str. 2.

zakone  megjunarodnog prava i opće priznate
propise čovjekoljublja, to će vlada Ujedinjenih
Država konačno biti prisiljena na posljedice.
Samo je jedan put, kojim može ići,

Ako njemačka vlada sada neodvlačno ne
napusti “ sadanje metode ratovanja s podmorni-
cama protiv. putnika i teretnih brodova, nemože
vlada Ujedinjenih Država imati nikakova drugog
izbora, već da posve prekine diplomatske odnose
s njemačkom vladom. Na ovakav se korak od-
lučuje vlada Ujedinjenih Država s najvećim opi-
tanjem, no osjeća se obvezanom, da ga poduzme

 

u ime čovjekoljublja i prava neutralnih naroda.
'U dodatku je dalje noti pridodat prikaz potop-
lienja »Sussexa«, na temelju kojeg vlada Sje-
dinjenih Država stavlja svoj konačni zahtjev.
Što će na ovo Njemačka, napetošću se o-

kuje.

Berlinsko: novinstvo nastavlja pisanjem o
ovom postupku Amerike i kod toga jednodušno
naglašuje, da zahtjevi Amerike nijesu ispunjivi.
Najviše novina naglašuju potrebu, da se rat s
podmornicama bez obzira vodi. Kod toga se o-
slanja na zajamčenja stručnjaka, koji se nadaju,
da se pomoću ovoga oružja, samo ako se upo-
trebljava s vojničkog stanovišta, Engleška može
prisiliti na mir.

Kad se državni kancelar povratio iz glav-
nog vojnog stana, počela su dogovaranja izme-
giu državnog kancelara i odnosnih ressora o to- |
me, kako će se učiniti s amerikanskom notom.
Dogovaranja još nijesu zaključena.

Popodne se državni kancelar još jednoč
odugo dogovarao s amerikanskim poklisarom, a
onda je s glavarom admiralskog stožera morna-
rice otputovao u glavni vojni stan.

Koliko se moglo do sada ustanoviti, pre-
vlagjuje uvjerenje, da njemačka vlada nemože
usvojiti zahtjeve američke note.

 

 

 

Talijanska naivnost.

Iz ratnog se dopisnog stana javlja, 24/4:
Kako se bedastim i smiješnim srestvima služi
talijansko vojno vodstvo, da se pomogne u rat-
noj sreći, koja je do sada izostala, dokazuje za-
povijed talijanskog vojnog nadzapovjedništva,
koja mam je nedavuo dopala ruku. Ta zapovi-
jed,.uz koju je pridodat iscrpiv tabelarni sasta-
vak, sadrži upute, kako se austro-ugarski vojnici
na najzgodniji način imaju pozivati na predaju.
U tabeli je više poklika, koji imaju služiti ovoj
svrsi. Tako tu stoji : »Predajte se! Ruke u vis!
Položite oružje ! Dogjite k nama, kod nas je
kruh dobar! Postupaćemo s Vama dobro !« To
je navedeno u talijanskom, njemačkom, madžar-
skom, slovenskom i hrvatskom jeziku. U zapo-
vijedima je na zapovjedništva odregjeno, da se
što je više moguće veći broj vojnika podčinje-
nih odjela. brižno pouči u ovim rečenicama, koje
se moraju marljivo upotrebljavati i to prema na-
rodnosti onih neprijateljevih odjela, prema ko-
jima stoje odnosni talijanski odjeli.

Kao i neke druge odredbe talijanske vojne
uprave, i ove djetinjaste odredbe neće postići
svoj cilj. Više je nego naivno uzeti, da će naše
junačke čete na jugozapadnoj fronti, koje su o0-
dolile tako strašnim napadajima, nasjesti nepri-
jateljskim vabljenjima, i ako su ta vabljenja iz-,
rečena u.njihovom materinskom jeziku. Trud će,
koji će nastati talijanskim zapovjedništvima iz
toga, što im je naloženo da obdržavaju »jezične |
tečajeve«, biti u obratnom razmjeru s uspjesima |
ove upravo talijanske naivnosti. |

 

Navala na englešku obalu,

Službeno se javlja iz Berlina, 26. travnja:
Jučer su, kad je svitalo, dijelovi naše mor-
narice s dobrim uspjehom pucali na utvrde i
vojničke važne naprave u Great Yarmouthu i
Lovestofte, Prema tomu su pucali na skup ne-
prijateljskih malih križara i torpedo-razarača. Na
jednom je od križara opažena velika vatra. Po-
topljen je jedan torpedo-razarač i dva neprija-
teljska: broda, koji služe kao predstraža, Jedan
je od ovih posljednjih bio engleški ribarski pa-
robrod »Kingstephen«, koji — kako se sjećate —
nije htio da spasi posadu zrakoplova L 19, koji
se nalazio u pogibelji na moru. Posada je s ri-
barskog parobroda zarobljena. Ostali su se ne-
prijateljski brodovi povukli. Na našoj strani nema
nikakovih gubitaka. Svi su se brodovi neošte-
ćeni povratili.
U isto vrijeme, kad je bio upriličen ispad
naših pomorskih jedinica, napao je u noći od
, 24. na 25. travnja odio naših pomorskih zrako-
plova na istočne grofovije Engleške. S dobrim
su uspjehom bacane bombe na industrijalne na-
prave kod Cambridge i Norwicha, željezničke
naprave kod Lincolna, baterije kod Wontertona,
Ipswicha,. Norwicha i Harwicha, a isto tako i na
neprijateljske brodove, koji drže predstražu na
engleškoj obali.
Unatoč toga, što se na njih najžešće puca-
lo, svi su se zrakoplovi povratili neoštećeni u

 

svoje luke u domovini.

»PRAVA CRVENA HRVATSKA«

Zrakoplovi su tnašeg pomorskog odjela u
Flandriji na 15. travnja ranim jutrom napali s
uspjehom s bombama na lučke naprave, utvrde
i zrakoplovnu stanicu kod Dinkirchena. Svi su
se neoštećeni povratili.

Borbe su se na flandrijskoj obali od 24.
travnja, što su sobje strane javljene, nastavile
25. travnja. Kod tog je naše ratno brodovlje jako
oštetilo engleške torpedo-razarače. Jedan je po-
moćni parobrod potopljen, a posada mu je za-
robljena i dopremljena u Zeebriigge. Naši su se
brodovi i sovih pothvata neoštećeni povratili.
Neprijatelj se iz područja flandrijske obale opet
povukao.

 

 

.
Sa ratišta.
Rusko ratište.
Na ruskom ratištu mije bilo zadnjih dana
osobitih dogagjaja, osim mjestimičnih artiljerij-
skih i patrolskih borba. — Opetovani ruski na-

 

padaji kod Garbunowke skršeni su svaki put uz
znatne gubitke neprijatelja. Njemački je zrako-
plovni odjel uspješno napao željeznicu i skladi-
šta u Molodesznu, i zrakoplovna
Dwinska.
Talijansko ratište.
Na talijanskom ratištu došlo je do življih
artiljerijskih borba na primorskoj fronti, u plč-
ckenskom osječku i u području Col di Lane.
Noćni talijanski pokušaj navale kod Tržića
(Monfalcone) bio je odbijen. — Na Col di Lani
preotele su naše čete uporište na Gratu i odr-
žale ga protiv neprijateljske navale. Vrhunac Col
di Lana stajao je pod vatrom naših teških topo-
va. — Kod sv. Martina prodrli su 24/4. naši o-
djeli u neprijateljski položaj, sve su razorili, u-
ništili bacala mina i povratili se u svoje jarko-
ve. Dne 25/4. došlo je na jugo-zapadnom obron-
ku doberdobske visoravni do ponovnih žestokih

bojeva. :
Istočno je od Selca pošlo za rukom nepri-

telju, da u većoj širini fronte prodre u naš po-
ložaj. No kad je htio napadajem nastaviti, pre-
šle su naše čeie u protunapadaj, pretjeraše ne-
prijatelja natr g do u njegove stare jarkove, a
onda nakon ogorčene tučnjave na šake i iz ovih
jarkova. Tako su i ovdje svi naši prvobitni po-
ložaji u našem posjedu. 130 Talijana je zarobljeno.

U odsjeku Sugana ispraznili su Talijani sve
svoje položaje izmegju Votta i Roncegna, te je
u njima nagjeno puno ratnog materijala.

Zapadno ratište.

Na zapadnom ratištu vodile su se borbe
s Englezima kod Yperna, a s Francuzima za-
padno od Maase. Obostrana je artiljerijska vatra
na ovom osječku fronte trajala vanrednom sna-
gom bez prekida dan i noć. Lijevo od Maase i
zapadno od visa Homme mort bili su oteti ne-
prijateljski jarkovi. Istočno od Arrasa srušen je
u zračnoj: borbi engleški biplan. Njemački su
zrakoplovci bacali bombe na maoga neprijatelj-
ska etapna mjesta. Južno od kanala La Bassee
odbijen je napadaj jačih engleških odjela. —
Sjevero-istočno nain je od Cellesa (u Vogesima)
brižno pripravljeni napadaj donio to, da su Ni-
jemci zaposjeli prvu i drugu francusku liniju, a
pred visočinom su 542 manji odjeli, koji su bili
tamo prodrli, razorili mnogobrojna zakloništa.
Neranjenih su zarobljenika dopremili 84, a oteli
dvije strojne puške i jedno bacalo za mine. Ne

od njemačkih zrakoplovnih odjela istočno od
Clermonta bacio mnogo bomba na francusku zra-
koplovnu luku Brocourt, te na mjesto Jubecourt.
Spucana su u zračnoj borbi dva neprijateljska
zrakoplova nad Fleury-em (južno od Douaumon-
ta) i zapadno odatle, — Njemački su zračni bro-
dovi u noći napali na utvrdne i lučke naprave
Londona, Colchestera (Blakwoter) i Ramsgate,
kao i francuske luke i veliki engleški izobraz-
beni tabor u Etaplesu.
Tursko ratište.

Osim borba na kavkaškoj fronti, znameni
tiji su se bojevi vodili na iračkoj fronti, u Me-
zopotamiji, gdje su Englezi pretrpjeli velik po-
raz. Tursko službeno izvješće o tom je javilo :
Od 21. do 22. travnja o podne je neprijatelj pu-
cao na naše položaje kod Felahie, na lijevoj o-
bali Tigrisa. Prema podnevu je pucanje bilo jače,
te je neprijatelj u jakosti od jedne i po divizije
napao na ovu frontu, Naše su pričuve bezod-
vlačno i žestoko prešle u protunavalu, te su, na-
kon dvosatne borbe na bajunete, prisilile nepri-
jatelja da pobjegne, ostavivši 2000 mrtvih. U bitci
su od 22. travnja neprijateljski gubitci iznosili
više od 3000 ljudi. Naši su gubitci neznatni.
Bitka je svršila s porazom neprijatelja, koji je
imao više od 4000 mrtvih i ranjenih, Oteto je
14 strojnih pušaka, a zarobljen jedan četnik, dva
časnika i nekoliko momaka. Na 18. travnja je
vladao mir. 19. travnja je neprijatelj u jakosti
jedne divizije očajno napao na izbočene polo-
žaje kod Beitiše, ali se je morao u neredu po-

lijetališta kod OM
| stanju.

 

vući, ostavivši mnogo mrtvih.
Kod Kut-el-Amare položaj nepromijenjen.

Razne vijesti.
Potopljena engleška podmornica.
Službeno se javlja iz Berlina, 26. travnja :

Naši su ratni brodovi u južnom dijelu Sjevernog |

mora potopili englešku podmornicu »E 22«. Dva
su momka spašena i zarobljena.

Jedna je podmornica isti dan i u istom
području torpedom pogodila engleški križar vr-
ste »Grethusa«.

Buna u Irskoj !

Irski je glavni tajnik Birrel objavio u za-
stupničkoj kući, da su u Dublinu buknuli teški
nemiri, poštanska zgrada da je silom oteta, te
da su brzojavne veze prekinute. Tečajem su da-
ma došli vojnici, koji sada posvema gospoduju
položajem. Drži se, da je poginulo dvanaest o-
soba, a megju njima i pet vojnika.

Srpska vojska.

»Morning-Post« javlja iz Pariza, 25. travnja,
da je po dopisu »Petit Journala« s Krfa srpska
vojska sada posvema opremljena francuskim o-
dorama i puškama. Vojska se sastoji od 130.000
momaka, te je u izvrsnom fizičkom i moralnom

Grčka prosvjeduje protiv teritorijalnih
povrijeda. '

Grčka je vlada uručila 18. travnja zastup-
nicima četvornog sporazuma pismeni prosvjed
protiv toga, što je pomorska sila sporazuma za-
tvorila Sunda zaljev na Kreti. Prosvjed je vrlo
energičan, te naglašuje težak položaj, u koji je
Grčka stavljena neprestanim izazivanjima.

 

Upisujte se na IV. ratni zajam
kod:

,Hrvatske Pučke Štedionice“.

eo . o
Vijesti iz naroda.
Iz Boke Kotorske.

(+ Antun Visković.) | opet jećna žrtva! A
one kao da potječu iz redova najboljih . . .

Zadnji časovi pred rasankom duboko mi
se usjekoše u pameti. Kao da se jučer to zbilo,
a ne minulog ljeta. Lijepa njegova pojava, jaki
stas, pun snage i volje, smioni pogled, jedva za-
mjetljiv posmijeh na usnama. Vješto se kreće i
izdaje momčadi zapovjedi u vrevi na malenom
dobojskom kolodvoru. Jedva zgrabi malo vre-
mena, da još izmijeni par riječi sa drugovima i
prijateljima : — zagrljaj, cjelov, pozdrav rukom
iz vlaka, i on ode, da ga više ne vidimo . .. .

Ni sada ne mogu da vjerujem, da smo ga
izgubili. Kao što mi se je nekoć činila nemogućom
rana smrt nezaboravnog Šimunovića i ostalih
drugova, tako mi se ne da misliti, da bi najed-
nom nestalo toliko lijepih nada, sjajnih planova
i neostvarenih ideja.

Naš Antun i jest imao dalekosežnih nami-
sli, te je kročio u život velikom voljom da ih
provede. Poznam ga iz djetinstva, strogo ali ple-
menito odgojena. Zajednički nas ideali složiše
u tijesno prijateljstvo. — Megju prvima je bio
koji postaviše temelj našoj kotorskoj srednjo-
školskoj organizaciji. Njegov je dom bio postao
žarištem našega pokreta; tu je nicala inicijativa

i za sve. Radišan, do mrke noći znao je svladati

č ći d koplovne podhvate, jedan je ,
RINNA PIA SOON P je| bezbroj zapreka i poteškoća, ne mareći za silne

žrtve. Navlastito je posvećivao pažnju mlagjim
drugovima. — Kao da ga vidim, gdje okuplja
mališe, te.im pripovijeda o našim ljudima i nače-
lima, domovini i njenoj prošlosti. Nitko nije u-
mio tako osvojiti njihova srca, kac on. Pod nje-
govom su paskom napose sekcije dobile svoje
pravo značenje te se razvile do zamjerne visine,
Vrlo je dobro bio shvatio cilj omladinskih dru-
štava te je neumorno radio oko njihova procva-
ta. Kao potpuni demokrata rado je općio i s
prostim radnikom i neukim seljakom, ne pozna-
vajući razlike slojeva. I mnoge baš radničke us-
tanove u Kotoru mogle su da zahvale svoj op-
stanak i njemu, koji je megju prvima radio oko
preporoda i zdravog shvaćanja narodnog rada
bokeljskih Hrvata.

Načitan, energičan u svojim pothvatima,
osobito je znao praktično da provede svoje ideje.
Proučavao je na izvoru narod, a želja ga za ve.
ćim iskustvom i izobrazbom vodila u svijet, |
tako je u kratko vrijeme proputovao sve naše
krajeve pa Austriju, Ugarsku i Italiju. Ne bi se
povzatio s jednog putovanja, a već bi odma po-
mislio i na novo,

Tugji ga je svijet mnogome naučio te je
postao osobito vrijedan organizator. Ako je tre-
balo, da se što provede, prvi je, bio da stvar
preuzme u ruke, Njegovoj spretnosti i uspjesima
morali su i protivnici da se dive, U

Kao prijatelj i drug zavrijedio je bio svako
štovanje. Svi smo ga voljeli. Pcletan, pun smi-
sla za sve, što je lijepo i uzvišeno; kao odu-
ševljen prijatelj umjetnosti znao nam je često
svirati, a mi ga nezasitno slušali, dok je ispod

U Br. 575.

tipkala izlazila glazba izmiješana bolju, ljubavi
i životom. Casovi se s njime sprovedeni ne
dadu više izbrisati, i on će nam ostati u neza-
boravnoj uspomeni.

Ratna je trublja i njega pozvala. U početku
je bio na srbijanskim stranama, kasnije ma tali-
janskoj fronti. Dotjerao je bio do zastavnika.
Neprijateljska kugla nije ni njega poštedila. Pa-
de, gdje je svršio mnogi mladi život Dalmacije.

Njegovi gube u njemu dobrog sina i brata,
naš pokret vrijednog borca, a svi mi vijernog
druga i prijatelja. Tužnoj rodbini iskreno sau-
češće, a njemu vječna slava! — C.

Iz kotara korčulanskoga.

(Zasluge kapelana-vlasnika parobroda »Epi-
dauro«). Na naš dopis, objelodanjen u broju od
8. o. mj. Vašeg cijenj. lista, u pogledu dotičnog
parobrodarskog društva, koje otkada je nastao
rat posve nas je nažalost zapustilo, pak su usli-
jed toga nikla nova društva, koja nedovoljno o-
bavljaju službu, — istaknuti nam je, da se neka
izgledaju u djelovanje parobroda »Epiđauro«.
Zauzetni vlasnik-kapetan »Epidaura«, g. + Jako
Batinić, mnogo nas je harnošću zadužio. Da nije
bilo njega, bili bi smo potpuno izolovani, bez
ikakve sveze, Osim pak njegove poznate predu-
sretljivosti prema svakome bez razlike, zahvalni
smo mu i u pogledu prijevoza životnih namir-
nica, putnika, trgovine i ost. Niti po najnepo-
voljnijem vremenu nije klonuo ni sustao, pa niti
na dohvat neprijateljskog brodovlja, već se uvi-
jek neustrašivo i vrlo vješto ravnao, redovito
stizajući u opredijeljena mjesta. Evala mu ! Bilo
inu na čast, a drugim na izgled!

Domaće vijesti.

Sedmica za ,,Crveni Križ“, ;
cijeloj Austriji od 30. aprila do 7. maja 1916.
Austrijsko društvo »Crvenog Križa« u Beču i
ratni pomoćni ured c. k, ministarstva unutarnjih
posala priregjuje od 30. aprila do 7. maja ove
godine u svim gradovima i mjestima Austrije
Sedmicu za »Crveni Križ«, čija je glavna svrha
pozvati pučanstvo cijelog carstva na što izdašni-
ju potporu za potrebe austrijskog društva »Cr-
venog Križa«, njegovih pokrajinskih društava i
podružnica, te istodobno upozoriti na potrebu
pr zavoda, koji će se starati oko mla-

Svak treba da se što življe zauzme za pro-
micanje ove akcije, koja je namijenjena na po-
lju ranjenim ili oboljelim ratnicima i njihovoj
djeci. Pokroviteljstvo vrhu ovog priregjenja naj-
milostivije je preuzela Njegova c. i k. Visost,
generalni nadzornik dobrovoljne zdravstvene
njege, nodvojvoda Frano Salvator.

Ć, k. ministarstvo unutarnjih posala podije-
lifo je otpisom 18. marča o. g. dozvolu za obdr-
žavanje sedmice »Crvenog Križa«, dotično za
kupljenje novaca itd.

Kroz dane od 30, aprila (nedjelja) do 7.
maja o. g. umoljava se cijelo pučanstvo Austri-
je, da što obilatije pomogne gori navedene hu-
manitarne ustanove novčanim milodarima, za-
članjenjem u društvo »Crvenog Križa« kod od.
nosnog pokr. društva ili kod podružnica pri-
kupljanjem što većim brojem novih članova dru-
štvu, nabavljanjem zvaničnih obilježja, što će se
kroz sedmicu »Crvenog Križa« prodavati, udije-
ljivanjem, dobrotvornim koncertima i predstava-
ma u kazalištima, kinematogratima itd. Dvije
trećine novca, što se bude utjerao kroz pome-
nutu sedmicu, ide u korist »Crvenog Križa«, a
jedna trećina fondu 'za staranje oko mladeži. Ova
trećina pripadu ratnom  pripomoćnom uredu,
ustanovljenu kod odnosne zemaljske političke
oblasti.

Dugo trajanje rata donijelo je sobom, da
su se razmjerno bogata srestva, koja su stajala
na raspolaganje austrijskom društvu »Crvenog
Križa«, pokrajinskim društvima i podružnicama,
kao i ratnom pomoćnom uredu, pokazala odveć
malenim, tim više što je tečajem vremena i dje-
latnost darova nazadovala. Sedmica »Crvenog
Križa« imade u prvom redu da financijaluo oja-
ča »Crveni Križ«, e da ovaj uzmogae i nadalje
uzdržavati mnoge zdravstvene zavode, u kojim
se nalazi na hiljade ranjenih i bolesnih ratnika.
Dalje imade sedmica »Crvenog Križa«, da pri-
skrbi srestva, koja budu omogućili ratni pomoć-
ni ured ć. k. ministarstva unutrašnjih posala da
podigne zavode za mlađež, da tako u otsustvu
otaca zaštiti od prijeteće zapuštenosti djecu ju-
naka, koji se bore na bojnim poljanama.

Doskora bit će u svim mjestima pokrajine
izvješeni proglasi centralnog društva »Crvenog
Križa« u Beču i njegovog pokr, pripomoćnog
društva, kojima će se pozivati pučanstvo na Što
izdašnije potpomaganje gornjih pothvata.

Slavlje u Velojinol na otoku
Korčuli. Sutra na mali Uskra govori mlad 1

 

Ram ad

 

 
  
 

ovčanim

Sjetite_se

 

la do 7. Maja

+ Apri

SG

PRESE
rao

Križ“ od sutra 30

ani

=__99
E

pm

i

Sedmica za ,,Crven