PRAVA CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8. | NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12, KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN | ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU. »Za istinu, pravo i slobodu“. = Ovo je deviza katoličkog Centruma u Njemačkoj. Ova je iri velika ideala zastu- pao svom energijom svoga uma i volje je- dan od glavnih organizatora i duša mladog onamošnjeg katol. pokreta, Hermann pl. Mallinckrodt, te je odlučno zahtijevao od svojih političkih drugova, da budu vitezovi u pravom smislu riječi. Svaki je katolički zastupnik, član Cen- truma, morao da se strogo drži ovih na- čela koli u javnom toli u privatnom živo- tu. I najmanji prekršaj strogo se je kaznio. Ovaj pečat moralne strogosti i discipline utisnut je još i danas ketoličkoj stranci u Njemačkoj, te je čini nepobjedivom kulom i stiče joj ugleda i kod najljućih neprijatelja. Prije mnogo godina dogodi se jedno- me od najsjajnijih govornika Centruma neka nemoralna nezgoda. Svijet bi to bio lako oprostio mladome zastupniku, ali Centrum nije tako radio. Dotični je zastupnik bio prisiljen, da predade demisiju, a njegovi izbornici, da pokažu svoju afirmaciju mo- ralnih načela, mjesto njega poslaše u sa- bor kao zastupnika jednog svećenika. Ovaj tipični dogagjaj najbolje nam po- kazuje, kakav duh mora da vlada u dobro organizovanoj stranci, ako hoće, da se o- drži poput dobro oružane vojske i pred jačim neprijateljem. ,Da bi najkršćanskija i najbolja naša dalmatinska pravaška stranka — riječi su jednog vrijednog našeg sociologa — bila prije učinila neke amputacije, pa da bi i danas odbacila neke liberalne šarenjake, mogla bi postati iza rata ne samo idealno već i u djelovanju hrvatski Centrum, te dati narodu jedinstvo, moralnu i ekonomsku veličinu i slobodu.« I da nas ne bi tko krivo shvatio, od- mah nastavljamo: Ta centrumaška stranka tako moralno stroga nije ipak, kako bi se dalo misliti, jedna čisto religijozna stranka. Ta je katolička institucija političko tijelo na o- PODLISTAK. Na prikaz: Primili smo sa zahvalnošću : Franjevački Samostan u Dubrovačkoj Rijeci. Povjesno+opisni prikaz. Napisao i svojoj provinciji posvetio O. Frano Jurić, franjevac. Str. 126 sa 6 posebnih fotografskih snimaka. Cijena 1:80 Kr. Nabavlja se kod auktora u Dubrovniku i kod Franj. Samostana u Dubr. Rijeci. Franjevački red najvećma se priljubio uz srce hrvatskoga naroda i to ne samo po Bosni i Hercegovini, već i po Hrvatsko; i Slavoniji, kao i po Istri i Dalmaciji. U svakom samostanu usre- dotočena je povijest onog kraja, i zato nam svaki samostan znade da priča vedre i vesele dane onog dijela naroda, a isto tako da nam prevrće tužne i žalosne stranice zgoda i nezgoda dotičnog predjela. U ukusno opremljenoj knjizi pod gornjim naslovom leži pred nama povjesno-opisni prikaz franjevačkog samostana u romantičnoj Rijeci Du- brovačkoj. To je jedan izmegju starijih franje- vačkih samostana u našoj pokrajini, a njegova povijest usko je SUV sa zgodema i nezgo- dama dubrovačke republike, Svestrani ovakav prikaz zaslužuje opću pa- žnju i svake je pohvale dostojan, Zgodno je . umetnuto prvo poglavlje ovog djela, gdje nam . je letimice prikazan razvoj i sadanje stanje pro- vincije sv. Jerolima u Dalmaciji, opći pregled njezinih samostana kao i život i rad njezinih ARA LmJO IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI- ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU U DUBROVNIKU, (7. JUNA 1916. branu interesa katoličkih Nijemaca u carstvu. Nije Centrum samo za to, da brani religijozna ili crkvena pitanja, već je to u kršćanskom smislu pučko-po litičko-ekonom- ska socijalna ustavna stranka; to je stranka rada i reforma, stranka braniteljica slobode, osnovana kao politička stranka na obranu crkvenih prava, na obranu političke slobo- de, a za napredak ekonomskih interesa njemačkog naroda, a katoličkih Nijemaca napose. Dok su se liberalne stranke mijenjale i propadale, dotle je socijalna demokracija mnogo napredovala. Liberalne pak stranke čim dogju na vrhunac, tim su i srušene. To se je obistinilo na liberalnim strankama i u Njemačkoj i u Francuskoj i u Italiji. Netom su dobile hegemoniju u svoje ruke, upale su u onaj grob, što su ga priprav- ljale katoličkoj Crkvi. I kod nas u Dalmaciji narodna libe- ralna stranka iščezava iz života te ostavlja budućnost dvjema četama, od kojih će po- bijediti ona, koja bude bolje organizovana: ili kršćansko-socijalna ili radikalna, ili crna ili crvena! Ove lijepe i zgodne refleksije našeg mladog socijologa stavljamo na srce i vo- gjama naše pravaške stranke, kao i člano- vima »Odbora za megjustranački sporazum«, neka se u svom radu strogo drže ovih ve- likih idealnih načela: Za istinu, pravo i slobodu našeg milog a mukotrpnog hrvat- skog naroda. Talijani i južni Slaveni. U »Neue Ziirichen Zeitung« piše jedan Sr- bin o odnosu Italije prema južnim Slavenima. Talijani bi bili prištedili čitavi jad i čemer, da su pravodobno zaposjeli brdske klance u Arba- niji i na taj način osjegurali legja srpskoj vojsci, što se povlačila iz Srbije. To za cijelo ne bi bilo mnogo, što bi se zahtjevalo od talijanske vlade. Jer svakako sve to ne bi stojalo više ljudskoga i ratnog materijala, nego što ga sada Italija tre- ba braneći Valonu. U tom slučaju izdržali bi se i Lovćen i Crna Gora. Jer kralj se je crnogorski mogao održati samo pobjedonosnom Srbijom. redovnika. — Tu nam je pisac spomenuo i još živuće redovnike, pregaoce na književnomi polju. To je inače delikatno pitanje sretno riješeno time, da su tek naprosto navedena samo njihova djela, bez ikakvog animoziteta i subjektivnosti. U četinaest ostalih poglavlja prikazuje nam se samostan u Rijeci sa svakog gledišta. Bogati njegov historijat zasijeca u sva znamenitija pi- tanja dubrovačke republike kao odnošaj Dubrov- nika sa Bosnom, Sv. Jakov Marhijski u dubro- vačkoj republici, potres 1667, pad republike, po- punjenje Gundulićeva »Osmana« od O, Ambroza Markovića. Pisac se je pomno i marljivo služio raznim pomoćnim izvorima, a osobito rukopisima iz bo- gate riznice, biblioteke Male Braće u Dubrovniku. Razne priče i legende, što se zgodimice spomi- nju, iznesene su naprosto kao pučke predaje, — Nećemo stoga da stavljamo svaku na strogo kri- tičnu tezulju, pripuštamo to stručnijim perima, a mi odobravamo samo ovu lijepu namisao, da nam je iznesena cijelokupna povijest jednog sa- mostana. Sigurno je, da će ovo djelo potaknuti još kojeg redovnika, da sustavno i svestrano obradi historijat kojeg drugog samostana, a tim će se obraditi i povijest dotičnog mjesta, kaošto smo uvjereni, da je mladog pisca potaknulo na ovaj rad djelo Dr. Jelenića »Kultura i Bosanski Fra- njevci«. O. Jurić pokazao je i mara i dara do sada omanjim povjesničkim radnjama po dubrovačkim Ali Italija je poslala radje Srbiji junačke pjesme g. D'Annunzia i beskonačne melankonične izvje- štaje fantazije g. Arnolda Fraccarollia, nego li junačke topove i mašinske puške g. Cadorne, Megjutim, pogrješka ove kramarske talijanske politike nije samo u tome promašila pravi čas da obrani Srbiju. Prava krivnja leži u talijanskom političkom programu. Želja imati u rukama Ja- dran za sebe, svakako je ideal, koji je dostojan jedne velike države. Ali što su krivi južni Slaveni, što i oni ima- du u svojim rukama baš tako dugu obalu uz Jadransko more, kao i Talijani. I oni hoće da žive, njihovo pravo na ekzinstenciju nije ni ma- nje ni slabije od onog Talijana. Da ih to pravo na egzistenciju potiče na najveću otpornost, to je posve prirodno. Oni se biju za svoju rogjenu grudu. Da vole ostati pod Austrijom a ne potpasti Italiji, takogjer im se ne može zamjeriti. Slovenci se nalaze na primjer 500 godina pod Austrijom, pa su unatoč toga dosegli rijetku civilizaciju. Oni stoje u tom pogledu na četvrtom ili pak na trećem mjestu megju ono desetak austrijskih na- rodnosti. Njihova braća u ltaliji (Op. ur. U tali- lijanskoj Furianiji obitava oko 120.000 Slovena- ca), zaostala su, pa nemaju ni nužnih škola. Ka- ko da se onda neće Slovenci opirati talijanskom imperijalizmu. U istom odnosu prema Italiji na- laze se i austrijski Srbi i Hrvati u Dalmaciji. A od ovih narodnosti sastoje se čete uz talijansku gra- nicu, Južni se Slaveni biju protiv Talijana kao lavovi. U isti čas morali bi da budu najbolji njihovi prijatelji !? Položaj na ruskom bojištu. Major Hueber od 12. ov. mj. piše: Sadanja ruska ofensiva može se jedino sravniti sa prošlo- godišnjom proljetnom, koja je dovela do karpat- ske bitke. Na razvijenoj navalnoj snazi nadma- šuje sadanja ofensiva našeg sjevero-istočnog pro- tivnika njegovu prošlogodišnju ofensivu u Kar- patima. Tada je bila cjelokupna fronta neprija- telja za mnogo stotina kilometara dulja no da- nas. Tada nije bio u položaju, da tako veliki postotak svoje cjelokupne bojne sile baci na kar- patski odsjek, kakav mu je moguć sada protiv naših položaja od Rafalovke do Bojana. Bilo bi začudno, kcda ne bi uspjelo ruskoj premoći ov- dje ili ondje protiv neproporcionalno slabijoj u obrani nalazećoj se austro-ugarskoj vojsci, koja mora da sama parira čitavi navalni udarac, izvoj- štiti i po koji uspjeh. časopisima, a sad nam se evo prestavio sa ove- ćim povjesnim djelom. Nadamo, da na započetoj stazi neće sustati, već da će pun volje za radom i dalje nastaviti svoje proučavanje i opet nas obdariti novim svojim radnjama. Ovo djelce od srca pozdravljamo, a mladom piscu čestitamo. 46. »Prosvjetom k Slobodi«. M. pl. Sociol. Hrvat. kršćansko-demokratska knjižica br, 9. Ri- jeka 1916. Tiskara »Miriam«. Str. 40, Cijena 50 para. Naručbe prima Josip Felicinović, Zadar. U ovoj maloj brošurici veoma su vješto obra- glena tri aktuelna pitanja: »/seljivanje«, »Na- trag k zemlji« (poljodjelsko pitanje) i »Školsko pitanje«, te duboko proučen odnošaj ovih pro- blema sa vjerom, moralom, te socijalnom i na- rodnom stranom. Rijetko je naći ova tri pitanja tako kratko a tako temeljito prikazana. Ova pre- davanja našeg mladog socijologa, pl. Sociola, najtoplije preporučamo. M. pl. Sociol: U borbu! Nova Njemačka. Uvod napisao pravnik A. Meznarić, Str. 94. Ci- jena 1:20 kr. Naručuje se kod g. Josipa Felici- nović — Zadar. Tko želi, da se upozna sa radom i prili- kama njemačkih katolika i sa njihovim velika- mima Malinckridtom osnovateljem »Centruma« i sa glasovitim Windthorstom, koji je pobijedio željeznog kancelara Bismarcka i organizirao ka- tolike u »Volksverein«, taj neka samo posegne za ovom brošuricom, a uvjereni smo, da je neće ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF NEPRIMAJU SE ALLENA DSS PUSA SPLAV, SSS IŠ DJS ASA al CaNJNJS SANS ANŠSS SAŠE aNJ SSSRA ŠANSA S ANE G E aSNESSŠLŠNA LN SSL ASSR AE DN GSS DO Vrijednost i dalekosežnost polučenog : rus- kog uspjeha kod Lucka, kako već rekoh, ostaje problematična, dok navalnika ne posluži sreća, da nas kod Kolkia i sjevero-istočno od ovog mjesta daleko ne potisne, Rusi su mjegjutim u subotu i u nedjelju pokušali snažno, da koli u u kraju od Kulihovce (sjevero-istočno od Kolkia), kao i kod Kolkia, da progju Stir. Oni su svag- dje natrag bačeni. Kod Lucka nije neprijatelju pošlo za. ru- kom, da u posljednja dva dana dalje napreduje. Time su na cijelom prostoru sjeverno od Aleksinca zaustavljene neprijateljske navale. Naprotiv tome uspjelo je neprijatelju, da na južnom dijelu rijeke pregje Striju i da se u- stali u Bučacu. Jednako iz Bučača poduzeta na- vala u pravcu sjevero-zapadnom slomljena je na otporu naših branitelja. Dalje gore uz rijeku, preko Višnjolovačka u Kozlov i sjevero-istočno u pravcu prema Alek- sincu, jednako kao i na Skvi ostali su svi polo- žaji u našim rukama. Na lijevom krilu našeg besarabskog odsječ- ka morale su se naše čete nešto natrag povući. Naša će fronta po svoj prilici sada teći iz pro- stora istočno od Zaleščika prema Topourucu. U već desetdnevnim navalnim bojevima po- lučili su Rusi na terenu u prostoru kod Lucka, kod -Bučača i u sjevero-istočnom kutu Bukovine. Ove su lokalitete megjusobno odvojene, a megju njima .se nalaze široki odsjeci, na kojima su se ruske navale sasvim izjalovile. Njihovi uspjesi prema ovome nijesu jedinstveni, jer im manjkaju zatvoreni priključci. Iz ovih razloga ne može se sa ruske strane polučenim prednostima, koje su postignute uz teške žrtve, opripisati ozbiljnija i veća odluka. Ove prednosti ne imadu takove ve- ličine, da bi kroz njih ratni položaj, onaj koji je bio prije ofensive, dobio u strateškom pogledu drugo lice. Demisija talijanske vlade. Talijanska je komora u subotu u prisustvu 450 zastupnika počela raspravu o proračunskom provizoriju. Ministar predsjednik Salandra je dao izjavu o megjunarodnom i vojnom položaju, upozoru- jući na direktive o megjunarodnoj politici, što ih je Sonnino iznio u zadnjoj sesiji, te reče, da su direktive nepromijenjene. Ministar predsjednik je naglasio solidarnost sa saveznicima, koja se uvi- jek usavršuje te dodade: »Snažna ofenziva ne, odložiti, a da je do kraja ne pročita. U ovih pet raznih predavanja, koje je zanosni pisac držao omladini, mnogo se aludira i na naše vjersko- političke prilike, pak to čini knjigu još zanimi- vijom. Naša inteligencija i učeća omladina ire- balo bi napose da se upozna sa gigantskom borbom »Kulturkampfa« i da se ugleda u prave značajnike : vogje katolika u Njemačkoj. Uzgoj maslina na istočnim obalama ja- dranskog mora. Napisao M. Marčić, c. k. učitelj poljod. u Korčuli. Izdao »Zadružni Savez« u Spljetu, 1915. Cijena K 1:20. Vrlo zgodna knjiga za maše krajeve, gdje se je maslina gojila od davnih vremena, a gdje se u novije doba sve to više zapušta, i mi se zadovoljavamo uvozom raznih surogata i manu- fakturnih ulja — za skupe novce, — na sve to veću i materijalnu i zdravstvenu štetu. U nekoliko poglavlja prikazani su najzgodniji načini, kako bi se naši maslinjaci mogli mrnine uredit i racijonalno gojiti. Upute za vogjenje knjiga po saveznom sistemu. Napisao M. Z. Mratović, Izdao »Zadružni Savez« u Spljetu, 1915. Cijena PDA Praktične upute sa formularima. Floristična izučavanja u istočnim kra!o> vima Istre. (//, Učka Gora i njezina dolina.) Napisao Drag. Hirc, Preštampano iz »Rada« Jugosl. akađemije znan. i umjetnosti. um