str. 2. načno je taj sat i nadošao. Već je naša prva na- vala slomila silan zid u neprijateljskoj fronti. Mnogo je učinjeno, no preostaje još puno da se učini. Ja znam, ja osjećam, da će to hrabrost i ustrajnost učiniti. Vojnici jugozapadne fronte! Ne zaboravite u borbi, da je Italija kriva, što se oduljio ovaj rat! Ne zaboravite krvavih žrtava, kojih je sta- jao ovaj rat! Oslobodite svoju otadžbinu od na- metnika! Stvorite Monarhiji i na jugo-zapadu granicu, koju treba za svoju buduću sigurnost! Prate Vas moje najiskrenije želje i najiskrenije želje svih vaših drugova. Nadvojvoda Friedrich, feldmaršal. Sa ratišta. Talijansko ratište. Pobjedonosne su vijesti stizale zadnjih da- na sa ovog ratišta i javljale o uspješnom napre- dovanju naših četa protiv Italije. I brojke ratnog plijena sve su se više povećavale. Zbog prosto- ra donijet ćemo samo glavne tačke tih službenih sti : 1 ta Dne 20/5.: Na južno tirolsoj fronti nepri- jatelj je natrag potisnut. U dolini Sugane naše čete provalile u Roncegno; osvojile Sasso Alto. Istočno od osvojene utvrde Campo Molon zau- zeta i tri vrhunca. Neprijatelj_je prognan sa Col Santo. Od početka napadaja naše su čete zasuž- njile 257 časnika i preko 12.900 vojnika, te ote- le 107 topova, a megju njima 12 haubica od 28 ct., te 68 strojnih pušaka. _ Naši su zrakloplovci bacili bombe na ko- lodvore u Peri-u, Vicenzi, Citadelli, Casteliranca, Trevisu, Casari, Cividaleu, kao i na neprijateljske stanice za pomorska lijetala. Dne 21/8.: Vrhunac sedla Armenterra u našem je posjedu. Na visoravni Lafraun prodrlo se u prvi pr eja položaj. Zauzet je vrhu- nac Cima dei Aghi i Cima di Mesole. Neprija- telj prognan sa klanca Borcole, Zarobljeno još 3000 Talijana, megju njima 84 časnika, zaplije- njeno 25 topova i 8 strojnih pušaka. J Dne 22/5.: Poraz Talijana u južnom Tiro- lu sve veći. Na Lafraunu neprijatelj bačen iz svih njegovih položaja. Zaposjednuta Cima Mandriolo i nekoliko visova zapadno od granice. Od _po- četka navale mabrojeno 23.883 zarobljenih Tali- jana, megju njima 482 Casnika. Plijen iznosi ne 23/5.: Naše čete napadaju s obje strane | & doline Lugano. Neprijatelj pobjegao iz Borgo i ostavio o plijen. Prešlo se granicu i bila o- svojena talijanska utvrđa Monte Verena. Broj se zaplijenjenih topova povisio na 188. Naši hidro- obasuli bombama željezničku prugu San- dona di Plava — Porto Gruaro. Dne 24/5. : Sjeverno od doline Sugano naše čete zauzele visove Salubia di Borgo. Osvojena utvrda Campo Molon. e Naše a čete približavaju Vald' Assiu dolini Pesine. Od kako je počela naša navala, zarobljeno. je 24.400 Talijana, a megju njima 524 časnika, | a otet 251 top, 101 strojna puška, 16 bacala za mine. ; id U otsjeku su doberdobske visoravni bili topnički bojevi od časa do časa jako živahni. Kod Tržića je odbijen neprijateljski napadaj. — , Jedan tE od naših zrakoplovnih odjela ba- cao bombe na stanicu Perla i (V. dalje u brzojavima). Zapadno ratište. I na raznim djelovima zapadnog ratišta vo- de se žešće borbe, koje su uspješne za Nijemce. Tako su na obroncima Mrtvog Čovjeka Nijemci arnia. | »PRAVA CRVENA HRVATSKA« vave neprijateljske gubitke zarobljeno 518 voj- nika. Hidroplani su napali dva puta iz zraka Diinkirchen. Na fronti sjeverno od Thiaumonta do u šu- mu Caillet došlo je do žestokih pješadijskih bo- eva. Na visu Combres razorena je prva i druga rancuska linija u većem opsegu. Na visovima jugo-istočno od Verduna skršile su se u topov- skoj vatri sve neprijateljske navale. Tako su isto odbijene sve jake navale Engleza kod Giveuchy, a francuske lijevo od Maase. Borbe oko Donau- nr još traju. Neprijatelj je izgubio na stotine udi. Tursko ratište. Dok na jugo-istoćnom i ruskom ratištu ni- je ovih dana bilo dogogjaja od važnosti, dostle je na tursko: ratištu došlo do lokalnih bojeva na kavkaškoj fronti. U noći se na 19. svibnja osam neprijatelj- skih zrakoplova pojavilo u području Dardanela, te su bez uspjeha bacali 70 bomba. Jedan je od turskih borbenih zrakoplova napao dva puta neprijateljske zrakoplove. Iste je noći jedan od turskih pomorskih zrakoplova bacio 9 bomba na neprijateljska zra- koplovna spremišta na /mbrosu. Ustanovljeno je dobro djelovanje. Tursko je topništvo pucalo na neprijateljski križar, koji je vukao dva brodića, brod se južno od Kušade približio smirnskoj obali. Dimnjak su i jarbo-križarev oštećeni. ' Kao odgovor na pucanje Elariša, napao je jedan od naših turskih zrakoplovnih odjela u noći na 21. svibnja na Port Said, te je bacio više bomba na brodove, koji su bili usidreni uz duž obale i u luci, ina vojničke straže u gradu. Od bomba su nastali veliki požari. Razne vijesti. Odlikovanje prijestolonasljednikovo. Javlja se iz ratnog dopisnog stan 22. maja: Feldmaršal je nadvojvoda Friedrich izdao slije- deću zapovijed vojnog nadzapovjedništva : Njegovo se Veličanstvo udostojilo, da mi pošlje ovaj brzojav: Mome sam gospodinu si- novcu podmaršalu nadvojvodi Karlu Franu Jo- sipu, u priznanje sjajnog vogjenja njegovog voj- nog zbora, podijelio Moj red željezne krune I. razreda s ratnom dekoracijom. Ganut Vam to saopćujem, te Vam nalažem, da svim Mojim vo- jama i četama, koje se junački i uspješno bore, obznanite Moje najpotpunije priznanje, Moju naj- topliju zahvalnost i pozdrav! Frano Josip. Ova se poruka, koja nas sve usrećuje, ima odmah četama proglasiti. Nadvojvoda Friedrich, feldmaršal. Uspjeh IV. austrijskog ratnog zajma. Ured poštanske štedionice javlja 23. maja, da upisi na IV. austrijski ratni zajam iznose do sada 4326.9 milijuna kruna. Točna će se konačna brojka istom kasnije ustanoviti, jer još posve ne predleže upisi od prošlih dana. Osim toga je ured poštanske šte- dionice ovlašten, da još naknadno primi upise javnih korporacija, zaklada i fondova i sabira- lišta (upisi činovništva, upisi škola, društava itd.), koji su još u toku. Razočaranje u Francuskoj. Francuske novine kritikuju talijansko vo- gjenje rata. »Temps« piše: Mi smo pretpostavljali, da posašii svoje linije i zarobili 20/5. 31 čašnika će se naši saveznici u brdinama moći dugo opi- 1315 vojnika, uz obilati ratni plijen. Oboreno je nekoliko neprijateljskih zrakoplova. Kod Gi- venchy zauzeto je više engleških položaja i za- robljeno 220 vojnik i. Lijevo rati. Sad se javlja, da su zauzeti mnogobrojni ta- lijanski položaji, što još treba da se potvrdi, jer od Maase osvojeni | bi bilo začudo, kad talijanski vogja, koji je kroz su na juriš francuski položaji visa 304, i uz kr- dva mjeseca pozorno pratio kretanje neprijatelj- skih četa, ne bi poduzeo mjere, da udarac pre- priječi i kad ne bi bio u stanju, da položaj o- pet popravi. Talijani opet druge okrivljuju. Talljansk: komedijanti. Javljaju s južnog ratišta, da su Talijani o- vih dana bacali iz aeroplana letke, koji odaju potpunu njihovu golotinju duha. Da stvar bude još smiješnija, letke je sastavio Massaryk u ime nekakovog česko-slovačkog kluba! U letcima se veli, da će Talijani opet osvojiti Srbiju i Mace- doniju! To će učiniti oni Talijani, koji u godinu ofensive ne mogoše ni pedlja naprijed, a sad u 8 dana naše ofensive ne mogu da odahnu od bježanja. Eutentina vojska na Balkanu. Iz Atene javljaju: Ako se uračunaju po- sljednja pojačanja, broji vojska entente u Mace- doniji ukupno 350.000 momaka. U Ateni se drži isključenim, da bi ententa s ovim silama mogla poduzeti ozbiljnu ofenzivu. Vijesti iz naroda. Iz Močića u Konavlima. (Svečano otkriće spomen-kamena.) U ne- djelju dneva 14. o. mj. na svečan je način ovdje otkriven krasno izragjeni spomen-kamen, prire- gjen od jedne bosanske satnije. Svečanosni je čin otkrića obavljen u prisutnosti ć. k. namjesn. savi. presvij. g. dra. Renkina, Nj. Preuzv. F.M.L. Andriana, te mnoštva g.g. časnika i pučanstva iz mjesta i okolice. Nakon službe Božje, otslu- žene pod vedrim nebom od našeg omiljelog č. O. Antuna Krile, prisutne oslovi zanosnim pa- triotičnim riječima presv'j. g. dr. Renkin, istak- nuvši važnost i cilj ovog slavlja, na vječitu diku hrabrosti naše pobjedonosne vojske, koja se iz- vanredno junački bori na hladnoj Soči, kao i na ostalim ratištima, gdje na talijanskoj fronti vrlo uspješno odbija nasrtaje dojučerašnjeg nam sa- veznika, kojemu još nijesu prestale rasti zazubi- ce za našom krasnom i neosvojivom domovinom. Ni. Preuzv. F.M.L. Andrian takogjer je održao lijep govor, ovaj na njemačkom jeziku, na kon- cu kojeg odjekne jednoglasni i urnebesni »Ži- viol« Na zajedničkom objedu, kog prirediše šta- cijonisani časnici, bilo je preko pedeset pozva- nika. — Domaće vijesti. Čestitanja. Ugledni član pokrajinske uprave Stranke Prava, g. Dr. Pe1o Cviličević, odvjetnik u Korčuli, upravio je Nj. Preuzviše- nosti Velikom Admiralu Antunu Haus-u patriot- sku čestitku prigodom njegova promaknuća na čast Velikog Admirala. Njegova Preuzv. Veliki Admiral Haus po- častio je g. Dra. P. Cviličevića lijepim odgovo- rom, što ga u cjelini prenosimo : »Pero Cviličević, odvjetnik — Korčula. Od srca Vam zahvaljujem na Vašoj tako krasnoj svesrdnoj čestitci, kojom mi prirediste veliko ve- selje. — Veliki Admiral Haus. 25-godišsnjica Ug.-Hrv, Parobro- darskog Društva. Ugarsko-Hrvatsko Pa- robrodarsko Društvo na Senjskoj Rijeci navršilo je dneva 25. o. mj. dvadesetipetu godišnjicu svo- ga opstanka. Kako je poznato, u ovom je dru- štvu uložen ogroinan hrvatski kapital. Zbog ratnog stanja nije se priredilo nika- Br. 379. kvih bučnih ni inih vanjskih svečanosti. Jedino je održana svečana sjednica, te se je odredio iznos od 100.000 kruna u ratne dobrotvorne svrhe. Osim toga nagrade kapetanima, činovni- štvu i svemu pomorskom društvenom osoblju. Svi su društveni parobrodi tog dana bili iski- ćeni zastavama. Ovom društvu, koje je dosta zaslužno i u pogledu brzih dalmatinskih pruga, kao i gledom na unaprijegjenje prometa stranaca diljem naše domovine, upravljamo i naše čestitke, Cvalo i napredovalo ! Hrvatski sabor. Već je odregjen rok za sasiv hrvatskog Sabora; prva je sjednica ure- čena na 14. lipnja, dok je zajednički sabor sa- zvan za 7. lipnja o. g. Patriotično izgledan prijedlog dalm. domobranca. Primamo sa bojne pošte br. 226: Imađoh prigodu čitati jednu itjavu €. k. Ministarstva unutrašnjih djela, koju dobro shvatih, Po odnosnoj toj izjavi od 18. marta 1916. Z. 4886/M.I. dužnost me obvezuje, kao dobrog patriotu, da izjavim, da sam u stanju obvezati se za tu svetu humanitarnu svrhu, da ću kroz godinu dana zaraditi u korist »Crvenog Križa«, kao i u korist naše siročadi i udovica palih ju- naka slavnih dalmatinskih pukovnija 22, 23 i 37, svotu u iznosu od 50.000 Kruna (pedeset hiljada kruna), # to naravno čist iznos. U slučaju kad bi rat prije godine dana svr- šio, obvezujem se kao vojnik i dalje služiti, dok bi godina moje radnje, kao spomenuti iznos, bila navršena. Kad bi eventualno dobio dozvolu od ć. k. Ministarstva unutrašnjih djela, tad bih radnju za- počeo bez da bi i najmanji trošak bio. Iznos od 50.000 kruna imao bi se razdije- liti u dva dijela, i to, 25.000 kruna za »Crveni Križ«, a 25.000 za siročad i udovice palih junaka slavnih dalmatinskih pokovnija 22, 23 i 37, Velikodušnim ljudima, gg. članovima or- ganizacije za podupirauje siročadi i udovica Kra- ljevine Dalmacije stoji na raspoloženje moja a- dresa, e da im eventualno na zahtjev opširno rasjasnim moju nakanu ili bolje ideju, koja: bi veoma dobro uspjela te eventualno za pokrajinu Dalmaciju i dalje slijedila. Očekujem što skoriji odgovor, pozdravljajući najsrdačnije cijelu moju Adriju, te Bože daj do skorog vigjenja i dobar uspjeh, bilježim se štovanjem — ratnik #inft. Ru- dolf H. Smodlaka, H.P. Lir. V/37 Baons. Stab. Feldpost 226. Pir. Pišu nam iz Janjine: Dne 31. o. mj. | vjenčat će se g. Dinko Baselli, ovdješnji općin- ski tajnik, sa gcom. Marijom Dedović. Čestitamo ! Brisant odvjetnici, Uslijed zaključka vrhovnog suđa u Beču, do sada su izbrisani iz imenika odvjetnika : dr. R. Gliglianovićh u Zadru, dr. E. Mazzoleni, dr. J. Gazzari i dr. L. Bakotić u Šibeniku, dr. A. Trumbić u Spljetu, dr. M. Mičić i dr. A. Svilokos u Dubrovniku. Izbrisani su takogjer slijedeći odvjetnički kandidati : dr. A. Buchievich i dr. S. Delich u Zadru, dr. S. Ragjenović u Kotoru. Općina Paštrović za sedmicu nOrvonog Križa“, Pišu nam iz Paštrovića u Boki Kotorskoj, da se je kroz sedmicu »Cr- venog Križa« sabrala lijepa svota na korist ove veoma humane i patriotične svrhe, i to u ime godišnje članarine K 208:— (52 člana), a do- brovoljnih doprinosa u iznosu od K 1.907:10, Skupa K 2.115:10. je produkat svoje vlastite kao i opće povijesti čovječanstva; to je energija svoga vlastitog izvora, koja se je u čisovima slabosti ili klonulosti znala osnažiti na tugjim životnim vrelima. Ali je ovo uvijek išlo tako oprezno, da ne izgubi nikada ono svoje osobito obilježje, što ga luči u kolu raznobojne povjesnice. Dubrovnik ima zajedničkih crta sa svima narodima, koji su vodili jaku borbu o opstanak; on je identičan onim političkim udru- gama, koje su uvijek umjele, da na vrijeme namaknu zgodno oružje za svoju obranu bilo iz kojeg kraja ili vremena. U instrukcijama Raymondu, francuskome otpravniku poslova u Dubrovniku (1806.) vrlo je karakteristično kazao Tallceyrand o dubrovačkoj diplomaciji: »Dubrovnik odveć slab, da bi se sam obranio, uvijek je tražio zaštitu u tugjinca, Njegov je sistem bio, da se sagiba pred voljom jačega i da kroz političke dogagjaje prolazi ne učestvujući u njima«, Ovu karakteristiku dubrovačke di plomacije, koju tako bistro prozre Napoleonov ministar inostranih djel&, mnogi hoće da shvate kao znak servilnosti u biranju i i ajnižih sredstava za očuvanje vlasti i dvoličnog provlačenja kroz svjetske dogagjaje. Ali ovakovo shvaćanje spoljašnje radnje dubrovačkih diplomata stoji na posve krivoj bazi. Tu nema pravog shvaćanja vremena, u kojima je lagja dubrovačke vlade čas sjekla more punim jedrima, čas se, na domaku ciklona, ređukovala na naj. manji broj jedara. Dubrovnik je mogao da održi slobodu i civi- lizaciju ma pragu varvarstva i smrti jedino odricanjem samoga sebe uz budnu stražu kod svoga državnog barometra. Dalje izla- ganje dubrovačke povijesti baš će nam pokazati, kako je Du- brovnik snao upotrijebiti rečeno odricanje samoga sebe na oču- svoje individualnosti, slobode i napretka, Jer što je povi- ? Po Maksu Nordau povijest je cjelina epizoda ljudske borbe opstanak, Ovoj jedino valjanoj definiciji povijesti, što bolje no dubrovačka historija. Borba o opstanak nosioca slobode bila je gigantska, U toj borbi, gdje je Du- predstavljao Davida, a njegovi protivnici i nepogode iji Golijata, ko će mirne savjesti prekoriti Dubrovnik, što je birao najzgodnije oružje za sigurnu samobranu. Ovdje nema što da radi komparacija u biranju obranbenog oružja kod raznih naroda i vladavina u istim vijekovima. Niti su svi narodi i države imali uvijek istu borbu niti je bilo učinjeno njihovo oružje po istome kalupu. Svaki gotovo vijek i osobito istaknuti zemljin kraj ima osobite svoje zahtjeve na svim linijama borbe o opstanak; jaoh se onome, koji im se na vrijeme ne prilagodi. Takav ostane postrance i zakršljavi. Priroda zahtjeva, da se takav zakršavljeni organizam izloži na Tajgetu. To Dubrovnik nije htio. Htio je individualnoga života i imao ga je kao malo koja država, Za nj je kovao osobito oružje i ovo je bilo prve vrsti; razvio je takav životni potencijal, da nas i danas puni udivljenjem. Doista, du- brovačka je državica ostala uvijek u vrlo stegnutim granicama; najveći zamah teritorijalnog širenja udarao je od Oštrog rta do blizu Neretve, a u tvrđu zemlju do hercegovačke megje u areji od oko 2500 km.*? Ali unatoč tog malog teritorija kao i broja stanovništva, koje je brojilo oko 60.000, njezina je historija postala sastavnim dijelom povjesnice civilizovanoga svijeta; u njoj se, po riječima Ivana Millera, ogledaše čo- vječanstvo. Ko samo i letimice prolista dubrovačku povi- jest; ili još bolje, ko po riječima Aristotela uzme u analizu prirođu dubrovačke zemlje, uzduh koji disahu stari Dubrovčani, hranu kojom se hranjahu, ljude s kojima bijahu u saobraćaju, otkrit će čudnu smjesu prirodnih zakona, koji su vladali onom još čudnijom republikom i dali joj odregjeni pravac u ukupnom Javnom i privatnom životu. Ova smjesa prirodnih zakona znala se je opet tako živo prikazati u jednoj zaobljenoj cjelini za go- tovo 1200 godina života dubrovačke republike, tako udariti na- ravnim putem sukcesivne evolucije od proste hridi Lave do ve- ličanstvenog kneževskog dvora, da i dandanas nekom atraktiv- nom silom privlači cvijet evropske inteligencije, da tu vidi pravu genezu razumnog, kulturno-diplomatskog života. Diplomacija i trgovina bijahu temeljnim kamenjem dubro- vačke slobode i veličine. Za razvoj trgovine treba mira, reda i sigurnosti. Toga svega nije bilo u cijelome tijeku dubrovačke republike. U cijelome tijeku dubrovačkog samostalnog života, sve što je pokazivalo nešto snage i jakosti mislilo je, da ima pravo te tlači slabije i nedorasle. Pošto Dubrovnik nije bio to- liko jak, a da bi se miogao nadmetati s moćnim vizantijskim carstvom ili s Mlecima, koji su rapidno rasli pa sa Srbima, koji su udarali na njegove zemlje te sa Neretljanima i Saraćenima, koji su ih pljačkali, s Normanima, koji su prijetili, da će sru- šiti i samu ćesarevinu na Bostoru, a napokon s Osmanlijama, koji su skinuli s Aje Sofije krst i zasadili polumjesec, to se on pri- hvati prve državničke mudrosti : uzme da se nagodi sa susje- dom, koji je mogao da zadade državi teških udaraca. Ovo je Dubrovnik i učinio, ovog se diplomatskog pravila uvijek držao, a baš je ova diplomatska krilatica čuvala i sačuvala dubrovačku slobodu od Vil. do XIX. Dubrovačka diplomacija, to jedino oružje Dubrovčana, kojim su oni raspo- lagali u obilnoj mjeri u svako doba, te kojoj se je mogla sta- viti o bok jedino ona vizantijskog dvora i papinske kurije, iz- nijela je uvijek Dubrovčane iz najljućih kriza i škripaca. Dubrov- da uščuvu svoju slobodu, prosvjetu i trgovinu, tražio je u- vijek da se metne pod zaštitu najmoćnije države u blizini dr- žavnih megja. Ova je svakako morala biti toliko jaka, da je mogla uzeti u dosta sigurnu obranu i zaštitu njegove interese, Dubrovčani nijesu želili, da uz takove uvjete prime štitništvo dotične države i plate za tu zaštitu stalan hodak. Ali uza sve to, Dubrovčani nijesu nikada htjeli da, za ljubav ovome, prekinu zadnju nit sa drugim pa bilo i susjedima. Najmoćnijem plaćati, sa slabijim prijateljevati, bila voditeljica ideja, koja teče kao crvene nit kros cijelu dubro- vačku povijest. * (Nastaviće szteuzmmmmumummššta