a PRAVA CRVENA HRVATS CIJENA$JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8. NA PO ILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12 KO NE VRATI LIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. POJEDINI BROJ BALLS A SELO NSA SELL DAO Br. 8572. Poslije pariške konferencije. Poznato je, kako je savez četvornog sporazuma neprirodan i umjetno napravljen, a po tom u sebi veoma razrožan. Teško je i pomisliti, da bi od davnina krvni ne- prijatelji sad od jednom postali u svemu složni i jedinstveni, tim više što se njiho- vi interesi još i sada uvijek križaju i da- leko razilaze. Francuska i Engleška ne samo što su vojničke akcije, ili zajedničku frontu, jer već od starih vremena ratove vodili, nego su se sve do jučer zavidnim okom gle- dale. Javna je pak tajna, kako se Engleška boji jake Rusije, te je svojedobno proti njoj nauckala Japan, da se Rusija ne bi domogla prevlasti na skrajnjem istoku, a ina drugim točkama, gdje dolaze u koštac interesi gordog Albiona sa onim »sjevernog medvjeda«. Liberalni duh, te provijava i odviše u Francuskoj, kako da se složi sa skučenom slobodom u Rusiji, a da se o drugim dia- metralnim oprekama i ne govori. Sama je Ententa odmah uvigjela svo- ju slabu stranu, i nastojala da tu ranu svo- ju izliječi posebnim ugovorima i dogovori- ma, raznim sastancima i konferencijama, koje 'se od saveznika Entente veoma često obdržavaju, ali uvijek gotovo ša malim i ni-|__ kakovim uspjehom. U najnoviju konferenciju u Parizu po- lagale su se ipak najveće nade. O njoj se govorilo i pisalo na sve strane. Tu su bili zastupani i glavni državnici i vrhovni voj- skovogje Ententnih država. Konferencija je ovog puta radila veoma žurno i kratko. U ponedjelnik se je prije podne sastala, a uto- rak uveče već svršila sa sporazumom, kako kažu, u svim tačkama. Neprijatelji dakle na- ši mogu da budu veseli, da su u 48 sati postigli ono, što nijesu mogli postignuti u punih 20 mjeseca rata. Sa ovom konferencijom vele, da im je osigurano za budućnost trostruko jedin- stvo: vojničke, gospodarske i diplomatske akcije. Ovdje se ujedno otkrivaju tri ljute rane, od koje boluje Ententa, te ih neće biti kadra da ih tako lako zacijeli ni ova konferencija. Dalmatinski domobranci h na fronti Soče. Nazad malo vremena izašao je u »Neue Freie -_Presse« lijep- članak iz pera ratnog izvje- stitelja Roda Roda, a u kojem donosi razgovor sa F. C. Kleinschmidt, kapetanom sjeveroame- rikanske mornarice, koji je prisustvovao junačkoj borbi naših četa kod Gorlice, u Srbiji i na ta- lijanskoj froati. Roda Roda zapitao ga je, kako to da Ta- lijenci ne mogu da učine ni koraka naprijed usprkos preobilnog bacanja strjeliva. Kleinschmidt, koji je proboravio na fronti Soče mjesec dana megju našim stožerima, a mje- sec dana u prvim m redovima, odgovara : »Na kartama austrijskih stožera naznačene | | | \ da ću skršiti neprijatelja, a ja s&m ostati zdrav. Jaz, koji postoji izmegju interesa po- jedinih saveznika, ne dade se lako pre- mostiti, pak nije čuda, da pravog jedinstva ni u čemu postići ne mogu. Već ispolja- vaju neke činjenice, koje nas učvršćuju u uvjerenju, da će stanje Entente poslije kon- ferencije ostati kako je bilo i prije, a da će sankcionisano jedinstvo ostati samo na papiru. Francuska naime želi jedinstvenost joj se neprijateljski topovi postojano pri- miču Verdunu, tom ključu prama srcu zem- lje. Nužna joj je dakle obilna pomoć en- gleška i talijanska. Ali ove se opet žacaju od toga, jer Italija ne može da oslabi svo- je fronte na sjevernoj granici, a da Valonu i Libiju i ne spominjemo. Engleškoj je pak na srcu, da spasi svoju vojsku u Mesopo- tamiji i da dobro usčuva Egipat. Italija traži jedinstvo gospodarske ak- cije, jer joj Engleška ljuto naplaćuje Judin novac, kojim joj je potkupila ulicu. Sad mora da skupo plaća ugljen i prevozarinu, a financijalnu joj krizu još povećava skan- dalozno gospodarstvo u »Banca Romana«, koja imade strahovite gubitke od stotina milijuna. -Engleška pak zahtijeva - jedinstvo di plomatske akcije iz straha da ne bi koji od saveznika zatražio posebni mir, te ho- će da se ponovno utvrdi poznati london- ski ugovor, po kojemu su se saveznici u Ententi obvezali, da neće sklapati separat- nog mira sa centralnim vlastima. Po svemu se ovom vidi, kako se na- ši neprijatelji boje jedan drugoga, kako me- gju njima nema pravog jedinstva, i kako krivnju radi neuspjeha vješto bacaju jedan na drugoga, a svima je regbi već nekako tjeskobno. U Rusiji se ponovno mijenja ministar rata, i to za vrijeme najjačih navala, a to nije najbolji znak; mora da im ni u kući nije sve u redu. Engleška, koja se je ne- kako ćutila sigurnom od neprijateljskih na- vala, zahvaljujući svom geografskom polo- žaju i najvećoj floti na svijetu, boji se sa- da i ter kako i podmornica i zepelina, kao Talijanima još klecaju koljena, kad imadu pred sobom austrijsku infanteriju. \Dočim su va- še čete prošle u 18 mjeseca pravu ratnu školu. Ovo je teorija vaših seljaka : Sto god sam mirniji, što sigurnije pucam, što srčanije upotrebljavam bajunetu u skrajnjem slučaju, to sam sigurniji, Dalje nastavlja Kleinschmidt svoja opažanja : Bio sam na večeri kod nekog višeg generala. Iznenada eto ti kapetana generalnog stožera, koji donese vijest: — Neprijatelj je zauzeo položaje kod O. — Očekivao sam, da će svi žalosno po- skakati. Jer neprijatelj će sa O. opkoliti visinu P., i tako je sutra Gorica u rukama neprijatelj- skim. Kad naprotiv svi zamukoše i ne makoše se, samo Ekscelencija prišapne na uho poglavici sto- žera nekoliko riječi, (dakako, mi nastavili veče- rivati), a u 5 sati sutra popodne fotogratisao sam u kvartiru stožernom 500 Talijanaca, a to zarobljenih na O. Austrijske čete opet su osvojile tu tačku uz gubitak od brojem dva čovjeka. Neka dalmatinska regimenta ležala je već nekoliko dana u strjeljačkim jarcima, došla joj je bila izmjena, i tako su Dalmatinci mogli da nakon silnog umora i iscrpljenja, puni kaljužine i cini od dima, počinu za nekoliko vremena, U ovakovom stanju odolijevali su Talijanima; IZLAZI SVAKE SUBOTE d kedaŠRST SM 8. APRILA 1916. što Francuska debelih mužara, a ltalija austro-ugarske ofensive. Termometar nezadovoljstva u zemlji, to su štrajkovi radnika u Engleškoj, nemi- ri u Rusiji, da Italiju i ne spominjemo. Pariška je konferencija poduzela još jedan korak, dosta odlučan ali i očajan. Ententa toli zagrijana za očuvanje neutral- nosti malene Belgije, hoće da pogazi neu- tralnost Holandije, kao što to čini proti sva- kom pravu i u Grčkoj. Ali izgleda da je naišla na tvrdu kost. Holandija se ne da- de smesti, već odgovara oružanom silom. 'Čudna li poniženja za svesilnu Englešku ! Novine nagoviještaju da je na pariškoj konferenciji bilo govora i o miru. To je valjda jedino, štu je ta konferencija mogla dobra da učini, inače se dade naslućivati, da joj nije bila svrha jedinstvena akcija, već jedinstveno zavaravanje. Zračne navale na Englešku. U noći na 1. travnja njemačko je pomorsko zračno brodovlje napalo na London i englešku jugoistočnu obalu. Brodovlje je iscrpivo bacalo bombe na predgragje Londona, izmegju london- skog mosta i towerskog mosta; ma londonske dokove; sjevero-zapadni dio Londona s njego- vim taborima za vojsku; dalje na industiijalne/ zgrade kod Enfielda, i tvornice praskavih tvari kod Walthamabey-a, sjeverno od Londona. Dalje je preko Lovesta bačen veliki broj praskavih požarnih bomba. Kod Canbridge je ušutkana baterija. Napadnute su tvorničke na- prave, koje se tu protežu. Konačno su bacane bombe na lučke naprave i utvrde na Humberu. Tu su ušutkane tri baterije. Mirnim su posmatranjem ustanovljeni mnogi požari i rušenja. Unatoč nadasve žestokog pu- cania, vratili su se svi zrakoplovi, osim zrako- plova broj 15, koji se, jer je bio hitcem oštećen, pred Themsom morao spustiti na vodu. Traže- nja, što su ih povele naše čete, ostala su bez uspjeha. U noći izmegju 1. i 2. travnja poduzeli su njemački pomorski zrakoplovi ponovnu navalu na englešku istočnu obalu. Na talionice, velike tvornice željeza i industrijalne zgrade na južnoj obali rijeke Tees, te na lučke zgrade kod Mi- dlersborougha i Sunderlanda bacali su jedan sat i po praskave i požarne bombe. Po jakim eks- plozijama, po rušenju i požarima mogao se je jasno razabrati dobar učinak ovog napadaja. Kad upravo oko podne Talijani napadoše nove čete i potisnuše ih natrag. Začuše umorni Dal- matinci, da su im Talijani zauzeli njihove grabe. Ne bijahu spavali ni jednoga časa od nazad ne- koliko dana, a upravo su bili počeli, da se o- krepljuju hranom, kad ostaviše sve, uspraviše se na noge i uz viku — To su naše grabe, mi ćemo da ih osvetimo — protjeraše Talijane kroz 2-3 sata. Haranje bolesti u Srbiji. Privatni je docenat u Zitrichu dr. Hirschlfeld ovih dana ondje držao predavanje o svojim do- življajima u Srbiji, gdje je sa švicarskom misi- jom boravio kao liječnik. Najstrašnije je po Sr- biji harao pjegavi tifus, koji je zahtijevao više žrtava, nego rat sam, Ova bolest je silno pri- ljepčiva. U mnogim je srpskim bolnicama, osim bolešnika, poumiralo sve drugo osoblje : liječni+ ci, bolničari, pisari itd. Alkoholiste ovdj bolesti odmah podlegnu, a preboljet je može samo onaj, ko imade zdravo srce. Dr. Hirschifeld je rekao, da ne pozna jedne srpske obitelji, u kojoj ne bi bio po jedan slučaj smrti od ove bolesti, Rat proti ušima spada megju najteže zadaće ratne higijene, a u Srbiji je bio osobito težak, jer nije bilo dosta liječnika, niti dovoljno lijekova. U bol- \ PRETPLATA | OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA 1 DOPISI UREDI. ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU, € ZA OGLASE 20 PARAPO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODE STOJI 20 PARA. — uzPOPUST.RUKOPISISE NEVRAĆAJU. LISTOVI NEFRANKIRANI NE PRIMAJU Si: 3 Pi A eRŠRALSA A JOSS A EJ DR a ini sta sta sadi tasta st attaitn tai dt tii Yr God. XUI. Unatoč živahne pucnjave nije bilo na zrakoglo+ vima ni gubitka ni štete. Po treći je put napao odjel pomiorskiti zta- koplova u noći izmegju 3. i 4. travnja na en- glešku obalu, i to ovaj put na sjevemi dio. Ba čeno je mnogo s vrlo dobrim uspjehom pr$ska- vih i požarnih bomba na Edinburgh i Leith, na dokove kod Firti-of-Fortha na Newcastle i na važne brodarnice, talione i tvornice na rijeci Ty- ne. Opaženi su silni požari, žestoke ekeplozije:i opsežna razrušenja. Kod Newcastle-a ušutkafia je jedna baterija. Usprkos žestoke pucnjave po- vratili su se i iskrcali svi zrakoplovi neoštećeni. Londonski vojni ured javlja, 3. travnja: Ukupni broj žrtava, što ih je prouzrokovao na- padaj njemačkih Zeppelina u noći 31. ožujke, iznosi 34 mrtva i 66 ranjenih. Bačeno je bilo oko 200 praskavih i požarnih bomba. Jedna ka- pela, tri kuće za stanove i dvije kolibe bile su razorene, odnosno djelomično oštećene. Vojstička šteta nije počinjena. Uzletilo je više engleških letača, da napadnu na Zeppeline. Poručnik Bran- don, koji se je uspeo 600 stopa visoko, vidio je u 10 sati na večer jedan Zeppelin 3000 stopa povrh sebe. U visini od 9000 stopa on je pre- letio Zeppelina, te ga napao bacivši nekoliko bomba, od kojih su po njegovu mnijenju tri po- godile. U 10 sati noći preletio je Brandon. još jedan zrakoplov i bacio još dvije bombe na nje- gov šiljak. Brandeovo je lijetalo više puta po- gogjeno hitcima iz strojne puške. Iz Londona 3/4. javlja se službeno : Prošle su se noći približila dva zrakoplova sjevero-is- točnoj obali, ali je samo jedan preletio obalu, dočim je drugi okrenuo natrag. Do sada jje po- znato 160 smrtnih žrtava i oko 100. ranjenih. Razoreno je 8 kuća. Veći je požar prouzrokovan u tvornici za poliranje pokućstva. Službeno je javljeno 4/4. : U navali od pre- šle noći učestvovalo je 6 Zeppelina. Tri su pre- letila jugo-istočne grofovije Engleške. Zrakoplovi, koji su otplovili prema Štotskoj, krslarili su iz- megju 9 i 11 sati u noći na obali i ostali sudo 1 sat u noći. Bacili su 53 bombe na sazna mje- sta. Oštetili su nekoliko hotela i ubijeno je u Škotskoj 7 ljudi i troje djece, a ranjeno je .pet ljudi, dvije žene i četvero djece. Zračni napadaj na Anconu. Službeno se javlja iz Beča, 4. ov. mj.: Posjete talijanskih letača u Ljubljani, P stojni i Trstu uzvratila je 3. travnja dne jedna četa od 10 naših pomorskih Jakinu (Anconi), gdje su naši letači učinkom bombardovali kolodvor, plinatu, darnice i vojarničku gradsku četvrt, što je uzrokovalo više požara. Protunapadaji dvaju ni nicama je svega ponestalo, pa nije bilo uši satrti. Radi pomanjkanja prostora bok su ležali po kućnim vežama, hodnicima, i tavanima. U bolnicama, gdje je inače za 200 bolesnika, ležalo ih je dvije tisuće. : je prije rata imala 360 liječnika, ali ili je je od pjegavog tifusa izgubila 136. Bolničagi. bili srpski vojnici i austrijski zarobljenici. plina je po bolnicama posvema izdala, te lesnici dobivali lijekove tek za novac, umirući bolesnik morao bolničaru platiti de. Nadzor nije bio nikakav. Dogodilo bolesnici, kad ih je uhvatila halucinacija,. li kroz prozore i ubili se, Bolesnika liko, da ih pisari nijesu mogli a ih više nego je bilo moguće lo se, da je u velikom za jedanput gdjekoji ustao, k tvoga, obavio svoju potrebu mrtvace. Prava je nesreća za da je bila prekinuta veza za srpske vojske bio pravi bolest uništavale su uptevo je vidio i kralja Petra, dok stožer bio izveden napadaj, jer držali, da stožer imađe novaca. HEH Hi f i il 8 i U Umom, pohod. Ne srpolii Hl lit —S> OSE ND