SDMGOTI_ PRN SEE SROER 1

RRRGNE- toe

Str. 2.

Mosela razvijalo je francusko topništvo bez pre-
kida veoma živu djelatnost. Neko je vrijeme pu-
calo osobitom žestinom na okolicu Douaumonta.
Pješad bojeva nije bilo. Da izbjegnemo u-
zaluđnim gubitcima, ispraznili smo kod šumarije
Thiaville, sjevero-istočno od Badonvillera, jedan
jarak, što smo ga bili 28. veljače oteli Francu-
zima, pošto je bila onamo uperena u masama
n | vatra. Dne 6/3 : Sjevero-istočno od
Vermellesa živahni bojevi s minama. Engleška
pješadija, koja je ondje više puta poduzimala
manje napadaje, bila je vatrom otjerana. Na is-
točnoj obali rijeke Maas prošao je dan u glav-
nom mirnije nego do sada. Ipak smo u manjim
bojevima jučer i prekjučer zarobili 14 časnika i
934 vojnika. Dne 7/3: Manji engleški odjeli, koji
su jučer prodrli sjevero-istččno od Vermellesa
do u naše jarkove, bili su bajunetom opet ba-
čeni natrag. U Champagni osvojili smo u izne-
nadnoj navali natrag naš položaj istočno od Mai-
son de Champagne, gdje su se bili dne 11. ve-
ljače učvrstili Francuzi. Pri tom su zarobljena 2
časnika i 150 vojnika. U Argonima smo sjevero-
istočno od La Chalade nakon većeg lagumanja
pomaknuli naš položaj nešto naprijed. U pod-
ručju rijeke Maas živahnija topnička vatra. Do
bojeva iz bliza nije došlo. U ravnici Wovre za-
uzeli smo danas na juriš selo Fresnes. U poje-
dinim se kućama na zapadnom rubu toga mjesta
Francuzi još drže. Izgubili su 300 zarobljenika.
Jedan naš zrakoplov bacao je u izdašnoj mjeri
bombe na željezničke uredbe u Bar-le-Duc.
Tursko ratište.

Sa nijedne fronte turskog ratišta nije se

javljala kakva znatna promjena.

+ mem

Razne vijesti.

Neutralni sud o našim uspjesima pred Dračom.
Švajcarski. listovi, baveći se dogagjajima u

Arbaniji pišu : I posljednji boj pred Dračem po-|

kazao je premašaj austro-ugarskih četa nad Ta-
lijanima. Nade su se potonjih upravo jadno raz-
bile. Rasulo Talijana pred Dračom odlučilo je i
sudbinom Valone i o čitavoj akciji Talijana ma
Balkanu. Talijani su doživili samo jednu bla-
mažu više.
Kralj Nikola pao u nemilost.

»Ruskoje Slovo« javlja: Engleška su i ru-
ska vlada riješile, da se Crna Gora nema više
smatrati državom, koja pripada ententi, a niti
kralj Nikola oficielnim gostom Francuske.

Povoljan položaj Bugara kod Soluna.

»Az Est« javlja iz Sofije : Po nalogu špa.

njolskoga ratnoga ministarstva izaslani major Lon
na bugarsku frontu izjavio je o položaju kod
Soluna: Na grčkosrpsko-bugarskoj granici izvan-
redno je povoljan položaj za Bugare. O njima
ovisi, kada i gdje će se zametnuti bitka. Ko će u
takvoj navali pobijediti, meni je sve jasno s ob-
zirom na njemačku organizaciju i bugarsko ju-
naštvo. Uočimo li bugarsku hrabrost, moramo
priznati, da joj ništa ne može odoljeti.

Drač.
Piše Prof. Dr. Božo Cvjetković.

Drač se diže na rtu kraj morske obale u
Arbaniji ; smješten je u veoma lijepu ali grozni-
čavu predjelu. Odlučen je od tvrdog kopna mo-
čvarnim solnim jezerom, koje je prema moru, na
s i na jugu, zajaženo prudnim pijeskom.

lančeno humlje, te se diže sjeverno od grada,
teče u jedno 10 km hvatajući apsolutnu visinu
od 184 m. Grad sa ulančenim humljem davaše,
po svemu izvidu, u prvom pogledu, sliku otoka,
da je poslije promjeni u onu poluotoka. Geograf

Strabon (oko 60 pr. I. do 20 p. D) poznaje ovaj
predio u dru izgledu. Svakako se je obala
dosta mijen

već u hijstorijsko doba ito zbog
potresa, te su drmali ovim krajem, pa sekula;nog
poniranja tla u pozitivnoj megjici. Okolica grada
obiluje slatkovodnim izvorima, što je prava bla-
godat za stanovništvo ovog kraja. Jaki v etrovi,
te nagone teške valove na ovaj predio dotično
tresu u jakim udarcima krovovima ove varoši ka-
zuju se u jugo-istočnjaku, jugo-za adnjaku, za-
padnjaku i buri. Dračka luka dosta je zapušte-
na i ako je majživlja i najvažnija u srednjoj Ar-
baniji. Morske dobe d joj u srednjaku
do m, a batoimetar kaže dubinu od 6-7
prema vani 11-16 m. Luka je dosta otvorena
pri ojačim olujama ne Se govcijnn zaštitu la-
glama. e ima Or i e doe
na om aju islam ; malo .
tolika a manje čio doč vske kon-
fesije. Izvaža se najvećim tem žito, duhan,
pa koža, ulje, drvije itd. u vrijednosti do
milijuna kruna. Značaj grada ne daje ništa
osobita. Fra Lovro Mihačević, u svojim dosta
uspjelim dojmovima »Po Albaniji«, kaže o iz.

 

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Ruski gubitci na besarabijskoj fronti,

»Koln. Zig.« izvješćuju: Prema ruskim vi-
jestima izdane su listine gubitaka za posljednje
ofensive protiv Černovica. Pred nama je 18 ta-
kvih listina, koje sadrže neizmjerne gubitke.
Ukupni gubitci časnika iznose 1330. Osobito se
doima, što se 70% tih gubitaka odnosi na ča-
snike najviših i najnižih činova. U posljednje je
doba razmjer gubitaka časnika spram momčadi
u zarobljeništvu u razmjeru 1:100. Prema tomu
su Rusi za te besplodne ofensive izgubili na

 

mrtvima, ranjenima i isčeznulima 130.000 ljudi.
»Den“ o poljskoj autonomiji.

Iz Petrograda se javlja: O izjavama mini-
stra izvanjskih posala Sazonova, glede poljskoga
pitanja, piše »Den«: Riječ »autonomija« izustila
se je kod nas tek onda, kad je neprijatelj već
bio zaposjeo Poljsku; s toga nije bilo moguće
da se primjerom u praksi pokaže, u čem će se
sastojati ova autonomija Poljske. Sazonov se
može uvjeriti o tome, kako je teško voditi do-
bro izvanjsku politiku, kad se loše vodi unu-
trašnja politika.

Nove njemačke podmornice.

»B. Z. am Mittag« javljaju iz Amsterdama:
Svi danas prispjeli engleški listovi donose na
uvodnome mjestu o ponoviom ratu podmornica.

»Times« pišu : Ponovni početak djelatnosti
njemačkih podmornica bit će, da je, ako odista
poprimi pooštrene oblike, u savezu s time, što
Nijemci sada raspolažu s moćnim podmornicama.
Bez sumnje imadu nove podmornice veći akcioni
radius, nego li stare, To se potvrgjuje i izvje-
štajima, prema kojima su njemačke podmornice
doprle sve do Levanta, pa i dalje. Može se pače
očekivati, da će Nijemci operisati u Atlantskom
oceanu, a uz njihovu umjesnost nije isključeno,
da će ondje urediti sistem za primanje daljnjih
| zaliha.

 

Belgija otklonila londonski ugovor o zaseb-
nom miru.

Za posljednjih dana održalo se je pod p:e-
sjedanjem kralja Alberta belgijsko ministarsko
| vijeće, koje je sa 9 protiv 2 glasa otklonilo, da
| se Belgija priključi londonskomu ugovoru glede
| zasebnoga mira. Ministar izvanjskih posala Be-
yens odlučno je pobijao ovaj pristup.
| Eksplozija u francuskoj tvornici.

»Nouvelliste« javlja, da se dogodila u ne-
djelju u jutro u tvornicama Volta kod Saint Mar-
| cela u Savoji velika eksplozija baruta. Šteta je
znatna.,Rad je u tvornicama obustavljen.
Zračna navala na Englešku.
Vojni ured javlja, da su u navali dne 6/3
| kako se čini, učestvovala tri Zeppelina. Pošto su
, zrakoplovi preletjeli obalu, pošli su u raznim
| pravcima. Obašli su Yorkshire, Rutland, Huntin-
don, Combridgeshire, Norfolk, Essex i Kent. Ba-
cili su u svemu 40 bomba. Koliko je do sada
| poznato, ubijena su tri čovjeka, 4 žene i5 djece,
| a ranjene 38 osobe, Razorene su dvije terase od
kuća, mnogo ureda i dućana. Ozbiljno je ošte-
ćen skup ubožnica.

 

 

Domaće vijesti.

u korist udovica i siročadi u ratu poginulih
dalmatinskih vojnika. Junaštvo i hrabrost, koju
su, na obranu cara i domovine, na svim bojišti-
ma pokazali sinovi ove pokrajine, čijim se ju-
načkim vrlinama, priznatim i pohvaljenim od
Najvišeg Vojskovogje, Preljubljenog nam Vlada-
ra, i njegovih maršala i generala, divi sav svi-

gledu Drača: »Danas nije s nego prosta....
varoš sa tvrgjavom iz mletačkih vremena. Nema
tu više lijepih palača, divnih crkava, učiona, sa-
mostana ni kupališta, ni šetališta, ni kazališta.«
A malo dalje: s»Katolici imadu svoju župu te
župni stan sa divnom crkvom. Če. sestre Paulinke
imadu svoj samostan sa školom i bolnicom.
Austrija uzdržava osnovnu školu. Pravoslavni i-
maju svoju župu i školu. I medresa (turska niža
škola) imade, Ovdje je konsulat austrijski, tali-
janski i grčki.«!

Drač se zvaše u staro doba Epidamnos.
Udariše mu temelje ponosni Heleni iz Korinta i
Korkire (Krfa), Hronosova lijeta 695 godine pr. I.,
a pod barjakom Heraklovića Faleja. S ovim pio-
nirima trgovine igjaše usporedo i rascvat kulture.
Baš prodiranjem heleaskih trgovačko-kulturnih

Viga u istočne jadranske obale, sve tamo do
Tršćanskog zaliva, užeže se i Klijina zublja, koja
od onog zemana već ponosno kaže, da je ova
strana Jadrana prava demarkacijona linija izme.
glu istoka i zapada; koji je ima, gospodar je
adranskoga mora i zlatnog runa levantskog bo-
pralateo i upliva, Trgovina helenskih kolonija na
stočnoj jadranskoj obali bila je siln zamaha,
naosob ona Epidamnosa i A llonije,? Nalasci
srebrnog novca ovih trgovačkih e rija udaraju
u jaku dimenziju; hvataju areju cijelog Balkan-

 

Ru

1 CI d
mačkom reed rd žarem g
prije navedene godine

mipolonit,_sjevema od_Aossa (Biosa) nedaleko od

EE

 

 

jet, nameću svima dužnost duboke harnosti pre-
ma braniteljima Domovine, koju harnost možemo
iskazati time, da svak u koliko mu srestva do-
puštaju doprinese štogod u korist udovica i si-
ročadi onih junaka iz Dalmacije, koji su dali svoj
život za Cara i Domovinu.

Ova je namisao ponukala Njegovu :Preuz-
višenost gospodina namjesnika Dalmacije, Matija
grofa Attemsa, i presjednika Sabora dalmatin-
skog D.ra Vicka Ivčevića, da upriliče »Dalmatin-
sku efektnu lutriju«, koje je utržak namijenjen
| isključivo pripomaganju udovica i siročadi u ratu
| poginulih dalmatinskih vojnika.

Latrija obuhvaća 100.000 srećaka, koje uz
cijenu od 1 krune za svaku srećku, imaju da
namaknu izaos od 100.000 kruna odregjenih za
gornju svrhu.

Cijena je svake srećke takova da ju svak
može da prinese u eminentno humaniiarnu i ro-
doljubnu svrhu kojoj je namijenjena, dočim će
se dobrostojeći slojevi pučanstva sjegurno tak-
miti da nabave što veći broj srećaka, a da tim
bude što savršenije i što prije postignuta svrha
ove lutrije, Namjesnišivo je raspoložilo da sre- |
stvom kotarskih političkih oblasti bude u svim|
mjestima pokrajine obnarogjen proglas na pu-|
čanstvo, kojim se ovo pozivlje da kupovanjem |
velikog broja srećaka doprinese što pospješnijem |
uspjehu lutrije. Ujedno je namjesništvo započelo |
raspačavanjem srećaka, stavljajući ih na raspola- |
ganje svim kotarskim pogiavarsivima, poreznim
uredima, župskim uredima, općina:ma, nakladama
duhana itd., kod kojih će se srećke inoći nab iv.
ljati. Narudžbe srećaka mogu se, uz dostavu od- |
nosne cijene, takogjer izravno šiljati ć. k. dal-
matinskom namjesništvu (ured za ratno staranje,
odsjek 1.) u Kninu. |

Odbor efektne lutrije računa sa pouzdanošću, |
da će svak, svijesan njezinog eminentno rodo-
ljubnog i humanitarnog smjera, nastojati da ai
bude ovjenčana žugjenim uspjehom, imajući pred
očima jadnu siročad i udovice naših junaka, bol.
će sa suzama harnosti blagosivati plemenita srca |
koja se sjećaju njihovih potreba i doprinose u-|
blaživanju njihova življenja. |

(Njihove Preuzvišenosti, gosp. namjedalkci
dalmatinski Marijgrof Attems i njegova gospogja
Ana grofica Attems, nabavili su 1000 komada
srećaka dalmatinske efektne lutrije.)

Školski nadzornici. Slijedila su i-

 

 

Dalmatinska ofektna lutrija,

skog poluotoka i teku sve do mutnih valova Du- Ovo

 

 

menovanja nadzornika pučkih škola za Dalma-
ciju : za školski kotar zadarski glavni učitelj na
preparandiji u Arbanasima Stjepan Zakarija ; za
spljetski glavni učitelj na preparandiji u Arbana-
sima Marijan Balić; za dubrovački ravnatelj gra-
gjanske škole u Dubrovniku Frano Ivanković ;
za šibensko-kninski ravnatelj gragjanske škole u
Sibeniku Slavomir Sinčić; za makarsko-metkov-
ski stručni učitelj na gragjanskoj školi i Makar-
skoj Mate Radoničić; za supetarski nadučitelj u
Supetru Petar Radić; za hvarski stručni učitelj
na gragjanskoj školi u Hvaru Samuel Puhicra;
za korčulanski ravnatelj gragjanske škole u Kor-
čuli Nikola Kirinčić; za benkovački učitelj u Po-
lači Marko Zrilić; za sinjski učitelj Juraj Tripalo ;
za Imotski ravnatelj pučke škole u Imotskom
Vicko Šoljan.

Pohvalno, Pišu nam iz Drniša: Op-
ćinska Štedionica u Drnišu, prigodom zaključka
razmjere za god. 1915,, doznačila je dalm. ć. k,
Najeanijira za austrijski »Crveni Križ« iznos
od K 500.

 

 

 

 

Poštanski poljski paketni pro.
met, Javlja nam Ravnateljstvo Pošta za Dal-
maciju, da tagogjer i u poštanskom saobraćaju
sa novo-uspostavljenim etapnim poštanskim ure- |
dima 272, 273, 342, 343, 344 i 345 nije još doz.
voljen privatni paketni promet.

nava i Drave, a i tamo do Erdelja. Jaka trgovina
nagomila silno blago u Epidamnos; blago rodi
aristokraciju novca, koja udari u silnu opreku sa
pučanima grada. Borbe aristokracije i đemokra-
cije u Epidamnosu odjeknuše silovito po cijeloj
materi zemlji i pobudiše živo zanimanje po svim
helenskim gradovima, a i ueejanje uz nasrt-
stranke, Ovo sve i prouzroči velike borbe u tako
zvanom peloponeskom ratu (431-404 pr, [.). što
sve svrši velikom katastrofom najsjajnij spo-
menika ljudske umne djelatnosti: Periklovom
Atenom.

Nesložnoj i u metežu Heladi digoše se do
dva neprijatelja, a oboje u naumu, da joj rastr-
guu sve podvige i junačke uspomene perzijskih
vojna pa je prignu i svežu za kola svoga neza-
sitnog egoizma te e rane ME društva.
Bijahu lliri i Rimljani, Stupaju u svojim plano-
vima i spravni su i da mno i da brane pre-
ma svim pravilima makijavelističke pogubne po-
litike, Hitro i izvagjaju svoje naume i ponavljaju
rane heronejskom lavu, Kad je nakon smrti Pleu-
rata, priča Polibije, došao na ilirsko griiestoie

ron, poče ovaj da pobjedonosno ratuje na E-
tolce pomagajući Mi Ce. Ove pobjede iznesu
Ilire na ju glas na kopnu, a to su htjeli da
postignu i na moru, Njihovo gusarsko veslo uči-
ni doskora uesignrnim cijelo Jadransko more.
nedostojno gusarenje uhvati još veći mah
za Teute, suvladarice mladoga Pinesa. Ilirske na-
vale u jakom stilu počau proti Elejcima,
njanima, učka tolcima i Akaruancima, llir-
: i ge mej i +. italske oba-
e; na aranim_i popaljenim krajevima pro-
trnu i sam Rim, Još ga većma zazebe u $rcu
kad vidje kako ilirska država udara u sve jače

 

 

 

prjsia di osdiljeo križa ko Pinot na

 

     
 

Odbijeni
MO --
kiho
maka n

   

    

aka, — Zračni

jateljske tahore oko
BEČ, 8/IIl. Berlin, službeno: — i
Zapadno ratište : Prema poziciji, koju smo

mi preosvojili istočno Maisons de

Francuzi su kasno u noć uperili protunapadaj ;

na zapadnom krilu još su borbe sa ručnim gra-

natama, a inače navala je bila lako odbivena,

Radi poboljšanja priključenja k našim na-
prijed potisnutim novim linijama, osvojili smo
jurišem neprijateljske pozicije s obje strane po-
toka Forges ispod Bethincourta za 6 km. du-
ljine i 3 km, širine, :

Sela Forges i Regneville, visine šuma Ra-'
beu i Cumierie u našim su rukama. 4

Protunavale Fr:ncuza bile su odbivene.

Veći je dio posade od zauzetih pozicija
poginuo, a ostali neranjeni bili su zarobljeni, i
to 58 oficira i 3277 momčadi i oteto 10 topova
i mnoštvo ostalog ratnog materijala.

U Woevri neprijatelj je bio bačen i iz zad-
njih kuća od Fresnesa ; broj je zarobljenika tu
porastao na 11 oficira i preko 700 m :mčadi, a
oteto je nekoliko strojsih pušaka.

Flotilja naših letača bombardovala je uta
borena mjesta sa neprijateljskim četama zapadno
Verduna.

Istočno ratište: Na više mjesta odbivenć
su ruske djelomične navale,

Željezničke tračnice Ljachowitschi-Luninec,
gdje je bio opažen jak željeznički promet, bila
je u pješno napadnuta od naših letača.

Na Balkanu ništa nova.

Živahnija djelatnost na sjevcrnom
bojištu. — Na talijanskom i balkan.
skom ratištu mirno.

BEČ, 8/Ill. Službeno se javlja :

Rusko ratište: Na fromti armeje generala
obrsta nadvojvode Josipa Ferdinanda borbena je
djelatnost i jučer bila za neko vrijeme živahnija.

Inače nema nikakvijeh osobitijeh dogagjaja.

_ Na Mdalijanskom i na jugoistočnom ratištu
mirno,
Borbe na zapadu. . Nijemci zauzeli
selo i oklopne utvrde Vaux. - Us.
pješne borhe u zraku. - Neprija-
teljska zračna navala na Metz.

BEČ, 9/3. Berlin: Službeno se javlja :

Zapadno ratište: S obje je strane mnogo
puta do velike živahnosti bila poskočila djelat-
nost artiljerije,

Francuzi su opet zadobili zapadni dio jarka
uz dvorac kod Maisson de Champagne.

Zapadno od Maas naše sa čete zaposlene
oko ispražnjenja francuskih gnijezda, koji se još
nalaze u šumi Rabeu.

Istočno od rijeke operiše se temeljitije sa
artiljerijom u svrhu da se skrati svezu pozicije
južno Douaumonta sa linijama u Woewre.

Sela i oklopne utvrde Vaux uz mnogobroj-
ne priključne utvrde neprijateljeve zauzete su uz
sjajnu noćnu navalu Poznanjske pričuvne regi-
mente br, 6 i 19.

U mnogobrojnim bojevima u zraku prama
Verdunu pobijedili naši etači; oborena su tri
neprijateljska leteća stroja. Svi su se naši leteći
strojevi povratili natrag.

Neprijateljske čete u mjestima zapadno od
Verduna bile su obilato obasute bombama.

Uslijed navale flotilje francuskih letača u
tvrgjavno područje Metza ubijene su dvije civilne
osobe i oštećene su mnoge privatne kuće.

U borbi u zraku bio je oboren stroj vodića
flotilje, te je on Ba njegov pratioc mrtav.

Istočno ratište : Ruske navale na pozicije
naših predstraža bile su posvuda bezuspješne.

kansko ratište : Položaj je nepromijenjen.

Njemački gt u Lizabonu za.
žio putnice.

Berlin, 9/3., službeno : Njemački

Lizabonu danas je bio upućen da o

sa i

lanik u
Portugal.

nom i Tirenskom moru. lliri osvoje i Korkiru
pod Dimitrijem Hvaraninom i sjednu Epi-
damnos, 1ssos (Vis) i druge heleuske, jadranske
kolonije. Vapijući glas ugroženih Helena kao i
strah pred sve jačom silom Ilira izvede odluku
rimskog senata, da C. Fulvije krene proti flirima
sa 200 lagja, a Aulo Postumije sa kopnenim če-
tima. Ova vojna ekspedicija osvoji Krf, izdajom
Dimitrija Hvaranina, oslobodi Epidamnos od op-
sade kao i druge helenske kolonije.
Rimljani primiše Epidamnos megju prijate-
lje rimskog naroda, Grad promijeni ime. Poradi
nazrijeva u imenu građa na damnum (šteta), da-
de se koloniji ime Dyrrhachium po poluotoku
na kome ležaše. Prema tomu zvahu ga latinskim
imenom u srednjemu vijeku Durachium ili Du-
racium; arbanaško mu je ime Durtes, hrvatski
se zove Drač, a talijanski Durazzo. Grad je bio
glavnom saobraćajnom tačkom izmegju Rima pa
zemljouza Dardanela i Bosfora, izmegju Italije i
Grčke, Grad je udaljen od nasu a Brun-
dusiuma (Brindisi) za samih 150 km. Drača
odijaše vojna cesta svjetske važnosti, zvana »via
gnatia« pa udaraše preko Ohride na So
datle tecijaše u g, sa d

d
PRE nora NI

 

me

bio potučen kod FP; a to o-
ča po ina za rimski senat epabia

—DDOQSOSS—