Njemačka vlada — a s njom i njemački narod — ima za ovo nejednako osjećanje tim ma- nje razumijevanja, što se opetovano izjavila spre- mnom, da će se u upotrebljavanju podmornica strogo držati normi megjunarodnog prava, koje su bile priznate prije rata, ako se Engleška bu- de u temelju takogjer držala ovih normi u svom vogjenju rata. Razni su se pokušaji Sjedinjenih Država, koji su u tom poduzeti, razbili o nepri- stajanje Englešk:. Engleška je i dalje gomilala jednu povredu megjunarodnog prava na drugu. U -masilju je mad neutralcima prekoračila sva- ku granicu. Njemački narod zna, da u ruci vlade Sje- dinjenih Država leži, da u smislu čovječnosti i megjunarodnog prava ograniči na čete država, koje se bore. Vlada bi amerikanska bila ovom uspjehu i sigurna, kad bi se bila odlučila, da svojim neprijepornim pravima na slobodu oso- bito pribavi valjanost kod Engleške. Ovako je pak njemački narod pod utiskom, da vlada Sje- dinjenih Država od Njemačke u njezinoj borbi za eksistenciju traži ograničenje u upotrebi us- pješna oružja, te održanje odnosa s Njemačkom čini ovisnim o ispunjenju ovih zahtjeva, dok se prema metodama njezinih neprijatelja, koje se kose s megjunarodnim pravom, zadovoljava s prosvjedima. Njemačkom je narodu poznato i to, u kako velikoj mjeri naši neprijatelji bivaju iz Sjedinje- nih Država opskrbljivani s«ratnim sredstvima svake vrsti. Njemačka ne bježi od mira. Ako se njemačka vlada odluči da do skraj- nosti popusti, za nju je odlučno prijateljstvo iz- megju obadva velika naroda, koje postoji preko stotinu godina, a u drugom redu pomisao na tešku sudbinu, kojom proširenje i produljenje okrutnog krvavog rata prijeti cijelom civilizira- nom čovječanstvu. Svijest su i jakost dozvolili njemačkoj vladi, da je dva puta tokom prošlih mjeseci javno izrekla, da je spremna na mir, ko- ji osigurava njemačke životne interese. S tim je izrekla, da ne drži u njoj, ako se od evropskih naroda mir još više odalečuje. Konačni njemački predlozi i zahtjevi. Njemačka vlada neće dopustiti, da prijeporno pitanje ratovanja s podmornicama postane tako- vo, da ozbiljno ugrožava mir izmegju njemačkog i amerikanskog naroda. Istodobno hoće, da svo- je posljednje doprinese, da se ograničenje rato- vanja omogući samo na čete, koje se bore. Vo- gjena ovom mišlju saopćuje njemačka vlada vla- di Sjedinjenih Država, da je poslata uputa nje- mačkim pomorskim silama, da — pazeći na op- će megjunarodne temeljne ustanove o zadržava- nju, pretraživanju i uništavanju trgovinskih bro- dova — i unutar morskog ratnog područja te- retne brodove ne potapljaju, a da ih ne opome- nu i ne spase ljudske živote, pa bilo to da ovi bježe ili da se opiru. U borbi za opstanak, ko- ju je Njemačka prisiljena da vodi, nemogu neu- tralci od nje zahtjevati, da s obzirom na njiho- ve interese u upotrebi uspješnog oružja nametne ograničenja, ako protivnicima ostane dozvoljeno da sa svoje strane upotrebljavaju po svojoj volji sredstva, koja su protivna megjunarodnom pravu. Ovako bi zahtjevanje bilo nespojivo s bitnošću neutralnosti. Njemačka je vlada uvjerena, da je ovakovo zahtijevanje daleko od američke vlade. Njemačka vlada očekuje, da će upute njezinim pomorskim silama i u očima američke vlade od- straniti svaka smetnju za oživotvorenje zajedni- čkog rada, što ga je svojevremeno njemačka vla- da ponudila u tu svrhu, da se još za vrijeme rata uspostavi sloboda na morima, te da će američka vlada sada odlučno zahtijevati od en- Gradića, sačuvan u biblioteci Male braće u Du- brovniku. Ovaj znameniti rukopis nije bio poznat Dubrovčanima, koji su pisali o sv. Vlahu, jer ga nigdje ne spominju, i on će za to u dobar čas doći svakome, koji bi se podrobnije bavio Sve- čevom historijom — tako pravom završuje g. pisac svoj zanimivi članak. »Koje je godine bio mučen sv. Vlaho ?«, o tome znamenitom i ujedno mučnom pitanju piše g. Niko I. Gjivanović, U pitanju te godine mni- jenja su, kako je poznato, različita; u tome ni- jesu siožni ni dubrovački pisci. Pri kraju članka nalazi se značajni perijod, koji ovdje prenosimo ; »Iza pk. Skurle nije u Dubrovniku nitko o tome pisao, ali je dubrovačko svećenstvo to pitanje uvijek mnogo interesovalo, nadasve ove godine. Kako je opće mnijenje sada u Dubrovniku, da je naš sveti Vlaho bio mučen g. 316., s toga je eto ove godine svečano bila proslavljena u na- šem »gradu sv. Vlaha« šesnaesta stoljetnica od Njegove slavne mučeničke smrti.« Franjevac O. Urban Talija, naš poznati i uvaženi naučenjak i pisac, donio je veoma in- teresantan članak pod naslovom +Sv. Vlaho ma- čenik, Sv. Vlaho biskup i mučenik«. Tu je — znajući da će ovo pitanje zanimati one, koji se bave domaćom povjesti, ili bolje domaćom ha- giogrefijom —, u krupnim crtama iznio i pokušao butiotmmmm et IDE E PRESE gleške vlade, nekz štuje“ megjunarodne ustanove, općenito priznate prije rata, pa da će to i pro- vesti. Ne dovedu li koraci američke vlade do željnoga uspjeha, da naime kod svih ratujućih naroda pribave štovanje zakonima čovječnosti, tada bi njemačka vlada bila stavljena pred nove prilike, a za taj slučaj ona mora sačuvati slo- bodu u svojim odlukama. Odgovor Amerike, Reuterov ured donosi 9, svibnja tekst a- merikanske note Njemačkoj. Nota veli: Ameri- kanska je vlada notu njemačke vlade od 4. svib- nja osobito uzela na znanje, kao odluku nje- mačke vlade, da će u buduće svoje skrajnje u- činiti, da ratne operacije ograniči na borbu četa država, koje ratuju, i da je zaključila, da svim svojim zapovjednic ma na moru naloži ograni- čenja, koja zahtijevaju pravila megjunarodnog prava, a na čemu je amerikanska vlada stajala, odkada je njemačka vlada 4. veljače 1915. na- javila onaj podmorski rat, koji je sad srećom napušten. Amerikanska se vlada u svojim strpljivim nastojanjima, da se kritična pitanja, koja su tako ozbiljno ugrožavala dobre odnose izmegju obih zemalja, prijateljski izglade, dala uvijek voditi i suzdržavati osjećajima prijateljstva. Amerikanska se vlada uzda, da će se ona izjava u buduće savjesno provagjati. Sadašnja je promjena u politici njemačke vlade kadra da ukloni najglavniju pogibelj da se prekinu dobri odnosi izmegju Sjedinjenih Država i Njemačke. Amerikanska nota izjavljuje zatim, da Nje- mačka valjda ne namjerava na nikoji način či- niti ovisnim novo najavljenu politiku o toku ili uspjehu diplomatskih pregovora izmegju Sjedi- njenih Država i koje druge vlade zaraćenih dr- žava. Ona se nemože ni na čas upustiti u pi- tanje, kamo li da o njemu raspravlja, da se po- štivanje prava amerikanskih gragjana na debe- lom moru po njemačkim pomorskim oblastima ma na koji način čini ovisnim o držanju koje druge države. Jer je odgovornost, obzirom ma prava neutralaca i onih, koji ne ratuju, nešto individualno, a ne zajedničko, nešto apsolutno, a ne nešto relativno. Sa ratišta. Balkansko ratište, Na balkanskom je ratištu i ove sedmice po- ložaj ostao nepromijenjen. — Prema engleškim vijestima jedan je njemački aeroplan za lijeta na Solun bio srušen. — Po vijestima iz Soluna is- krcalo se onamo do 2 maja do 20.000 Srba. — Novine javljaju, da su talijanske čete zaposjele Barliju, trideset klm. sjeverno od Soluna. Rusko ratište. Na ruskom ratištu nije bilo osobitih 'dogo- gjaja. — Čete su nadvoj. Josipa Ferdinanda po- tisle kod Olyke Ruse iz jedne šume pred našom frontom. — Dne 7 ov. mj. ruske su torpednjače sasule bezuspješnu vatru na sjev.-istočnu obalu Kurlandije izmegju Rojena i Markgrafena. — U istočnoj Galiciji i u Volhyniji traje i dalje poja- čana topnička djelatnost, — Južno od Garbunow- ke Nijemci su cdbili ruski ispad uz teške nepri- jateljske gubitke. Talijansko ratište. I na talijanskom ratištu bile su uopće ne- znatne borbe i manji okršaji. Talijanci su od vremena do vremena držali pod topovskom wva- trom dijelove goričkog mostobrana i prostor kod sv. Martina. Na sjevernom obronku sv. Mihajla zauzele su naše čete jedno talijansko uporište, — Naši su letači bacali mnogo bomba na ne- prijateljski tabor kod Chioprisa blizu Cormonsa. — Na koruškoj i istočnoj tirolskoj fronti došlo je mjestimice do jače topničke djelatnosti. da objasni ovo: Dva su bila sv. Vlaha (Blasius ili Blesius): jedan mučenik, drugi biskup i mu- čenik ; prvi mučenik u Armeniji, drugi u arba- naškoj Sebasti; od mučeničkih akata ovih dvaju mučenika nastade zbrkom više akata jednog sa- moga Blasius-a, i te vijesti tako nastale dopri- ješe i do nas. Arbanašku predaju o sv, Vlahu iznio je bio kod nas i odlučno branio dubrov. svećenik opat Stjepan Rosa. U ovaj spomen-broj vrlo zgodno pristaje li jepi članak g. dra. Josipa Aranza pod naslovom »Hrvatski pjesnik iz Spljeta Jer. pl. Kavanjanin (1641-1714) o Moćima u Dubrovniku«. O moćima sv. Vlaha, kao i o moćima drugih svetaca, ču- vanim u dubrovačkom relikvijaru govori pome- nuti glasoviti pjesnik-enciklopedista u 20 strofa u svome omašnom pjesničkom djelu »Poviest Vangielska (Bogastvo i Uboštvo)«, Spomen-broj svršiva »Vijestima«, gdje je u potankostima opisana cijela »proslava u Dubrov- niku XVI-stote obljetnice slavnog mučeništva na- šeg nebeskog Parca sv, Vlaha«, Ova je veoma lijepa i solidna publikacija, djelo zajedničkog uzornog rađa dubrovačke li- terarne inteligencije, svećeničke i svjetovnjačke, njoj uvelike na čast, pa ju našoj publici najto- plije preporučamo. — SDS Zapadno ratište. Na zapadnom ratištu vodile su se borbe kod Armentieresa, kod Givenchy, u Argonima, na Maasi oko Haucourta i ost. Osobito su za Nijemce bili uspješni bojevi ma lijevoj obali Maase, gdje je usprkos ljute obrane i protuna- vala bio zauzet cijeli sistem jaraka na obronku visa 304. i gdje je neprijatelj pretrpio teških krvavih gubitaka. Samih je neranjenih neprija- telja došlo Nijemcima u ruke 40 časnika i 1280 vojnika. I na istočnoj obali bila je skršena ne- prijateljska navala s gubitkom 350 neprija- teljskih zarobljenika. U Argonima bio je osuje- ćen neprijateljski pokušaj, da prodre u njemačke jarkove. — Njemački su letači bombardovoli tvor: ničke naprave kod Dombasle i Raonietape. — mina aDSL NN NE EN Gradska kronika. Sedmica >»Crvenog Križa«. U ne- djelju je u večer zaključena sedmica, odregjena za sabiranje dobrovoljnih prinosa i za prodaju cvi- jeća i znakova na korist d i hume- nog zadatka »Crvenog Križa«. Kao što je bilo od našeg patriotičnog gragjanstva i očekivati, postignut je i u ovoj akciji odista lijep i hvale- vrijedan uspjeh. Takogjer i u našoj bližoj i da- ljoj okolici, diljem dubrovačkog kotara. Pošto pak radi sporog sadašnjeg poštanskog saobra- Prigodom izvidničke vožnje imale su dvije nje- ćaja nije mogao do danas da stigne potanji is- mačke torpedače dne 8. ov. mj. kratku bitku sa pet engleških razarača, i pri tom je jedan razarač hitcem iz topa teško bio oštećen. Tursko ratište. Na pojedinim točkama turskog ratišta došlo je do raznih navala iz zraka, pri čem je bilo o- kaz iz svih općina našeg kot.ra, s toga ćemo u narednom broju da izvijestimo o sveukupnom uspjehu. Koliko muški odbor dubrovačke podružnice »Crveaog Križa«, toliko isto i gospogje i go- štećeno i gdjekoje neprijateljsko lijetalo. — U o-| spogjice, koje su bile imenovane ulnaročiti odbor, stalom je položaj na iračkoj fronti nepromijenjen. | kao i nastavnici sa učenicama i učenicima za- 7. U mjesnim bojevima na kaokaškoj fronti| sjužuju svake hvale i priznanja. Izgledno su se Turci su zarobili nekoliko neprijatelja i oteli pli- jena. — Turski križar »Midilli« uništio je izme- zauzeli, svojski i neumorno svi kao jedno tijelo, gju Sebastopola i Eupatrije brod od 4000 tona| kako će što više da doprinesu na korist blago- i nekoliko jedrenjača. — Kod Port-Saida dva su turska letača uspješno bacala bombe na nepri- jateljski tabor, radionicu i stovarište petrolja. — Sad se javlja o velikom engleškom porazu kod tvorne i veledušne svrhe »Crvenog Križa«, na uhar naših ranjenih i oboljelih ratnika. I s naše im strane svesrdna hvala. gdje su Englezi imali pre- ko 3000 imrtvih i ranjenih. Vijesti iz naroda. (Pučka Kuhinja.) Rodoljubi grada Korčule dogjoše kroz ovo ratno vrijeme do plemenite namisli, da osnuju »Pučku Kuhinju«, tu pravu blagodat za siromašniji sloj pučanstva. U okto- bru prošle godine ustrojio se posebni odbor, i ova humanitarna ustanova naišla na nailjepši odaziv. Odazvao se lijepi broj članova doprino- snika, kita odličnih gospogja izjavila se pripra- vnom da nadgleda i rukovodi cijelu stvar, časne sestre »Angjela Čuvara« rado se stavile na službu tog poduzeća, a ć. k. Namjesništvo priskočilo u pomoć sa svotom od hiljade kruna. Ali uza sve nastojanje nije se dalo svladati toliko poteškoća, da se oživotvori »pučka kuhinja« u pravom smi- slu riječi. Zauzetni odbor nije ipak klonuo du- hom, već marljivo sabirao doprinose i početkom ovog mjeseca započeo svoj blagotvorni rad, za: sada u nešto manjem stilu. Preko šesdeset siro- maha ustanova »Pučke Kuhinje« opskrbljuje sa- mo kruhom svagdašnjim, a to je u ovim vrlo š teškim prilikama ipak nešto. Ovu plemenitu akciju pomagaju i razna društva u gradu, a sad je već ušlo u običaj, da se umjesto mrtvačkih vijenaca šalju dobrovoljni doprinosi »Pučkoj Kuhinji«. Tako uz »Zaklonište siromaha«, gdje ima mjesta za tridesetoricu, ima- mo još i ovu plemenitu karitativnu ustanovu, za koju smo uvjereni, da će dobro uspijevati, jer joj je već do sada osiguran ;opstanak za više od godinu dana, a doprinosi redovito stižu. Za- uzetni odbor zaslužuje svaku čast i hvalu te mu želimo sve to ljepši napredak. * Iz Cavtata. (Zadušnice.) Dneva 7. o. mj. preminuo je u bolnici u Novoj Gradiškoj naš sumješćanin g. Pero Brautović, vojnik, u cvijetu mladosti. Prijatelji mu priregjuju dojdućeg ponedjeljka u mjesnoj franjevačkoj crkvi svečane zadušnice. Brzojavi bečkog Korrespondenz-Bureau. Uspjesi Nijemaca nad lezima kod Hulluoha. - Neprijateljski gu. bitci. < Zračne navale na rusku že. ljezničku stanicu Borodzieja, BEČ, 12/5., 3:30 s. pop. Berlin, zvanično: Za ratište : Jugoistočno utvrde Ho- henzollern kod Hulluch zauzelo se » na juriš više linija engleške pozicije. Do sada se je za- robilo 127 neozlegjenih vojnika, a otelo više strojnih pušaka. Osim toga neprijatelj je pretr- pio oveće krvave ga a osobito pri bezus- pješnoj protunavali. nama izjalovile su se francuske na- vale na Fillemorte. U poačijeću Maase traje obostrana živahna topovska djelatnost, dočim nije bilo nikakve spo- mena vrijedne pješadijske djelatnosti. Istočno ratište: Njemačka zračna flotil obasula je obilato bombama željezničku staciju Borodzieja na lineji Kraschin-Minsk. poe rerne re Meh one. » Mir na e. a rati&tu. leo u 2. $. , 2 : Mne. CA: PRA: jeo kikai bojna m inače nema ni- tali m ratišta traju topovski bo- jevi u promjenljivoj žestini. ši e se je dvije neprijateljske navale na Na jugoistočnom ratištu je još uvijek sve Požrtvovno su djelovale u ovu plemenitu svrhu, bilo sakupljanjem doprinosa, bilo prode- vanjem cvijeća i znakova ove gospogje : Jelena grofica Kaboga, Marija pl. Cega, Mohr Nella, Karaba'ć Marica, Lovrić-Sukno Marija, Brilli An- ka, Meri pl. Ghetaldi, Šarić Ema, Mare Miroše- vić pl. Sorgo, Mare Jelich, Metilda Posedel, Ri- na Siminiatti, Maše Renkin, Schattel Anna, Rita Merlo, Berta pl. Barry i Marija Gjivoje, te go- spogjice : Jelka pl. Bizzarro, Anka Kovačić, Lju- bomila Markovinčić, Ljeposava Mišetić, Marija Giadrov, Vika Giorgi, Marica Crnica, Anka Arvay, Anna _Mosser, Hilda Schlechan, Marija Svilocossi i Anka Srincich; darovale su cvijeća gospogje Wenedikter, Bruer-Galjuf, Haller, Castropil, kao i upravnik državnog nasada u Župi. Nadučiteljica gca. Nike Balarin i učiteljice gce. Marica Brbora, | Jelka Miš i Anka Caput živo su se zauzele, da školska djeca budu obučena u raznim narodnim nošnjama, da prodavaju Zauzetno su učestvoval: u rasprodaji i pito- znakove i cvijeće. mice ć. k. preparandija: Costa Mila, Brilli Ma- rija, Čižek Libuša, Dodigović Ljubica, Kulić Mil- ka, Samardžić Hilda, Tadich Marija, Zuanić Lu- ce, Dusbaba Lenka, Forchtgott Micy, Korotaj Kety, Petrović-Njegoš Zorka, Saraca pl. Marica, karica Anka, Lovrić Adele, Merlo Vinka, Čižek Milada, Šutić Zorka, Ruljančić Marija, Zuviteo Ljubica, Pešl Boženka, Kamić Danica, Luchetta Hilda, Trošić Katica; učenice vježbaonice Merlo Nevenka, Zaccaria Katica, Kamić Blage i Zuvi- teo Smiljana; učenice pučke škole Bruer Pauli- na, Caput Katica, Kristović Anka, Monić Zorka, Srabotnak Franka, Srabotnak Marija i Urban Marija. Takogjer učenici realnog gimnazija, nau- tičke, trgovačke i gragjanske škole. U Gružu su rasprodavale cvijeće i znakove ove gospogje: Milka grofica Gozze, Berta Do- mić i Kate ud. Drobac i pitomice ć. k, prepa- randija Vekarić Savka, Bekavac Marija, Lujak Perica i Zueck Belka. U zavodu »Službenica Milosrgja« na Pila- ma bila je u ovu svrhu priregjena ugodna aka- demija, u svakom pogledu dobro uspjela. Zahvaljuje se i gospogjama, koje su za prodaju darovale slatkiša i znakova, kao i svim ostalim, imenovanim i neimenovanim i svakome, ko je na bilo kakav način doprinio ma korist sedmice »Crvenog Križa«. Vojena unaprijegjenja i odli. kowanja. Generalmajor g. Antun Andrian i- menovan je podmaršalom. Naš sugtagjanin g. Mašo Zaccaria, domobr., kapetan 37. pukovnije, imenovan je majorom. G. Viktor Lukman, računarstv. poručnik pri ovdješnjem oružništvenom Zapovjedništvu, koji je na početku rata dobrovoljno stupio u vojsku na ratište, od onda je bio tri puta odlikovan, i to sada sa vojenim križem Ill. stepena sa ratnom dekoracijom. Uz to je promaknut na čast raču- narstv. natporučnika. Vojeni oficijal g. Josef Mrazek, stari zna- nac našeg grada, bio je imenovan višim oficijalom. Takogjer dobri znanci našeg grada, g. Robert Freiherr Muller pl. Klingspor, akcesista pri 16. Vojenom Zbornom Zapovjedništvu, imenovan je oficijalom i odlikovan zlatnim križem s krunom za zasluge na vrpci kolajne za hrabrost, radi izvrsne službe pred meprijateljem, a g. Frano Svojše, mjesni oružništveni računarstv. imenovan je računarstvenim poručnikom. G. Antun Spasiuk, stražmeštar pri mjesnoj oružništvenoj postaji, odlikovan je srebrnim kri- žem za zasluge s krunom na traku kolajne za hrabrost. Čestitamo ! REESE pr mea PA. RJ RADA Al JE tutti AA i i RAK DSS ZR tS u VRTE LS OP TE al titrati AD