PRAVA

CRVENA HRVATSKA

 

CIJENA JE LISTU SA DONASANJEM U KUĆU ILI S POŠTOM NA GODINU K 8. |
NA POILI ČETVRT GODINE SURAZMJERNO; ZA INOZEMSTVO GODIŠNJE K. 12,
KO NE VRATILIST KAD MU PREDPLATA MINE, SMATRA SE DA JE PREDBROJEN
| ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. — PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.

 

»Za istinu, pravo i slobodu“.

= Ovo je deviza katoličkog Centruma u
Njemačkoj. Ova je iri velika ideala zastu-
pao svom energijom svoga uma i volje je-
dan od glavnih organizatora i duša mladog
onamošnjeg katol. pokreta, Hermann pl.
Mallinckrodt, te je odlučno zahtijevao od
svojih političkih drugova, da budu vitezovi
u pravom smislu riječi.

Svaki je katolički zastupnik, član Cen-
truma, morao da se strogo drži ovih na-
čela koli u javnom toli u privatnom živo-
tu. I najmanji prekršaj strogo se je kaznio.
Ovaj pečat moralne strogosti i discipline
utisnut je još i danas ketoličkoj stranci u
Njemačkoj, te je čini nepobjedivom kulom
i stiče joj ugleda i kod najljućih neprijatelja.

Prije mnogo godina dogodi se jedno-
me od najsjajnijih govornika Centruma neka
nemoralna nezgoda. Svijet bi to bio lako
oprostio mladome zastupniku, ali Centrum
nije tako radio. Dotični je zastupnik bio
prisiljen, da predade demisiju, a njegovi
izbornici, da pokažu svoju afirmaciju mo-
ralnih načela, mjesto njega poslaše u sa-
bor kao zastupnika jednog svećenika.

Ovaj tipični dogagjaj najbolje nam po-
kazuje, kakav duh mora da vlada u dobro
organizovanoj stranci, ako hoće, da se o-
drži poput dobro oružane vojske i pred
jačim neprijateljem.

,Da bi najkršćanskija i najbolja naša
dalmatinska pravaška stranka — riječi su
jednog vrijednog našeg sociologa — bila
prije učinila neke amputacije, pa da bi i
danas odbacila neke liberalne šarenjake,
mogla bi postati iza rata ne samo idealno
već i u djelovanju hrvatski Centrum, te dati
narodu jedinstvo, moralnu i ekonomsku
veličinu i slobodu.«

I da nas ne bi tko krivo shvatio, od-
mah nastavljamo: Ta centrumaška stranka
tako moralno stroga nije ipak, kako bi se
dalo misliti, jedna čisto religijozna stranka.
Ta je katolička institucija političko tijelo na o-

PODLISTAK.

Na prikaz: Primili smo sa zahvalnošću :

Franjevački Samostan u Dubrovačkoj
Rijeci. Povjesno+opisni prikaz. Napisao i svojoj
provinciji posvetio O. Frano Jurić, franjevac. Str.
126 sa 6 posebnih fotografskih snimaka. Cijena
1:80 Kr. Nabavlja se kod auktora u Dubrovniku
i kod Franj. Samostana u Dubr. Rijeci.

Franjevački red najvećma se priljubio uz
srce hrvatskoga naroda i to ne samo po Bosni
i Hercegovini, već i po Hrvatsko; i Slavoniji, kao
i po Istri i Dalmaciji. U svakom samostanu usre-
dotočena je povijest onog kraja, i zato nam svaki
samostan znade da priča vedre i vesele dane
onog dijela naroda, a isto tako da nam prevrće
tužne i žalosne stranice zgoda i nezgoda dotičnog
predjela.

U ukusno opremljenoj knjizi pod gornjim
naslovom leži pred nama povjesno-opisni prikaz
franjevačkog samostana u romantičnoj Rijeci Du-
brovačkoj. To je jedan izmegju starijih franje-
vačkih samostana u našoj pokrajini, a njegova
povijest usko je SUV sa zgodema i nezgo-
dama dubrovačke republike,

Svestrani ovakav prikaz zaslužuje opću pa-
žnju i svake je pohvale dostojan, Zgodno je
. umetnuto prvo poglavlje ovog djela, gdje nam
. je letimice prikazan razvoj i sadanje stanje pro-
vincije sv. Jerolima u Dalmaciji, opći pregled
njezinih samostana kao i život i rad njezinih

 

 

ARA LmJO

 

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ STOJI 20 PARA.

PRETPLATA I OGLASI SALJU SE ADMINISTRACIJI, A PISMA | DOPISI UREDNI-

ŠTVU. — ZA ZAHVALE I PRIOPĆENA PLAĆA SE 50 PARA PO PETIT RETKU

U DUBROVNIKU, (7. JUNA 1916.

branu interesa katoličkih Nijemaca u carstvu.

Nije Centrum samo za to, da brani
religijozna ili crkvena pitanja, već je to u
kršćanskom smislu pučko-po litičko-ekonom-
ska socijalna ustavna stranka; to je stranka
rada i reforma, stranka braniteljica slobode,
osnovana kao politička stranka na obranu
crkvenih prava, na obranu političke slobo-
de, a za napredak ekonomskih interesa
njemačkog naroda, a katoličkih Nijemaca
napose.

Dok su se liberalne stranke mijenjale
i propadale, dotle je socijalna demokracija
mnogo napredovala. Liberalne pak stranke
čim dogju na vrhunac, tim su i srušene.
To se je obistinilo na liberalnim strankama
i u Njemačkoj i u Francuskoj i u Italiji.
Netom su dobile hegemoniju u svoje ruke,
upale su u onaj grob, što su ga priprav-
ljale katoličkoj Crkvi.

I kod nas u Dalmaciji narodna libe-
ralna stranka iščezava iz života te ostavlja
budućnost dvjema četama, od kojih će po-
bijediti ona, koja bude bolje organizovana:
ili kršćansko-socijalna ili radikalna, ili crna
ili crvena!

Ove lijepe i zgodne refleksije našeg
mladog socijologa stavljamo na srce i vo-
gjama naše pravaške stranke, kao i člano-
vima »Odbora za megjustranački sporazum«,
neka se u svom radu strogo drže ovih ve-
likih idealnih načela: Za istinu, pravo i
slobodu našeg milog a mukotrpnog hrvat-
skog naroda.

 

Talijani i južni Slaveni.

U »Neue Ziirichen Zeitung« piše jedan Sr-
bin o odnosu Italije prema južnim Slavenima.
Talijani bi bili prištedili čitavi jad i čemer, da
su pravodobno zaposjeli brdske klance u Arba-
niji i na taj način osjegurali legja srpskoj vojsci,
što se povlačila iz Srbije. To za cijelo ne bi bilo
mnogo, što bi se zahtjevalo od talijanske vlade.
Jer svakako sve to ne bi stojalo više ljudskoga
i ratnog materijala, nego što ga sada Italija tre-
ba braneći Valonu. U tom slučaju izdržali bi se
i Lovćen i Crna Gora. Jer kralj se je crnogorski
mogao održati samo pobjedonosnom Srbijom.

redovnika. — Tu nam je pisac spomenuo i još
živuće redovnike, pregaoce na književnomi polju.
To je inače delikatno pitanje sretno riješeno
time, da su tek naprosto navedena samo njihova
djela, bez ikakvog animoziteta i subjektivnosti.

U četinaest ostalih poglavlja prikazuje nam
se samostan u Rijeci sa svakog gledišta. Bogati
njegov historijat zasijeca u sva znamenitija pi-
tanja dubrovačke republike kao odnošaj Dubrov-
nika sa Bosnom, Sv. Jakov Marhijski u dubro-
vačkoj republici, potres 1667, pad republike, po-
punjenje Gundulićeva »Osmana« od O, Ambroza
Markovića.

Pisac se je pomno i marljivo služio raznim
pomoćnim izvorima, a osobito rukopisima iz bo-
gate riznice, biblioteke Male Braće u Dubrovniku.
Razne priče i legende, što se zgodimice spomi-
nju, iznesene su naprosto kao pučke predaje, —
Nećemo stoga da stavljamo svaku na strogo kri-
tičnu tezulju, pripuštamo to stručnijim perima,
a mi odobravamo samo ovu lijepu namisao, da
nam je iznesena cijelokupna povijest jednog sa-
mostana.

Sigurno je, da će ovo djelo potaknuti još
kojeg redovnika, da sustavno i svestrano obradi
historijat kojeg drugog samostana, a tim će se
obraditi i povijest dotičnog mjesta, kaošto smo
uvjereni, da je mladog pisca potaknulo na ovaj
rad djelo Dr. Jelenića »Kultura i Bosanski Fra-
njevci«.

O. Jurić pokazao je i mara i dara do sada
omanjim povjesničkim radnjama po dubrovačkim

 

 

Ali Italija je poslala radje Srbiji junačke pjesme
g. D'Annunzia i beskonačne melankonične izvje-
štaje fantazije g. Arnolda Fraccarollia, nego li
junačke topove i mašinske puške g. Cadorne,
Megjutim, pogrješka ove kramarske talijanske
politike nije samo u tome promašila pravi čas
da obrani Srbiju. Prava krivnja leži u talijanskom
političkom programu. Želja imati u rukama Ja-
dran za sebe, svakako je ideal, koji je dostojan
jedne velike države.

Ali što su krivi južni Slaveni, što i oni ima-
du u svojim rukama baš tako dugu obalu uz
Jadransko more, kao i Talijani. I oni hoće da
žive, njihovo pravo na ekzinstenciju nije ni ma-
nje ni slabije od onog Talijana. Da ih to pravo
na egzistenciju potiče na najveću otpornost, to
je posve prirodno. Oni se biju za svoju rogjenu
grudu. Da vole ostati pod Austrijom a ne potpasti
Italiji, takogjer im se ne može zamjeriti. Slovenci
se nalaze na primjer 500 godina pod Austrijom,
pa su unatoč toga dosegli rijetku civilizaciju.
Oni stoje u tom pogledu na četvrtom ili pak na
trećem mjestu megju ono desetak austrijskih na-
rodnosti. Njihova braća u ltaliji (Op. ur. U tali-
lijanskoj Furianiji obitava oko 120.000 Slovena-
ca), zaostala su, pa nemaju ni nužnih škola. Ka-
ko da se onda neće Slovenci opirati talijanskom
imperijalizmu. U istom odnosu prema Italiji na-
laze se i austrijski Srbi i Hrvati u Dalmaciji. A od
ovih narodnosti sastoje se čete uz talijansku gra-
nicu, Južni se Slaveni biju protiv Talijana kao
lavovi. U isti čas morali bi da budu najbolji
njihovi prijatelji !?

 

Položaj na ruskom bojištu.

Major Hueber od 12. ov. mj. piše: Sadanja
ruska ofensiva može se jedino sravniti sa prošlo-
godišnjom proljetnom, koja je dovela do karpat-
ske bitke. Na razvijenoj navalnoj snazi nadma-
šuje sadanja ofensiva našeg sjevero-istočnog pro-
tivnika njegovu prošlogodišnju ofensivu u Kar-
patima. Tada je bila cjelokupna fronta neprija-
telja za mnogo stotina kilometara dulja no da-
nas. Tada nije bio u položaju, da tako veliki
postotak svoje cjelokupne bojne sile baci na kar-
patski odsjek, kakav mu je moguć sada protiv
naših položaja od Rafalovke do Bojana. Bilo bi
začudno, kcda ne bi uspjelo ruskoj premoći ov-
dje ili ondje protiv neproporcionalno slabijoj u
obrani nalazećoj se austro-ugarskoj vojsci, koja
mora da sama parira čitavi navalni udarac, izvoj-
štiti i po koji uspjeh.

časopisima, a sad nam se evo prestavio sa ove-

ćim povjesnim djelom. Nadamo, da na započetoj

stazi neće sustati, već da će pun volje za radom

i dalje nastaviti svoje proučavanje i opet nas

obdariti novim svojim radnjama. Ovo djelce od

srca pozdravljamo, a mladom piscu čestitamo.
46.

»Prosvjetom k Slobodi«. M. pl. Sociol.
Hrvat. kršćansko-demokratska knjižica br, 9. Ri-
jeka 1916. Tiskara »Miriam«. Str. 40, Cijena
50 para. Naručbe prima Josip Felicinović, Zadar.
U ovoj maloj brošurici veoma su vješto obra-
glena tri aktuelna pitanja: »/seljivanje«, »Na-
trag k zemlji« (poljodjelsko pitanje) i »Školsko
pitanje«, te duboko proučen odnošaj ovih pro-
blema sa vjerom, moralom, te socijalnom i na-
rodnom stranom. Rijetko je naći ova tri pitanja
tako kratko a tako temeljito prikazana. Ova pre-
davanja našeg mladog socijologa, pl. Sociola,
najtoplije preporučamo.

M. pl. Sociol: U borbu! Nova Njemačka.
Uvod napisao pravnik A. Meznarić, Str. 94. Ci-
jena 1:20 kr. Naručuje se kod g. Josipa Felici-
nović — Zadar.

Tko želi, da se upozna sa radom i prili-
kama njemačkih katolika i sa njihovim velika-
mima Malinckridtom osnovateljem »Centruma« i
sa glasovitim Windthorstom, koji je pobijedio
željeznog kancelara Bismarcka i organizirao ka-
tolike u »Volksverein«, taj neka samo posegne
za ovom brošuricom, a uvjereni smo, da je neće

 

ZA OGLASE 20 PARA PO RETKU A KOJI SE VIŠE PUTA TISKAJU PO POGODBI
UZ POPUST. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. LISTOVI NEF

NEPRIMAJU SE

ALLENA DSS PUSA SPLAV, SSS IŠ DJS ASA al CaNJNJS SANS ANŠSS SAŠE aNJ SSSRA ŠANSA S ANE G E aSNESSŠLŠNA LN SSL ASSR AE DN GSS DO

Vrijednost i dalekosežnost polučenog : rus-
kog uspjeha kod Lucka, kako već rekoh, ostaje
problematična, dok navalnika ne posluži sreća,
da nas kod Kolkia i sjevero-istočno od ovog
mjesta daleko ne potisne, Rusi su mjegjutim u
subotu i u nedjelju pokušali snažno, da koli u
u kraju od Kulihovce (sjevero-istočno od Kolkia),
kao i kod Kolkia, da progju Stir. Oni su svag-
dje natrag bačeni.

Kod Lucka nije neprijatelju pošlo za. ru-
kom, da u posljednja dva dana dalje napreduje.

Time su na cijelom prostoru sjeverno od
Aleksinca zaustavljene neprijateljske navale.

Naprotiv tome uspjelo je neprijatelju, da
na južnom dijelu rijeke pregje Striju i da se u-
stali u Bučacu. Jednako iz Bučača poduzeta na-
vala u pravcu sjevero-zapadnom slomljena je na
otporu naših branitelja.

Dalje gore uz rijeku, preko Višnjolovačka
u Kozlov i sjevero-istočno u pravcu prema Alek-
sincu, jednako kao i na Skvi ostali su svi polo-
žaji u našim rukama.

Na lijevom krilu našeg besarabskog odsječ-
ka morale su se naše čete nešto natrag povući.
Naša će fronta po svoj prilici sada teći iz pro-
stora istočno od Zaleščika prema Topourucu.

U već desetdnevnim navalnim bojevima po-
lučili su Rusi na terenu u prostoru kod Lucka,
kod -Bučača i u sjevero-istočnom kutu Bukovine.
Ove su lokalitete megjusobno odvojene, a megju
njima .se nalaze široki odsjeci, na kojima su se
ruske navale sasvim izjalovile. Njihovi uspjesi
prema ovome nijesu jedinstveni, jer im manjkaju
zatvoreni priključci. Iz ovih razloga ne može se
sa ruske strane polučenim prednostima, koje su
postignute uz teške žrtve, opripisati ozbiljnija i
veća odluka. Ove prednosti ne imadu takove ve-
ličine, da bi kroz njih ratni položaj, onaj koji je
bio prije ofensive, dobio u strateškom pogledu
drugo lice.

 

Demisija talijanske vlade.

Talijanska je komora u subotu u prisustvu
450 zastupnika počela raspravu o proračunskom
provizoriju.

Ministar predsjednik Salandra je dao izjavu
o megjunarodnom i vojnom položaju, upozoru-
jući na direktive o megjunarodnoj politici, što ih
je Sonnino iznio u zadnjoj sesiji, te reče, da su
direktive nepromijenjene. Ministar predsjednik je
naglasio solidarnost sa saveznicima, koja se uvi-
jek usavršuje te dodade: »Snažna ofenziva ne,

odložiti, a da je do kraja ne pročita. U ovih pet
raznih predavanja, koje je zanosni pisac držao
omladini, mnogo se aludira i na naše vjersko-
političke prilike, pak to čini knjigu još zanimi-
vijom. Naša inteligencija i učeća omladina ire-
balo bi napose da se upozna sa gigantskom
borbom »Kulturkampfa« i da se ugleda u prave
značajnike : vogje katolika u Njemačkoj.

Uzgoj maslina na istočnim obalama ja-
dranskog mora. Napisao M. Marčić, c. k. učitelj
poljod. u Korčuli. Izdao »Zadružni Savez« u
Spljetu, 1915. Cijena K 1:20.

Vrlo zgodna knjiga za maše krajeve, gdje
se je maslina gojila od davnih vremena, a gdje
se u novije doba sve to više zapušta, i mi se
zadovoljavamo uvozom raznih surogata i manu-
fakturnih ulja — za skupe novce, — na sve to
veću i materijalnu i zdravstvenu štetu. U nekoliko
poglavlja prikazani su najzgodniji načini, kako
bi se naši maslinjaci mogli mrnine uredit i
racijonalno gojiti.

Upute za vogjenje knjiga po saveznom
sistemu. Napisao M. Z. Mratović, Izdao »Zadružni
Savez« u Spljetu, 1915. Cijena PDA Praktične
upute sa formularima.

Floristična izučavanja u istočnim kra!o>
vima Istre. (//, Učka Gora i njezina dolina.)
Napisao Drag. Hirc, Preštampano iz »Rada« Jugosl.
akađemije znan. i umjetnosti.

um