str. 2. zakone megjunarodnog prava i opće priznate propise čovjekoljublja, to će vlada Ujedinjenih Država konačno biti prisiljena na posljedice. Samo je jedan put, kojim može ići, Ako njemačka vlada sada neodvlačno ne napusti “ sadanje metode ratovanja s podmorni- cama protiv. putnika i teretnih brodova, nemože vlada Ujedinjenih Država imati nikakova drugog izbora, već da posve prekine diplomatske odnose s njemačkom vladom. Na ovakav se korak od- lučuje vlada Ujedinjenih Država s najvećim opi- tanjem, no osjeća se obvezanom, da ga poduzme u ime čovjekoljublja i prava neutralnih naroda. 'U dodatku je dalje noti pridodat prikaz potop- lienja »Sussexa«, na temelju kojeg vlada Sje- dinjenih Država stavlja svoj konačni zahtjev. Što će na ovo Njemačka, napetošću se o- kuje. Berlinsko: novinstvo nastavlja pisanjem o ovom postupku Amerike i kod toga jednodušno naglašuje, da zahtjevi Amerike nijesu ispunjivi. Najviše novina naglašuju potrebu, da se rat s podmornicama bez obzira vodi. Kod toga se o- slanja na zajamčenja stručnjaka, koji se nadaju, da se pomoću ovoga oružja, samo ako se upo- trebljava s vojničkog stanovišta, Engleška može prisiliti na mir. Kad se državni kancelar povratio iz glav- nog vojnog stana, počela su dogovaranja izme- giu državnog kancelara i odnosnih ressora o to- | me, kako će se učiniti s amerikanskom notom. Dogovaranja još nijesu zaključena. Popodne se državni kancelar još jednoč odugo dogovarao s amerikanskim poklisarom, a onda je s glavarom admiralskog stožera morna- rice otputovao u glavni vojni stan. Koliko se moglo do sada ustanoviti, pre- vlagjuje uvjerenje, da njemačka vlada nemože usvojiti zahtjeve američke note. Talijanska naivnost. Iz ratnog se dopisnog stana javlja, 24/4: Kako se bedastim i smiješnim srestvima služi talijansko vojno vodstvo, da se pomogne u rat- noj sreći, koja je do sada izostala, dokazuje za- povijed talijanskog vojnog nadzapovjedništva, koja mam je nedavuo dopala ruku. Ta zapovi- jed,.uz koju je pridodat iscrpiv tabelarni sasta- vak, sadrži upute, kako se austro-ugarski vojnici na najzgodniji način imaju pozivati na predaju. U tabeli je više poklika, koji imaju služiti ovoj svrsi. Tako tu stoji : »Predajte se! Ruke u vis! Položite oružje ! Dogjite k nama, kod nas je kruh dobar! Postupaćemo s Vama dobro !« To je navedeno u talijanskom, njemačkom, madžar- skom, slovenskom i hrvatskom jeziku. U zapo- vijedima je na zapovjedništva odregjeno, da se što je više moguće veći broj vojnika podčinje- nih odjela. brižno pouči u ovim rečenicama, koje se moraju marljivo upotrebljavati i to prema na- rodnosti onih neprijateljevih odjela, prema ko- jima stoje odnosni talijanski odjeli. Kao i neke druge odredbe talijanske vojne uprave, i ove djetinjaste odredbe neće postići svoj cilj. Više je nego naivno uzeti, da će naše junačke čete na jugozapadnoj fronti, koje su o0- dolile tako strašnim napadajima, nasjesti nepri- jateljskim vabljenjima, i ako su ta vabljenja iz-, rečena u.njihovom materinskom jeziku. Trud će, koji će nastati talijanskim zapovjedništvima iz toga, što im je naloženo da obdržavaju »jezične | tečajeve«, biti u obratnom razmjeru s uspjesima | ove upravo talijanske naivnosti. | Navala na englešku obalu, Službeno se javlja iz Berlina, 26. travnja: Jučer su, kad je svitalo, dijelovi naše mor- narice s dobrim uspjehom pucali na utvrde i vojničke važne naprave u Great Yarmouthu i Lovestofte, Prema tomu su pucali na skup ne- prijateljskih malih križara i torpedo-razarača. Na jednom je od križara opažena velika vatra. Po- topljen je jedan torpedo-razarač i dva neprija- teljska: broda, koji služe kao predstraža, Jedan je od ovih posljednjih bio engleški ribarski pa- robrod »Kingstephen«, koji — kako se sjećate — nije htio da spasi posadu zrakoplova L 19, koji se nalazio u pogibelji na moru. Posada je s ri- barskog parobroda zarobljena. Ostali su se ne- prijateljski brodovi povukli. Na našoj strani nema nikakovih gubitaka. Svi su se brodovi neošte- ćeni povratili. U isto vrijeme, kad je bio upriličen ispad naših pomorskih jedinica, napao je u noći od , 24. na 25. travnja odio naših pomorskih zrako- plova na istočne grofovije Engleške. S dobrim su uspjehom bacane bombe na industrijalne na- prave kod Cambridge i Norwicha, željezničke naprave kod Lincolna, baterije kod Wontertona, Ipswicha,. Norwicha i Harwicha, a isto tako i na neprijateljske brodove, koji drže predstražu na engleškoj obali. Unatoč toga, što se na njih najžešće puca- lo, svi su se zrakoplovi povratili neoštećeni u svoje luke u domovini. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Zrakoplovi su tnašeg pomorskog odjela u Flandriji na 15. travnja ranim jutrom napali s uspjehom s bombama na lučke naprave, utvrde i zrakoplovnu stanicu kod Dinkirchena. Svi su se neoštećeni povratili. Borbe su se na flandrijskoj obali od 24. travnja, što su sobje strane javljene, nastavile 25. travnja. Kod tog je naše ratno brodovlje jako oštetilo engleške torpedo-razarače. Jedan je po- moćni parobrod potopljen, a posada mu je za- robljena i dopremljena u Zeebriigge. Naši su se brodovi i sovih pothvata neoštećeni povratili. Neprijatelj se iz područja flandrijske obale opet povukao. . Sa ratišta. Rusko ratište. Na ruskom ratištu mije bilo zadnjih dana osobitih dogagjaja, osim mjestimičnih artiljerij- skih i patrolskih borba. — Opetovani ruski na- padaji kod Garbunowke skršeni su svaki put uz znatne gubitke neprijatelja. Njemački je zrako- plovni odjel uspješno napao željeznicu i skladi- šta u Molodesznu, i zrakoplovna Dwinska. Talijansko ratište. Na talijanskom ratištu došlo je do življih artiljerijskih borba na primorskoj fronti, u plč- ckenskom osječku i u području Col di Lane. Noćni talijanski pokušaj navale kod Tržića (Monfalcone) bio je odbijen. — Na Col di Lani preotele su naše čete uporište na Gratu i odr- žale ga protiv neprijateljske navale. Vrhunac Col di Lana stajao je pod vatrom naših teških topo- va. — Kod sv. Martina prodrli su 24/4. naši o- djeli u neprijateljski položaj, sve su razorili, u- ništili bacala mina i povratili se u svoje jarko- ve. Dne 25/4. došlo je na jugo-zapadnom obron- ku doberdobske visoravni do ponovnih žestokih bojeva. : Istočno je od Selca pošlo za rukom nepri- telju, da u većoj širini fronte prodre u naš po- ložaj. No kad je htio napadajem nastaviti, pre- šle su naše čeie u protunapadaj, pretjeraše ne- prijatelja natr g do u njegove stare jarkove, a onda nakon ogorčene tučnjave na šake i iz ovih jarkova. Tako su i ovdje svi naši prvobitni po- ložaji u našem posjedu. 130 Talijana je zarobljeno. U odsjeku Sugana ispraznili su Talijani sve svoje položaje izmegju Votta i Roncegna, te je u njima nagjeno puno ratnog materijala. Zapadno ratište. Na zapadnom ratištu vodile su se borbe s Englezima kod Yperna, a s Francuzima za- padno od Maase. Obostrana je artiljerijska vatra na ovom osječku fronte trajala vanrednom sna- gom bez prekida dan i noć. Lijevo od Maase i zapadno od visa Homme mort bili su oteti ne- prijateljski jarkovi. Istočno od Arrasa srušen je u zračnoj: borbi engleški biplan. Njemački su zrakoplovci bacali bombe na maoga neprijatelj- ska etapna mjesta. Južno od kanala La Bassee odbijen je napadaj jačih engleških odjela. — Sjevero-istočno nain je od Cellesa (u Vogesima) brižno pripravljeni napadaj donio to, da su Ni- jemci zaposjeli prvu i drugu francusku liniju, a pred visočinom su 542 manji odjeli, koji su bili tamo prodrli, razorili mnogobrojna zakloništa. Neranjenih su zarobljenika dopremili 84, a oteli dvije strojne puške i jedno bacalo za mine. Ne od njemačkih zrakoplovnih odjela istočno od Clermonta bacio mnogo bomba na francusku zra- koplovnu luku Brocourt, te na mjesto Jubecourt. Spucana su u zračnoj borbi dva neprijateljska zrakoplova nad Fleury-em (južno od Douaumon- ta) i zapadno odatle, — Njemački su zračni bro- dovi u noći napali na utvrdne i lučke naprave Londona, Colchestera (Blakwoter) i Ramsgate, kao i francuske luke i veliki engleški izobraz- beni tabor u Etaplesu. Tursko ratište. Osim borba na kavkaškoj fronti, znameni tiji su se bojevi vodili na iračkoj fronti, u Me- zopotamiji, gdje su Englezi pretrpjeli velik po- raz. Tursko službeno izvješće o tom je javilo : Od 21. do 22. travnja o podne je neprijatelj pu- cao na naše položaje kod Felahie, na lijevoj o- bali Tigrisa. Prema podnevu je pucanje bilo jače, te je neprijatelj u jakosti od jedne i po divizije napao na ovu frontu, Naše su pričuve bezod- vlačno i žestoko prešle u protunavalu, te su, na- kon dvosatne borbe na bajunete, prisilile nepri- jatelja da pobjegne, ostavivši 2000 mrtvih. U bitci su od 22. travnja neprijateljski gubitci iznosili više od 3000 ljudi. Naši su gubitci neznatni. Bitka je svršila s porazom neprijatelja, koji je imao više od 4000 mrtvih i ranjenih, Oteto je 14 strojnih pušaka, a zarobljen jedan četnik, dva časnika i nekoliko momaka. Na 18. travnja je vladao mir. 19. travnja je neprijatelj u jakosti jedne divizije očajno napao na izbočene polo- žaje kod Beitiše, ali se je morao u neredu po- lijetališta kod OM | stanju. vući, ostavivši mnogo mrtvih. Kod Kut-el-Amare položaj nepromijenjen. Razne vijesti. Potopljena engleška podmornica. Službeno se javlja iz Berlina, 26. travnja : Naši su ratni brodovi u južnom dijelu Sjevernog | mora potopili englešku podmornicu »E 22«. Dva su momka spašena i zarobljena. Jedna je podmornica isti dan i u istom području torpedom pogodila engleški križar vr- ste »Grethusa«. Buna u Irskoj ! Irski je glavni tajnik Birrel objavio u za- stupničkoj kući, da su u Dublinu buknuli teški nemiri, poštanska zgrada da je silom oteta, te da su brzojavne veze prekinute. Tečajem su da- ma došli vojnici, koji sada posvema gospoduju položajem. Drži se, da je poginulo dvanaest o- soba, a megju njima i pet vojnika. Srpska vojska. »Morning-Post« javlja iz Pariza, 25. travnja, da je po dopisu »Petit Journala« s Krfa srpska vojska sada posvema opremljena francuskim o- dorama i puškama. Vojska se sastoji od 130.000 momaka, te je u izvrsnom fizičkom i moralnom Grčka prosvjeduje protiv teritorijalnih povrijeda. ' Grčka je vlada uručila 18. travnja zastup- nicima četvornog sporazuma pismeni prosvjed protiv toga, što je pomorska sila sporazuma za- tvorila Sunda zaljev na Kreti. Prosvjed je vrlo energičan, te naglašuje težak položaj, u koji je Grčka stavljena neprestanim izazivanjima. Upisujte se na IV. ratni zajam kod: ,Hrvatske Pučke Štedionice“. eo . o Vijesti iz naroda. Iz Boke Kotorske. (+ Antun Visković.) | opet jećna žrtva! A one kao da potječu iz redova najboljih . . . Zadnji časovi pred rasankom duboko mi se usjekoše u pameti. Kao da se jučer to zbilo, a ne minulog ljeta. Lijepa njegova pojava, jaki stas, pun snage i volje, smioni pogled, jedva za- mjetljiv posmijeh na usnama. Vješto se kreće i izdaje momčadi zapovjedi u vrevi na malenom dobojskom kolodvoru. Jedva zgrabi malo vre- mena, da još izmijeni par riječi sa drugovima i prijateljima : — zagrljaj, cjelov, pozdrav rukom iz vlaka, i on ode, da ga više ne vidimo . .. . Ni sada ne mogu da vjerujem, da smo ga izgubili. Kao što mi se je nekoć činila nemogućom rana smrt nezaboravnog Šimunovića i ostalih drugova, tako mi se ne da misliti, da bi najed- nom nestalo toliko lijepih nada, sjajnih planova i neostvarenih ideja. Naš Antun i jest imao dalekosežnih nami- sli, te je kročio u život velikom voljom da ih provede. Poznam ga iz djetinstva, strogo ali ple- menito odgojena. Zajednički nas ideali složiše u tijesno prijateljstvo. — Megju prvima je bio koji postaviše temelj našoj kotorskoj srednjo- školskoj organizaciji. Njegov je dom bio postao žarištem našega pokreta; tu je nicala inicijativa i za sve. Radišan, do mrke noći znao je svladati č ći d koplovne podhvate, jedan je , RINNA PIA SOON P je| bezbroj zapreka i poteškoća, ne mareći za silne žrtve. Navlastito je posvećivao pažnju mlagjim drugovima. — Kao da ga vidim, gdje okuplja mališe, te.im pripovijeda o našim ljudima i nače- lima, domovini i njenoj prošlosti. Nitko nije u- mio tako osvojiti njihova srca, kac on. Pod nje- govom su paskom napose sekcije dobile svoje pravo značenje te se razvile do zamjerne visine, Vrlo je dobro bio shvatio cilj omladinskih dru- štava te je neumorno radio oko njihova procva- ta. Kao potpuni demokrata rado je općio i s prostim radnikom i neukim seljakom, ne pozna- vajući razlike slojeva. I mnoge baš radničke us- tanove u Kotoru mogle su da zahvale svoj op- stanak i njemu, koji je megju prvima radio oko preporoda i zdravog shvaćanja narodnog rada bokeljskih Hrvata. Načitan, energičan u svojim pothvatima, osobito je znao praktično da provede svoje ideje. Proučavao je na izvoru narod, a želja ga za ve. ćim iskustvom i izobrazbom vodila u svijet, | tako je u kratko vrijeme proputovao sve naše krajeve pa Austriju, Ugarsku i Italiju. Ne bi se povzatio s jednog putovanja, a već bi odma po- mislio i na novo, Tugji ga je svijet mnogome naučio te je postao osobito vrijedan organizator. Ako je tre- balo, da se što provede, prvi je, bio da stvar preuzme u ruke, Njegovoj spretnosti i uspjesima morali su i protivnici da se dive, U Kao prijatelj i drug zavrijedio je bio svako štovanje. Svi smo ga voljeli. Pcletan, pun smi- sla za sve, što je lijepo i uzvišeno; kao odu- ševljen prijatelj umjetnosti znao nam je često svirati, a mi ga nezasitno slušali, dok je ispod U Br. 575. tipkala izlazila glazba izmiješana bolju, ljubavi i životom. Casovi se s njime sprovedeni ne dadu više izbrisati, i on će nam ostati u neza- boravnoj uspomeni. Ratna je trublja i njega pozvala. U početku je bio na srbijanskim stranama, kasnije ma tali- janskoj fronti. Dotjerao je bio do zastavnika. Neprijateljska kugla nije ni njega poštedila. Pa- de, gdje je svršio mnogi mladi život Dalmacije. Njegovi gube u njemu dobrog sina i brata, naš pokret vrijednog borca, a svi mi vijernog druga i prijatelja. Tužnoj rodbini iskreno sau- češće, a njemu vječna slava! — C. Iz kotara korčulanskoga. (Zasluge kapelana-vlasnika parobroda »Epi- dauro«). Na naš dopis, objelodanjen u broju od 8. o. mj. Vašeg cijenj. lista, u pogledu dotičnog parobrodarskog društva, koje otkada je nastao rat posve nas je nažalost zapustilo, pak su usli- jed toga nikla nova društva, koja nedovoljno o- bavljaju službu, — istaknuti nam je, da se neka izgledaju u djelovanje parobroda »Epiđauro«. Zauzetni vlasnik-kapetan »Epidaura«, g. + Jako Batinić, mnogo nas je harnošću zadužio. Da nije bilo njega, bili bi smo potpuno izolovani, bez ikakve sveze, Osim pak njegove poznate predu- sretljivosti prema svakome bez razlike, zahvalni smo mu i u pogledu prijevoza životnih namir- nica, putnika, trgovine i ost. Niti po najnepo- voljnijem vremenu nije klonuo ni sustao, pa niti na dohvat neprijateljskog brodovlja, već se uvi- jek neustrašivo i vrlo vješto ravnao, redovito stizajući u opredijeljena mjesta. Evala mu ! Bilo inu na čast, a drugim na izgled! Domaće vijesti. Sedmica za ,,Crveni Križ“, ; cijeloj Austriji od 30. aprila do 7. maja 1916. Austrijsko društvo »Crvenog Križa« u Beču i ratni pomoćni ured c. k, ministarstva unutarnjih posala priregjuje od 30. aprila do 7. maja ove godine u svim gradovima i mjestima Austrije Sedmicu za »Crveni Križ«, čija je glavna svrha pozvati pučanstvo cijelog carstva na što izdašni- ju potporu za potrebe austrijskog društva »Cr- venog Križa«, njegovih pokrajinskih društava i podružnica, te istodobno upozoriti na potrebu pr zavoda, koji će se starati oko mla- Svak treba da se što življe zauzme za pro- micanje ove akcije, koja je namijenjena na po- lju ranjenim ili oboljelim ratnicima i njihovoj djeci. Pokroviteljstvo vrhu ovog priregjenja naj- milostivije je preuzela Njegova c. i k. Visost, generalni nadzornik dobrovoljne zdravstvene njege, nodvojvoda Frano Salvator. Ć, k. ministarstvo unutarnjih posala podije- lifo je otpisom 18. marča o. g. dozvolu za obdr- žavanje sedmice »Crvenog Križa«, dotično za kupljenje novaca itd. Kroz dane od 30, aprila (nedjelja) do 7. maja o. g. umoljava se cijelo pučanstvo Austri- je, da što obilatije pomogne gori navedene hu- manitarne ustanove novčanim milodarima, za- članjenjem u društvo »Crvenog Križa« kod od. nosnog pokr. društva ili kod podružnica pri- kupljanjem što većim brojem novih članova dru- štvu, nabavljanjem zvaničnih obilježja, što će se kroz sedmicu »Crvenog Križa« prodavati, udije- ljivanjem, dobrotvornim koncertima i predstava- ma u kazalištima, kinematogratima itd. Dvije trećine novca, što se bude utjerao kroz pome- nutu sedmicu, ide u korist »Crvenog Križa«, a jedna trećina fondu 'za staranje oko mladeži. Ova trećina pripadu ratnom pripomoćnom uredu, ustanovljenu kod odnosne zemaljske političke oblasti. Dugo trajanje rata donijelo je sobom, da su se razmjerno bogata srestva, koja su stajala na raspolaganje austrijskom društvu »Crvenog Križa«, pokrajinskim društvima i podružnicama, kao i ratnom pomoćnom uredu, pokazala odveć malenim, tim više što je tečajem vremena i dje- latnost darova nazadovala. Sedmica »Crvenog Križa« imade u prvom redu da financijaluo oja- ča »Crveni Križ«, e da ovaj uzmogae i nadalje uzdržavati mnoge zdravstvene zavode, u kojim se nalazi na hiljade ranjenih i bolesnih ratnika. Dalje imade sedmica »Crvenog Križa«, da pri- skrbi srestva, koja budu omogućili ratni pomoć- ni ured ć. k. ministarstva unutrašnjih posala da podigne zavode za mlađež, da tako u otsustvu otaca zaštiti od prijeteće zapuštenosti djecu ju- naka, koji se bore na bojnim poljanama. Doskora bit će u svim mjestima pokrajine izvješeni proglasi centralnog društva »Crvenog Križa« u Beču i njegovog pokr, pripomoćnog društva, kojima će se pozivati pučanstvo na Što izdašnije potpomaganje gornjih pothvata. Slavlje u Velojinol na otoku Korčuli. Sutra na mali Uskra govori mlad 1 Ram ad ovčanim Sjetite_se la do 7. Maja + Apri SG PRESE rao Križ“ od sutra 30 ani =__99 E pm i Sedmica za ,,Crven