PRAVA
RVENA HRVATS
CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8
NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12
KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
I ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU
| Br. 671.
'Uzaludna naprezanja.
Ententne vlasti imaju zašto da se po-
tuže na hudu svoju sreću. Nakon punih
dvadeset mjeseca ratovanja, a ma ni jed-
noga uspjeha, a sijaset poraza i neprilika
na raznim područjima i u raznom pogledu.
Borba za »slobodu malenih naroda« do-
vršila je time, da ti maleni narodi razoča-
rani sad istom uvigjaju, kako su bili izi-
grani od Entente, koja nije našla za zgo-
dno, da za njih išta žrtvuje. Sve je samo
imalo da služi interesima nezasitne Engleške.
U toliko gordost i oholost naših ne-
prijatelja, koja je i prouzrokovala ovaj rat,
počimlje sdana na dan da pada; njihovi
zahtjevi postaju sve to smjerniji, a njihovog
hvastanja o »šetnji do Beča i Berlina« po-
svema je nestalo. Sad bi se zadovoljili i
ter kako i sa položajem prije rata i glavna
im je svrha, da potjeraju neprijatelja sa
vlastitog zemljišta.
Genijalni njihovi pothvati izjalovili se na
svoj liniji. Neuspjeh za neuspjehom i poraz za
porazom prati ih i na bojnom i na diplo-
matskom polju. Njihovi kolovogje nalaze
se u ne maloj neprilici, jer vide, da je igra
za njih izgubljena. Da se bar donekle utješe
i da spase : svoj ugled, domišljaju se još
uvijek novim doskočicama.
Tako je sad na dnevnom redu kon-
ferencija u Parizu. O njoj se piše f
govori sve u šesnaest; od nje ima da dogje
spas cijeloj Ententi. Pitanje je samo, da li
ova konferencija nakon punih 20 mjeseca
ratovanja ima da spasi opći položaj, ili
samo da narodu baci praha u oči, jer mora
da su tamo već siti i presiti uvijek novih
parola i manovra. A jer se o konferenciji
čuva najstroža tajna, neki nagagjaju, da bi
se tu imalo raspravljat i o uvjetima mira,
što bi od svakoga poželjno bilo.
Sigurno je pak samo to, da je nena-
dana i sve to uspješnija navala na Verdun,
taj ključ Pariza i najaču tvrgjavu svijeta,
grdno pomrsila sve račune naših protivnika.
Dok im akcija na Dardanelima jadno i ža-
losno dovršila, izgleda da će im i toliko
Gubitci ratnih brodova
naših neprijatelja.
Njemački pomorski kapetan i. s. L. Persius
piše tu skoro :
U ovaj mah ne može se podati točna sli-
ka gubitka ratnih brodova. Gotovo se svaki dan
javlja o gubitku ovoga ili onoga ratnoga broda.
Da se pako nepristrano ustanovi, da li je i koji
brod potopljen, gotovo je nemoguće i samom
napadaču, koji je djelo izvršio. Pogoto je nemo-
guće posadama podmornica redovito motriti us-
pjeh torpedovanja, budući da brod poslije izba-
čenog lorpeda mora povući periskop i što dublje
zaroniti, da po mogućnosti izbjegne neprijatelj-
skoj topničkoj vatri. Po noći iza tmurnoga vre-
mena teško je i nad vodom ustanoviti ime pro-
tivnikovo.: Svakako se nastoji ustanoviti tip bro-
da, ali pošto od istoga razreda takogjer imade
više jedinica, preostaje kao jedino sigurno sred:
stvo, ako se ime pročita, Malena slova — šlo je
obično — na čamcima za spasavanje ili na kom
dijelu broda, teško je raspoznati, Poradi toga se
ne može izbjeći, da se dolazi do podataka tako,
da se označi: »Torpedovan je brod toga i toga
Navedenim podatcima služile su podlogom
jedino uredovne vijesti, o kojih se ispravnosti
me može sumnjali. Na sve privatne vijesti, kao
POJEDINI BROJ
ASELA EL NSA SENN LALA EN
IZLAZI SVAKE SUBOTE
PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI.
ŠIVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 30 PARA PO PETIT RETKU,
STOJI 20 PARA
RR DADO
U DUBROVNIKU, i. APRILA 1916.
i razglašena ekspedicija u Solun svršiti 'smi-
ješno, jer će, kako se naslućuje, otale otići,
kako su i došli, a da baš ništa ne oprave.
“ Milijuni vojske Kitschenerove, koji su
još lanjskog proljeća imali doći na ratište,
uza svu novu proglašenu obvezatnu voj-
ničku dužnost u Engleškoj, još se nijesu
sakupili. Više im valjda sad brige zadaje
popunjanje praznina, nego li stvaranje no-
vih četa.
Ova vojna nedaća na svim ratištima
još je gore uplivala na političko-diplomat-
skom polju. Prijetnje, obećanja i rasipanje
novca gubi pomalo svoju moć. Malo ih se
ko već boji, malo ko da im vjeruje, malo
ko da im slijepo na lijepak nasjeda
Malena Grčka, izložena na moru, od-
važno im prkosi; sve kušnje znade da pre-
brodi, ali svoje neutralnosti neće da napusti,
i da se pod kola Entente ujarmi.
Rumunjska, taj termometar stanja stvari,
počimlje da rezjašnjuje svoje ze g netno pona-
šanje i to u prilog centralnim vlastima. Eto
sklapa posebni trgovački ugovor sa Nje-
mačkom i našom Monarhijom, dok zabra-
njuje izvoz u druge zemlje. Sa Bugarskom
želi, da se svaki spor mirno izgladi. Time
rusofilska struja sa svim rublima i šterlinama
gubi kredit u zemlji.
Portugalska je pak svojim nastupom
na ratnoj pozornici na strani Entente, do-
vela ovu u još veću nepriliku. Već se na-
ime počimlje javljati i Španjolska, te iznosi
pitanje Gibraltara, koje nikako ne može da
zaboravi. A pruža joj se prigoda, da sada
ili nikada istjera tugjeg čuvara sa vrata vla-
stite kuće.
Uzme li se još u obzir, da je politika
»izgladnjenja« i »ispucanja« promašila cilj,
jer centralne vlasti i bez osvojenih boga-
tih zemalja i otvorenim putem na istok zna-
ju da se pobrinu i za prehranu puka i mo-
gu da zgotove obilje ratnog materijala, to
na početku drugog ratnog proljeća idemo
u susret novim dogagjajima s mnogo većim
i opravdanijim nadama u konačnu pobjedu.
Po mnijenju pak mnogih stručnjaka i
s jedne i s druge strane, konac nije dale- |
primjerice, što su do nedavna još javljali neki |
listovi o uništenju engleške krstarice »Caroline«
i oba razarača »Eđden« i »Nilh« i to bombama,
što su ih bacili naši zrakoplovci u noći od 31.
siječnja na 1. veljače, nije se uzimao nikakov
obzir. Ponajprije ćemo spomenuti velike brodove.
Engleška je izgubila 8 linijskih brodova,
7 oklopljenih krstarica i 8 zaštićenih krstarica ;
Francuzi 2 linijska broda i jednu oklopljenu kr-
staricu ; Italija 3 oklopljene krstarice i 1 zašti-
ćenu krstaricu; Rusija 1 oklopljenu krstaricu i
1 zaštićenu krstaricu, a Japan \ zaštićenu kr-
staricu.
Osam engleških linijskih brodova bili su
»Bulwark«, »Formidable«, »Ocean«, »Irresistible«,
»Goliath«, »Triumph«, »Majestic«, King Edward
Vil.« Dakle se ne spominje »Audacious«, koji je,
kako se općeno misli, dne 27. listopada nabasao
na minu ; britski admiralitet nije dosad javio gubi-
tak toga broda. Da je brod potonuo, potvrdi
su bezpristrani putnici s parobroda »Olympic«.
Sedain engleških izgubljenih velikih krstarica su
»Aboukir«, »Dressy«, »Hogue«, »Monmouth«,
»Good Hope«, »Arqvil« i »Natal«. Osam propa-
lih engleških zaštićenih krstarica bile su »Am-
phion«, »Pathfinder«, »Pegasus«, »Hawke« »Her-
mes«, jedan brod tipa »Liverpool«, jedan tipa
»Arethusa« i jedna starija krstarica, koja se nije
mogla identifikovati (potopila“ju je njemačka pod
mornica dne 10. kolovoza 1915.) »Arabis« nije
ko. Konačna i odlučna pobjeda imala bi
brzo da pukne i da nam se pokažu izgle-
di za mir.
Hrabri bugarski vojskovogja Žekov o
tom upitan izjavio je: »Kola četvornog spo-
razuma sasvim su zapela. Rat je u vojnič-
kom pogledu već odavna postao beznadan
za Ententu. Narodi se neće više dati od
njih zalugjivati. | njihovi kolovogje vide
da su izgubili igru, pak još tjeraju mak na
konac. Ljeto će nam donijeti častan mir«.
Dao Bog!
Važne izjave
bugarskog vojskovogje.
»Neue Freie Presse« objelodanjuje razgo-
vor, što ga je imao izvjestitelj ovoga lista Roda-
Roda sa bugarskim generalissimusom Žekovom,
koji je megju ostalim rekao : Uzalud tvrdi Spo-
razum, da reorganizovana srpska vojska broji 150
hiljada momaka. Zapravo ima samo 30 do 40
hiljada srpskih vojnika. Nadalje je rekao Žekov:
Gdje ostaje proljetna ofensiva, koju je tako gla-
sno navješćivao Četvorni Sporazum? Zašto se
ne vide barem njezini preteče ? Svojom ofensi-
vom mogao bi Sporazum da u najboljem slu-
čaju natrag osvoji malen dio zemljišta, . što smo
zaposjeli mi i središnje vlasti, ali ni u kojem
slučaju se ne smiju nadati, da bi mogli osvojiti
makar samo i pedalj našega teritorija. Rat je u
vojničkom pogledu već odavna postao. beznadan
za četvorni sporazum. Isprazna je tilapnja tako-
gjer politika izgladnjenja, ili se četvorni spora-
zum možda još sveudilj nada, da će nama i na-
šim saveznicima ponestati sirovina za proizva-
gjanje streljiva ? Četvorni Savez, a naročito Nje-
mačka, ima više streljiva, nego li sav svijet sku-
pa s Amerikom. Ili se možda četvorni sporazum
podaje nadi, da će četvornom savezu ponestati
ljudskoga materijala? Četvorni Savez bez pre-
stanka organizuje nove armeje i svejednako je
aktivan. Ne vjerujem, da bi iko u Europi imao
volje da se pridruži Sporazumu. Intervencija Ru-
munjske izazvala bi samo prolaznih zapletaja, i
ako ima dovoljno streljiva, da zapodjene rat, ali
nipošto toliko, da bi ga mogla svršiti. U ovom
slučaju megjutim našla bi se Rumunjska nesum-
njivo na strani naših saveznika. Na pitanje, ka-
da bi se mogao svršiti rat, odvratio je general
Žekov: Bez razmišljanja mogu odgovoriti: Ljeto
će nam danijeti častan mir. Kola četvornoga spo-
razuma sasvim su zapela. Narodi četvornoga spo-
u računu, kao ni gubitak drugoga broda, o kom
je javio naš izvještaj od 12. veljače.
Dva francuska linijska broda, što su po-
topljena, zvali su se »Bouvet« i »Suffren«. »Ga-
ulois« nije uračunat, iako su i same francuske
novine priznale, da je potopljen pred Dardane-
lima ; no sve dosad nije nigdje službeno obja-
vljen. Uništena francuska oklopljena krstarica bila
je »Leon Gambetta«. Dvije oklopljene krstarice
talijanske mornarice takogjer su potopljene i to
»Amalfi« i »Giuseppe Garibaldi«, a osim toga
je propao i linijski brod »Benedetto Brin«. »Za-
štićenu krstaricu« potopila je jedna austro-ugar-
ska podmornica dne 5. prosinca 1915., a da se
nije moglo ustanoviti njezino ime. Rusija je iz-
gubila oklopljenu krstaricu »Pallada« i zaštićenu
krstaricu »Zemčug«, koju je uništio jedan tor-
pedni hitac s »Emdena« kod Paulo Pinagna dne
28. listopada 1914. Konačno je Japan izgubio
krstaricu »Takačio«.
Oružje, kojim je najviše uništeno ratnih
brodova, bile su podinornice. Njemačke su pod-
mornice potopile: tri engleška linijska broda
(»Triumph« dne 25. svibnja 1915., »Formidable«
dne. 1. siječnja 1915. i »Majestic« dne 27. svibnja
1915.), tri engleške oklopljene krstarice (»Cressy«,
»Aboukir« i »Hogue« dne 22. rujna 1914.) i če-
tiri zaštićene krstarice (»Pathfinder«, »Hermes«,
»Hawke« i jednu staru krstaricu potopljenu po
»U 27« dne 10. kolovoza 1915.) Jedna je od
ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF Ju sE
ID"
" NE " : “= " o u
rs
God. XU. |
razuma neće se više dati. dalje zalugjivati. Samo
desetak ljudi bi htjelo, da se nastavi rat, naime
Briand, Poincarć, Grey, Sonnino, Salandra, Izvol-
skij i Sazonov, koji vide, da su izgubili igru, pa
sada tjeraju mak na konac.
Naša fronta na ruskom ratištu.
Iz ratnog dopisnog stana javljaju, 27/3:
U zadnjim ruskim dnevnim isvještajima navode
se ovdje-ondje' podatci o uspjesima, koji bi_mo-
gli pobuditi dojam, kao da je Rusima pošlo za
rukom da uznapreduju.
Obzirom na ovo treba prije svega konsta-
tovati, da se Rusi nigdje ne maiaze na južnoj
strani Dnjestra, osim na dnjestarskom zavoju kod
Samuszyna na besarabijskoj fronti, koja se, pro-
teže južno prema Bojanu i koja je ostala od sre-
dine lipnja 1915. nepromijenjena. Naprotiv se na-
laze naši položaji u nekim odsječcima ma sje-
vernoj strani ove rijeke; tako naročito sjeverno
od Zaleščika, koji'je zaštićen vrlo jako izgragjenom
mostnom branom, koja je pomaknuta naprijed
sve do napola puta prema mjestu Tluste. Tako
se proteže naša linija od spomenutoga zavoja
kod Samuszyna do blizu ušća rijeke Strype uz
Dnjestar ili sjeverno, paralelno s ovom rijekom,
u pravcu prema istoku i zapadu.
Od ušća rijeke Stripe proteže se naš polo-
žaj na visovima, što leže istočno od Stripe, u
sjevernom pravcu dalje, te se nije dulje od pola
godine promijenio.
Što se tiče onih točaka na Dnjestru, 0 ko-
jima javljaju Rusi svoje »uspjehe«, mora se+na-
glasiti, da šančevi kod Michilcze, sjevero-zapad-
no od Uscieczka, gdje je dragonska pukovnija
broj 11. sa svojom obranom ubrala tako sjajne
lovorike, nijesu zaštićavali nikakva mosta, nego
im je bila samo ta svrha, da pružaju neki oslon
onim izvidnim odjelima, koji su se nalazili .na
sjevernoj obali Dnjestra i koji su podržavali
stalni dodir s neprijateljem. Prema tome gubi-
tak tih šančeva ne znači nikakve promjene naše
linije u velikom.
Što se tiče mjesta Talač i Chmielova, što
ih spominje ruski izvještaj od 23. ožujka, a koja
leže u kutu istočno od Stripe i sjeverno od Dnje-
stra, to se konstatuje, da se ta mjesta nalaze iz-
megju obje fronte, pa ih prema tome koji put
zaposjednu naši, a koji put ruski prednji izvidni
odjeli. Ali to je bez važnosti za tok dogagjaja.
Priznanje austr. ,Crvenom Križu“,
Savezno je predsjedništvo austrijskog dru-
štva »Crvenog Križa« izdalo brošuru, koja sadrži
mmm
njemačkih podmornica potopila dne 8. veljače
1916. francuski linijski brod »Suffren«, nadalje
»U 26« rusku oklopljenu krstaricu »Pallada» dne
11. listopada 1914. U
Austro-ugarske podmornice uništile su dvi-
je talijanske oklopljene krstarice, »Amalfi« dne
7. srpnja 1915. i »Giuseppe Garibaldi« dne 18.
srpnja 1915., jednu englešku zaštićenu krstaricu
dne 9. lipnja 1915 tipa »Liverpool« i francusku
oklopljenu krstaricu »Leon Gambetta« dne 27.
travnja 1915.
Navalom torpednjača izgubio je primjerice
Japan krstaricu »Takačio«. Brod je uništen tor-
pednim hitcem njemačke torpednjače »S 90« pred
Tsingtauom dne 17. listopada 1914. Nadalje je
neka druga njemačka torpednjača dne 17. kolo-
voza 1915. potopila englešku krstaricu tipa »Are-
thusa« i ponovno, koliko se dosad znade, jedan
odnosno dva broda tipa »Arabis«, Jedna turska
torpednjača pod njemačkim vodstvom uništila je
engleški linijski brod »Goliath« pred Dardane-
lima dne 13. svibnja 1915.
Nabasavši na mine potonuli su razni ve-
liki brodovi. Tako primjerice nedavno engleški
linijski brod »King Edvard Vil,« dne 10. siječnja
1916. i prije — dne 6. kolovoza 1914, = en-
gleška krstarica »Amphion«, a pred nekoliko da-
na krstarica »Arethusa«. Da li su oba engleška
linijska broda »Ozean« i »Irresistible« pred .Dar-
danelima nabasali na mine ili su uništeni turskom
tit i ž
ako