: Na grčkosrpsko-bugarskoj granici izvan- redno je povoljan položaj za Bugare. O njima ovisi, kada i gdje će se zametnuti bitka. Ko će u takvoj navali pobijediti, meni je sve jasno s ob- zirom na njemačku organizaciju i bugarsko ju- naštvo. Uočimo li bugarsku hrabrost, moramo priznati, da joj ništa ne može odoljeti. Drač. Piše Prof. Dr. Božo Cvjetković. Drač se diže na rtu kraj morske obale u Arbaniji ; smješten je u veoma lijepu ali grozni- čavu predjelu. Odlučen je od tvrdog kopna mo- čvarnim solnim jezerom, koje je prema moru, na s i na jugu, zajaženo prudnim pijeskom. lančeno humlje, te se diže sjeverno od grada, teče u jedno 10 km hvatajući apsolutnu visinu od 184 m. Grad sa ulančenim humljem davaše, po svemu izvidu, u prvom pogledu, sliku otoka, da je poslije promjeni u onu poluotoka. Geograf Strabon (oko 60 pr. I. do 20 p. D) poznaje ovaj predio u dru izgledu. Svakako se je obala dosta mijen već u hijstorijsko doba ito zbog potresa, te su drmali ovim krajem, pa sekula;nog poniranja tla u pozitivnoj megjici. Okolica grada obiluje slatkovodnim izvorima, što je prava bla- godat za stanovništvo ovog kraja. Jaki v etrovi, te nagone teške valove na ovaj predio dotično tresu u jakim udarcima krovovima ove varoši ka- zuju se u jugo-istočnjaku, jugo-za adnjaku, za- padnjaku i buri. Dračka luka dosta je zapušte- na i ako je majživlja i najvažnija u srednjoj Ar- baniji. Morske dobe d joj u srednjaku do m, a batoimetar kaže dubinu od 6-7 prema vani 11-16 m. Luka je dosta otvorena pri ojačim olujama ne Se govcijnn zaštitu la- glama. e ima Or i e doe na om aju islam ; malo . tolika a manje čio doč vske kon- fesije. Izvaža se najvećim tem žito, duhan, pa koža, ulje, drvije itd. u vrijednosti do milijuna kruna. Značaj grada ne daje ništa osobita. Fra Lovro Mihačević, u svojim dosta uspjelim dojmovima »Po Albaniji«, kaže o iz. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Ruski gubitci na besarabijskoj fronti, »Koln. Zig.« izvješćuju: Prema ruskim vi- jestima izdane su listine gubitaka za posljednje ofensive protiv Černovica. Pred nama je 18 ta- kvih listina, koje sadrže neizmjerne gubitke. Ukupni gubitci časnika iznose 1330. Osobito se doima, što se 70% tih gubitaka odnosi na ča- snike najviših i najnižih činova. U posljednje je doba razmjer gubitaka časnika spram momčadi u zarobljeništvu u razmjeru 1:100. Prema tomu su Rusi za te besplodne ofensive izgubili na mrtvima, ranjenima i isčeznulima 130.000 ljudi. »Den“ o poljskoj autonomiji. Iz Petrograda se javlja: O izjavama mini- stra izvanjskih posala Sazonova, glede poljskoga pitanja, piše »Den«: Riječ »autonomija« izustila se je kod nas tek onda, kad je neprijatelj već bio zaposjeo Poljsku; s toga nije bilo moguće da se primjerom u praksi pokaže, u čem će se sastojati ova autonomija Poljske. Sazonov se može uvjeriti o tome, kako je teško voditi do- bro izvanjsku politiku, kad se loše vodi unu- trašnja politika. Nove njemačke podmornice. »B. Z. am Mittag« javljaju iz Amsterdama: Svi danas prispjeli engleški listovi donose na uvodnome mjestu o ponoviom ratu podmornica. »Times« pišu : Ponovni početak djelatnosti njemačkih podmornica bit će, da je, ako odista poprimi pooštrene oblike, u savezu s time, što Nijemci sada raspolažu s moćnim podmornicama. Bez sumnje imadu nove podmornice veći akcioni radius, nego li stare, To se potvrgjuje i izvje- štajima, prema kojima su njemačke podmornice doprle sve do Levanta, pa i dalje. Može se pače očekivati, da će Nijemci operisati u Atlantskom oceanu, a uz njihovu umjesnost nije isključeno, da će ondje urediti sistem za primanje daljnjih | zaliha. Belgija otklonila londonski ugovor o zaseb- nom miru. Za posljednjih dana održalo se je pod p:e- sjedanjem kralja Alberta belgijsko ministarsko | vijeće, koje je sa 9 protiv 2 glasa otklonilo, da | se Belgija priključi londonskomu ugovoru glede | zasebnoga mira. Ministar izvanjskih posala Be- yens odlučno je pobijao ovaj pristup. | Eksplozija u francuskoj tvornici. »Nouvelliste« javlja, da se dogodila u ne- djelju u jutro u tvornicama Volta kod Saint Mar- | cela u Savoji velika eksplozija baruta. Šteta je znatna.,Rad je u tvornicama obustavljen. Zračna navala na Englešku. Vojni ured javlja, da su u navali dne 6/3 | kako se čini, učestvovala tri Zeppelina. Pošto su , zrakoplovi preletjeli obalu, pošli su u raznim | pravcima. Obašli su Yorkshire, Rutland, Huntin- don, Combridgeshire, Norfolk, Essex i Kent. Ba- cili su u svemu 40 bomba. Koliko je do sada | poznato, ubijena su tri čovjeka, 4 žene i5 djece, | a ranjene 38 osobe, Razorene su dvije terase od kuća, mnogo ureda i dućana. Ozbiljno je ošte- ćen skup ubožnica. Domaće vijesti. u korist udovica i siročadi u ratu poginulih dalmatinskih vojnika. Junaštvo i hrabrost, koju su, na obranu cara i domovine, na svim bojišti- ma pokazali sinovi ove pokrajine, čijim se ju- načkim vrlinama, priznatim i pohvaljenim od Najvišeg Vojskovogje, Preljubljenog nam Vlada- ra, i njegovih maršala i generala, divi sav svi- gledu Drača: »Danas nije s nego prosta.... varoš sa tvrgjavom iz mletačkih vremena. Nema tu više lijepih palača, divnih crkava, učiona, sa- mostana ni kupališta, ni šetališta, ni kazališta.« A malo dalje: s»Katolici imadu svoju župu te župni stan sa divnom crkvom. Če. sestre Paulinke imadu svoj samostan sa školom i bolnicom. Austrija uzdržava osnovnu školu. Pravoslavni i- maju svoju župu i školu. I medresa (turska niža škola) imade, Ovdje je konsulat austrijski, tali- janski i grčki.«! Drač se zvaše u staro doba Epidamnos. Udariše mu temelje ponosni Heleni iz Korinta i Korkire (Krfa), Hronosova lijeta 695 godine pr. I., a pod barjakom Heraklovića Faleja. S ovim pio- nirima trgovine igjaše usporedo i rascvat kulture. Baš prodiranjem heleaskih trgovačko-kulturnih Viga u istočne jadranske obale, sve tamo do Tršćanskog zaliva, užeže se i Klijina zublja, koja od onog zemana već ponosno kaže, da je ova strana Jadrana prava demarkacijona linija izme. glu istoka i zapada; koji je ima, gospodar je adranskoga mora i zlatnog runa levantskog bo- pralateo i upliva, Trgovina helenskih kolonija na stočnoj jadranskoj obali bila je siln zamaha, naosob ona Epidamnosa i A llonije,? Nalasci srebrnog novca ovih trgovačkih e rija udaraju u jaku dimenziju; hvataju areju cijelog Balkan- Ru 1 CI d mačkom reed rd žarem g prije navedene godine mipolonit,_sjevema od_Aossa (Biosa) nedaleko od EE jet, nameću svima dužnost duboke harnosti pre- ma braniteljima Domovine, koju harnost možemo iskazati time, da svak u koliko mu srestva do- puštaju doprinese štogod u korist udovica i si- ročadi onih junaka iz Dalmacije, koji su dali svoj život za Cara i Domovinu. Ova je namisao ponukala Njegovu :Preuz- višenost gospodina namjesnika Dalmacije, Matija grofa Attemsa, i presjednika Sabora dalmatin- skog D.ra Vicka Ivčevića, da upriliče »Dalmatin- sku efektnu lutriju«, koje je utržak namijenjen | isključivo pripomaganju udovica i siročadi u ratu | poginulih dalmatinskih vojnika. Latrija obuhvaća 100.000 srećaka, koje uz cijenu od 1 krune za svaku srećku, imaju da namaknu izaos od 100.000 kruna odregjenih za gornju svrhu. Cijena je svake srećke takova da ju svak može da prinese u eminentno humaniiarnu i ro- doljubnu svrhu kojoj je namijenjena, dočim će se dobrostojeći slojevi pučanstva sjegurno tak- miti da nabave što veći broj srećaka, a da tim bude što savršenije i što prije postignuta svrha ove lutrije, Namjesnišivo je raspoložilo da sre- | stvom kotarskih političkih oblasti bude u svim| mjestima pokrajine obnarogjen proglas na pu-| čanstvo, kojim se ovo pozivlje da kupovanjem | velikog broja srećaka doprinese što pospješnijem | uspjehu lutrije. Ujedno je namjesništvo započelo | raspačavanjem srećaka, stavljajući ih na raspola- | ganje svim kotarskim pogiavarsivima, poreznim uredima, župskim uredima, općina:ma, nakladama duhana itd., kod kojih će se srećke inoći nab iv. ljati. Narudžbe srećaka mogu se, uz dostavu od- | nosne cijene, takogjer izravno šiljati ć. k. dal- matinskom namjesništvu (ured za ratno staranje, odsjek 1.) u Kninu. | Odbor efektne lutrije računa sa pouzdanošću, | da će svak, svijesan njezinog eminentno rodo- ljubnog i humanitarnog smjera, nastojati da ai bude ovjenčana žugjenim uspjehom, imajući pred očima jadnu siročad i udovice naših junaka, bol. će sa suzama harnosti blagosivati plemenita srca | koja se sjećaju njihovih potreba i doprinose u-| blaživanju njihova življenja. | (Njihove Preuzvišenosti, gosp. namjedalkci dalmatinski Marijgrof Attems i njegova gospogja Ana grofica Attems, nabavili su 1000 komada srećaka dalmatinske efektne lutrije.) Školski nadzornici. Slijedila su i- Dalmatinska ofektna lutrija, skog poluotoka i teku sve do mutnih valova Du- Ovo menovanja nadzornika pučkih škola za Dalma- ciju : za školski kotar zadarski glavni učitelj na preparandiji u Arbanasima Stjepan Zakarija ; za spljetski glavni učitelj na preparandiji u Arbana- sima Marijan Balić; za dubrovački ravnatelj gra- gjanske škole u Dubrovniku Frano Ivanković ; za šibensko-kninski ravnatelj gragjanske škole u Sibeniku Slavomir Sinčić; za makarsko-metkov- ski stručni učitelj na gragjanskoj školi i Makar- skoj Mate Radoničić; za supetarski nadučitelj u Supetru Petar Radić; za hvarski stručni učitelj na gragjanskoj školi u Hvaru Samuel Puhicra; za korčulanski ravnatelj gragjanske škole u Kor- čuli Nikola Kirinčić; za benkovački učitelj u Po- lači Marko Zrilić; za sinjski učitelj Juraj Tripalo ; za Imotski ravnatelj pučke škole u Imotskom Vicko Šoljan. Pohvalno, Pišu nam iz Drniša: Op- ćinska Štedionica u Drnišu, prigodom zaključka razmjere za god. 1915,, doznačila je dalm. ć. k, Najeanijira za austrijski »Crveni Križ« iznos od K 500. Poštanski poljski paketni pro. met, Javlja nam Ravnateljstvo Pošta za Dal- maciju, da tagogjer i u poštanskom saobraćaju sa novo-uspostavljenim etapnim poštanskim ure- | dima 272, 273, 342, 343, 344 i 345 nije još doz. voljen privatni paketni promet. nava i Drave, a i tamo do Erdelja. Jaka trgovina nagomila silno blago u Epidamnos; blago rodi aristokraciju novca, koja udari u silnu opreku sa pučanima grada. Borbe aristokracije i đemokra- cije u Epidamnosu odjeknuše silovito po cijeloj materi zemlji i pobudiše živo zanimanje po svim helenskim gradovima, a i ueejanje uz nasrt- stranke, Ovo sve i prouzroči velike borbe u tako zvanom peloponeskom ratu (431-404 pr, [.). što sve svrši velikom katastrofom najsjajnij spo- menika ljudske umne djelatnosti: Periklovom Atenom. Nesložnoj i u metežu Heladi digoše se do dva neprijatelja, a oboje u naumu, da joj rastr- guu sve podvige i junačke uspomene perzijskih vojna pa je prignu i svežu za kola svoga neza- sitnog egoizma te e rane ME društva. Bijahu lliri i Rimljani, Stupaju u svojim plano- vima i spravni su i da mno i da brane pre- ma svim pravilima makijavelističke pogubne po- litike, Hitro i izvagjaju svoje naume i ponavljaju rane heronejskom lavu, Kad je nakon smrti Pleu- rata, priča Polibije, došao na ilirsko griiestoie ron, poče ovaj da pobjedonosno ratuje na E- tolce pomagajući Mi Ce. Ove pobjede iznesu Ilire na ju glas na kopnu, a to su htjeli da postignu i na moru, Njihovo gusarsko veslo uči- ni doskora uesignrnim cijelo Jadransko more. nedostojno gusarenje uhvati još veći mah za Teute, suvladarice mladoga Pinesa. Ilirske na- vale u jakom stilu počau proti Elejcima, njanima, učka tolcima i Akaruancima, llir- : i ge mej i +. italske oba- e; na aranim_i popaljenim krajevima pro- trnu i sam Rim, Još ga većma zazebe u $rcu kad vidje kako ilirska država udara u sve jače prjsia di osdiljeo križa ko Pinot na Odbijeni MO -- kiho maka n aka, — Zračni jateljske tahore oko BEČ, 8/IIl. Berlin, službeno: — i Zapadno ratište : Prema poziciji, koju smo mi preosvojili istočno Maisons de Francuzi su kasno u noć uperili protunapadaj ; na zapadnom krilu još su borbe sa ručnim gra- natama, a inače navala je bila lako odbivena, Radi poboljšanja priključenja k našim na- prijed potisnutim novim linijama, osvojili smo jurišem neprijateljske pozicije s obje strane po- toka Forges ispod Bethincourta za 6 km. du- ljine i 3 km, širine, : Sela Forges i Regneville, visine šuma Ra-' beu i Cumierie u našim su rukama. 4 Protunavale Fr:ncuza bile su odbivene. Veći je dio posade od zauzetih pozicija poginuo, a ostali neranjeni bili su zarobljeni, i to 58 oficira i 3277 momčadi i oteto 10 topova i mnoštvo ostalog ratnog materijala. U Woevri neprijatelj je bio bačen i iz zad- njih kuća od Fresnesa ; broj je zarobljenika tu porastao na 11 oficira i preko 700 m :mčadi, a oteto je nekoliko strojsih pušaka. Flotilja naših letača bombardovala je uta borena mjesta sa neprijateljskim četama zapadno Verduna. Istočno ratište: Na više mjesta odbivenć su ruske djelomične navale, Željezničke tračnice Ljachowitschi-Luninec, gdje je bio opažen jak željeznički promet, bila je u pješno napadnuta od naših letača. Na Balkanu ništa nova. Živahnija djelatnost na sjevcrnom bojištu. — Na talijanskom i balkan. skom ratištu mirno. BEČ, 8/Ill. Službeno se javlja : Rusko ratište: Na fromti armeje generala obrsta nadvojvode Josipa Ferdinanda borbena je djelatnost i jučer bila za neko vrijeme živahnija. Inače nema nikakvijeh osobitijeh dogagjaja. _ Na Mdalijanskom i na jugoistočnom ratištu mirno, Borbe na zapadu. . Nijemci zauzeli selo i oklopne utvrde Vaux. - Us. pješne borhe u zraku. - Neprija- teljska zračna navala na Metz. BEČ, 9/3. Berlin: Službeno se javlja : Zapadno ratište: S obje je strane mnogo puta do velike živahnosti bila poskočila djelat- nost artiljerije, Francuzi su opet zadobili zapadni dio jarka uz dvorac kod Maisson de Champagne. Zapadno od Maas naše sa čete zaposlene oko ispražnjenja francuskih gnijezda, koji se još nalaze u šumi Rabeu. Istočno od rijeke operiše se temeljitije sa artiljerijom u svrhu da se skrati svezu pozicije južno Douaumonta sa linijama u Woewre. Sela i oklopne utvrde Vaux uz mnogobroj- ne priključne utvrde neprijateljeve zauzete su uz sjajnu noćnu navalu Poznanjske pričuvne regi- mente br, 6 i 19. U mnogobrojnim bojevima u zraku prama Verdunu pobijedili naši etači; oborena su tri neprijateljska leteća stroja. Svi su se naši leteći strojevi povratili natrag. Neprijateljske čete u mjestima zapadno od Verduna bile su obilato obasute bombama. Uslijed navale flotilje francuskih letača u tvrgjavno područje Metza ubijene su dvije civilne osobe i oštećene su mnoge privatne kuće. U borbi u zraku bio je oboren stroj vodića flotilje, te je on Ba njegov pratioc mrtav. Istočno ratište : Ruske navale na pozicije naših predstraža bile su posvuda bezuspješne. kansko ratište : Položaj je nepromijenjen. Njemački gt u Lizabonu za. žio putnice. Berlin, 9/3., službeno : Njemački Lizabonu danas je bio upućen da o sa i lanik u Portugal. nom i Tirenskom moru. lliri osvoje i Korkiru pod Dimitrijem Hvaraninom i sjednu Epi- damnos, 1ssos (Vis) i druge heleuske, jadranske kolonije. Vapijući glas ugroženih Helena kao i strah pred sve jačom silom Ilira izvede odluku rimskog senata, da C. Fulvije krene proti flirima sa 200 lagja, a Aulo Postumije sa kopnenim če- tima. Ova vojna ekspedicija osvoji Krf, izdajom Dimitrija Hvaranina, oslobodi Epidamnos od op- sade kao i druge helenske kolonije. Rimljani primiše Epidamnos megju prijate- lje rimskog naroda, Grad promijeni ime. Poradi nazrijeva u imenu građa na damnum (šteta), da- de se koloniji ime Dyrrhachium po poluotoku na kome ležaše. Prema tomu zvahu ga latinskim imenom u srednjemu vijeku Durachium ili Du- racium; arbanaško mu je ime Durtes, hrvatski se zove Drač, a talijanski Durazzo. Grad je bio glavnom saobraćajnom tačkom izmegju Rima pa zemljouza Dardanela i Bosfora, izmegju Italije i Grčke, Grad je udaljen od nasu a Brun- dusiuma (Brindisi) za samih 150 km. Drača odijaše vojna cesta svjetske važnosti, zvana »via gnatia« pa udaraše preko Ohride na So datle tecijaše u g, sa d d PRE nora NI me bio potučen kod FP; a to o- ča po ina za rimski senat epabia —DDOQSOSS—