Str. 2. Asquith odgovara njem. kancelaru. Pri objedu u počast odaslanstvu francusko- ga parlamenta reflektirao je ministar-presjednik Asquith u svojoj zdravici presjedniku francuske republike na zadnji govor njemačkog državnog kancelara. Kazao je : »Od nas se hoće, da preuzmemo ulogu po- bijegjenoga prema pobjedonosnom protivniku. Ali mi nijesmo pobjegjeni, niti ćemo biti pobjegje- ni, Državni je kancelar citirao krivo moju izjavu od mjeseca studenog 1914., da mi nećemo me- tnuti mač u koricu, dok ne bude vojničko go- spodstvo Pruske sasvim i konačno uništeno. On je iskrivio posvema jasno značenje ove izjave i u njoj izraženu namjeru. Velika Britanija i Fran- cuska nijesu ušle u rat, da Njemačku zadave ili da je izbrišu sa evropske karte, niti da unište ili da osakate njezin nacijonalni život, niti u svrhu, da se umiješaju u slobodno izvršivanje njezinih miroljubivih nastojanja. Njemačka je pokazivala za vrijeme zadnjeg desetljeća više puta namjeru, da daje Evropi uz istodobno ugrožavanje, pro- pise; povredom belgijske neutralnosti dokazala je, da hoće da ostvari svoju nadmoć makar uz cijenu općega rata, kada je razderala podlogu u- govorima utvrgjene evropske politike. Namjera je saveznika, da taj pokušaj osujete, da_ uspostave načelo jednakih prava za sve civilizirane države. i da utemelje načelo, da ne smije više vladati objesno zapovjedanje jedne vlade, koja stoji pod kontrolom vojničke kaste. To razumijevam ja pod uništenjem vojničkog gospodstva Njemačke, a ti- | me se u ovom slučaju misli Pruska. Asquith je nazvao izjavu državnog kance- lara, »da mora Njemačka zahtijevati, da se raznim narodima dade prigoda slobodnog razvit- ka«, najvećim cinizmom, a onda je nastavio : Moj je odgovor na kancelara vrlo jednostavan. Sa- veznici stoje odlučno na tome, da imade uskr- snuti stara Belgija, i ona ne smije trajno trpjeti od lakoumne i bezdušne navale na svoju slobodu. Što je porušeno, mora se uspostaviti i iznova sagraditi. O ratovanju podmornica rekao je Asquith: Ako saveznici iskorišćuju svoje gospodstvo na moru, da izvedu gospodarski pritisak na nepri- jatelje, to se oni služe jednim pravom, što ga priznava svaka ratujuća sila staroga i novoga svijeta. Oni dapače nastoje, da neugodnosti, što otale nastaju po neutralnu trgovinu, po mogu- čnosti ublaže. Njihove su mjere provedene uz! najpomniji obzir prema čovječnosti. Da obranimo | našu stvar, nije nam nužno da se služimo takvim izvrtanjem činjenica i takvim sofisterijama, kao | što ih je iznio državni kancelar. Mi saveznici borimo se za veliku stvar dostojnim sredstvima, čistim rukama i čistom savješću. Mi imamo jed- , nako volje i snage, da obranimo slobodu Evrope. | Sa ratišta. | Na balkanskom i na ruskom ratištu nije ni. kroz ovu sedmicu bilo dogagjaja od osobite važnosti. Na ovom zadnjem bili su lako odbijeni dne | 8/4 ruski napadaji na uskom odsječku fronte južno od Naročkog jezera. Dne 9/4 navalila su četiri moraarična hi- droplana na rusku letačku stanicu Papeshorn kod Kielkonda i bacile na nju dvadeset bomba. Dva su ruska lijetala bila prisiljena, da se spuste. Njemački su se letači povratili neoštećeni. I ruske noćne navale kod Garbunovke bile su odbijene. Talijansko ratište. Na talijanskom ratištu vodile su se na po- jedinim dijelovima fronte živahniji topnički bojevi. Dne 10/4 službeno je bilo javljeno : Kod Gorice podržavalo je neprijateljsko topništvo mje- sta iza naše fronte pod vatrom. Našom topov- skom vatrom uništeno je kraj Ločnika jedno Caproni-lijetalo u času, kada se je spuštao na zemlju. Na ostaloj fronti traju dalje obični top- nički bojevi. U dolini Sugana zapalili su Talijani puc- njavom Caldonazzo. Na Rivu bacali su neprija- teljski letači bombe. Kod klanca Tonale uspjelo je neprijatelju da zaposjedne nekoliko prednjih jeraka južno od Sperona. Dne 11/4.: Topnička je vatra postala jučer u pojedinim odsječcima fronte živahnija. Nepri- jatelj je sistematski bombardovao mjesta iza na- še fronte. Tako su bili pod teškom vatrom u Primorju Devin, južni dio Gorice, bolnica u Sv. Petru i više drugih mjesta kod Gorice; u Koru- škoj Sankt Kathreio i Uggowitz u Kanalskoj do- lini; u Tirolu Levico i Rovereto. Bojevi kod Ri- ve traju dalje. Dne 12/4.: Živahniji topnički bojevi u po- jedinim odsječcima fronte tjaju dalje. Kod Rive, gdje je bio neprijatelj zaposjeo nekoliko prednjih jarkova i jedan obrambeni zid južno od Spero- ma, opet je protjeran iz tih položaja. Talijanski f napadaj dakle posvema odbijen. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Zapadno ratište. Nakon žešćih_ bojeva, što su skorih dana vodili pred Verdunom, i to kod Avocourta na lijevoj i jugozapadno od Donaumonta-Vaux na desnoj obali Maase, došlo je ovih dana do ma- njih okršaja na raznim dijelovima ovog ratišta. O tomu su javljale službene vijesti zadnjih da- na u glavnom slijedeće : Dne 10/4: U osvojenim položajima za la- gumanje južno od St. Eloi odbile su naše čete sve pokušaje, što su ih poduzimali neprijateljski odjeli s ručnim granatama, da ove položaje na- trag osvoje. Na desnoj obli Maase opkolili smo Be- thincourt i jednako jako izragjena uporišta Al- sabe i Lorraine jugozapadno odanle. Protivnik je nastojao, da brzim uzmakom izbjegne opas- nosti, pa je uz teške krvave gubitke na neranje- nim zarobljenicima 14 časnika i 700 momaka, 2 topa i 13 strojnih pušaka. Istodobno smo na raznim mjestima fronte pročistili neprijateljske izgradnje. I kod ovih pojedinačnih pothvata us- pjelo nam je nanijeti Francuzima ozbiljnu štetu ; osim toga su izgubili na zarobljenicima više ča- snika i 276 momaka. Na desnoj strani Maase pročistili smo na slični način kotlinu na jugo- zapadnom rubu grebena Poivre; zarobljena su 4 časnika i 184 momka. Dalje prama isloku i u ravnici Woevre vodili su se samo topnički bojevi. U zračnom boju oborena su pucnjavom 2 francuska lijetala, a daljnja su se ova neprijatelj- ska lijetatala, kako se opazilo, srušila. Dne 11/4.: Nakon višekratnog znatnog po- jačanja svoje topničke vatre poduzeli su Englezi noćas kod južnog dijela St. Eloi jaku navalu s ručnim granatama, koja se izjalovila pred na- šim od lagumanja izdubenim položajem. Položaj je u čitavom svom opsegu čvrsto u našim ru- kama. U Argonima kod La Fille Morte i dalje istočno kod Vanquoisa nanijeli su Francuzi s mno- gim lagumima samo sebi samima štetu. U bojnom području s obje strane Maase bila je borbena djelatnost i jučer vrlo živahna. Protunapadaji proti francuskim položajima, što smo ih mi bili osvojili južno od potoka Forges izmegju Haucourta i Bethincourta, škršeni su uz velike gubitke po neprijatelja. Ovdje je broj ne- ranjenih zarobljenika porastao na 22 časnika i 549 momaka na 36 časnika i 1231 vojnika, a pli- jen na 2 topa i 22 strojne puške. Na desnoj strani Maase nastoji neprijatelj uzaludno, da osvoji natrag izgubljeno tlo na ju- gozapadnom rubu grebena Poivre. Jugozapadno od tvrgjave Doaumonta morao je da nam ustupi još neke obrambene svoje izgradnje. Vatrom naših obrambenih topova oborena su jugoistočno od Yperna dva neprijateljska lijetala. Dne 12/4.: Zapadno od Maase navaljivali su Francuzi uzaludno ma naše prednje linije, Sjevero-istočno od Avocourta ograničili su se na inače živahnu topničku djelatnost. Na istočnoj obali donijela su tri žestokom vatrom pripra- vljena protunapadaja kod grebena Poivre nepri- jatelju velike gubitke, a nikakve koristi. Dva puta nije uspjelo jurišajućim četama da svladaju po- dručje naše zatvorne vatre; treća je navala bila posvema skršena blizu pred našim zaprekama n našoj strojnoj vatri. U šumi Cnaillette osvojili smo korak po korak nekoliko tla. Kod Ornesa oboreno je u zračnom boju jedno francusko lovačko lijetalo. Tursko ratište. Na turskom ratištu bili su oko 6. i 7. ov, mj. žestoki bojevi kod Felahije na iračkoj fronti. Englezi su pretrpjeli znatne gubitke, | Preporuča se ratno osiguranje. Upute i razjašnjenja najpripravnije daje Po- slovnica u Dubrovniku (»Gundulićeva« Poljana). Razne vijesti. Učinak Zeppelinovih napadaja na Englešku. »Berner Intelligenzblatt« saznaje iz pouzda- nog izvora o istinitom učinku Zeppelinovih na- padaja na Englešku slijedeće: Napadaji su po- činili grozna opustošenja. Srušili su se čitavi skupovi kuća. Bijes je pučansiva neopisiv. Tek sada se osjeća u Londonu, da se Engleška na- lazi u ratu. Pripreme svake ruke poprimaju sve veći opseg. Zahtjevi za otštetu iznose dosada preko 15 milijuna: štete. Gubitci neprijateljskih trgovačkih brodova. »Berliner Zeitung am Mittag« javlja 11. travnja: Od 1. travnja (dakle u 10 dana) poto- pljeno je 80.000 tona neprijateljskih trgovačkih brodove. Tečajem mjeseca siječnja uništeno je okruglo 20.000 tona, u veljači oko 40.000 tona neprijateljskih brodova. U mjesecu ožujku poto- pljeno je oko 50 neprijateljskih trgovačkih bro- dova sa okruglo 100.000 tona, od toga su pod- mornice potopiile 75.000 tona, K tome pridolaze još dvije pomoćne križarice od ukupno 18.000 tona, koje su bile i onako uzete iz trgovačke mornarice. Engleški poraz u Mezopotamiji. - Preko 3000 mrtvih. Turski glavni vojni stan javlja, 12. travnja: Englezi su ponovno pretrpili krvavi poraz kod Felahije; pri tom su imali preko 3000 mrtvih ; a jednog smo časnika i nekoliko vojnika zaro- bili. Dne 9. travnja u jutro napali su neprijatelji nakon topničke priprava, koja je trajala više od poldrug sata, sa desne obale Tigrisa sa svim svojim četama na naše položaje kod Felahije. Bitka je bjesnila šest sati. Neprijatelju je isprva uspjelo, da uz ogromne gubitke provali u jedan dio strijeljačkih jarkova, ali mi smo ga opet iz- bacili. Na večer smo nabrojili u sjevernom dijelu naših strijeljačkih jarkova i pred jarkovima više od 3000 neprijateljskih lješina. Zarobljenici iska- zuju, da je najteže stradala 13. divizija, koja se sastoji od samih Engleza i koja se je borila kod Dardanela. Novi pritisak na Grčku. e: Iz Atene se javlja 9. travnja, da su posla- nici entente poduzeli kod grčke vlade novi ko- rak, da ponukaju Grčku ne bi li napustila svo- ju dosadanju neutralnost. U zajedničkoj noti, što su ju poslanici entente predali grčkoj vladi, zah- tjeva se od nje u prvom redu da saopći, pod kojim bi uvjetima bila pripravna stupiti u akci- ju uz bok entente. Za taj slučaj vlasti entente već unaprvo izjavljuju svoju sklonost, zajamčiti Grčkoj ispunjenje svake iole prihvatljive ponude. Ako bi se pako Grčka izjavila za daljnje uzdržavanje svoje neutralnosti, ententa bi svom upornošću zahtjevala : 1. Da Grčka naredi ispražnjenje Kavale i da one grčke čete, koje su do sada smještene u Kavali, otpremi u Staru Grčku. 2. Da grčka vlada ovlasti solunsko zapo- vjedništvo entente, da zaposjedne tesalske že- ljeznice vlastitim četama, pri čemu imade Grčka željezničku prugu, koja vodi u Peloponez, pre- pustiti isključivo prometu entente. 3. Neka grčka vlada odredi potpuno ispra- žnjenje područja Jenize-Vodena-Florina i za vrije- me čitavoga rata pusti ententi slobodne ruke. Kao protuuslugu za tu susretljivost ententa će naći sredstva i puteva, da pokrije državni ma- njak Grčke. Klevete protiv austro-ugarskih avlatičara. Nekoji tali anski listovi klevetali su austro- ugarske avijatičare, da tobože bacaju osim bom- ba i bombone, koji sadrže otrov i bacile, kojima se šire pošasti. Sada dolazi vijest iz Bazzana, koja stavlja ovu klevetu u pravo svijetlo. U Ba- zanu su naime uapšena dva muškarca, koji su kušali dijeliti sumnjive bombone megju pučan- stvo, nakon što je bio jedan austro-ugarski avia- tičar izbacio bombe. Redarstvo je s mjesta interveniralo, te je jedva moglo spasiti oba sum- njivca, koje je puk htio linčovati. Pokret talljauskog radništva. List »Stampa« javlja: U okolici su Navare zatražili poljodjelci, s obzirom na trajno poskup- ljivanje živeža, povišenje nadnice. Njihovi su zahtjevi odbijeni, ua što je buknuo ustanak, koji prijeti, da će se proširiti čitavom gornjom Italijom. Štrajkovi u Engleškoj. Iz engleških se listova razabire, da u En- gleškoj sve to veći mah preotimlje pokret štraj- kaša, Prema listovima »Daily Telegraph« i »Daily | će, gdje | Chronicle« pristupilo je dosad_k pokretačima zbog plaća 300.000 brodograditeljskih radnika. Dosad nije se još primilo posla onih 20.000 radnika tek- stilne industrije. Promjene u grčkom ministarstvu. Reuterov ured javlja iz Atene: Ministar pra- vosugja Rhalis preuzet će mjesto ministra finan- cija Dragumisa, koji je otstupio. Mjesto Rhallisa biti će Hadiakos imenovan za ministra pravosugja. Austro-ugarski parobrodi u Grčkoj. »Berliner Tageblattu« javljaju, da su paro- brodi austrijskoga Lloyda, koji su bili interno- vani u grčkim lukama, prevezeni u eleuzinsku luku, da ne padnu u ruke sporazuma, što je do- kaz prijazne grčke neutralnosti. Englezi bi htjeli dobiti Solun. »Tel. Informacija« javlja : Englezi upraviše svoje nastojanje, da istrgnu Solun iz veze grčke države. Tako su pred kratko vrijeme sa strane narod, da dignu svoj glas, grčkog suvereniteta, Engleski konsul već od ne- koliko vremena nastoji pučanstvo evekuirano iz grčkih sela skloniti, da prihvate engleško drža- Pitti Br. 373. vljanstvo. Ovi dogagjaji izazivlju u Ateni neza- dovoljstvo i zabrinutost. Značajna interpelacija u talijanskoj komori Švajcarska lelegrafska informacija javlja iz ima: a itana stavio je u komori upitna m vn iz ita proizla- zi, da je ko E" SE čari se izgradi u unutrašnjosti zemlje željeznička ga, koja bi spajala Bolognu sa Brindisom, koju je izgradnju stavila vlada u izgled, Jednako bi trebalo, da se jednotračna željeznica pregradi u dvotračnu, te bi mogla dnevno prometnuti 60 vlakova. Speranza je prikazao stanje pojedinih stanica, koje su ponovno bile bombardovane sa austro-ugarske strane, pa pita, šta se je poduzelo u zaštitu jadranske željezničke pruge? Reorganizacija ruskog vojnog zapovjedništva. Time, što je general Ivanov makniit sa za- povjedništva južne, vojske izazvano je u javnosti začugienje. Ivanova se usprkos mnogih njegovih neuspjeha smatra jednim od najsposobnijih za- povjednika, U Petrogradu se o otstupu omiljelog generala sudi onamo, da se je uvigjela besko- risnost njegove posljednje ofensive. Nu upliv njego neće sasvim izostati, jer je imenovan ca- revim vojničkim savjetnikom. Uo reotimlje sve većma mah mišljenje, da car e ia sebe okupiti vojničko vijeće, u kojem bi bili zastupa- ni generali Ivanov, Ruskij, Aleksejev i Everd. Vijesti iz naroda. iz dubrovačke okolice. (Naše gospodarstvo.) Loze nam opupčile, a u prisoju i mladica omakla, pa lijepa roda o- bećava. Vrijeme je prispjelo za prvo polijevanje, al nam galica nije još prispjela, već samo jedan vagun, koji se je bio — dogovorom općinskih zastupnika i ć. k. kotarskog Poglavarstva — po- razdijelio prama površini vinograda pojedinim općinama. Nego opet »Zadružni Savez« svojim brzojavima poremetio utanačenu diobu, pa nekoje općine dobile su dostatno galice za prvo poli- jevanje, a nekoje nedostatno. Za prvo polijeva- nje ipak nema toliko štete, jer i manja kolikoća uz štednju pri štrcanju dostatna će biti. Prepo- ručiti je »Zadruž. Savezu« u Spljetu, da nam pošalje svu naručenu kolikoću galice, koja i tako neće biti dostatna, jer u ovom kotaru vinogradi nalaze se većinom u takovim položajima, da ih treba više puta polijevati. Drugu pošiljku nek dadu pojedinim naru- čiteljima, što bi najbolje bilo, ili nek se strogo provede utanačena dioba, prama površini vino- grada i prama položaju istih. Preporučiti je »Zadruž. Savezu«, da nam što prije pošalje i ostalu galicu; t& mi smo na jugu, pa nam prije i služi. Bilo bi uputno, da naš vrijedni put. učitelj čim prije pošalje uputu za polijevanje perocidom, kao i galicom, gdje ulazi i aoleum. — Vinogradar. Domaće vijesti. iz naše Družbe. Kako je već češće javljeno, naša je »Družba sv. Ćirila i Metođs«, netom je saznala za boravište naše evakwisane braće, stupila u saobraćaj s raznim rodoljubi- ma i prijateljima našega naroda, u namjeri, da se nevoljnicima barem koliko olakša njihov te- žak udes. Ovih dana primilo je Družbino Rav- nateljstvo pismo veleč. g. Frana Sorka iz Svete Hore Pribram (Češka), koji javlja, da blagorodna ggla. savjetnica Marta Virth ide od kuće do ku- naši nastavaju, le svakoga podstuje da- rovima, što joj ih svako malo dana donosi po- žrtvovno društvo »Lumir Dobromila« (po 100 il 200 K). Iz Praga dobila je dva velika sanduka lijepoga rublja i odjeće za naše ljude, Narod da je zadovoljan i radi svojega mirmmoga vladanja od svih ljubljen. Naša Družba poslala je veleč, g. Sorku ne- koliko knjiga, s toplom zahvalom na trudu. Po- sebice se zahvalilo velevrijednom društva +Lumir i MNE iz Moravske vratio se je u Istru i dosadašnji učitelj u Moravskoj, vyta- a U Druištio Sao ci o" povi ma tomu je Družbina škola | Svy- tavi zatvorena. Neđavno je iznovice otvorena Družbina ško- pučkih skola, 2 nastavna čaja i 10 dječjih zabavllta, U svim tim zavodi. ma zaposleno je 48 učiteljskih sila. Naši ljudi iz Puljskoga kotara, podučeni «oat; tt mole i zaklinju, da se ne O e redi dole osi di is