atr. 2. i veći dio lagja. Bitka je po danu za vrijeme koje su se njemačke torpednjače više puta us- pješno uplele u kreševo, trajala do devet sati na večer. Pri tome je neprijatelj izgubio brodove »Warspite», »Queen Mari«, jednu oklopljenu kri- žaricu i više razarača. Po noći se s obje strane ogorčeno napadalo s torpednjačama i vodili se bojevi s križarima, kojima su žrtvom pali' ostali neprijateljski brodovi, što je već javljeno. Sam je samcati brod čeonik uništio šest engleških mo- dernih razarača. Svi izvještaji njemačkih borbenih sila, koje su sudjelovale, ustanovljuju, da se neprijatelj iskazao junački. S gubitkom »Frauenloba« mora se konačno računati. Pet se torpednjača nije vratilo. Velik je dio posade spašen. Usprkos vremena, nepovoljna za izvagjanja iz zraka, pomorsk: su lijetala i letači puno do- prinijeli k uspjehu. Službeno se javlja još iz Berlina: Da se unaprijed osujeti k:ivo prikazivanje, ustanovljuje se, da se u bitci pred Skagerakom od 31. maja njemačka ratna mornarica, koja piovi po debe- lom moru, nalazila u boju s cjelokupnom mo- dernom engleškom mornaricom. Na dosadanje obavijesti valja dopuniti, da su po službenom engleškom izvještaju uništeni još ratni križar »Invincible« i oklopljeni križar »Warrior«. Mi smo morali razoriti naš mali križar »El- bing«, koji je u noći na 31. maja, uslijed sudara s drugim njemačkim ratnim brodom, bio jako oštećen, jer se nije mogao više otpremiti. Tor- pednjače su spasile svu posadu, osim zapovjed- nika, dva časnika i 18 momaka, koji su ostali na brodu, da ga razore. Ove je posljednje, kako se javlja iz Holandije, brod za povlačenje do- premio u Ymuiden, te su tu iskrcani. Engleški Admiralitet javlja na 31. maja: Popodne se na pučini jitlandske obale razvila pomorska bitka. Engleški su brodovi, koji su ušli u boj, bili: Mornarica ratnih križara, neko- liko križara i lakih križara, koje su podupirala četiri brza ratna broda. Megju ovim su brodo- vima gubitci teški. Njemačkoj je ratnoj mornarici pomogl> tamno vrijeme. Ova je izbjegla duljoj borbi s našim glavnim ratnim brodovima. Od- mah, kad su se ovi pokazali na poprištu, ne- prijatelj se povratio u luku, no ne prije, nego je od naših ratnih brodova pretrpio velike štete. Potonuli su ratni križari »Queee Mary«, »In- defatigable« i »Invincible«, te križari »Defence« i »Black Prince«; »Warior« je, koji postao ne- sposoban za boj, iza kako ga je druga lagja po- čela za sobom vući, morala posada ostaviti. Da- lje se javlja, da su izgubljeni razarači »Tippe- rary«, »Turbulent«, »Fortune«, »Sparrowlawk« i »Ardeni«. Od šest drugih nije još stigla nika- kova vijest. Nije potonuo nikakov britanski ratni brod laki križar. Gubitci su neprijateljevi ozbiljni. Najmanje je jedan ratni križar uništen, a drugi teško ošte- ćen. Izvvješćuje se, da su naši razarači tokom noći potopili jedan ratni brod. Dva su laka kri- žara, koji su postali nesposobni za boj, po svoj prilici potonuia. Broj se razarača, kojim je ne- prijatelj za borbe raspolagao, nemože točno na- vesti, no bez sumnje je bio velik. »Times« piše: Izgleda da stoji, da je ne- prijatelj engleškoj mornarici nanio ležak udarac, prije nego su engleški ratni brodovi mogli po- seći u bitku. »Daily Mail« kaže : Pa makar kako gorko bilo bezuvjetno priznanje, moramo ipak dopustiti, da smo kod Jatlanda pretrpjeli poraz. Najmo- gućnije je razjašnjenje nesreće, da su podmor- nice ili mine bile najglavnije razarajuće srestvo. Ova se teorija potvrgjuje njemačkom tvrdnjom, da je »Marlberough« pogogjen torpedom. List traži, da se Fischer povrati u admiralitet. »PRAVA CRVENA HRVATSKA« Američko novinstvo posvećuje njemačkoj pomorskoj pobjedi, koja je cijelu zemlju elektri- zirala, više od tri pune strane, te nikako ne po- kušava da umanji strašni udarac, koji je mnane- šen engleškom pomorskom ponosu. Natpisi, koji prelaze preko cijele stranice, glase : Nijemci uni- štuju englešku mornaricu ! — Engleška gubi naj- veću svjetsku pomorsku bitku ! Po prispjelim vijestima računa se, da je poginulo oko 7000 engleških vojnika. Sa ratišta. Balkansko ratište. Na balkanskom ratištu osim patrolskih o- kršaja nije ove sedmice bilo važnijih dogagjaja. Na donjoj Vojuši razbila je naša topnička vatra talijansko odijeljenje. Bugarski izvještaj od 58/6 napominje ne- znatne sukobe izmegju patrola. Bugarsko je top- ništvo dne 3/6 raspršilo dvije neprijateljske kum- panije kod Popova, istočno od Dojr: nskog jezera. Neprijateljski su lelači bacali bezuspješno bombe na grad Dojran. Na Dojranskom jezeru bila je zarcbljena jedna francuska patrola. Talijansko ratište. Početkom ove sedmice Talijanci su stali razvijati žestoke borbe južno od doline Posina i pred našom frontom Monte Cengis-Asiago. Ipak su naše čete napredovale i zauzele mjesto Ce- suna. Dan 3/6 donio nam je 5600 zarobljenika, 78 časnika, 3 topa, 11 strojnih pušaka i 126 ko-' nja. Dne 4/6 zauzela je naša skupina na juriš, Moute Panoccio istočno od Arsiera. Taj je dan. na primorskoj fronti pucalo talijansko topništvo | više nego obično. I u osječku Doberdoba nava- | ljivala su pješačka odijeljenja, ali bez uspjeha. | Dne 5/6 navalila je naša flota hidroplana na že- ljezničke naprave u S. Donna di Piava na Lie- venzi i u Latisani, a flota naših aeroplana na ko- lodvore u Veroni, Ali i Vincenci. Prvih pet dana ovoga mjeseca bilo je zarobljeno preko 9700 Talijanaca, megju kojim 184 časnika. Prekjučer su naše čete nastavile napadaj kod Cesune, jugo- zapadno od Asiaga, te su zauzele Busibollo. Najnovije vijesti javljaju, da su naše čete napredovale na visoravni od Asiaga i da su se učvrslile na Monte Lemeile. Bosansko-hercego- vačka regimenta br. 2 i gradačka reg. br. 27 zau- zele su na juriš Monte Melelta. Broj zarobljenika kroz ovo dana junija dosegao je do 12.400 ljudi, izmegju kojih 215 časnika. . Rusko ratište. Zadnji smo put javili, da su na besarabij- skoj fronti i u Volhyniji započeli žestoki topni- čki bojevi. Počeikom ove sedmice ruska se je vatra povećala osobito na Dnjestru, na donjoj Stypi, sjeverozapadno od Tarnopola i u Volhy- niji. Dne 5/6 počela je odavna očekivana navala ruske južne vojske. Na cijeloj se fronti izmegju Pruta i zavoja Siyra kod Kolky-a raspalila velika bitka. Kod Okna se ogorčeno bori za posjed naših najpre- dnijih položaja. Sjevero-zapadno je od Tarnopola uspjelo neprijatelju, da prolazno na pojedinim točkama prodre u naše jarkove. Protunapadaj ga je opet izbacio. S obje su strane Kozlova (za- padno od Tarnopola) skršene ruske navale pred našim zaprijekama, a kod Novo-Aleksinieca i sje- vero-zapadno od Dubna već u našoj topničkoj vatri. I kod Sapanova i Oiyke su u toku žestoke bitke. Jugoistočno smo od Lucka spucali nepri- jateljskog letača, Ob ovim bojevima bilo je služ- beno javljeno dne 6. ov. mj.: S nepromijenjenom žestinom traju bojevi na sjeveroistoku gotovo na cijeloj fronti, dugoj 350 kilometara. Sjeverno od Okna juče smo nakon teških, veoma promjenlji- vih bojeva povukli svoje čete iz razvaljenih prvih položaja u liniju, koja je pripravljena pet kilo- metara južnije. Kod Jaslowieca je jutros neprijatelj nakon teške aitiljerijske priprave prešao na napadaj, ali je bio posvuda bačen natrag, a mjestimice i ša- kanjem. U isto vrijeme skršio se jaki ruski na- padaj pod vatrom naših topova zapadno od Trem- bowle. Zapadno i sjeverozapadno od Tarnopola takogjer se je vodila ogorčena borba, nu gdje god je neprijatelj bio postigao mimohodno po- godnost, opet je bio smjesta natrag bačen. Pred frontom jednog našeg bataljuna ima 350 ruskih lješina. Ni kod Sapanowa nijesu mnogobrojni neprijateljevi napadaji doveli do nikakva osobitog | posljetka. Izmegju Mlynowa na Ikvi i u prostoru za- padno od Olyke, gdje se Rusi neprestano poja- čavaju, i sada se kao i dosada hrve ogorčeno. Dne 7. o. mj.: Naše borbene sile, koje se bore u Wolhyniji i na gornjoj Putilovki, a na koje su napale veoma nadmoćnije sile, bile su povučene u prostor Lucka. Kretanje se izvršilo bez osobita smetanja sa strane neprijateljeve. Na svim ostalim mjestima čitave sjevero-istočne fronte Rusi su bili krvavo odbijeni, kao sjeverno- zapadno od Rafalowke, na donjem Styru, kod Berestrana, na potoku Korminu, kod Sapanowa, na gornjoj Strypi, kod Jaslowieca, na Dnjestru i na besarabskoj granici. Jedna od naših divizija sjeverno-zapadno od Tarnopola je odbila na je- dnom mjestu dva, a na drugom mjestu sedam napadaja. Neprijatelj je preirpio veoma teške gu- bitke i u prostoru Okne i Dobroumuca, gdje su njegove jurišne kolone često puta i šakanjem natrag bačene. Zapadno ratište. Na zapadnom ratištu vodili su se bojevi na raznim mjestima one fronte. Kod Yperna Englezi su pretrpili teške krvave gubitke. Bilo je zarob- ljeno nekoliko stotina Francuza u raznim okrša- jima. Sve su francuske protunavale bile odbijene, uz teške njihove gubitke, a osobito na zapadnoj obali Maase. Oklopljena tvrgjava Vaux pala je u njemačke ruke sa svim svojim dijelovima. Tu je zarobljeno preko 700 neranjenih Francuza, a o- tet velik broj topova i drugog ratnog plijena. Borbe na obje strane Maase traju i dalje sa ne- umanjenom žestinom. Tursko ratište. | na kavkaškoj i na egipatskoj fronti došlo je do raznih okršaja. Na iračkoj fronti nije bilo dogogjaja od važnosti na desnom i lijevom kri- lu, a u centrumu su Turske sile protjerale ne- prijatelja prama istoku. Tu su Turci zaplijenili silu oružja i 200 sanduka pješačke municije. Razne vijesti. Radostan dogagjaj u našem vladarskom domu. Našem prijestolonasljedničkom paru, nad- vojvodi Karlu Franu Josipu i supruzi mu nad- vojvotkinji Ziti rodilo se dne 31. maja četvrto dijete. Novorogjeni princ je drugo dijete, koje im se rodilo za vrijeme rata. Engleški ministar rata lord Kitchener poginuo. Iz Londona se javlja: Vrhovni zapovjednik engleške mornarice javlja, da mora na svoju ve- liku žalost izvjestiti, da je ratni brod »Hampshi- re«, koji je s lorđom Kitchenerom i njegovim stožerom nalazio se na putu u Rusiju, potopljen prošle noći zapadno od Orkneyskog otočja imi- nom ili torpedom. More je bilo veoma burno. Premda su smjesta poduzeti svi mogući koraci, da se brzo pomogne, ima malo nađe da će se ko živ spasiti. Službeno se saopćnje : Kitschener se je na poziv ruskoga cara i po nalogu britske vlade nalazio na putu u Rusiju, da raspravi važ- na vojnička i financijalna pitanja. — Smrt lorda Kitschenera izazvala je veliku senzaciju u keu- govima Citya, ali nije osobito utjecala na bursu. Reuterov ured javlja: Lord Kitschener imao je Br. 581. uza sebe samo stožer, koji mu je bio osobno pridijeljen, kao i jednoga činovnika izvanjskoga ureda i dva zastupnika municionoga ministar- stva, koji su se s njima nalazili na palubi rat- noga broda »Hampshire«. »Handelsblad« javlja iz Londona : Vijest o pogibiji lorda Kitchenera učinila je porazan do- jam. Neopisiva je bila senzacija u klubovima, Eugleške novine smatraju Kitchenerovu sm:t kao narodnu katastrofu. Drugi list javlja iz Londona : Vijest o propasti ratnog broda »Hampshirea« narod je pogodila kao grom. Nasljednik Kitchenera. »Nieuwe Rotterdamsche Courant« dobiva vijest iz Londona, da se sir William Robertson općenito spominje kao Kitchenerov nasljednik, a govori se i o lorđu Derbyu. Engleški gubitci u pomorskoj bitci Megju časnicima, koji su poginuli u po- morskoj bitci, nalaze se kontreadmirali Horace, Hood i sir Arbuthnot. Po popisu o gubitcima što ga izdaje en- gleški admiralitet, poginula su 333 časnika, a 24 su ranjena. Svi su časnici zaglavili u posadama ovih brodova: »Indefatigable«, »Defence«, »Black Prince«, »Tiperary«, »Turbulent«, »Nomad«, »Ne- stor«, a još se za 227 časnika veli, da su mrtvi ili da se za njih ne zna. Preporuča se svakome vrlo korišno ratno osiguranje. Upute i razjašnjenja usmeno i pismeno najpri- pravnije daje Poslovnica u Dubrovniku, (»Gun- dulićeva« Poljana). Domaće vijesti. Hrvatski sabor. Službene »Narodne Novine« objavljuju, da je kraljevskim reskriptom hrvatski sabor opet sazvan za 14. ovog mjeseca. Raspust općine zadarske. Napo- kon je i vijeće općine zadarske, jedine talijanaške kule u Dalmaciji, bilo raspušteno početkom ovog mjeseca. Upraviteljem općine bio je imenovan ć. k. dvorski savjetnik g. Mato Škarić. Dr. Tugomir Alaupović pred su- dom. Kako smo već javili, vodila se je u Sa- rajevu nekoliko dana sudbena rasprava protiv biv- šeg ravnatelja tuzlanske gimnazije, suspendiranog vladina savjetnika g. dra. Tugomira Alaupovića, radi zloporabe uredovne vlasti i zločina krive prisege. U subotu je izrečena osuda, kojom se dr. Alaupović riješava od optužbe. Državni je odvjetnik uložio ništovnu žaobu. U. sustrijska ratna lutrija. Pri- mamo od ć. k. dalm. Namjesništva: Pod protek- toratom grofice Alice Harrach-Hardegg, kneginje Marije Adam Ljubomirske, markize Krescencije pl. Pallavicini i gospogje načelnikovice Berte Weiskirchner, priregjuje odbor za ratnu lutriju iznova jednu lutriju u korist udova i siročadi palih junaka kao i pribjeglica iz južnih krajeva monarhije. Prva se je lutrija zaključila sa van- redno lijepim čistim dobitkom od 125.000 kruna. Iznos srećaka ostaje isti, to jest 10 para za ko- mad, dok se ovaj put dobitci povisuju na 50,000 kruna, i to prva 3 dobitka prvi u iznosu od 10.000 i dva po 5000 kruna isplaćuju se na zahtjev u novcu. Očekivat je i u našoj pokrajini življe zau- zimanje za ovu lutriju, čiji čisti prihod ide dje- lomice i na korist sinova ove zemlje. Privatni poljski paketni promet sad je pripušten takogjer i u poštanskom sao- braćaju sa poljskim poštanskim uredima br. 55 i 76. Naprotiv taj je promet u saobraćaju sa i Gjura Buća spasi Dubrovnik od agresivnih namjera Kara Mu- stafe. Ova besmrtna stranica sukoba s Visokom Portom u po- vijesti d.:brovačke diplomacije uz obnovu višegradskog ugovora & ćesaroia Leopoldom I. i odnesene pobjede na karlovačkom i požarevackom kongresu sačinjavaju labugji pijev dubrovačke megjunarodne državničke radnje. Prva doba dili se u tri glave: a) Od višegredskog ugovora do pada Carigrada u osman- lijske ruke (1358-1453). Pad Carigrada bijaše preduzrokom poznije sjajne književ- nosti u Dubrovniku. Grčki učenjaci i učitelji, na bijegu u ltaliju, nagjoše prijateljski doček u gostoljubivom Dubrovniku i za za- hvalu baciše sjeme humanističkog preporoda u ploduu dubro- vačku oazu, koje probuja svom silom tropske vegetacije. ) Od pada Carigrada do španjolsko. papinsko letačkog saveza proti Turcima, nazvanog »Sveta Liga« (od 1453-1570). Dubrovčani su nastojali, da, za izgubljene otoke : Korčulu, Hvar i Brač (1417), dobiju, pomoću turskog sultana, bosanskoga i despota Brankovića, Trebinje, Klobuk, župu Dračevicu, Hercegnovi i Risan. Ali željeno ne postigoše pa se hercegnov- skim mirom (1454) sa Stjepanom Vukčićem odrekoše za vazda proširenja granice. Sveta Liga, ovjenčana velikom kod Lepanta, zajamči Dubrovniku neutralnost. Ovim se po prvi put u megjunarodnom diplomatskom radu prizna du- brovačka autonomija. U ovoj znamenitoj perijodi spasi papa Pije = V. dubrovačku republiku od mletačke pohlepe, koja se već kaže od 1358 pa sve do pada Mleteka 1797. Ovaj povijesni razmak kaže vrhunac dubrovačke djelatnosti na polju trgovine i pomor- skog saobraćaja. Velika pomorsko-trgovačka djelatnost u Dubrov- niku namaknu veliko bogastvo; ovo zajedno sa političkom slo- bodom učini, da je u Dubrovniku sve većma rasla težnja za zna- njem, kaže Vodnik, i potreba viših nauka, pa je Dubrovnik po- stao najpogodnijim središtem našega humanizma, a iza tega i kolijevkom hrvatske renesansne poezije. Počinje prvi perijod du- brovačke književnosti. Y) Od Svete Lige do laslovske bune (1570-1602). Republika nastoji svim silama, da na Sredozemnom moru održi trgovačko-pomorsku utakmicu osobito sa Francuzima pa onda sa Englezima, i Holangjanima. Ali teški sukobi s Portom pa s Mlecima, što je kulminiralo u mletačkoj okupaciji pobunje- nog Lastova pa vlasteoska zavjera u planovima Savojskog kneza kažu predznakove dubrovačke političke dekađense. Godiue 1588 rodi se Gjivo Frana Gundulića i zaključi se prvi perijod dubro- vačke književnosti. Suton ovoga stoljeća kao i cijelo XVII. sto- ljeće označuje zenit duševnoga razvijanja dubrovačke republike, Drugi se period dubrovačke književnosti zaključuje dok treći kaže dubrovački književni rad u XVIII. stoljeću. Druga doba ide u dvije glave: i a) Od lastovske bune do požarevačkog kongresa (1602+1718), Arhitektonske crte građa Dubrovnika u mnogočem silno iz- mijeni veliki potres 1667, Ovaj odnese snagu dubrovačke repu- blike, a to izvede silne promjene i u crtama socijalne fiziono- mije grada Dubrovnika. U ovu glavu spadaju tri znamenita uz- leta dubrovačkog političkog duha, a to je sukob s Portom i smrt velikog rodoljuba Nikolice Bunića (Bone) (1678), obnova više- gradskog ugovora (1684) i odnesena diplomatska pobjeda nad Mlečanima u požarevačkom kongresu (1718), Ovo je labugii pi- jev dubrovačke diplomacije. 8) Od požarevačkog kongresa do pada dubrovačke repu- blike (1718-1808). Republika sve više opada. Anarhično stanje u republici jasno se izvija iz radikalne promjene ustava god. 1763. Instinkt života održa još republiku u sukobima s Rusijom (1775), s fran- cuskom: kraljevinom (1786) i kraljevinom obiju Sićilija (1789). Kad ciklonički valovi francuskog prevrata zapljuskaše i preko mirnih granica dubrovačkog teritorija nestade republike sv. Via- ha (1808). K ovoj diobi dubrovačke povjesnice poslije sagragjenja Du- brovnika spada svakako i ona te gleda historiju dubrovačkog teritorija do osnovanja Dubrcvnika. Ovo prastaro doba u histo- riji naše republike ; . A Dubrovački teritorij do osnovanja, Dubrovnika dijeli se u tri (glave: a) Priroda zemljišta i njezin uticaj na historiju, #) ilirsko-feničko-helenska doba i Y) rimska doba i seoba naroda. e suz f