RO E Da se neprijatelj momentano nalazi od Pruta kod Če novica, dojimlje se naravno neugodno. Ali već i stari Blticher, koji je bio veliki ratni junak, iko mu jedan put nije pošlo za rukom, rekao b ; »Djeco, danas smo imali malheur. Slijedeći ćemo puta okrenuti ražanj.« U svjetskom je ratu Austro-Ugarska sa svo- jim Saveznicima izvojštila pobjede nad mnogo- struko jačim neprijateljima, pobjede, koje stoje osamljene. Jedva se može Bonaparte, stojeći na zenitu svoje slave dičiti približno takovim po- bjedničkim triumfima. Ovai je sadanji rat nešto već u svojoj organičnosti velikoga, a pod njego- vim dojmom i utjecanjem stoji sve. Kako će se u najskorije doba razviti doga- giaji, toga mi ne znamo. Ali tu spoznaju može- mo i moramo u nama nositi, da ćemo i iz ovog snažnog ruskog juriša izaći pobjedonosno. Naši su vojnici kroz dvije godine na sreći promjen- ljivog rata pružili sjajneji dokaze, da su nakon svake krize slijedili sjajni uspjesi zasluženi u teškom hrvanju. Dužnost je sviju u domovini, da im poklone bezuvjetno povjerenje. Naši voj- nici na bojištu, počam od feldmaršala do pos- ljednjeg momka, svi su osvjedočeni o snazi i vjeruju u pobjedu. Mimo dogagjaja kod Černovica nije ruska ofensiva za posljednje sedmice nikud pokročila. Naša fronta proteže se po prilici sada: Na Styru od Rafalovke preko Czartorijska, Kolkia, Sokala, dalje prema zapadu k Stohodu, te zavi- jajući prema jugu, poprijeko preko Turja k Lo- kaczyu i Gorohovu. Zatim teče duž Lipe i Kla- sevke k Lopušnome i Kozlovu, te dalje duž Strype do Visviovczyka, te konačno kod Niez- wiska prekoračuje Dnjestar, a zapadno od Snia- tyna Prut, te polazi u kraj južno od Černovica. S naše se strane sistematski radi, da bujica ruske ofensive oplahne. Sa zanimanjem, ali bez bojaznosti, možemo gledati u susret slijedećim danima. Novo talijansko ministarstvo. Iz Rima se javlja: Na želju zastupnika Bo- sellia i ministra izvanjskih posala Sonnina po- zvao je k sebi kralj ministra državne riznice Car- cana, da ga sklone, da pridrži svoje mjesto. Po- što je Carcano na to pristao, mogao je Boselli sasvim završiti svoj rad oko sastava novoga mi- nistarstva. Kabinetu će pripadati tri do šest mi- nistara bez lisnice, osim toga će se ustrojiti dva nova ministarstva, i to jedno za željeznice i tr- govačko parobrodarstvo, a drugo za industriju, trgovinu i javne radnje. Ovim će ministarstvima stajati na čelu zastupnici Arlotta i de Nava. Mi- nistarstvo unutrašnjih posala preuzet će dojako- šnji ministar pravosugja Orlando. Sonnino i Car- cano, nadalje ratni ministar Marone i ministar mornarice Corsi pridržat će svoje lisnice. Ostali su porifeulli ovako razdijeljeni: Nastava — Ruf- fini; pravosugje — Sacchi; financije — Meda; gragjevine — Bonomi; kolonije — Colosimo; poljodjelstvo — Raineri; pošta i brzojav — Rera. U stranačkom političkom pogledu zastupani su u novom ministarstvu: pet konservativnih, pet liberalaca. jedan klerikalac, četiri demokrata, dva radikalc«, dva reformna socijalista i jedan repu- blikanac, pri čem se mora spomenuti, da oba vojnička ministra stoje izvan stranaka. Pošto je Boselli megjutim : cimio kraljevskim otpisom slu- žbeni malog za s.stav kabineta, sva je prilika, da će se novi kabi :et dne 27. ov. mj. prestaviti parlamentu, koji ć nesumnjivo odmah uzeti u pretres eventualnu političku izjavu kabineta, kao i pitanje o ustrojenju novih ministarstva i mini- starskih mjesta, koje se općenito drži potrebnim. Javlja se iz Lugana, 20. lipnja: Talijanski je kralj potpisao dekrete o imenovanju članova torpednjačama, da preduzmu napadaj, pri čem su njemački ratni brodovi potopili razarače »Nesto- ra« i »Nomađa« dočim su im Nijemci spasili posade. Za vrijeme napadaja torpedima okrenuše ratni križari, sjeverozapadnim pravcem i plovljahu izvan dohvata metaka. Brodovi tipa »Queen Eli- sabeth«, a megju njima i »Warspite«, jako nag- nut na stranu, nastavili su bitku. Kasnije je en- gleški razarač »Turbulent« uhvatio brzojav bez da je »Warspite« potonuo. Glavna flota Jellicoe-ova, koja je izlazila, razvila je liniju sa devet oklopljenih križara. Na čelu im je b'o li- nijski brod »Marlborough« ali ga je pogodio tor- navodno s njemačke podmornice. Pošto njemačke podmornice nijesu učestvovale, to mogla biti samo englekša podmornica. Oklop- su križari otvorili boj, ali kada su se vra- k glavnoj floti, broda »Defence« nije više bilo, je »Warrior«, po sredini imao dvije velike »Invincible« je eksplodirao i potonuo. je vatra uništila razaraće »Acorta«, * i »Turbulent«. Kada se je počelo sunoćavati, engleška je flota u kolonama otplo- vila prama sjeveru Gotovo svi zarobljenici izraziše svoje ne- godovanje, što Englezi nijesu učinili ništa za spasavanje. E eq:#2 il! »PRAVA CRVENA HRVA južno novog kabineta pod predsjedovanjem Bosellie-| bjegao. Za ubojicama se vodi potraga, a za uhi- ovim. Lista kabinetskih članova je ona ista, kako | ćenje je postavljena nagrada od 50,000 K, koju | je to javljeno, samo što su dodana još dva mi- nistra bez lisnica, i to senator Vittorio Scia- | loja i zastupnik (demokratskih ljevica) Leonardo | Bianchi. | Kako se vidi, sastavljeno je novo ministar: . stvo najviše prema željama inteivencijonističke ljevice, Dvojica ministara su Piemontezi, pet ih je iz Lombardije, dva su Emilijanci, jedan je To- | skanac, jedan je iz Latija, pet sa juga, a jedan je Sicilijanac. Napadno je, da Venecija, koja je. najbliži susjed Austrije i najviše sudjeluje u ratu, | u kabinetu nije zastupana. Imenovanje državnih potajnika je izostalo. Prema »Tribuni« izjavili su pristaše Giolittia, da će u svakom slučaju po- dupirati novi kibinet. Tim ogorčeniji su nacio- nalisti svih smjerova, koji nijesu dobili nikakovo | zastupstvo u kabinetu. Sa ratišta. Balkansko ratište. Ni zadnjih dana nije bilo na Balkanu zna- tnijih dogogjaja. — Njemački su aviatičari uspje- šno navaljivali na neprijateljske naprave. — Kod Seresa i na Vojuši vodilo se je čarkanje i top- nički bojevi. Tu su Talijanci bili prisiljeni našim topništvom, da isprazne mostnu glavu Ferara. Njihovi su obrambeni položaji bili razrušeni. Bugarski izvještaj od 17/6. spominje top- ničke bojeve u dolini Vardara, i zračne neprija- teljske navale na ušću Meste, na Monastir, Va- landovo, Gjevgjeli i Dojran. Bugarski su zrako- plovi naprotiv obasuli bumbama razne neprija- teljske tabore i povratili se neozlegjeni. Rusko ratište. Početkom ove sedmice vodili su se ogorče- ni bojevi osobito u Volhyniji, na Lipi i u od- sječku Stochod-Styr. Dne 17/6. naša se je posa- da kod Černovica morala povući pred koncen- tričnom topovskom paljbom daleko nadmoćnijeg neprijatelja, koji je zatim u noći izvojevao pre- laz preko Pruta i provalio'u Černovice. Taj su dan u Volhyniji naše čete odbile ruske protuna- vale, i zarobile preko 4000 Rusa. Njemačke su čete sjeverno od Przawolke slomile vatrom sve neprijateljske pokušaje. | slijedeći dan bile su odbijene ruske navale kod Lopuszna, kod Go- rochova i Lokaszya, kao i od njemačkih četa na- vale na Styru i Stochodu. Dne 20/6. neprijatelj je u Bukovini prešao Seret. Na Prutu, Dnjestru i na Strypi bilo je mirno. Kod Lokaszya zarobi- li su naši 1300 Rusa. Navale Nijemaca južno od Smorgona uspješno su napredovale. Dne 21/6. u Bukovini, u istočnoj Galiciji i kod Radziwilo- va nije bilo osobitih dogogjaja. U Volhyniji su savezničke čete pod generalom Lisingenom do- bile na prostoru. U žestokim borbama kod Gru- ziatyna odbile su naše sile i četvrti ruski napa- daj i zarobile oko 600 Rusa. I u Volhyniji je do- vedeno preko 1000 zarobljenika. Talijansko ratište. Talijani su početkom ove sedmice žestoko pucali na fronti Soče, Njihova navala na Mrzli Vrh izjalovila se je. Neprestani talijanski napo-| ri proti našim položajima u Dolomitima ostali su bez uspjeha. Jngozapi no od Asiaga palo je u naše ruke preko 360 Talijanaca. Dne 18/6 ne- prijateljska djelatnost u Dolomitima je popustila, a na Soči i kod Asiaga njihova naprezanja bila su bezuspješna. Dne 19/6 naše.su sile napredo- vale kod Busibolla, i osvojile prvu kosu visova, te zarobile preko 700 Talijanaca. Dne 20/6 uma- njila se je borbena djelatnost i na Sočanskoj fronti i u Dolomitima. Na ovoj fronti pretrpjeli su Talijani dne 21/6 teških gubitaka. Dva su ue- prijateljska letača bila oborena. Zapadno ratište. Na zapadnoj ratištu bile su žešće borbe oko Maase, kao i topničke borbe na raznim mjesti- ma izincgju beljgijsko-francuske granice. Dne 18/6 u noći dosegle su borbe na Mrtvom Čovje- ku, kod šume Thyawmont i kod utvrde Vaux ve- liku žestinu. Zarobljeno je 100 Francuza. Obo- rena su bila dva engleška biplana kod Lensa i kod Arrasa. Zadnje je dane položaj nepromijenjen. Tursko ratište. Na pojedinim mjestima turske fronte do- šlo ie do raznih okršaja. Tako je u odsječku Felahije bila prisiljena ruska konjanička pukov- nija, da se povuče na desnu obalu Tigrisa. Na kavkaškoj fronti u centrumu i na lijevom krilu topničke borbe i borbe izmegju predstraža. Dne 19/6 dva su turska zrakoplova uspješno bom- bardovala neprijateljske naprave na otoku Te- nedosu. Razne vijesti. Crnogorski general zločinac. Bivši crnogorski ministar rata general Ve- šović je s dva svoja brata iz potaje umorio je- dnog €. i kr, časnika, na što je s braćom po- će razdijeliti c. i kr. vojno generalno guverner- | stvo na Cetinju, Umro Moltke. . General pukovnik Moltke, šef-zamjenik gla- vnog stožera vojske, podlegao je kapi na srcu dne 18/6. u 1'/a sata popodne prilikom zadušnica za ratnog maršala Goltza. Kap ga je udarila ne- posredno nakon njegova govora u čast Goltzu. Zadušnice su odmah prekinute, a mrtvo tijelo Moltkeovo je preneseno u zgrađu glavnog sio- žera, gdje će biti postavljeno aa odar. Grčka i ententa. Brzojavna Stefanieva agencija javlja iz A- tene, da je ministar predsjednik Skuludis dobio nalog od kabineta, da sa poslanicima entente \ raspravlja o pomorskim ograničenjima te da se | izvijesti o ententinim nakanama. Iz Atene se javlja: Kralj Konstantin preselio se je u dvor Dokaliu. »Secolo« javlja iz Soluna, da je Skuludis pred nekoliko dana radi držanja četverosveze ponudio svoju ostavku, ali du je kralj nije pri- mio. Tek kad pomorske mjere poluče svoj u- spjeh, da će četverosveza stavili svoje zahtjeve, a u glavnom će se tražiti, da Grčka demobili- zira, da sve grčke čete isprazne Makedoniju, da se raspusti komora i da se raspišu novi izbori. Skuludis megju tim da nastavlja svoje igranje s četverosvezom, kako dokazuje i dosadašnja ko-'| medija s demobilizacijom. Potres u Italiji. Dne 16/6. jutrom u 3 sata 23 časaka bio je žestok potres u Rimini, San Marinu, Cattolica i obližnjim mjestima, rad šta je nastala panika. Kuće su potresom teško oštećene. Gospodarska konferencija u Parizu. »Petit Parisien« tvrdi 17. lipnja, da je go- spodarska konferencija u Parizu dovela do na- čelnoga sporazuma megju saveznicima. Obveza- na će utanačenja biti tek predmetom diskusija izmegju vlada i parlamenta cbih saveznih zema- lja. Poduzet će se sve mjere protiv eventualnih pogibelji, koje bi se mogle pokazati za vrijeme izmegju obustavljenih neprijateljstva i konačnoga utanačenja mira. s Talijanski gubitci na moru. U statistici od mjeseca svibnja o trgovačkim brodovima, što su ih potopile podmornice, »Cor- riere della Sera« nabraja deset talijanskih paro- broda od ukupno 37.000 tona i 11 jedrenjača od 8500 tona. Taj list ustanovljuje, da je osobito jedno, što megju nekoliko brodova, što su znali izbjeći podmornicama ili koji su znali mapasti na podmornice, ine bijaše nijednog talijanskog broda. Njemački letači napali ruske brodove. Dne 19. lipnja je pomorsko lijetalo u riš- kom zatonu kod Arensberga bombama napalo dva ruska broda razarača, te je pogodilo posve- ma dobro u jedan brod. Turski uspjesi na tursko-perzijskom pogra- ničnom području. Posljednji uspjesi turskih četa protiv Rusa u tursko pograničnom području opet su svratili pažnju na ovo ratište, preko kojega su Rusi htjeli uspostaviti svezu s Englezima u Irsku, pa su ti listovi Sporazuma već neko vrijeme prika- zivali kao gotovu činjenicu. Turski listovi ističu važnost ovih uspjeha, kojima se je onemogućila svaka sveza izmegju Engleza i Rusa. Listovi pod- jedno naglašuju bjesomučno haračenje Rusa, koji su uništili turbe na mauzoleju imama Husejina i svete knjige. Rascjep u engleškoj vladi radi Irske. »Times« piše 20. lipnja: Rasprave o provi- zornom smirenju irskih poteškoća, koje su po- voljno tekle, dovele su do rascjepa u kabinetu. Jedan dio kabineta je odlučno protiv predloga Lloyda Georgea, pa je moguće, da neki ministri odstupe. Rusi u sedm'ci dana rerni izgubili 250.000 udi, »Lokalanzeiger« saonćuje brzojavku iz Ber- lina, gdje se veli: U petrogradskim vojničkim krugovima, koji su u neposrednoj svezi s dvo- rom, sve više preotima mah neraspoloženje pro- tiv generala Brusilova, koji je kod bojeva u Vo- liniji tako malo štedio ljudski materijal, da je natkrilio taktiku velikoga kneza Nikolaja Niko- lajevića. Ruski časnici vele, da ruski gubitci u prošloj sedmici iznose više nego 250.000 moma- ka. Takovi su gubitci ozbiljni, budući da su na jugozapadnoj fronti bile na okupu gotovo sve izobražene čete. U Petrogradu se nalazi zapovjed generala Brusilova na zborne zapovjednike, gdje se veli, de je glavni cilj, da se natrag baci ne- prijatelj i zaposjednu što veći dijelovi teritorija, pa se rado može žrtvovati nekoliko milijuna lju- di ovome cilju. Ratni je ministar u svojem iz- vještaju na cara istaknuo ovu činjenicu i pri to- me izrazio svoje mnijenje, da Brusilov zaboravlja da Rusija više ne može podići na noge treću vojsku. Ao vu EO E Em MNM MNL iNRiRlNNNNNMNRNRiRNiNMRMANI NINI Br. 583. Odjek ruske ofensive u Rumunjskoj. »Ruskoje Slovo« javlja iz Bukurešta: Pri- tisak ruske ofensive na Rumunjsku očevidno je oživio agitaciju intervencionista, ali sasvim je neizvjesno, kako će se ponijeti Rumunjska spram budućih dogogjaja, i ako zna, da od rus- kih četa prijeti pogibelj takogjer cijeloj ru- munjskoj granici. Rumunjsko je vojno vodstvo odredilo protumjere, tako da se zamjećuje kon- centracija jakih četa na ruskoj granici. Nije is- ključeno, da se se sva rumunjska vojska staviti u ratno stanje. Ni u kojem slučaju ne ćemo piše spomenuti list, da s odviše zabrinutim očima posmatramo ove mjere, iako ne možemo tajiti, da raspoloženje u zemlji nije baš nima u pri- log. U Rumunjskoj vlada naprama Njemačkoj velika opreznost, koja se je još znatno povećala nakon posljednjega govora državnoga kance- lara. U vojničkim su krugovima Rumunjske u- vjereni o strahovitoj vojničkoj jakosti Njemač- ke, pa prže, da će Njemačka, pošto je četvorni sporazum odklonio njezinu spremnost na mir, nadčovječno upeti sve svoje sile, kako bi zadala strahovit udarac ententi, Domaće vijesti. Hrvatski sabor, Dne 14. ov. mj. u srijedu, opet je počeo zasjedati hrvatski sabor, koji se tako sastao na svoje treće ratno zasjeda- nje. Iza kako je bilo pročitano kraljevo rtično pi- smo, kojim se sazivlje sabor, ovlastio je sabor presjedništvo, da ono čestita kralju i madvojvo- dama vojskovogjama, a onda su pročitani na sa- bor stigli razni podresci. U ovoj su sjednici još zastupnik dr. Prebeg i drugovi stavili prešan pre- dlog, da se opozove isključenje narodnih zastup- nika dra. Ive Franka, dra. Aleksandra Horvata i Ivana Zatluke. Predlagač je lijepo obrazložio pre- šnost predloga, dokazav, da kotari, koje zastu- paju spomenuti zastupnici, ne mogu biti tako dugo bez zastupnika, a osim toga vremena su sada takova, da se hoće zajedničkoga rada i da treba da svaka siranačka strast prestane. I prem- da su se sve stranke izjavile za prešnost predlo- ga, koalicija je jedina bila proti. ta više, njezin zastupnik Wilder navalio je našu stranku sa to- likom strašću, da je to izazvalo opće negodova- nje. A konac konca bijaše, da je predlog kao prešan odbijen. Slijedećeg dana t. j. u sjednici od 15. lip- nja zaključeno je, da se predlog dra. Prebega odputi odboru za verifikaciju i imunitet, Dobro je na ovo primjetio jedan od zastupnika : Na po- kopanje ! U sjednici od petka započela je rasprava o indemnitetu. »Za jedinstvenu akciju**. Čitamo u »Našem Jedinstvu«. i prenosimo za kronaku i bez opazaka: »Navršuje se brzo peti mjesec da je u Beču izabran, na poznati način (birala me- kolicina nekolicinu bez ikakva obzira na načel- nike) odbor za jedinstvenu akciju u narodu pri- likom poklonstvene deputacije. Učinio maravno, nije ništa, što je unaprijed predvigjao svak, jer se izmegju nas znamo, kakvi smo — za akciju. Ovoliko da javnost zabilježi i da drugi put bude pametnija a ne da slijepački prima svako izbiranje i konstituisanje odbora od nekolicine, bez znanja i kez prethodnoga pitanja šire jav- nosti. Za sada male štete; ali bilo i ovo opo- menom za doba poslije rata, kada će trebati i te kako rada, kada će trebati inicijativa i akcija, a za nov život i — novih ljudi! Pošt. censura. Čitamo u »N. Jedin- stvu«, da će censura za poštu, za svu pokrajinu, biti premještena iz Knina u Spljet, i to danas, 24 ov. mj. Završetak šk. god, na pučkim školama, Kako je poznato, Ministarstvo je odredilo, da se na srednjim školama poučavanje zaključi na 28. 0. mj. dok za pučke i gragjan- ske škole ostaje završetak šk. god. kao u nor- malnim godinama. Van kreposti ostaje po tlom glavno pravilo, da se pučke škole u gradovima imaju vladati glede praznika kao srednje škole, što u mnogim obiteljima stvasa neprilika, jer jedno dijete nema škole, a drugo mora u školu, pak to mu ubija volju i ljubav za nauk, kako se to mnogi osvjedoče i kroz godišnje praznike, Ovom se zgodom »Slovenski Učitclj« pita, hoće li se i ljetos preko praznika drž:ti pokra- ćeno poučavanje, kao prošlih dvaju gla:. h praz- nika i stvar svestrano obrazlaže, Kad b: ta na- redba vrijedila za sve, što nije moguć , tad bi se istom nešto dalo postići. Ako se p i:agjanje ostavi na volju pojedinaca, ne vrijedi nisa, kako nas je poučilo iskustvo prošlih dvaju godina. Ako bi se reklo: poučavanje će biti z: nemar. nike i dangube, to u taj broj ne bi : ko htio biti ubrojen. — Od proste volje djece i rodite. lja ne očekujemo mnogo. Kao skrbni : gojitelji ne otimljemo se radu, samo kad bi i> moralo da urodi dobrim plodom. Jer ako je d, te pod nadzorom 2 ili 3 sata na dan, ko će carantirati za ostale satove i dane,